11
CENTRALNI NERVNI SISTEM – CNS
Anatomski obuhvata: - kičmena moždina - produžena moždina - mozak
Funkcije CNS-a
Nervna regulacija putem usmjeravanja nervnih impulsa
Koordinacija dejstava nervnih impulsa
Stvaranje uslova za nastanak nervnih impulsa, njihovo širenje i integraciju
Općenito složen sistem regulacije koji morfološki i funkcionalno čini jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu
CNS čini vezu sa ostalim oblicima regulacija
55
Funkcije kičmene moždine
Sjedište spinalnih refleksnih centara (somatskih i vegetativnih)
Relejna skretnica senzitivnih informacija za pravac cerebralni korteks, odnosno ventralni korjenovi prema motornim korjenovima kičmene moždine
Provodnik ushodnih aferentnih puteva i nishodnih motornih traktova
77
Kičmena moždina kao sjedište refleksnih centara
Spinalni centri eksteroceptivnih i interoceptivnih refleksa, te vegetativni centri
Impulse nastale djelovanjem podražaja iz vanjske i unutraš. sredine u centre donose af. nervna vlakna koja u kič. mož. ulaze kroz dorzalne korjenove i završavaju oko ćelija dorzalnih rogova
Impulsi iz k. možd. prema periferiji odlaze efer. vlaknima koja izlaze kroz ventralne korjenove
Izvan k. možd. sva se vlakna prostiru u zajedničkom – miješanom nervu
U centrima veza između afer. i efer. neurona ostvaruje se preko posredničkog neurona – ovim se omogućavaju procesi: širenja, sumacije i inhibicije refleksa
99
Spinalni vegetativni centri
Spinalni centar za disanje – niži centri za disanje: motorni neuroni koji daju nervna vlakna za kontrolu interkostalnih mišića (torakalni dio kič. m.)
Niži vazomotorni centri (grade ih some preganglijskih simpatikusnih neurona) iz kojih izlaze simpatikusana vlakna za kontrolu vazomotora – regulacija krvnog pritiska
Centar za refleksnu kontrolu mikcije (vezikospinalni centar) u sakralnom dijeli sive mase
Centar za refleksnu kontrolu defekacije (anospinalni centar) u sakralnom dijelu
Centar seksualnih funkcija (erekcija i ejakulacija)
1010
Kičmena moždina kao provodni aparat
Bijela masa, sastavljena je od mijelinskih aksona grupisanih u snopove nervnih vlakana (traktove) i grade ushodne i nishodne puteve
- provodna uloga – spaja spinalne centre s višim dijelovima CNS-a ili pojedine centre međusobno
Podijeljena je u tri kolumne: - dorzalne kolumne se sastoje iz vlakana koja uspostavljaju vezu između kič. mož. i senzorne
kore velikog mozga - lateralne kolumne sadrže vlakna koja povezuju motornu koru velikog mozga sa motornim
neuronima kičmene moždine - ventralne kolumne pretežno nose vlakna za
transmisiju nocicepcije i termosenzitivnosti, mada sadrže i dio motornih vlakana
1313
U izvjesnom smislu moždano stablo je proširenje kičmene moždine naviše u kranijalnu duplju
- sadrži motorna i senzorna jedra koja izvode motorne i senzorne funkcije za lice i glavu na isti način kao što ventralni i dorzalni sivi rogovi kičmene moždine izvode ove funkcije od vrata naniže
Ima i specijalne kontrolne funkcije: kontrola - respiratornih funkcija - kardiovaskularnih funkcija (rad srca, pritisak, preraspodjela krvi) - digestivnih funkcija - mnogih stereotipnih pokreta - ravnoteže - očnih pokreta
Iz moždanog stabla izlaze moždani nervi: od III - XII
1717
Informacije iz malog mozga i bazalnih ganglija, prije nego što dospiju u cerebralnu koru, prolaze kroz talamus
1818
