Ukrao od torrenta i obradio Petisterl
UEKOVITO BlUE
O . k .. . 4 ovoJ nJIZI ... ................................................... o •••••••••••••••••••••
Zeleno blago u Prirodi .......................................................... 6 Kreativna uporaba ljekovitog bilja ............................. ....... 10 Vrste .................................................................................... 14 Ljekovito bilje južnog dijela Europe .................. ................ 208 Kazalo ............. ............................................. ...................... 218 _ ' ...... --,...,,,.-_ .. ,
CRO W @
~ uli CVJeto.,.,
+ tl
• + tl
• + tl ,.
ključ za prepoznavanje Ljekovito blije
najvlAe 41811ce str. 14 - 23
5 latica str. 24 - 57
vile od 5 latJca str. 58 - 70
dvostruko simetrični cvjetovi str. 71- 78
najviše 4 laUce str. 79 - 86
Sletiee str. 87 - 104
vile od 5 'atice str. 105 - 116
d\lOStruko simetrični cvjetovi str. 117 - 122
naJvlAe 4 latice str. 123 - 129
3 latic8 str. 130 - 139
vile od 5 latica str. 140 - 145
dvostruko simetrični cvjetovi str. 146 - 159
najvile 4 latice str. 160
SI.tlca str. 161 - 165
ViH od 5 latica str. 166 · 167
dvostruko simetrični cvjetovi str. 16S - 177
Zelem il l slabo vidlJIVI CVjetovI fl , + tl
• "
četinjače
najvlle 4 latice
Sl8tlc8
vlAe od 5 tatica
biljke 58 spora nglj ima (sporama)
str. 178 - 182
str. 183 - 190
str. 191 - 193
str, 194 - 202
str. 203 - 207
Neki važniji botanički Izrazi
žile
cvijet
'------ čaška
1+----- --- stabljika
njuška
,-_ t":;io .. :----- vrat /--- tučak
,.~\-- latica
'---+ - prašni k
;:'~~- Iap ---=~--- ocvjećJe
/--- prašnica
11-- - - filament
.;",;:r-~s:...____ korijen
Oblici rasta
Trajnica
Patuljasti grm (d o 80 cm)
--
Polugrm (do 80 cm) .,
Grm (do 3 m)
Penjačica (do 15 m)
Jednogodišnja
Puzavica (do 15 cm)
c '. , . . " r ,.
Drvo (do 40 m)
,D , c
~O~~ , ---.. 0°
• • D
D zelen
• odrvenjel i d l()
Od pupoljka do ploda
Njuška Prašnik LaLi c Lap Tu k sa sj m nim la m lkom
Nju I,a
nil,
I fi l le I
I AI
Tu Ak SH . J ml nim
" m -II, m
),,11I nl, njll 1\0
Incl( 1) lj fl l1l lu ll i,
nk
UVl nu ll, lj ACj, jll
PI , nicii i 11,0
-g I"rp
Lap
M l I<a rp (m n t III I,a m nil)
Zrel
U knjizi su od Str. 14 predstav
ljene dokazane ljekovite i farma
ceutske biljke. Vrste su
rasporedene prema boji cvjetO
va. Zbog promjene boje u vrije
me cvjetanja (kao kod divlje
macuhice) ili pojave razlićitih
varijanti boja (crni gavez), pOt
rehno je pogledati pod bijelim,
cTvenim ili plavim cvjetovima.
Slijedeće obilježje je oblik cvi
jeta, ŠtO je objašnjeno u
ključu za određivanje
ljekovitog bilja. Biljke
unutar skupina boja i
oblika navedene su pre
ma obitelji. Zelena sku
pina sadrži vrste sa slabo
vidljivim, smeđkastim ili
zeleno-žutim cvjetovima
matSkih biljaka uspijeva samo u
vrtu i jako rijetko postanu divlje.
Druge biljke su s druge strane
već dugo vremena sastavni dio
domaće flore. Neke od navede
nih vrSta su zaštićene . Zbog toga
se ne smiju prikupljati u prirod
nom okolišu. a mogu se nabaviti
u ljekarnama .
.Nakon toga slijede upute za
uporabu: os im korisnih dijelova
i neke biljke sa sporangi II> Spir.l la biljaka oo ·lčna je za uzgajanje bi ljaka u vrtu. jima (sporama) koje ne
razvijaju cvijet.
U stupcu s informacijama mogu
se pronaći najvažnije osobine
vrste, oblik Qednogodišnja ili
dvogodišnja biljka, trajnica, grm
ili drvo), visina (prosječna visina
izrasle biljke, samo kod biljaka
puzavica navedena je dužina, a
ne visina), vrijeme cvjetanja i
prisutnost u srednjoj Europi. Ve
lik broj Vrijednih ljekovitih i aro-
4
biljke navedena su i područja
primjene. Neke ljekovite biljke
II isto vrijeme su začinske bi
ljke, mogu se spravljati kao po
VIće ili kao salate . .Ako je pri
sutna uputa "biljka nije priklad
na za samol ijećenje !", biljka se
može upotrebljavati samo pod
nadzorom liječnika i pravilno
dozirana, ali nikako bez
nadzora liječnika.
_. ~.e POPUt lavande uzgajaju se u velikom stilu.
čajevi ne smiju se
predozirati, piti u
većim količinama
(više od 3 šalice
dnevno) i konzu
mirati dugotrajno
(ne više od 14 da
na). Izbor bilja
predstavljen u
knjizi osim tOga
nudi i i raznovr
snos t, tako da se u
"",,,,,reste koje sc upotreblja
seno II homeopatij i
"';""':0 rusu prikladne za upor
nadzora liječnika.
_ :3C:JI< - fo tografija i en ei -
",umu portrct navedene vr-
~~ sc: moze smatrati
.c,."bo.m samo ako se sva
_izr.., .. lJIijeija podudaraju s slikom. Ako niste si
"""IL ".!tk u se ne bi smjelo """,,,;., /1 .... .<1ti kod liječenja il i u
::C..,p:nIlOffi tckstu navedene
_"""",,,uic sastavne i aktivne '1e i glavna područja
"""",c- Kod bi ljaka priklad-
5JIDolijecenje navedene
Al'" za spravljanje preven-
= IC o .... itog čaja. Biljni
s lučaju potrebe kao
zamjena mogu upotrijebi ti i
druge vrste sa sl i čnim djelova-
njem.
Popratni tekst kod nekih vrsta
navodi i bmaničke i kulturno
povijesne detalje, a timc sc bilj
ka može još bolje upoznati. Na
kon dijela o određivanju ljeko
vitog bilja navedene su i neke
ljekovite biljke koje se mogu
pronaći u dvije velike europske
turističke regije, sjeve ru Europe
i Mediteranu. Te stranice (str.
208 - 217) trebale bi potaknUli
bavljenje raznovrsnim ljekovi
tim biljem europskog biljnog
svijeta.
Biljke su za ljude hrana, direkt
no ili indirektno. Put od biljne
produkcije tvari do direktne
5
konzumacije kod svježe salate. maštovito spravljenog povrća i svakodnevnog kruha relalivno je kratak. Drvo namjcŠtaj4, vlakna tekstila ili stranica uve knjige su također p rimjeri materijala koje praizvode biljke ili koji su proizvedeni od biljaka. S biljkama se uvijek može doživj eti tZV. zdeno čudo. Biljke ipak oisu samo vrijedna bio masa koja se može jesti ili tehnički uporrijebiti. Li srovi, cvjerovi. korijenje i plodovi sadrže i zanimljive sasravne tvari koje na poseban način djeluju na razne procese II tijelu: biljne tvari mogu utjecati na procese i
Opasnost zato štO su neke biljne tvari biološki toliko aktivne d a mogu oštetiti ili čak paralizirati neke funkCije tijela -uobičajen naziv jc otrov. Velika sreća su, jer ispravljaju ili izjednačavaju manjkavost organizma, pokreću ili jaćaju obrambeni sustav i jer djelotvorno podupiru uobičajene ~eJesne funkCije. Biljne tvari pomažu i lijeće. Biljke su istovremeno i izvor lijekova II prirodnom okolišu. "Sve livade i brežuljci, sva brda i brdske livade su velike ljekarne svij eta ", već 1520. godine napisao značajan liječnik i pr
irodoslovac
ParcceJslls.
... Livade -prema Paracelsusu dio najveee ljekame u sVIJetu.
.... Korisna raznovrsnost Sigurno nije
slučajno to štO ve· lik. broj biljaka u isto vrijeme obavlja viSe funkCija.
postupke koji u biljkama uopće Uzmimo začinsko nisu prisutni. Ova područja dje- bilje kao primjer. One su za lovanja istovremeno predstav- zdravlje dvostruko kOrisne - do-ljaju i sreću i opasnost. bar okus i bolje iskorištavanje
6
Xooz.Zlćmsko bilje je prema
,.,."'" sll5 kod neukusne hrane.
