8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
1/17
Prof. Stanrad - Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicioneneuspenosti ve je samo rekla: "car je go"
!lanku Sumorna faktografija ekonomske stvarnosti Srbije# sadr$ane su gole
!injenice koje govore o najva$nijim aspektima ekonomije Srbije na kraju %&&'. godine(
dakle u vremenskoj ta!ki u kojoj se globalna ekonomska kriza na ovim prostorima jo nije
oseala. )z te faktografije mo$e se videti sve samo ne povoljna ekonomska situacije to(
drugim re!ima( zna!i da kraj %&&'. jasno pokazuje slabe rezultate dosadanji* tranzicioni*
procesa.
U ovom lanku, pored uvodnog akcentiranja i povezivanja sa drugim lancima, bie na
adekvatniji analiti!ki i stru!no-teni!ki na!in dodatno i dopunjeno razmatrani glavni aspekti
sumorne faktografije ekonomske stvarnosti Srbije( to se vidi ve i sledeeg sadr$aja
odeljaka( tabela i grafikona:
vodno akcentiranje i povezivanje sa drugim !lancima
+. ,ugoro!ni trend cena na malo inflacije
Tabela 1. - Indeksi cena na malo u periodu 1970-2007.godina
%. etanje drutvenog proizvoda od +/'+.godine
Tabela 2. - Numeriki prikaz dugoronog trenda drutenog proizoda
!ra"ikon 1. - !ra"iki prikaz trenda drutenog proizoda po ostarenim ipostuliranim stopama rasta#
Tabela $. - %anani indeksi industri&ske proizodn&e u 'rbi&i u periodu 2000-2007 i preraun u bazne indekse 2000
(100
0. lju!ni trendovi u spoljnoekonomskoj aktivnosti
Tabela ). - *okrienost uoza izozom u +
!ra"ikon 2. - !ra"iki prikaz trenda pokrienosti uoza izozom
Tabela ,. - poredni podaci o kretan&u deiznog kursa dinar/ sa kretan&em cena na malo i de"icitom *3 -teku4i5 transakci&a
!ra"ikon $. - !ra"iki prikaz kretan&a deiznog kursa6 kretan&a cena na malo i de"icita *3 - teku4i5 transakci&a
1. 2rendovi nezaposlenosti i bruto investicija u osnovne fondove
Tabela . - 8retan&e stopa nezaposlenosti i inestici&a u 'rbi&i - numeriki podaci
!ra"ikon ).- !ra"iki prikaz kretan&a stopa nezaposlenosti i inesti&a u 'rbi&i
3. Promene u sistemu finansiranja - u strukturi glavni* oblika plasmana4aktive banaka u Srbiji
Tabela 7. - *romene u strukturi glani5 plasmana/aktie komerci&alni5 banaka u 'rbi&i u periodu 1999-2007
http://radmilovicstanko.com/index.php/aktuelni-tekstovi-iz-nase-stvarnosti.htmlhttp://radmilovicstanko.com/index.php/aktuelni-tekstovi-iz-nase-stvarnosti.htmlhttp://radmilovicstanko.com/index.php/aktuelni-tekstovi-iz-nase-stvarnosti.htmlhttp://radmilovicstanko.com/index.php/aktuelni-tekstovi-iz-nase-stvarnosti.html8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
2/17
!ra"ikon ,. - !ra"iki prikaza promene strukture glani5 plasmana/aktie komerci&alni5 banaka u'rbi&i u periodu
1999-2007
5. Specifi!an zavrni si$e: neefikasnost in*erentan faktor u svim trendovima
Mnogi e verovatno eleti da panja ne bude previe fokusirana na samo stanje inastojae da razmiljanje usmere u jednom od sledea dva pravca:
1. Da tano je da je stanje sumorno ali zar je moglo drugaije i biti kad su !oni" pre nasovu zemlju gurnuli u duboku ekonomsku provaliju ije dno je jedva bilo na etrdesetakprocenata od nivoa na kome smo bili 1#$#. godine%&
Drugi e rezonovati i replicirati otprilike ovako:
'. (naju se razlozi zbog koji) se ekonomija *rbije survala tako duboko + imajui u viduratni raspad pret)odne drave ,ugoslavije me-unarodne ekonomske sankcije /0bombardovanje + ali ta ste uradili vi koji ste nas nasledili iako 2am je Me-unarodnazajednica delom i zbog ispiranja savesti za uinjeno tokom devedeseti) godina!namakla" toliko finansijski) resursa koliko nikada nije bilo na raspolaganju ili barem nijeteklo kroz *rbiju u periodu od pet3est godina. 4ta ste vi opipljivo uradili sem to stevlasnika 5a time i upravljaka6 prava nad velikim delom ekonomije *rbije dali u rukeinostrani) faktora&
7 rasprava na tu temu bi mogla biti beskonana a korist problematina. 8roblematina
zbog toga to se sumorna ekonomska stvarnost *rbije i tranzicija iz ranijeg defektnog9uazi3trinog sistema u efikasan trini sistem moe na dobar nain razumeti samo akose uzmu u obzir svi relevantni faktori koji su imali znaajan uticaj na taj proces.
/ to znai da treba uzeti u obzir situaciju i performanse koje su u *rbiji postojale u trirelevantna perioda:
/. *ituaciju i performanse u inicijalnom periodu tj. u periodu tokom osamdeseti) godina.e je o prvoj od tri relevantne decenije u kojoj su situacija procesi i performanseekonomije *rbije bile razliite i od oni) u druge dve decenije i od oni) u drugim
tranzicionim zemljama.
; toj prvoj dekadi tokom osamdeseti) godina koje treba posmatrati kao relevatni deodugoronog trenda u *rbiji je dominirala realno negativna ekonomija 5to se danas uzdruge vidove nastojanja da se ostvare privilegije i finansijske koristi bez napora zapoveanje efikasnost naziva rent seeking socet
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
3/17
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
4/17
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
5/17
primer, zubobolja, glavobolja... Ili je smisao u tome da se doprinese kakofoniji koja je zvu!ala
pribli$no ovako: sve to je bilo pre nas nita ne valja7 od nas po!inje svet i mi emo
obezbediti kontinuelni razvoj( bez ikakvi* zastoja9
c/ Izjavu -da gradjani rbije imaju mnogo razloga da budu ponosni na ono sto su postigli u '((1,
poto je >= "od najproblemati!nije zemlje sveta postala prvak u sprovodjenju reformi inada za ceo region"podv. .>./, kao da je izrekao neko ko nije nita uo o tranzicijama u
oljskoj, 0a2arskoj, ?e&oslovakoj, drugim zemljama @entralne Evrope... i ko nije imao pojma
da su nas do '(((. godine prestigle zemlje koje su pre tranzicije bile iza nas po gotovo svim
parametrima9
d/ Izjave 1/ -rbija e prvi put posle dugog vremana iz globalni& kretanja imati kolateralnu
korist, i samo tri meseca kasnije '/ -Alobalna ekonomska kriza e zaustaviti pozitivne
ekonomske trendove iz pret&odni& godina, toliko su oprene i obe apsurdne, da je gotovo
neverovatno da i* je mogao javno izgovoriti bilo ko( a pogotovo ne ministar ekonomije .
Ipak, ma koliko da su apsurdne, ovakve izjave imaju jasnu poruku i intenciju; da, barem deobiraa, uvere da je naa tranzicija koncepcijski i izvedbeno bila uspena sve dok nije nastupila
Alobalna ekonomska kriza. "i rei o stvarnoj istini da je ta kriza zapravo kriva zbog toga to je
dekura*ila do jue po&lepne kupce i tako nam utanjila priliv $inansijski& sredstava od prodajeranije stvorenog, tj. od prodaje -ono malo to je preostalo. 7akle, da je kriva zbog toga to nita
nee moi biti kao to je bilo do sada, a ne zbog toga to e nas omesti da nastavimo daradimo efikasno i optimalno. "ema rei o tome kad e doi vreme da zara2ujemo
proizvodimo/ vie. :o bi, valjda trebalo da nam ka*e ministar vera, ili neko drugi. + iznad svega
lebdi pitanje; koja je to dioptrija potrebna da bi se videlo nepostojee ! -...pozitivni ekonomski
trendovi iz pret&odni& godina...