Talamus je povezan s kortikalnim i subkortikalnim strukturama značajnim za somatske i autonomne funkcije
- veze sa korom su dvosmjerne, prekid tih veza dovodi do gašenja funkcija određenog dijela kore
Talamus i kora v. mozga su osnovne anatomske strukture odgovorne za percepciju iz vanjskog svijeta
Osim što povezuje senzorne puteve s korteksom, jedra talamusa vrše i određenu kontrolu korelacije pojedinih područja velikog mozga
1919
HIPOTALAMUS Područje CNS od ključne važnosti za homeostazu Sjedište regulacija ponašanja vezanih za preživljavanje
individua i održavanje vrsta Područje u kome se ostvaruje jedinstvo humoralne i
nervne regulacije
2121
Funkcije hipotalamusa
- Regulacija funkcije prednjeg režnja hipofize
- Regulacija bilansa vode
- Regulacija aktivnosti autonomnog nervnog sistema
- Regulacija uzimanja hrane (apetit) i vode (žeđ)
- Regulacija reprodukcije
- Regulacija određenih ponašanja
- Regulacija cikadrijalnog ritma
- Regulacija tjelesne temperature
2222
Hipotalamus, kao glavni efektorni izlazni put LIMBUSNOG SISTEMA integriše fiziološke mehanizme u određene oblike ponašanja jedinke
Limbusni sistem je dobio ime po tome što mu pripadaju granične strukture bazalnih ganglija i što obuhvata dijelove CNS koji okružuju moždano stablo
- on zapravo formira zakrivljenu granicu između kore i moždanog stabla, oko korpusa kalozuma
Anatomski gledano LS obuhvata medijalne i bazalne površine moždanih hemisfera poznate kao: - limbusna (granična), emocionalna ili visceralna kora - subkortikalna jedra - hipotalamus
Svi ovi dijelovi LS funkcionišu povezano u kontroli najrazličitijih funkcija
2525
Funkcije limbusnog sistema:
Regulacija motivacije: motivacioni dio NS je važan zato što izaziva interes za započinjanje, trajanje i prekid neke aktivnosti
Regulacija emocija: emocije nemaju samo mentalne, nego posjeduju i fizičke komponente koje su diktirane iz simpatičkih i parasimpatičkih centara u okviru LS, a podrazumijevaju vegetativnu ekspresiju u vidu:
- pojačanog ili smanjenog znojenja- kolebanja krvnog pritiska, frekvence i ritma rada
srca - promjene protoka krvi kroz kožu- izmjene dubine, frekvence i ritma disanja- promjene motorike i sekrecije digestivnog trakta- podizanja ili spuštanja dlaka ......
2626
Regulacija ponašanja: obzirom da reguliše ponašanje u različitim situacijama LS zapravo kontroliše ispoljavnje i intenzitet raznih nagona i instikata kao što su:
- borbenost, smirenost, liderstvo, razjarenost, ponašanje pri uzimanju hrane, žeđ, glad, apetit,
strah, zadovoljstvo, polni nagon i materinski instikt
LS omogućava različito ponašanje dom. živ. zavisno od vrste, pola, uzrasta, sredine u kojoj žive, godišnjeg doba....
Za kontrolu ponašanja posebno su značajni polni hormoni, zato što mijenjaju ekscitabilnost neurona LS
- androgeni pojačavaju agresivnost i diktiraju karakteristično muški tip ponašanja- ženski p. hormoni, posebno estrogeni, potenciraju tipično žensko ponašanje
2727
Usklađivanje rada unutrašnjih organa: limbusna kora kontroliše autonomne centre hipotalamusa i preko njih, zahvaljujući visceralnim refleksima,
- usklađuje rad unutrašnjih organa, međusobno i shodno uslovima vanjske sredine
LS ima i ulogu “biološkog sata”: kontrola funkcija koje se ritmično ponavljaju, u zavisnosti od stalnih i periodičnih promjena uslova vanjs. sred. (dan-noć, godišnje doba idr.)