Ct:..., su i lj ekovito bilje i mje-
a oe i među začinima i
_6 .l1(~kovima. Granica
","cl," ljekovitog izaćinskog
.... ,,:lC moze se točno odrediti.
e prema tOme ljudima više-
-=-~o pomažu. Daju nam
~e mirise, ojegujuća ulja,
d i~ liekovitt: supstance i velik drugih prirodnih
x~etaćkih snaga. Iako razvijat:: :mirnno začuđujuće
':::-dovanje, nisu čudotvorna
~dsrva. Zdrava prehranu i ra
z:m1an način života nikako se
=.c mogu zamjeniti s dovoljno
ue ta nja i odricanjem od nikoti
::..l i alkohola.
~ Prikupljanje I ubiranje Knjiga II velikoj mjeri uzima
obzir prema za~tićcnim vrstama
I zaštiti prirodnog okoliša. Rosi
ca, šumarica, vunasti bodalj i
n:lccvjetni kukurjek II knjizi
nisu preporučeni, a neke druge
\TstC samo ako se uzgajaju II
sunčanom kutu II vrru. Samoni
klo bilje nikada sc oe smije pri
kupljad u zaštićenim podru ćj i-
ma! Molim vas da u pri rodnom
okolišu ne prikupljate prevelike
koli ćine:: . Većinom su dovoljne
samo male količine. a prikupije
ne biljke: nakon dugotrajnog ču·
li> Kadul}a Je začinsko i IjekcMto bilje, a vrtna rutvica nije pnkladna za samoliječenje.
vanja ionako izgube kvalitetu.
Za tehniku ubiranja postoji ne
koliko jako jednostavnih pra
vila. Biljke vlažne zbog rose ili
kiše većinom su neupotrebljive.
Kod ubiranja u svakom slučaju
moraju biti suhe::. Dijelovi biljke
najaromatičniji su nakon dužeg
razdoblja toplog vremena bez
većih oborina. Ljekovitim i
7
začinskim biljkama na prozor- jdjeni podanci ili lukovice skoj dasci ljeto je praktičk i uvi- omogućavaju lagan uzgoj bilja-jek. Cesto sc preporučuje ubi - ka. Biljke sc osim u vrtu mogu ranje zeleni prije cvjetanja. Raz- uzgajati i u lončićima ili posu-lik<:: aktivnih tvari u cvjctajućim dama na prozorskoj dasci ili i necvjetajućim dijelovima bil- balkonu. jke su n <::znatnc. Upotrebljavati Vrtni borovnjak j<:: jedina se ne mogu samo odrvenjeli začinska biljka kod koje sc
II> Ubiru sesamo suhe biljke.
djelovi ljekoVitih i aromatskih biljaka koje rastu kao polugrm. Jednogodišnje bil jke (ili jednogodišnj i izdanci višegodišnjih biljaka kao ŠtO su divlji pel in . estragon, vrtni pelin) odsjeku se oko 5 - 10 cm iznad tla (ne čupati!). Kod višegodišnjih biljaka s odrvenjelim dijelom prikuplja sc najviše treć i na gornjih grančica.
upOtrebljavaju samo mladice. One sc ubiru već nako n tjedan dana. Mlad icama nije pOtrebno previše da uspiju i do ubiranja uspjevaju čak i bez zemlje - za nei skusne uzgajače biljaka savršen materijal za prve uspjehe. Kod uzgajanja drugih ljekovitih biljaka potrebno je malo vEc strpljenja jer se ubiru najranij<:: dva do eri mjeseca nakon sadnje. Ako sc nekome žuri, vlastiti Vrt mogu opremiti iznutra il i izvana s mladim biljkama iz vrt-nog cenera.
... Konzerviranje biljaka Najstariji i u isto vrijeme najjednostavniji postupak konzerviranja je sušenje biljaka. CvjetOve. listOve, plodove i sje
... Biljke u vrtu i lončićima menkc: rasporede se na novinsSadnice, izdanci. mladice. podi- kom papiru ili gazi. Sušenje jc
8
Smrzavanje podnose i
najosjetljivije aktivne
tvari i arome.
Primjena korisne ljeko
vite zeleni ne mora za
poćeti tek kod pojave
promuklog glasa, pokva
• ~ .~ se dobro mogu uzgajati u lončićima lli poslIdama. renog želuca ili kod bol-
tJ:, d eno kad dijelovi biljke lag
- ~uskaju. Nakon sušenja ne
tt:.i:C 90 % količine vode, a time
--::.15cni djelovi biljke postaju
-"=?Om e na plijesan i gljiVice,
\'ehke porcije zeleni objese se II
~..:.kc tima ili snopovima na sje
::'O\"i tOm prozračnom mjestu.
Dodatno zagrijavanje većinom
~:nJnjuje količinu aktivnih tvari.
ListOvi i cvjetovi sc poslije toga
?Ji:lj ivo odstranjuju od stabljika
I cuvaju u limenkama ili čašama
zbog održavanja arome, Sve
ubrana se nakon prikupljanja
od mah etiketira: na etiketama
~u navedeni vrsta biljke, podri .
ledo i datum,
:'-Jeke zeleni ne mogu se kon-
nih zglobova. Ljekovito
hilje kao začin i zbog svojih lje
kovitih svojstava jako je vazno II
kuhinji, jednim od najvažnijih
područja primjene ljekovite ze-
.. Veće količi ne biljaka kod sušenja se moraju objesiti.
zervirati sušcnjem (npr. hos jl· leni. Ljudi koji umirkovalnoj
jak). Onda pomaže samo zamr- podgrijavaju samo industrijske
zavanje, najbolje odmah podije- smrznute prehrambene nam ir
liri u porcije prik ladne količine. nicc, nikada neće upoznati bla-
9
gotvorno djelovanje. Osim spe
cijalnih savjeta oko primjene
kod pojedinačnih vrsta, ovdje su
navedene i neke posebne ideje.
lit- Biljne mješavine Zajedno su ponekad još jače:
začinsko bilje tek u mjcšavini (ot
prilike isti udio) dolazi do
izražaja. Kod jda od mesa, povrća, juha,
umaka i jela od tjestenine
preporuč1jivi su:
lit- timijan, ružmarin, komorač,
mažuran, bosiljak (Hcrbcs de
Provenee)
.. Salata od samonikle ze leni može se spravljati od koprive, maslačka, (lragušca i medvjeđeg luka.
10
lit- luk vlasac, maŽuran i krabulji
ea
lit- brdski vrisak , estragon i
ružmadn (Fines Herbes)
Uz salate idu kombinacije:
lit- ljekoviti volujak.luk vlasac,
kopar, vodena Inervica (malo)
lit- peršin, estragon, mažuran, 0-
mlJan
lit- ružmarin, brdski vrisak, luk
vlasac, peršin
lit- vrtni borovnjak, peršin,
ljupčac, krabuljica
za roštilj, pečenja i variva trebali
bi isprobati slijedeće mješavine:
lit- mažuran. kopar (origano)
... bosiljak, ružmarin
... brdski vrisak. ljekovita kadulja
Sve gore pred ložene mješavine
mogu sc zamrzn uti u kocke prik
ladne veličine (porcije).
Simo isječcna zelen pomješa se s malo vooe zbog međusobnog ve
zanja, zamrzne se i zapakira u
foliju.
~ Biljno ulje Aktivne tvari prisume u biljkama se
ktxl kon;t..crviranja
.umne mogu lagano lI.v\l6 maslinovim ili _l lncokrcrovim uljem.
N,I l:tj način dobivc
Il.I nromatična ulja
ptlkbdna su za
101 lZ IllCtičkt: pripra
vke: (ulja za lokalno \u rlj:tvanjc na koži) i
1.1 kulinansvo (prije
II\lCW' za salate).
.. Uekovite biljke nisu samo korisne nego I lijepe.
( ;'1I()vni rca:pt: Puna šačica neusimje·
/II" zelcl li (mka&:r mješavina) dovoljna
~ I~ I 111I1t'! Smije.'>e koristiti samo fl<o/14c·n:1 zelen jer inače bude muma.
" '}d:,viIlU zeleni odstraniti nakon Q[
Ildhk Iri rjcdn:l. Biljno ulje ima ogrnnll'ctt rok lI{XJrabe.
" Il/Ij./dje: ulje od timijana, ulje od ko
,'/11, ///jt. od kadulje, ulje od mc1isc i ulje
I ~ I nv.m:lJina.
• Biljni ocat Veći na začinski h i aromatSkih
hlll,lb svoje aktivne tvari OStaV~
lI,LJu i u OCtu.
t ).,/ I(/Vf U· n:ccpt 3 - 6 svježih ff'.mčicn
d ('rli pri.~w viti u 1] svijetlog vina ili II ~ /I(IH OCl:l i osruviti ch stoji vik tjedtln. IIImjc."SLO-
Varijacije: Ocat od b(Jsiljlw, od kadulje,
od estI3b'O!Ja, od kopf"'J..
... Biljni maslac "Sve je II najboljem redu" nije
tako loša deviza za konze[vira~
.. Biljna ulja, ocat ili rakije mogu se sasvim lako pripremiti.
njt: i uporabu biljne arome. BiJj~
ni maslac se nakon ubiranja ze
leni može spraviti II raznim
okusima i smrznuti u porcijama.
II
Osnovni recept: 4 - 5 ilica. usitnjene
mješavine zeleni temeljito mijesiti u
100 g maslaca..
Varijacije: Maslac s peršinom i lu
kom vlascom. maslac sestragonom,
maslac s kaduljom i miloduhom,
maslac s lukom vlascom ;
čclnjakom.