Umesto da se o tome sporim sa bilo kim, bolje e biti da pustim da govori $aktogra$ija tabela i
gra$ikona. a ako te objektivne injenice ka*u da smo bili na dobrom putu da uskoro u ne tako
dugom vremenu/ dobijemo e$ikasnu ekonomiju, slo*iemo se lako da je ministar bio u pravu u
njegovom vi2enju da su pozitivni trendovi privremeno ometeni globalnom ekonomskom krizom9 i
to je jo va*nije, podr*aemo vladu u nameri da budue generacije dalje zadu*uje kod I0B!a i
na drugim mestima u inostranstvu, rezonujui mirne savesti, otprilike ovako;
,este da vam ostavljamo poprilinu gomilu dugova ali vam s druge strane ostavljamo irezultat uspeno obavljenog tranzicionionog posla: nedefektan efikasan privredni sistemi ekonomske subjekte u njemu koji su istina u velikoj meri u inostranom vlasnitvu ali
su tu u *rbiji na raspolaganju su vam da budete u visokom procentu zaposleniomoguuju vam da dobro radite i ostvarujete takav nivo HD8 *rbije koji je dovoljan dapostepeno redukujete dugove koje smo vam ostavili da pristojno ivite i da ovu zemljudalje razvijate.
+.,ugoro!ni trend cena na malo - inflacije
:abela 1.
)ndeksi cena na malo u periodu +/'&-%&&'.godina
ret&odna godina C 1((
16
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
6/17
16
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
7/17
16 za '((F,
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
8/17
perlink &ttp;%%ebrzs.stat.gov.rs%afd%drugastrana.p&pi$raC(((1izborCodeltabCD'
! Indeksi za period '((!'((adisav hugarin.
Ara$ikon 1.
Grafi!ki prikaz trenda drutvenog proizvoda po ostvarenim i
postuliranim stopama rasta
hez obzira to se danas kao dominantni indikator ekonomske aktivnosti uzima nivo i kretanje
bruto domaeg proizvoda h7, A7/, na ovom mestu smo se opredelili da za kljuni dugoroni
trend realne ekonomije uzmemo kretanje drutvenog proizvoda 9,P. )a to postoje dva
razloga. rvo, podatke o njegovom kretanju, za razliite geogra$ske obu&vate u okviru bive
B>=/, imamo za dugi vremenski period unazad i sve do '((G. godine9 tek nakon toga se kao
glavni pokazatelj uzima A7, dok se 7 o$icijelno vie ne iskazuje. 7akle, za 7 se mo*e izraziti
mnogo dugoroniji trend, s tim to se javlja problem da se izvedu njegove veliine za '((.godinu i dalje, to je i ura2eno. ored toga za tranzicionu zemlju koja ima znaajne $inansijske
trans$ere od prodajne privatizacije koji se ukljuuju u A7, on nije dobar pokazatelj realne
ekonomske aktivnosti9 u periodu u kojemu su ti trans$eri znaajni, A7 daje utisak da je
ekonomska aktivnost vea nego to realno jeste.
hudui da za republiku rbiju postoje zvanini podaci o ostvarenom drutvenom proizvodu
zakljuno sa '((G. godinom, logino je da je on uzet kao ekonomska veliina za $ormiranje
dugoronog trenda realne ekonomske aktivnosti, uz napomenu da su procene izvrene samo za'((, '((5 i '((
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
9/17
indeksi i sami za sebe dosta govore: svojom minornou osporavaju tezu da e Globalna
ekonomska kriza e zaustaviti pozitivne ekonomske trendove iz pret*odni* godina#. )lidruga!ije re!eno potvr6uju ocenu o neuspenosti tranzicije u realnoj ekonomskoj
aktivnosti i u periodu posle %&&&. godine( kao to trend na grafikonu +. plasti!no ilustruje.