LS izaziva: - smjenu budnosti i spavanja, - dnevne i sezonske varijacije lučenja nekih hormona (reguliše ritmičnost estralnih, tj. menstrualnih ciklusa, porast konc. STH tokom spavanja i porast nivoa kortizola u vrijeme budnosti, - oscilacije krvnog pritiska, tj. temperature i krvne slike
2828
Uloga LS u konsolidovanju pamćenja: LS ima ključnu ulogu u memoriji jer, osim što obrađuje motivaciju za učenje i pamćenje,
- omogućava i konsolidaciju kratkotrajnog pamćenja u dugotrajno
Neki dijelovi LS (amigdalna jedra i hipokampus) memorišu podatke i tako doprinose određivanju reakcije na iste ili slične informacije u bliskoj ili daljoj budućnosti
3030
Funkcije malog mozga: učestvuje u kontroli motorike
Koordinacija pokreta: - oštećenjem m. mozga nastaju nekoordinisani i
netačni pokreti (ataksija) koji remete brzinu, snagu, dužinu i pravac pokreta
Započinjanje i zaustavljanje brzih pokreta: dobijajući informacije o stanju i položaju ekstremiteta u svakom trenutku, MM kontroliše i vodi voljne pokrete
3131
Regulacija tonusa ekstenzornih mišića:
- Mali mozak koriguje eventualne “greške”: greške koje nastaju u toku obavljanja voljnih pokreta
- MM prima istovremeno informacije - iz motorne kore VM o “namjeri”, - kinetičkih receptora iz perifernih dijelova tijela i vestibularnog aparata o tonusu mišića - čulo dodira, sluha i vida informišu ga o trenutnom položaju jedinke i njenih dijelova tijela
- Tako dolazi do upoređivanja pristiglih informacija sa namjerom te se prave signale greške, koje šalje nazad u motornu koru VM, kako bi korekcijom pokreta koji traju obezbjedio preciznost
3232
Održavanje ravnoteže: pri naglim promjenama položaja tijela, sa receptora iz srednjeg uha (čulo ravnoteže) odlaze signali u antagonističke mišiće, najčešće ekstenzore, koji sprečavaju dalji razvoj promjene
- na ovaj način MM koriguje mišićni tonus u cilju održavanja ravnoteže između kontrakcija fleksora i ekstenzora, pri čemu se reguliše stav i položaj tijela
= ravnoteža tijela
3333
Vegetativni (autonomni) Nervni Sistem - VNS
Opšta funkcija: zajedno sa sistemom humoralne regulacije obavlja korelaciono-regulacionu ulogu funkcije pojedinih organa ili sistema, usklađujući im funkciju s potrebama organizma
Funkcioniše na bazi informacija koje neprekidno prima iz unutrašnjih organa, slično somatskom i VNS je organizovan na principu refleksnog luka takozvanih visceralnih (autonomnih) refleksa
- generalno gledano, posredstvom hormona, simpatičkom i parasimpatičkom regulacijom, visceralni refleksi kontrolišu homeostazu, reproduktivne funkcije i regulišu emocije
Visceralni refleksni luk, isto kao i somatski, posjeduje pet osnovnih komponenti:
3636
Funkcionalna organizacija VNS-a – sastoji se iz 2 dijela:
Centralni dio VNS: pripadaju mu strukture - limbičkog sistema (limbusna kora, odgovarajuća subkortikalna jedra i hipotalamus u kome se nalaze glavni centri) - određene strukture moždanog stabla - kičmena moždina
Periferni dio VNS čine simpatičke i parasimpatičke ganglije i vlakna koja ih povezuju sa receptorima i efektorskim ćelijama unutrašnjih organa
3737
Vegetativne ganglije: nervne tvorevine smještene između vegetativnih centara i efektornih organa na periferiji
3838
Vegetativna nervna vlakna: prema pravcu provođenja impulsa: aferentna i eferentna:
Aferentna vlakna: provode impulse od unutrašnjih organa (receptora) prema CNS-u
- čitavom dužinom su mijelinizirana - ne prekidaju se u ganglijama - obično su u sastavu somatskih nerava - završavaju i sinaptički kontaktiraju s ganglijskim ćelijama zadnjih i lateralnih rogova kič. možd.
I analognim formacijama produžene moždine - preko ovih vlakana prenose se impulsi
(informacije) za niz respiratornih, vazomotornih, viscero-somatskih i drugih refleksa
3939
Eferentna vegetativna vlakna: na bazi odnosa prema ganglijama dijele se na preganglijska i postganglijska
Preganglijska simpatikusna i parasimpatikusna vlakna uglavnom su mijelinisana vlakna tipa “B”, dok su postganglijska vlakna pretežno nemijelinisana “C” vlakna
4040
Funkcionalno se VNS može podijeliti na holinergični (ACh) i noradrenergični (NA):
Holinergična vegetativna vlakna: - sva preganglijska vlakna simpatikusa i
parasimpatik. - postganglijska parasimpatikusna vlakna - malobrojna simpatikusna vazodilatacijska vlakna za vazomotore skeletnih mišića, krvne sudove površinskih dijelova kože, znojne žlijezde i za mišiće podizače dlaka
Noradrenergična vegetativna vlakna: postganglijska simpatikusna vlakna (ostala !)
Top Related