~ Biljna sol Sol (natrijev klorid) jc prastaro
sredstvo za konzerviranje koje se može upotrijebiti za očuvanje
začinskih aroma biljaka.
Osnovni rccepr: Svježu neusitnjenu
zelen ili sa.mo listove prekriti s više
slojeva. kuhinjske soli. Dijelovi bi
ljke nakon ui do pet tjedana pu~'taju
svoju aromu i mog u sc odstraniti.
Varijacije: Sol s čcšnjllko lll i pcrši
n OIll, sol s timij:mom i m Zll1ilrinom,
soj sa celerom i Ijupčcom.
.... Senf s dodatkom zač ina
Okus senfa može s poboljšati dodatkom začinskog bilja . .Jedna
od slijedećih mješavina može se
dodati senfu u puno prilika.
Osnovni recept: 100 g scnfa (blagi
ili jako ljuci) temeljito pomjcšati s 4
- .5 žlica. svježe usitnjene zeleni.
Varijacije:: ~·enf~' e.m·a.gonom, senf s
12
bosiljkom, SCilE s kaduljom, scnE s
koprom.
.... Biljni žele Biljni zele i sigurno su neobičn i,
ali ih u svakom s l ućaju vrijedi probati . Ovisno o aromi mogu
se konzumirati kao namaz ili uz jela od peradi, ribe, mesa ili d ivljači.
Osnovni recept: žde od jabuke,
dunje ili grožđa., ali i želei od boro
vnice i hazge spravljaju sc od
svježih plodova prema
standardnom u:ceptu. Aromatične
hiljke u k uhanu m:lsu dod:lju ~'e pri
kraju (4 - 5 žlica/kg), zaprema se VITICe.
Varijacije: Zelec: o d m c:lisc i metvi
ce. ide od bosiljka, žd ee od konča
rc i 1:IZ:Jrkinjc:
.... Biljni čaj
Oparak je klasična primjena lje
kovitog bilja i kod u knjizi nave
denih vrsta često sc preporuču
je kao kučni lijek.
Osnovni recept: svjcii ili o.m.'kni i
usitnjeni djelovi biljke,
većinom 1 - J čajne žličice/šalica,
preliju sc vrelom vodom, m·tave da
odstoje par minuta. Nakon toga. ćaj
/fr I' focijedi. Biljni eaj nikada sc ne osušene zdeni, odnosno orprilike
" m iJe pit; svakodnevno jlj II većim 25 g plodova.. za poboljšanje okusa
ktlll,'i,wma od 2 -3 šalice: dnevno. eventualno dodati malo vanilije,
"IIII :':fltl!ien.1 sc osim kamilice ili cimeUJ ili klinčića.
,,,r ,vlce mogu upotrebljavati i slije- VarijaCIje: rakija od bosiljka, timija-
./rlJe mješavine:, eventualno zaslađe- na j kaduljc. anisa i kima, komorača
" medom. i korijandcra, rakija od mdise j
Vll t/Jucije: ć:Jjevi od očajnice, mačje rui marina i druge kombinacije.
If /, I'C', II/listi. lavande, močvarne
~nllf'.l rc. komorača, meli~·e, listova
/full,.c
.. Biljna rakija
Nrld aperitivi i gorci imaju
nkn~ kao da se sasloje od pola 'It I,lllra ljckova i zaista sadržava
III vl ~c od 20 sastojaka. Manje je
j!llIld:ad ipak bolje.
f J. III / vn; recepr: n.1 jcdnu litru 6 -
."'14 vl llj llb (bijeli r!Jm iJi rakija od
' " .. lituj uzima se:S ilia. !>vjci-e ili
~ Biljni liker Biljni liker je u biti biljna rakija
kojoj je dodan šećcrni sirup. Na
11 b iJjne rilije. spravljene od go
re navedenih sastojaka, dodaje se
500 - 750 mJ šcćernog sirupa. za spravljanje sirupa šećer se pomi
ješa s vodom II odnosu 1:1, pola
ko zagrijava do topljenja i lagano
se ukruti. Rakija :;e pomiješa sa
sirupom i prije kom:umiranja
mora se ostaviti da odstoji još ne
ko vrijeme.
.. tOlJ ~I !>.UTlO Jedna od mnogobrojnih mogućnosti.
13
w U
.U)
o: eu)
'" "
tJ> Trajnica ... od svib ~ja do lipnja ... 5-80 cm
• Obi'Jeila st<Jb ljika gola, šuplja, puzava LJ dorrjem dijelu , pušta korijen iz nodija: ';:stev; :;pi ' dh II, I IIC";"<I \ I,
zimzeleni
• Stanište rijetko LJ skupinama bl iZlI potoka i jaraka, LJ biljnim zajednicama oko vrela: već i nom prisutan u močvarnim mjestima
• Uporaba svijeti l i st i ć i prije cvat-nje, eventualno i sušeni l i st i ći. pro ljetne kure , dišni putovi;samoniklo povrće
14
Dragušac,potočarka Nasturtium officinale
Dragusac se tl prirodi rijetko može pronaći i zbQg tog:1 iz prir"ćnog ok(jIi ~: 1 IlC hi Ifch:ilo
uzimali pr<.:vdikl l k,)li,'1I111. l li ljka
lt: osim logn k:lo kulllvir:!Il:l II
J:ITl:lšllje vrijeflie I'ri.~ l ltll;1 \I cije
I'!lll svijetll,:1 kIllIivirali je i!lo/.t;
SV:ll k(l 11:1 jednost:lvan nači n LJ
plasticnim p()~lJdam:1 11:1 balkonu ili terasi. Nakon ŠIO s:llinice plJ~tt: kur ijen, kolićina tj. razina vod t; mora bili 1 cm iznad zemlj e za cvijeće. Draguhc sadr7.ava veliku kolićinu mineralnih tvari Cvjetovi i
i vitamina, a p ikantan okus POt j eće od glikozida gorušičina ulja. UpOlrebljava ~e
listovi
kao oparak (2 čajne ž l ičice zeleni/šalica) jji kao cijcdcoi 50k, a kao 5amonikl0 po vIĆe 8vjdu Liljku M::
spravlja na isti način kao špinat.
"Ini borovnjak, sjetvena grbica I "/lh lllllll sativum
I\ !l!~ ,l j(' 1II !II IIIIOna u ;r.aplld
" " II ~ I( !IlIpI Azi ji. no još II ~ ll fl lll t ,lIluh: uzga
IoI H~ JI II p, ~lr ' \ I ~J u Sn:·1,· ' II'I"'~ II1nT:!. Od 14U '" Ir 1\lllk:1 putem I .1I1 ~ l h ~IH I \Inova
I JJ II MeUlliII
I '11"1111 I I ,1.1Ila.šnjc vrijeme biljku 1\' /11* ' 11 11 II p:lpirnatim kutijama
f I'" 1I 1~l' i .wugd jc na rr';'nicama
lt, II ~, ~ III fl JI11 :1. Lagano ljut okus
C\-jetovi, lisuwi i plodovi
\ 'f' ,'I Il\lgllkozida goruši ćina ulja. Sadnice jako bogate 11 41111,,1111.1 IICI11 :1)U (ako ljut okus kao J u kraja izrasli
1, 11 111' 1\ I I ~" mlt: sc kao omiljeno začin~ko bilje kod 1111'11 nI .mjJ S:11:ua. umaka, jda od kvargla (vrsta sira) i ~"Htl l ' h ~ ,," hiviranje: na vlažnom papiru II phtklln
l Ih ~ 1I l.l uk .. dcf i zajedno s na sh6ln način upoucb.1 11111 ~h •. lIll.l bijde i crne gorUŠice - jako je jednosta-
()
m
II> Dvogodišnja .. od svibnja do srpnja .. 20-40 cm
.. ObilJežJa stabljika uspravna, raz· gr<JnJ ~na: listovi sa zareza· nim sj edeći n liskama ili usko perasti, nakon mraza plavkasti: cvjetovi jako mali u skupinama na vrhu slabljike
.... Stanište ~ećinom samo kao vrtna biljka I u uzgajalištima, rijetko kao samonikla bil~ ka uz l>Uteve il i na padinam,
.. Uporaba
15
svježa zelen mlade bilj ke: pro ljetne kure: oboljenja zubnog mesa: samoniklo povrte. Ulćinsktl biljkI!
~ • Jedno ili dvogodišnja
• od ožujka do listopada
• 5-40 cm
• Obilježja
prizemni listovi sa ~a·
rezanim sj edećim liska mil skupljeIlI u rOlctu,
I istovi stablj ike sl reliča-
sti; cvjetovI jako mali u skupinama prema VrllU stablj ike; Ij u s~e vodorav-
no i zbočene
• Stanište nezahtjevna, čest<lIJIIJ k(l
u otvorenim biljnim ltl jednicama na poljima. u vrtov ima, na rubovima puteva
• Uporaba osušen~ cvjet8J uća
zelen; nekad u ženskoj medicini korištena kao sredstvo koje zaustavlja obilna krvarenja; danas većinom uporaba izvana
16
Pastirska torbica, rusomača Capsella bursa-pastoris
·'1" Cvjetov i I '- \ l ~ listovi I' /
l
Svi d ij elovi biljke sadrža vaju
fI~ von s \; c glikozide i amine. Opa rei St koriste prije:: svega II
hO!1l copat ij i kod problema
buhrega i ž uč i, ;1 kod lakših ozlij c:da koze pOpUI laganih ogrehotina ko risti s<: vlažna kompresa. Mladi II proljeće sakupljeni prizem m listovi skupljeni II roZetU mogu se koristili kao sastOjak kod salata
od divljeg bilja. a mogu se pripremati i kao povrće. Količina
cvjetova povećava sc kontinuirano t ij ekom višcmjeseć
n og vremena cvjetan ja. Ime biljke dolazi od trokutastih ljuski koje su zatvorene s dva
preklopljena cvatna lista. Sjemenke raznose životinje ili vje tar.