:abela D.
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
10/17
'((5 1
'((< ('(((!< G
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
11/17
Ara$ikon D.
Grafi!ki prikaz kretanja deviznog kursa( kretanja cena na malo ideficita PA - tekui* transakcija
1. 2rendovi nezaposlenosti i bruto investicija u osnovne fondove
:abela 5.retanje stopa nezaposlenosti i investicija u Srbiji - numeri!ki podaci
Godina Stopa nezaposlenostiStopa bruto invest. u
osn. fondove
16F(. 15,( D',(16F1. 1, 'F,F16F'. 1,6 '
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
12/17
'(((. '1,( 1(,G'((1 '1,5 6,'(('. 'D,G 6,1'((D. ',6 6,''((G '5,( 6,6'(( '
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
13/17
Grafi!ki prikaza promene strukture glavni* plasmana4aktive komercijalni* banaka
uSrbiji u periodu +///-%&&'
odaci iz relevantnog izvora tatistikog biltena "arodne banke rbije, novembar '((F o bilansima komercijalni& banaka rbije tabela D ! +ktiva/, o strukturi glavni& plasmana
komercijalni& banaka rbije u periodu 1666!'((azume se, nije
to slika koja govori samo o poslovnoj politici komercijalni* banaka ve, budui da su one,
kao i drugde u svetu tr*ine ekonomije, u kreiranju i ostvarivanju svoje poslovne politike,
istovremeno i samostalne i subordinirane od strane centralne banke, u naem sluaju
"arodne banke rbije. )ato je, mo*da, bolje govoriti o kreditnoj politici bankarskog sektora
prema sektoru preduzea i sektoru stanovnitva. + gore prezentovana tri pokazatelja te
politike nedvosmisleno pokazuju da je dolo do velike preorijentacije bankarske kreditne politike iprakse;
- so&iim obaezu&u4im propisima6 N3' &e direktno uticala da deo potencijala koji komercijalne5moraju da6 dre u =* od 11$I krajem 1###. godini poraste krajem '@@C. godine naCJIA
- od preostalog potenci&ala6 komerci&alne banke su u 1###. godini ak J#@I usmerile u
kreditiranje realnog sektora sektor &ani5 i drugi5 preduze4a6 dok &e ta& udeo6 konstantnoopadajui iz godine u godinu krajem '@@C. godine bio vie nego prepolovljen i iznosio jesamo FI%&
- nasuprot tome6 u istom periodu6 uee kreditiranja sektora stavnitva 5domainstava6 jeporaslo sa 1#I na ak '@1I ukupnog potencijala 5bilansne sume6 komercijalni) banakakrajem '@@C.godine.
0e2utim, ne bi bilo tano ako bismo rekli da je samo sektor komercijalni& banaka, ili bankarski
sektor, proizvoljno, ili samo iz neki& svoji& u*i& interesa, izvrio ovako velike promene u
kreditnom $inansiranju privrede. >azlozi za takvu promenu su mnogo dublji i svestraniji.