,. Iljača \/II, " '/il petio/ata
I \lll~" ~C' i! (; k:id II narodnoj m~dicin i često koristila . llfll4 lukc :Irome. II II današnje vrijeme rijetko sc 1"III. t l bil li ckuv!lo bilje. Biljka pot iče ape-III l 1" l puf Il Č ljiv;1 JC za kuhanje. Sitno
hil ,.1I 11I1sIOVi daju izrazitO jaku, ali Ih ! I lk" dllgotrajnu i prodornu <111111111 k,11l pr:lVi bijeli lu k.
~IIV I1 (" IV, Ir i ćcšnjaće i n jeni
11I1I1~I ~ ld .~ .I s r o ) c i koj i sc saswJe ·1 KII~lIlId. 1 gorušič i nog ulja kcrni-
"~I *,lnt.llI () nisu II SrodSTVU s bijelim 1.11.,,111 K"l'is ti se pri aromatizaciji bil j-1.111 UII\!lk,1 i jda od krumpira. Cvjetove
1'1 ~.\l11I k II kci. , CVjetovi i listovi
()
en
lJ> Jedno ili dvogodišnja ... Od travnja do svibnja ... 40-100 cm
• Obilježja
stablj ika uspravna i već ~
nom nerazgranjena: listovi srcoliki. pri trljanju ugoo-nog intenzivnog m i ris~:
cvjetovi u gustim izduženim grozdo~ima
• Stanište često i u vel ikoj kol i Č i n i u biljnim zajednicama na ruixJvima šuma. šumskih puteva. na proplancima ili grmovit im mjestima
• Uporaba
svježa ze len; pod ru čj e usta i ždrijela, dišnih putova: samoniklo povrće
17
w U
• • • •
•
•
~ Trajnica od svibnja do srpnja 70·100 cm
ObilJeiJa jak;; trajnica s zadeblja-nim korijenjem; listovi veliki, S dugim peteljka· ma, lagano valoviti, sa-stavljeni. goli Stanište većmom kao S<!monikla bi ljka na neob rađenom
tlu, na smetlištima i rulXlYima puteva, često u vr\tl Uporaba
korijen; probavni orgilm: za č i nska bi ljka
18
Hren Armoracia rusticana
Hren potječe iz j llgoi~točnc Europe i z!lpadnc Azije, I mc vrste ":lrmor" u pr ijevodu 11 :1 moru izv(;dc f1l) jc iz
brc:ton~k(lJ.: jczib.:1 UPUt:lljC n:l~
na izvornu luk :.ci ju bil jke hllzu ub:lk. Njc:n:t ,L:oru š i ćin:1 ulja izaZiV:l jll suze i Im: lju j:lko Iju I ()kus.:1 i~, llI Ć lljll ih g likozidi pri rCz;tnjtl dehdog korijena. Nave,kne Iva r i ohrazlai u ljekovitu i kulinarsku popularnost biljke, no zhog svog nadražu;u ćcg djeloV:lllj:1 na kozu i sluznice trebalo bi JC kuristiti samo u primjerenoj koliCini. Riban i korijen hrena prikladan je - s par kapi vinskog octa ili soka od limuna - za umake i jela s mesom.
7.11 njak e '"I'I IIt'ilr;a officinalis
lilji ,,, ~ \' k l li l ečn ik J. Wic r 1557. ., .. II I! {" o tk l'IO jc da se boleSt skor
hI ll II, ~ <l1 1I sc javi ja zbog nedoS latne 1, .. I .. ~ n {" I koje su sc hojali posebno IIII" 11~ ' l , 11 1< 1;;,C preveni ral i sa iličnja
~ I' III "' 1I~1I . 1 biljka sc unatOč gorkom " .11411 u (II ,Lda tl većoj količ i ni tovarila
II lt d le n l. lk e Danas znamo da biljka hlr. n dohro djeluje zbog vc\i ke količine
1t~1lI 1 11 .1 c. :I Imc dolazi od ruhova 7.rc
h l l l lll ~ k l o hlika žlice. U homeopatiji sc ll' ~"V il ll bil jka primjenjuje: prot iv upala I ~ lld pll!!.:.qa izmjene Ivari, a 11111 " '1 11 0.'111 "'11 jc i kao vrtna biljka.
Ustovi i cvjetovi
" :o CI> .... J> CI>'
" '"
... Dvogodišnja il i trajnica
... Od sviDnja do lipnja
... 10-30 cm
II>- Obilježja stabljika razgranjena, na krajevima polegla il i pen· jabca; listovi srcoliko okruglasti, ~jn i. tamno zeleni. malo mesnati
... Stanište najviše u livadama na slanom tlu il i u zajednicama uz slane obale, u zagomma kao iz vrta diVlja biljka
... Uporaba
19
svjeia CYjetajuCa ili osušena lelen; proljetne kure; upale zubnog mesa: salata od samonikle zeleni, zaćlnska biljka
> o if> w ~
• • • •
•
•
~ Zimzeleni patuljasti grm od svibnja do ko lovoza 5-15 cm
Obilježja listovi spiralni, kOlnati. donja strana listova s tamnim točkama: cvjeto-vi u vi seć i m, gustim gro zdovima Stanište biljka izbjegava vapnenac u borovim i smrekovim šumama, u močvarama te u livada-ma s patuljast im grmovi-ma ili u grmovitim mjesti-ma u brdima Uporaba listovi, plodovi; upalni procesi u mokraćnim putovima; samoniklo voće
20
Brusnica Vaccinium vitis-idaea
listOvi brll~nlcc isto kao i listovi medvjetke sadrlavaju ljekovitu tvar
arbutin (glikozid) i zbog toga se kod infekcija mokraćnih putova ill reume
smije upoln:bljavati samo pod nadzorom lijclnika. Grimizne bobice su jako bogat!.: vitaminima. Prijesne bobice imaju jako kisc1, no nakon što sc
od nj ih pripremi kompot imaju jako ugo-dan okus. Osim jda od divljači i
Kai8crschmam:n po~tuji cijdi niz drugih pko preporučljivih načina uporabe, npr zajedno s
izribanim hrenom uz filc od sU5t:ne pastrve, zajt:dno s pre pečenim Camembert sirum
il i s pt:čcnim jabukama. Na listOvima se također mogu pronaći i crvene
Listovi i cvjetovi
izrasline izazvane od jt:dne vrste gljiva.
1.llzarkinja (:l llIllIn odora tum
!4Ik ll, 1.lkn llgodna i š irOKO poznata aroma Iazarkhll t tI . I ~ l.lic pri Sll~l:nj u i:t. ~a~taVnog dijela kumarina. ~ UII\ ,1I11l it: \J zelenim djelovima biljke prisutan tije-
') .. kom cijelog proljeća i ljeta.
Llst()\li i CVjetovi
I III pr cu :sw.
, . ,
II ne samo kao ŠIO mnogo ljudi m isli bkJ jućivo
kratko prije cvjetanja. Lazalkinja SC u od liječnik a
propisanim li jekovima uPOtrebljava kod oDolje n;a vena i p roblema krvotoka. Osukna hiljka sc inače koristi za aromatiziranje punča i desena ili kao mirisna vrećica. Lazarkinju bi sc zbog brojnih otISpojava trchalo koristiti samo u malim d ozama
.,. Trajnica
II> SVIbanj II> 10-30 cm
II> Obilježja podanak puza~; stabljika golo, polegla il i penj ačiea:
li sto~1 zašiljeni. tamnOl e~ni, 6 · 7 listova izjednog rukavca
lio- Stanište bjelogorične {;ume s ram· jenim prizemnim raslin;Cm. česta do Jako rašire. na na tlima bogatim humu. som i hranjivim tvarima
... Uporaba
21
svježa ili osušena zelen; glavooolja. migrena: zač i nsko bi lje
> w ,U o o: OJ
• • • •
•
•
~ Trajnica Od svibnja do lipnja 30-100 cm
Obilježja stabljike jako razgranje-ne, cetverouktne: listovi izd uženi, uski, šiljasti, do 8 listova LJ jednom rukav-
ce Stanište jako česta na livadama, p;3snjacima, na rubovi-ma (šume, putevi, itd .),
grmovitim mjestima.
preferira gl inasta t la bogata hranjivim tvarima Uporaba osušena zelen: rijetko LJ
homeopatij i kod izras-lina i oboljenja koze
22
Divlja broćika Galium mollugo
Jako rasprostranjena divlja broćika jc isto kao i bhsko srodan prdip dugo vremena smatrana kao djelotvorno ljekovitO sredstvo kod uboljenja raka. Tučnija istrazivanja nisu mogla pOTvruiti
ovu iz narodne medicin e pr i hvaćlou procjenu. tako da obje biljh: II današ nje vdjeme više llisu ':CSIO plis lUlI C kuJ nabrajanja djelotvornih ljekovit ih bi Ipka_ Cvjewvima jako bogata dl\dja broćika med unosna jc biljka i priv lab insekte koji prikup ljaju nekra r. Sasuvne tvari nekad su se
zbog sličnog djelovanja kao dlYmosin koristile kod proizvodnje sira.
Ustovi i cvjetovi
n .. f. l kovina, zelenika II.·\( lI<]uifolium
III i1 kll Č ;I ~ j:lko dekorativna stabljika može narasti do
h ll \'l llc m;tlog drvua, jedna je od rijetkih Inlle lenih gr mova II Njemačkoj, rasp rost ranjena je
~fI h lOtll II zapadnom dijelu. M iH hi teI i cvje tovi II ml)lI !ltllU su raspon:đcn i.
1 ~ 11l1 t,.rvc ni plodovi smjdl ' 1> 1 ~ II II p,rr.;uk im a listo va i
• .ide :d k:Jloid purin i druge ~ 1i! lv ll e tvar i koje izaz ivaju
I IIIV I II ~:H1jC . proljev il l d ruge 1III I pl i lille II podrućju p robavIlIh 01').::111:) . Bil jka zbog toga !!Iku ku Ilije prikladna za 4 1 1!(II!jcćc n je . Privlačne
I'!lhke pti cam a, pogOto vo ,1! .. , dov i111:1 pre dstavljaju vrlo vahn l ih tH.l lll bc ni i z vor.
cvjetov i
"' O N<
'" O < Z m
II> Zimzeleno drvo ili grm
.. Svibanj II> 3-15 m
Ilo- Obilježja listovi spir(l lni, kožnati, odozgo tam nozeleni i SjHjni, odozdo svjetl iji, na rubovima trnQ.lit i
~ Stanište Europa , blage kl ime. u prorje đe nim mješovit im bjelogori t nim Sumama kao prizemno ras linje, često kao ukrasno drvo u razl ič ~
t im oblicima ~ Uporaba
23
listovi; u homeopatiji kod tegoba s ,globovima; nije prikladna za samol iječe nje !
.. Jednogodišnja
.. od lipnja do rujna
.. 20-50 cm
• Obilježja stabljika uspravna. raz-granjena; listovi vi5cstru-ko perasti sa uskim lis-kama: cvjetovi bijel i. na vrhovima svjetlo plavi
• Stanište stara kult ivirana biljka. rijetko na smetlištima ili neobrađenom zemlj ištu kao iz vrta divlja biljka
• Uporaba zre le sjemenke: tegobe s i elucem i ž učnim mjehu· mm
24
Crnjika, crni kim NigeJla sativa
\ Listovi I plod
Crnjika je podrijetlom iz zapadne Azije, posebno preporučljiva za bilj ni vrt bila je već u vrijeme un:dbe o seoskim imanjima Karla Vdikog. O d nje žne d ekoralivne hiljke: koriste SI::
salllO crm: s)cmenke papreno ljutOg okusa. U ndim područjima ko ris te
se kao začin za spravljanjc kruha. Oparak od izm rvlje nih sje:menki (1
cajna žličica/šalica) djelotvoran jc kućn i
li jek koji istjcruje vjetrove:. djduje kod proljeva ili kao sre:dstvo koj e opušta grčeve, kod bolova u želucu ih žučnih kolika. Prevelike: količine ili stalna uporaba su ipak opasni - sastavne: tvari o tro
vne su u već im količinama . Iznad bij elih latica nalaze se tamni prašnici.
IIIJ"'I sljez \/I/IiIm officinalis
I I Ih klIfat ivna biljka u vrtU uspije va na mjestima
.1, hl.I UIJl1 suncem i dub()knm vlažnom tlu. Jedna je II , ul nll \() p n.:poručljiv ih biljaka 7.3 g redice zelen i i
iIIlIlI UVL' huga!c vrstama. Korijenje ili listovi bijt:1og tl' .1 1Il!!).{u sc upotrijebil i kao n aljev ili o parak (1
.1 •• ) 11I~ l cc/ša1ica) kod katara i h rij '''VI!I, :.1 1 I kod nad ra:i:cnih sluzn ica '1'1 11\ " III c rijeva. S lično djeluje i II u\I\1I1 hijdog sljeza. koji sc
' 1""vlj.1 od kuhanog korijena ili h. lllv.\ p<ll11 i jcšanih sa
1 1 ~"~ lI l l k l! većom količinom
!Ur da '/.:1 k llćn u uporahu hllll (' lc km iSliti bijeli sljez iz
Ijl k ili ti C, jer prikupljena hIIIki! PH .~ uknju lag,.11" tl h v.m pli jesan.
Listovi i C'<jetovi
en r ~
en N O <
II> Trajnica .. od srpnja do kolovoza .. 2().50 cm
II> Obll/ežllI stabljika uspravna. slabo razgranjena: listovi trolapi il i petero la pl, baršunasto dlakavi: cvijetovi s kratkom petetjkom. 1 -3 cvijeta u
pazukima listova II>- Stanlite
vlaina tla bopta hranjivim tvarima I slana tla u obalnom području: biljka jako raši rena kao kultivirana biljka
II>- Uporaba
25
osušen podanak. osušeni listovi I cvjetO'l i; oboljenja prehlade kod djece
II" Trajnica II" Od svibnja do lipnja II" 10-20 cm
II" Obilježja podanak kratak. drvenast: izdanci puštaju korijen iz nodija, listovi priku· pljeni u rozetu, dlakavi
II" Stanište raširena na otvorenim tlima Doga!im hranjivim tvarima uz rUDove šuma, uz šumske puteve i na proplancima
II" Uporaba osušeni mtad i listovi. svježi. zre li plodovi: oboljenja proljeva; samon~ klo voće
26
-Sumska jagoda Fragaria vesca
1;: listova koji sadrže trjesiovine priprema sc oparak (2 čajne ž l i čice/šalica, ostaviti da odstoji 5 min uta).
O sušeni listovi mogu sc korisi tti kao nadomjestak za cfIli čaj. Lisrovi uomačt:
jagodt: ne mogu sc: upotrebljavati za 10. Sočne, jako ukusne jagode nisu p rav i plodovi. Cvjetište sc kod sazrijevanja plodova jako izbo6 i postane mesnato. Pravi plodovi nala7.c se na površini kao sitni oraščiči. Op rez kod konZlImiranja svježe ubranih jagoda na licu mjesta - na plodovima se mogu nalaziti jajašca lisiČje ili pretinčaste trakavice sitna kao prašina. Uvijek najprije temeljito oprati!
I :' Listovi, cvjeto, ptod
"!'IIVII končara IIUp(,l/dula ulmaria
Biljka u svim dijelovima, pogotovo cvjetovima sadrži
slobodnu salicilnu kiselinu i raz li čite spojeve salicilne kbdine - aktivnt: tvari koje Sl) izmedu ostalog
obrazloženje uspjeha lijeka aspirina. Končara jc ime dobila
po svom jako sladunjavom j jako dugotrajnom mirisu. Opara\; (1 -2 lličice cvjetova / šalica. osta-
viti da odstoji 5 minuta) kao kućni lijck koristi se za spuštanje
IClnpcrature kod oboljenja popraćc
l\il1 vrućicom, kao sredslvo koje potiče
1 ', llI či v:rn j c mokraće, kod reume ili gihta. Nd"liklJ mirišljavih cvjetova može se ~ ') II ~ I it i i za aromatiziranje slatkih jda, ) e ka. so kova ili voćnih vina.
:xl e N, m
li> Trajnica li> Od lipnja do srpnjil li> 100-150 cm
• Obilj ežja podanak puzav: stabjl ika odrvenjela, razgranjena samo u gornjem dijelu, listovi nepa rno perast i
• Stanište često prisutna i često u skupinama na ~Iažn i m
livadama, uzjarke ili u grmovitim mjest ima na adama il i naplavinama Ul
tekuć i ce
• Uporaba osušeni c~j etovi , rijetko i gornji listovi; sredst~o za ublažavanje vrućice: reu-matske tegobe; zači n s ka biljka
2 7
W >N
" cl:
II> Penjačica
li" od lipnja do srpnja II> 50-200 cm
II> Obiljeija sta bljike polegle, uzdignute ili obj ešene, jako
bodljikave, listovi zimzeleni; vel ik broj obl ika
listova .... Stanište
često uz puteve, u otvor
enim kamenolomima. na neobrađenom zem lj ištu, Ul rut}(we grmova i živ icama
II> Uporaba
osušeni listovi. svježi plodovi kao samoniklo voće; oboljenja pro ljeva i upale
28
Kupina Rubus fru ticosus
Ovo ime predstavlja jedan tako zv~ni ~kupni naziv Z~ mnogobrojne vrste kupina, koje sc medusobno razlikuju samo tl sitnicama. Stručno pm:navanjt: ove kompliciran e vr~It: , H':: njihovo međusobno razl ikovanje nije nužno za praktičnu primjenu. Oparak (l - 2 čajne j.l ićkcišalica) koristimo kod proljeva di za grgljanje kod upalnih procesa II ustima izdrijdu. Jako ukusna kupina sastavljena je od većeg broja koštunica. Od njih pripremljen sok bogat je viramin ima i pomaže kod promuklosti i katara grla. Od svjde prikupljenih, nekoliko dana II mokre cvjetovi krpe polozenih i na toplom čuvanih liSTOva (fermentirani) dobivamo vrlo ugodan jutarnji čaj.