http://www.nbs.rs/export/internet/cirilica/90/index.htmlhttp://www.nbs.rs/export/internet/cirilica/90/index.html8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
14/17
7a bi plastino pokazao promene u domenu $inansiranja privrede u toku ovde segmentirana tri
relevantna perioda posmatranja $inansiranje tokom osamdeseti&, tokom devedeseti& i sadanje
$inansiranje ! koje sam sa*etim podacima ilustrovao u ovom odeljku, teko da je u tu svr&u bilo
mogue koncipirati numeriki trend i gra$iku prezentaciju. 4ao ni u sluaju cena, tako ni usluaju kretanja kamatni& stopa i devizni& kurseva, ako bi opredelio za nji& kao reprezentativne
pokazatelje, ne bi bilo mogue prevazii probleme koji proistiu iz &iperin$lacija i megain$lacije urbiji, a znatne tenike probleme u prezentovanju kretanja devizni& kurseva bi predstavljala i
revolucija- u vidu uvo2enja delimino jedinstvene evropske valute. )bog toga emo se morati
zadovoljiti deskriptivnom elaboracijom promena u sistemu bankarskog, efternog $inansiranja
privrede rbije tokom ove tri dekade. ritom je olakavajua okolnost to to su te promene toliko
velike, toliko oigledne, da i& i nee biti teko objasniti i razumeti.
U najkraem mo*emo odma& $ormulisati te promene i karakteristike; u osamdesetim godinama
kao i u pret&odnim periodima/, u Srbiji je na snazi bila realno negativna ekonomija(
finansiranje kojim su ne samo obezbe6ivani neop*odni finansijski resursi ve su
istovremeno ostvarivane i subvencije( dotacije( premije... rent seeking modaliteti( u vidupri*odovanja du$ni!kog( inflacionog dobitka.
devedesetim godinama, iako su mnogi instrumenti realno negativnog $inansiranja selektivnokreditiranje, premiranje, subvencionisanje.../ praktino ukunuti vie silom prilika nego
racionalnim opredeljnjem/, teko da se uopte mo$e govoriti( naro!ito u pojedinimgodinama( o sistemu finansiranja. "aprotiv, previe primera je bilo o divljem finansiranju;
novac je u d*akovima donoen u politiki podobna preduzea-, devizna sredstva su sklanjana-
na sigurna mesta u inostranstvu-... Politika kreditiranja( kamatni* stopa i devizni* kurseva je
bila krajnje nekonzistentnai omoguavala je, naroito preduzeima ili biznismenima buduim
tajkunima-/ bli*im politikim i monetarnim vlastima, ne samo pre*ivljavanje, nego i enormno
pekulativno i sivo bogaenje, neku vrstu prvobitne akumulacije.
"ajzad, u poslednjem periodu, nakon '((1. godine, u rbiji je preovladala realna ekonomija(
barem u kreditnim odnosima, ali je previe pokazatelja koji govore da samo to ni izdaleka nije
dovoljno da se mo$e govoriti postojanju konzistentnog sistema finansiranja( naroito u
domenu politiketroenja kapitalni* pri*oda od prodajne privatizacije( alimentiranja ponude
devize na deviznom tr$itu i odr$avanja( iako kroz ponudu i tra$nju( ipak netr$inog i
nerealnog deviznog kursa. +ko tome dodamo i injenicu da je praktino izostalo finasiranjarealni* investicijau nove i modernizaciju postojei& kapaciteta, onda ve dobijamo dovoljno
jasnu i nepovoljnu sliku sistema $inansiranja i u periodu nakon '((1. godine.
5. Specifi!an zavrni si$e: neefikasnost in*erentan faktor u svim trendovima
7a bi se bolje mogao razumeti ovaj si*e, tj. da bi se mogla videti me2upovezanost svi& trendova
o kojima je bilo rei i odeljcima 1! ovog lanka, bie korisno da se pitanju realne ekonomije
posveti malo dodatne pa*nje. Pod sintagmom realne ekonomije( podrazumeva se( pre
svega( ostvarivanje realno pozitivni* kamatni* stopa i realnog deviznog kursa. Umesto
prisvajanja in$lacioni& du*niki&/ dobitaka, umesto tra*enja subvencija, dotacija, premija i svi&
drugi& oblika privilegija, celokupni makroekonomski ambijent i konstitucija
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
15/17
mikroekonomski* jedinica trebalo bi da budu takvi da dominira motivacija za poveanjem
profita i to kroz maksimiranje svi* aspekata efikasosti.
pravo izostajanja tog momenta nemaksimiranje efikasnosti i nedovoljnog
osposobljavanja mikroekonomski* entiteta da mogu poslovati po propozicijama realne
ekonomije pokazao se kao problem i u predtranzicionom i u tranzicionom periodu( s timto se kod pojedini& trendova to mani$estovalo na neto izmenjene nain.
"a samom poetku svetskog tranzicionog procesa, naizgled ispravno se postuliralo da su
privatizacija i tranzicija nu$an uslov da preduzea sa promenjenom vlasni!kom
strukturom( po!nu da maksimiraju profit i u tom cilju efikasnost( razvoj( zapoljavanje...
rivatizacijom i tranzicijom bi bio eliminisan i stagflacioni nedostatak koji se, kao to je
poznato, kod nas u rbiji ogledao u tome da preduzea, pod pritiskom neefikasnosti u domenu
trokovaili u domenu neostvarivanja ekonomije obima, pre$eriraju poveavanje cena i onda
kad im zbog nemogunosti realizacije po tim cenama/ proizvodnja ostaje na nivou na kome je
ukupan pro$it daleko od optimuma.
0e2utim, paralelno s tim idealizovanjem procesa privatizacije i tranzicije, javila su se i upozorenja
+nne 8. 4rueger, kasnije Birst 7eput 0anaging 7irector, I0B, a pre nje i neki drugi teoretiari/
na mogunost da princip maksimiranja profita( iako jeste nu$an( ne mora nu$no biti i
dovoljan za ostvarivanje efikasnosti. njegovoj sutini je postulat da e privatizovani
mikroekonomski entiteti te$iti maksimiranju profita( a 9samim tim preko njega i
maksimiranju ekonomske efikasnosti.I toga se glavnina ekonomista i teoretiara privatizacije i
tranzicije, a kod nas gotovo bez izuzetka, dr*ala ko pijan plota-. 3eina nije ni znala za
opasnost, ili je tu opasnost sasvim ignorisala, da bi privatizovana preduzea( mogla da
nastave poznatom socijalisti!kom praksom nastojanjem da ostvaruju zadovoljavajue
pri*ode kroz dobijanje privilegija i olakica( umesto sopstvenim naporima za maksimiranje
efikasnosti.
ogledamo li redom sve prezentovane trendove, nee nam biti teko da identifikujemo uticaj
in*erentne karakteristike - odsustva maksimiranja ekonomske efikasnosti:
9+ ,ugoro!ni rastui trend indeksa, stopa/ cena na malo inflacijetabela 1/, stalno je
veoma izra*en9 ako pomislimo da je mo*da ba u tom domenu poslednji& godina dolo do
znaajnog poboljanja, podaci iz tabele . nas nedvosmisleno demantuju; smirenije kretanje
cena na malo bazni indeks '((
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
16/17
ekonomsku depresiju, a nji&ov rast nakon %&&+. godine je suvie skroman da bi zadovoljio
potrebe oporavka. 0ada ima i drugi& veoma va*ni& $aktora niskog ostvarenog drutvenog
proizvoda koji nisu ukljueni u ove trendove, kao to je, na primer, zastareo, odnosno nizak
te*noloki nivo opremljenosti, jasno je da drutveni proizvod ne mo$e pokazivati bolji
trend ve zbog rezidualne pozicije obima prodaje koju i danas ima u
proizvodno4cenovnom me*anizmu, a o emu je bilo rei u pret&odnoj taki. :o pitanje je tolikoznaajno da zaslu*uje da ga potenciramo makar to liilo na nepotrebno ponavljanje na malom
prostoru; na zadovoljavajui nivo robne tra$nje proizvo6a!i sa strane ponude ne reaguju
konkurentskim cenama nastojei da se ekonomskom efikasnou izbore za sni$avanje
trokova i uklapanje u kombinaciju cena i proizvodnje koja daje optimalan profit. +ko se to
ne nadomesti kroz neke oblike subvencija, dotacija, premija... proizvodnja ostaje na ni*em nivou,
a iskazani drutveni proizvod je ni*i. ) to je naa stvarnost( tu in*erentnu neefikasnost
iskazuje nivo kretanja drutvenog proizvoda ne godinama( nego decenijama.