MII IIIl II
I f;lms lc/il eus
II !l Ir u ! 1l ~ 1 " VI mal ine sadrže II . IIlY!IIC' i mogu sc kod
hl' I tI lli pll lljc n jiv<lti na tll t ~ ( I II IIOlI" i l istov i
~lIl l hll IJMoVl llla [ inc.
41111 Ll i II lII'dal/ i nama.
I 111 11 ~ II IUtarn ji ili domać i
II ~ lItl ~(' PIIC "l.a utazivan je :i.cđL
t . II IIU I(" 1I plodovi spada ju medu u ljr nu d lvl ,e vote. SvjeZe p riktl .
t II IH p Il/d ov I mogu ~C konzu mirali
I. ~ I ' pl odov i kupine [ck n:l.kon III.I II IO~ pf; lIlja _ na p lodovima ~C listovi i cvjetovi
'1\11 11111.1111 i ja jašca lisičj e trakavice. ~ "l l1 l lpI(, lII c i d ea ili marmclllda o pasnost nije p ri
tu~ H' I kl i, c ugiba ju zbog vd ike toplim:. Malina '''iiII \ldl~om broju vr~ la p rikladnih za uzgajanje: III!. II hi1,k.i brzo raste zbog brzog iliti' .J ,I 11, 11 11;\.
" e N< m
... ZImzeleni grm
... od svibnja CIO lipnja li" 100-150 cm
... Obilježj a
stabljike razgranjene, vise u lukoVima, guste s kratkim trnovima; liStovi odozdo svjetlij i, bjelkasti
Ilo- Stanište rasprostranjena ili česta n8 proplancima i šumskim čistinama. na puteVima, grmovitim mjestima ili duie vremena neobra(fe· nom zemljištu
Ilo- Uporaba
29
osuSeni listovi; svježi piodO'l'i: oboljenja proljeva i upale
W >N :::> cr:
.. Listopadoo drvo li" od travn ... do svibnja li> do15m
.. Obilježja listov i spiralni. široko ovalni. zašiljeni, odozgo lagMo dlakavi. dodozdo \IElĆiflOm lagano pustenasti
II> Stanište potječe od domaće dMje jabuke. danas se uzgaja kao kI.Ilitivirana biljka u raznim vrstama
.. Uporaba zrele i nezrele jabuke; pro ljev; vOCe:
30
Jabuka Malus domestica
L Samo nezrele jabuke .~adržc veće
količine pt::ktina ko ji svo je djelovanje pokazuje koJ zatvaranja
proljeva i zaštite sl uznice:. Sv jde nari ba ne nczrdc jabuke zato koristimo kod tegoba izazvanih proljevom il l
kao prvo sredstvo kod Jabuka unutarn jih krvare nja. Veljka
kol i čina pektina nczrclih jabuka može se koristiti i.kao p rirodna pomoć kod pripremanja želea od bob ica il i marmelada. U prirodnoj koz metici prepolovljena jabuka koristi sc kod oŠlećene kože, OŠTećeni dijelovi kože sa mo sc nama7.u kružnim pokretima. Sv ježa ili osukna kora jabuke prikladna je za poboljšan je okusa biljnih čajeva.
II\J (' 11 glog , f,/I. I('f(lJS monogyna
l.l l1t lov I l)ljdog glo~a osim os talih aktivnih tvari lt t I II/ li ć ia: količine knucgo[ne kiseline i
lI"v" ull ldc kilji sin: koro narne tile, povećavaju "uliLI Utl1 IH'g Jnlšlca i snižavaju tlllk . Oparak (2 ~ [ u, I lh' ile cvje tova ili listOva/šalica, ostaviti da l ' ''II 10 lIHIllIla) sc upOln.::bljava prema savjetu
!tIk " ,1 .lrku crven i plodovi .~U
,1'11 h ' li4rl.lsll , a nekad su se u .11 HI( I1 CS t.ISICC koris tili kao
l lttll lc-~ Llk z:. hra.~no.
I' .Iu llll I k,1() dodatak dru· I . I !I ~ l kll!lI : 1 oJ divljeg voća.
1'1 ,I 1! 1I1i1ll(.:bdu. G log jako ., pl"d"v lm:l, veliko m
.,., pt ll ll I 1l1 :lojih sisa
. lu ) 1 b o p n.: h rana
~" ,I lli \'".
Ustovi I cvjetovi
~ Grm ili dM ... od svibnja oo lipnja .... do18m
... Obilježja razmaknuto razgranjene grane, većinom s tmovima: listovi tmlepi ili peterolapi i s dubokim reznjevima, c'<jetovi s Jednim tučkom
li> Stanište čest I jako raši ren u grmovitim mjestima, živicama i ul rubove šuma. većinom na suhom tlu
li> Uporaba
31
osušeni listovi i C>'jetovi, svježi plodovi: tegoDe sa srcem; samoniklo voće
W 'N => o:
• • • •
•
•
w Grm ill drvo od svibnja do liPflia do18m
Obilježja listovi jajoliki. samo u prednjem nejasno trola-pI: cvjetovi (skoro] uvijek s dva tućka Stal'liste ćest i jako raširen u pro-riJeđenim šumama i !umareima. ćesto i na v!ažoom tlu Uporaba osušcni listovi j cvjetovi. svježi plodovi: tegobe sa srcem: samon iklo voće
32
Crveni glog Crataegus Jaevigata
Caj ili lijekov i od gloga povećavaju aktivnost srca i poboljšavaju krvolOk i češće sc uPOtrebljavaju kao sredstvo za dugoroeno sprečavanje
Hčanih tegoba. Ilego kod liječenja akutnih oboljenja. Svaki pm p rije upo rabe prip ravka
Listovi i cvjetovi
nuž na je lije(nička dijagnoza. Obje vrste gloga međusob no ~C mogu križati i nastaju križanci različi
tih oblika. Njihovo iznimno dekorativno cvi jeće i plodovi mogu se koristi ti kao ukrasno drvo II vrtovima. Cvjctovi, listOvi i plodovi prehrana su velikom broju mali h 7. ivotinja. U gustom granju rado se gnijezde plice pjevice kao ŠIO lOU lOjv j popić i crnoglava grmlIša.
"ril I trn , trina, trnjina , il flI I1I8 _"pinosa
II l jar II ! ~ V il{' I"vi lI jd uju kao laksati\' i poriču izl uči -
4111' m'lk l .ILt: IC sc upotrebl javaju u čajevima za JI I Hir ~ I VI ' b iCI/ lin a slaksat ivn im II j.'YlI ll lc lI l ()k r ug i<: pla vkaste ko;tu
' • • ~'I / I II('\'. I IIJ " d ru jna, 110 !li sll
I u •• pl ik 1" v<lg j:lkog mraza zbog I I~ I ~1, l ll III C prisut nih Irijes lov ina.
I I Jnll , I \I,((' u Fl ko pomažu vrećice
Ilulll.k" J lII lIl' ;>" ;lv;lI1je koje I'I, . HI . "h l .• /,:l\ta ju ok us. Ugodna
11 1 11 1''''1.1 11( lkaz u je sc tck , '~ l'I,lti " vl lI ll" g Irn a kori
•• III 1'''I,r:lvlj:l1ljc k OIll
, I ~ III ~ I I," ' raduju u sok.