D/ )a enorman deficit trgovinkog bilansau okviru platnog bilansa/ tabela G. i gra$ikon '/ bilo
bi !udno da je povoljniji u uslovima gubitka izvoznika koji neminovno nastaje9precenjivanjem deviznog kursa domae valute7bez obzira na to da li se to ostvaruje putemodr*avanja konvertibilnosti -tr*inim putem, kroz ponudu i tra*nju deviza, ili nekim otvorenim
intervencionizmom. 4ao to su u lanku I.1. Ekonomija rbije u pretkriznom periodu...potencirali i
pro$. uriin i pro$. avi, nedavno i pro$. 0iodrag )ec, a i sam sam to i govorio i pisao jo u
vreme proklamovane konvertibilnost +nte 0arkovia ona je neizmerno po$eljan faktor( samo
ako proisti!e iz efikasnosti privrede( tj. ako je privreda u stanju da( bez vanredni*
intervencija( ostvaruje dovoljan izvoz( priliv i ponudu deviza. +li, ako se ponuda deviza
alimentira troenjem zate!eni* visoki* rezervi( troenjem privatizacionog kapitala ili( to je
jo gore( kumuliranjem zadu$ivanja u inostranstvu( onda e to neminovno predstavljati
subvencionisanje uvoza. )stina( time i ko!enje inflacije i to stvara privid da je tako
ostvarivana konvertibilnost po$eljna. @azume se( i u tom slu!aju njeno dejstvo je korisno
kao stabilizaciono( aniinflatorno sredstvo( ali budui da nije izraz efikasnosti privrede( ve
prikriveni oblik subvencionisanja( intervencionizma( rent3seekingprisvajanja( jasno je dase na taj veta!ki na!in ne mo$e odr$ati na du$i rok. B posledice takve politike u kraem
ili du$em vremenu - ostaju.
0e2utim, nije subvencionisanje kursa i uvoza i poje$tinjenje izvoza/ jedini negativni e$ekat niske
ekonomske aktivnost u spoljnoekonomskoj aktivnost. istom pravcu deluje i neefikasnost
koja se ogleda u visokim trokovima proizvodnje preduzea i njegovi* kooperanata i
dobavlja!a( ali i visoki trokovi celokupnog drutvenog ambijenta.
91 2rendovi nezaposlenosti i bruto investicijau osnovne $ondove su tesno povezani, ali
obrnuto proporcionalno. >azume se, nezaposlenost nije samo $unkcija nedovoljni& investicja
videti tabelu 5 i gra$ikon G/, nego i nivoa privredne aktivnost, o emu je bilo rei napred.
svakom slu!aju u pozadini visoke nezaposlenosti stoji niska ekonomska efikasnost koja
ne omoguuje da visoka privredna aktivnost - ni kroz visok izvoz( a ni kroz postojanje
dovoljnog broja efikasni* investicioni* programa( visoku investicionu aktivnost -
uspostavljanje visoke zaposlenosti ejnzijanskom evenijom. 4ad bismo imali visoku optu
ekonomsku e$ikasnost, ona bi iznedrila dovoljan broj racionalni* 9efikasni* investicioni*programa( a kapitala bi se nekako ve nalo . Uostalom, zar u pret*odni* pet est godina
nismo bili lieni oskudice priliva kapitala( a investicija u realnu ekonomsku aktivupreduzea( ipak nije bilo ni pribli$no dovoljno. rirodno, u takvim uslovima nezaposlenost je
8/13/2019 Globalna ekonomska kriza nije uzrok tranzicione neuspenosti ve je samo rekla - car je go
17/17
Top Related