11,1 ~ Io ll ' . " d nos no
IIII 1.lkl ll l I\ d jk:i jc
~l ll \',," !.' J .I ve li k bro j ·tl lh 11'1<>" 11 1.1 II p r irod
uu "~III )(' 1I 1 11 Listov i. cvjetovi i plodovi
II' Grm ili drvo II> Od ožuj ka do travnja II> do 18m
• Obilježja postrance i razmaknuto razgra njene gra ne. trn ov~ te; listovi obrnuto jajoliki, fino nazubljeni. odozgo mat zeleni, odozdo svjetlij i
• Stanište često i u velikom broju u šumarcima. živicama I grmovit im mjestima uz rubove šuma
• Uporaba osušeni cvjetovi, zre li pil)-dovi (koštunice); probavni orga ni: samoniklo voće
33
'" >N ::> cl:
to listopadno drvo to Od svibnja do lipnja li" 5-15 m
II>- Obilježja krošnja otvorena i nersv· nomjerna; listovi neparno pcras!i, liske otprilike iste veličine , nawbl}ene. mat ze lene
li> Stanište česta vrsta u šumama i šumarci ma: često kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima ili Ul ulice
li> Uporaba osušeni cvjetovi. svježi ili osušeni plodovi: POt ~
canje metaboHzma: laksatlv: samoniklo voće
34
Jarebika Sorbus aucuparia
Jare bika bogata raz l i či tim oblicima i zasađena u vrt()vima nije samo dekorativna. nego i korisna u pu no pogleda. Od osušcnih cvje tOva ili plodova spravl ja se čaj S blagim taksativn im djelovanjem koji takode r potiče j i7.1ui ivanje mokraće ( 1 čajna 7.1i ć i c a!šalic a, o~taviti
da OdStoji lO minuta). Plodovi se ne mogu konzumirati prije pr vog mrS7.a, no nakun utjecaja h ladnoće od l ičn i su za listovi. c.., eto~i I plQ(\(r;i
spravljan je kompota imamclada. Parasorb inska kist' lina koja je prisutna II plodovima i nadražuje sluznice un ištava se pri kuhan ju ili sušenju, Ponekad sc za vnjemc vec 7. rd ih p lO<.lova (od kolovoza) pojavljuje i nova generacija cvjCLOva,
/.' JII kiselica, šumski cecelj j ;\fIII -. I/('e foselJa
I til!' Il1v l hiljk e..: sad rže obaln u kiselinu čije imc jc .h IIII I ~, porod iu; biljke. Odgovorna je za kiscl
• • I! ~ II ~ 1! ~ l ova . 13iljku ne: bi trebalo upotrebljavati
,' IUI k" II" 111 :llna zbog opasnosti pojavljivanja I 1\111 l huhrd l1ih kamenaca. Nekoliko listova kao
,,,!'I4Ih',11l dod :ll ak salari ipak nisu štc:tni. H omeo
I ~I '~ !l u-d l, 111 :1 pripravke upotrebljava kud smetnji lU/ILI II! h il' , I j!;!r<; te kod mogućih ",u IH k~ " lIll1 (.: naC<I. Inače rašireni
I " lyl _" uA!.qI J .~C o kom ito
I' 1111I 11i.1\1;' k<111 hl;lJnoćc, H~ ri II I kod I:l kog svi jetla.
1." lt Tl l ll llltllajll r:lzlike tlaka II I lt jll u' IILa" 1' ~ I"v:1.
j~ )
Listovi i cvjetovi
" m
" m r ~
.. Trajnica Ilo- Od travnja do svibnja lli> 5-15 cm
• Obilježja listovi trostruko perasti; prizemni, prtS<lvijtf1i ulduz sredisnje ži le: cvjetovi poje-dinačni, s bijelim i tamnim žilama
• Stanište prisutna do jako raspro-stranjena u hladovitim bj e l egoričn im i c rn ogorič-
nim šumama, veći nom na vlažnom, osrednje kiselom tl,
• Uporaba svježe cvjetajuća bi ljka: poticanje metaoohzma, probavne tegobe
35
~ Jednogodišnja ~ od srpnja do kolovoza .. 3050 cm
... Obilježja stabljika uspravna.
okrugla. naborana. listo.
~i podijeljeni u uske
duboko .zarezane liske
... Stanište stara kultMrana biljka:
većinom samo u ~r1u: u
zemljama Sredozemlja
se ugaJa i na polj ima
~ Uporaba
zre li plodovi: oboljenja
dišnlh putova. \lfobavni
organi
36
Aniš Pimpinella anisum
~,,/j': '. AniS je prastara kult ivi rana hil
~ 'It- ~ l "" jka i mpijeva u m:dnjoj Europi
~:;lt ~ 'V na sunčanim t zaštii enim mjeSlul
.v ~\.. .,',1-_" Plodovi sadr~,c eterično ulje s am·1
... lom koji biljci daje karakteri.sti ćan
• okus i miris. Djeluje sekn.: to liti Č no
raujeduje guste sluzi i potičc
iskašljavanjc, a to jc iskorišteno !
~ .,. vdilwm broju kućnih !ijckov~ .
~ rs 4:{.iI'J2l na primjer i bonbonima za
CjJ- 0 iskašljavanjc, često i II komb il\.1
Listovi i cvjetovi
\C ciji s drugim ljckovilim biljem.
f Oparak (pola čajne žličice izm rv
ljenih plodova! šalica, ostavi li da
odstOji 5 minuta) putiče prohavII I
sličan naćin kao komorač i kim. Ulje od aniša UpU I
n:bljava sc za aro matiziranje vel ikog broja
pripravaka. izmedu ostalog i u biljnim li kerim a.
.... rl" ·vac \, #,I/)(Jdium podagraria
I" . . .. duosi 1l!1 liske s prednje stram: ko ji izgledaju :. Ii ćno kao noga od ja rca. Biljka st: već u
sred njem vijeku upotrebl javala za liječenje podagre. Danas jc sastojak velikog broja hom eopatSkih pripta
lI:J.ka (uparak. do datak kupki, kom-presijski zavoj) za ublažavanje reumatskih tegoba. Mladi listovi pri. kupljeni p rije cvamje, pctdjkc listova i stablj ika mogu se spravljati kao ukusno samo niklo povrće. Aroma starijih dijelova biljke podsjeća lagano na peršin . Pripaziti na mogućnost zamjene biljke s drugim, djelomično otrovnim pn:dstavn k ima ove obitelji!
Ilo- Trajnica .. od svi briJa oo srpnja Ilo S().8() cm
.. Obilježja podanak tanak; stabljika uspravna, razgranjena, šuplja, izbrazdana, gola; listovi parno trobrojni
.. Stanište često na t lima bogatim nranji~im tvarima u grmlju, uz rubove wma. pI.lteva, itd.; prisutan u cijeloj Europi
.. Uporaba
37
osušena Iii sVJeie cvjetajuća zelen; reumatska oboljenja; samoniklo
"""'"
II> Dvogodišnja II> Oo svibnja do srpnja to 60-100 cm
to Obilježja stabljika uspravna. br ~
dasta. razgranjena u donjem dijelu: listovi s li č n i onim od mrkve: dvostruko perast i S nasuprotno prekrizenim uskolisnatim parnim liskam<l: cvjetovi bijel i jli svjetloru!:icast i
II> Stanište raŠirena u svježe gnojenim liv<loama
II> Uporaba zrel i plodov i: tegobe s probavnim organima
38
Kim Carum carvi
Listo"; i cvj etovi
Plouovi lagano srpastog oblika sadrže etrično ulje koje se sastoji od karvona koji ulju daje karakl (
stičan miris i drugih djelotvornih s:mupka. Ulje tjera vjetrove.
ublažava grčeve te djeluje sekw !itično. a ove osobine iskorišta -vaju se protiv osjećaja napuhnul sli i drugih Tegoba u pouručj u želuca i crijeva, pogOtoVO nako ll konzumiranja masnih jda. Prek , dana se sažvače par plodova kinl
iji se pije oparak (1 - 2 čajne Žlitl' izmrvJjenih plodova/šalica, ostavi li da udslOji 5 minuta). Pomoću ki lli ' vog ulja mogu se također aromat i/.I rati proizvodi od mesa. salame. sir.
pt:(;lva i pića S visokim postotkom alkohola.
· ."'. I Ii lJIII J.{ri/VeoJens
.u 1~lIl>ld,k hil jk e s malim zdenkasto-bijdim
.m lhul lc IIpll; na vrMa koja usp ijt:va na slano m I"II"' t", 1I liti 11 :1 obalnim područjima i Ll I\Tjcmačkoj
'fl' d ~1 I lI'I l" pr-is lima. eder kao povrće nas uprot -.,. I' " I" '" I"' ;-'11:IIJ biljka. Svi dijelovi biljke . ," I lt 11\" '" IIlj t: \I kojem sc nalaze Ih,. II , "1',. 11 . k:lrvcol i druge:; sasta
I~I I I I II!( h l:lgo poriče
'''''''''lIir Ill' '~, :1( (; i propisuje sc: , 1~.11i dl" ' ; "" k. Njegovo djd o-
" ,. ~~;. ,d, ,,,li z ijak ni je I • .1, 11" t . ISl<ll'i ll1:1 biljke
II II J,U' III II I lI m aci, juhe IC
HIl k,Il IllPI1.1 I mesa. Gomolj
'Ip"'l r lol,.,v.'1I 1 bo povrće: ili .14 1~1t\111 \'\I. dd,)rfs k a salata).
II'hll.' ~ ' " ' . I ' ('icr:. SlI bije l i i I ,u " II I 1\ , H ' lt: 1l it: vrc rcn-
Listovi i cvjetovi
.. Dvogodišnja
.. Od lipnja do srpnja Ilo 50·90 cm
Ilo Obilježja listovi perasti, s jakim bridastim stabljikama: liske trokutasto klil1aste
II> Stanište kao samonikla biljka jako rijetka u u Europi: često
kao vrtna biljka, po~ reme
no kao divlja ... Uporaba
39
svjeia ze len il i repa: reu matske tegobe, tegobe mokraćnog mjehura i jetre
.. Jednogodišnja
.. OCI svibnja do lipnja
.. 40-70 cm
.. Obilježja stabljika razgranjena, šuplja. na donjoj strani malo dlakava; listovi ta nki. odozdo lagano dlakavi. dvostruko do četverostruko pefaSti
li> Stanište stara začinska biljka Iz prednje AliiC, cesto kult~ vi rana u vrtu, ponekad i divlja
li> Uporaba svježa ~e l e n prije cva tnJe: čišćenje krvi kod proljetne kure: zaČinska bi ljka
40
Krabuljica, krasuljica Anthriscus cerefolium
~"yi/t; t ... >l'1~ ~~ !l II ~,p;
., ~.I
Tipična aroma krabuljict: m:~I:11 1
pri sušenju i zato st: upotrebljav samo svjcže pr ikupljena bi ljka.
Etrično ulje prisut no u listovim;1 sadr?i metilbvik(J i d ruge I vari koje pmiču izluč I
vanje mokraće.: i izmjenu Ivan Krabulj icu uJlotrchljavamo kar)
~ ~ iscijeden sok (l t ika dva pU l.
~'''~' ~ ~ dne.:vno) il i kao oparak (1 žl l ~ ' -J, tf """ isil njenih l istuva/i\alica, OSIaV I
~ J da odstOji 10 minuta). Zd en \I
Ustovi i C,",jetovi
kuhin ji ide uz ribu. jela od peradi . sir i gljive. Krabuljica st: mole lag;]
uzgajati u po~udama predvidenim. za biljke na prozorskoj dasci ili u:!1 konu i moze se ubira ti već šest tjc dana nakon sadnje.
IIkn bedrenika , ;/IIp/m' lIi/ major
'I !u. I ",I OV(; hdj kc ili njoj llluk 11« ln;ni k<; (J'impindJ:J
'~/ '.fl kili .• I.I~tt: ,):1 ~u h im livada ma '4' !I\IIl,,1 !lu:d ll;mi sc vec dugo upOtI h. ,,'Il il"" op.ml k ( l ( :tjn:J žlica
W'M. " "Il lllenog korijena! I ~ WIIII. IUIC kod upala u
11)1111111 Ih g r lu . I lomeo~. 1111 ,h, 111 ,1 ] .. ],ku propi~, ,,II(J ~ y, , It,oIIC. zvukova u I 11I,,,,,I II IIS.1. bH:rično ulje
101 1"1'\>1 jr I ", I ~H II:Lk nekih ~or
II 1II \I.tth ,1 1'llp:I1.1I ; i na zamj<:nu .1"111 ~IV.II"III k,.j:1 sc Ll nekim IHh IIII'" !.I~' ,d ef naziva bed renika.
USlovi i cvjetovi
li" TrajniCa .. od lipnja do rujna .. 40-100 cm
li> ObUJeiJa stablj ika br idasto izbrazdana, veći nom šuplja, obrasla listovima do vrha stablj ike; listeM perasU; cvjetovi bijel i ili s'i}eUoružičasti
.. Stanište na gnoj enim livadama j u biljnim zajednicama trajn~ ea: na ste'lerozapadu rijet
ko, prema jugu sve čeŠĆe priSutna
.. Uporaba
41
osušen podanak: sredstvo p roti~ kašlja, upale u pooručj u usta I i:drijela
w • Jednogodišnja
• od lipnja do ko lovoza
• 30-60 cm
• Obilježja stabljika čvrsta. usprav-
na. komapaktna: dOrlji listovi perasti do dvostru-ko perasti, okruglastog ruba: gornj i listovi više-struko perasti, s uskim liskama
• Stanište vrtna biljka, samo povre-meno proširena kao podivlja la Ul smetlišta
• Uporaba
zrel i plodovi: poOo ljš~ nje
apetita i pot icanje pro-bave: samoniklo povrće
42
Korijandar Coriandrum sativum
Korijandar s bijelim ili svijetlo ružičastim cvjetovima autoh
lOn jt u Sredozemlju, a
istočno od Alpa uzgaja sc već od ranog srt:dn jcg vijeka. Svjcža bil jka neugodnog je mirisa (navodno miriši kao stjenice) i u plodovima sadrži jako aromaritno ct(.:rično ulje s brojnim sastojcima. Oparak (l čajna žličica p lodova/šalica) sc koristi kod probavnih smetnji i napuhanosti s jakim vjetrovima. Bilj ka jc pogodna j za malu d jecu. Aroma
kurijandera sastavni jc dio mješavina
Listovi. ev!, i plodovi
cu rry začina, hiljnih likera, biljnih rak ija i božićno !·
peciva (medenjak).
"J"lIava kukuta f ,I"llIllIlllacu/atum
"111~" u,." ).(,,dnog mirisa u sebi sadrži alkaloid konin • II jI.II IIII / ir.1 ';.i vcc On ponajprije žari u području
• , ~.i _ ldlr ;;'.a:t. l\':"i ~metnj c os jetil a i mu čninu , te ,. ~'~III "k'>1.: CI10S1 koja počinje u
,Ul Ili :-' 1111'111<.: kazne II ~rarn
I .h, I /V I t.oV. IHC SH sokom od .. nf lill ure. Ova smr
""_III1II1I,k.L n i II • ul _1111',1111 tUle prik'oi ItI~ III ~.HI1"liicčcnjt:!
'I ,,~ V ~ "'lIlwl.l II vrtu ponc, II~~H' k.IH korov i mogu će::
j, ,.IIIIIj["l ll ti S IH; pretjerano lI ( u l lll 1'1' 1:: 11111111 i krabuijicom.
I" 10 1 11~ (' ~ II već inom puno
,wl' t\l' )\" kuku l:I . Ustavi,
cvjetovi i
plod""
.. Jedno III dVogodišnja liJ. od lipnja oo kolovoza li> do2.5m
lio- Obilježja stabljika Jaka, okrugla, sitno izbrazdana, šuplja. pri tJu crveno-smeđe mr1jasto: listovi višestruko peraSl i, svijetlozeleni
tJ> Stanište Jako česta i jako raširena na vlažnim smetlištima, u biljnim zajednicama trajn ~ ea na obalama rijeka ili Ul
zidine .. Uporaba
43
osušeni listovi i stablj ike listova: samo u homoopatiJI kod oboljenja OČiju ili napadaja vrtoglavice; r.ije
za samolijetenje!
w • Jedno ili d\lOgodišnja
• OCIIIPflja do rujoa
• 20·100 cm
• Obilježja 115!0'0'; vlsestruko perasti. rub listova sliĆ1ln willom perSInu, oolla strana 11510'1<1 Sjajna. pri Irlj<1nju
oslobodil Ilcub>ooan miriS
• StanIšte prooircn i čest uz rubo\tc grmova, II biljnim lilJC<!
nicama. 1''18 rU'Šell inama I
na neobrađenim poljima
• Uporaba
s~ježa cvjetaj uća zeten: osamo II hnmf!opatiji kod
povraćanja S pro/jevom i problema s pfOilVOd· njom mlijeka za dojenčad, nije za samolI-j ečenje!
44
Divlji peršin AetJlUsa cynapium
u svjd o j biljci i korjenu su polin; koji stvaraju trpak oku i izazivaju crvenilo koie, bolove II trbuh u, proljev, a u
posebno tc;škim slučajev;111i1 i grčeve s nesvjesticum ili zaswj dišnog sUS!Jva. Sjajne donje stra ne:
listova divljeg perš ina nislI jedina stv;,f po kojem ga možemo razl ikovali ~
vrtnim pcršinoill: svaki štitasti cvijet Imil tri prema dolj e okre
nuta ovojna listića. Ova autohtona o trovna blljka nikako n 'Jc prikladna za
Cvje!ov i p lodo~ i samoliječenje . Izvo rno podri-jetlo hiljke jc Sredozemlje, a \I sred
njoj Eu ro p i prisutan je od brončanog do ba.
I .hlil 0 .. 11111. ""'dvje<1i dlan "" .'1 " ' 11111 /1 0111 1/11 1 \'lill II 1
... Trajnica
.. OcIlipoja do rujna ... 45·180 cm
I lulu" ,"""1 ,,,, ,, ,11 IIII~ ."I. }. I tr 'h ""
I '/II"' " ~,I~t"h 1' 1, .1, "I. 19 .•
II~ "H ,,11.111'., " ·.I" j,,ULqll
.... "II.'h 1111111 11'. 'WWI1
• ,'Hi ' l! ttllllll ,0( 1 "\ 111 ,I qr
• hlll~' u·, ~"" ,, '. It IIpvdt I 411. I !I , '. II. H r('.I~t '1<':.
III,,, .. l, ",1111 .• 10 11",,,11\ ho r II 'HIl! ' \'''1 ~v l( d""'1 (1(11(1+
II Ih l l ll~I II ,'1 N.II '''' l" 'I.. U '!III ''' '41 11111Ih 11 {"~ I. I I t: •• k" bi
II~II ~ld "'" I I' II ,, 1."11'1 "" Ili . II~, 'v, .. " .. , '"n l v lcdq~
HilH I" "II' "/11 prll t" ~ v t:g;l
"II" I "II ~,.l"" I
tJ> Obilježja stabljika jaka. šuplja, bridasta izbrazdana; listO'li dugački do 50 cm, grubi. zarezane sjedeće liske ili s dubokim tapovima. s velik· lm bl ijfrdim koljeniC<lma
... Stanište česta na Iiima bogatim hranj II/Im tvarima. u vrtovi· ma, na rubovima puteva. grmovitim mjestima na adama ili naplavinama Ul
tekućice te gnojenim livadama
... Upor.ba
UstOvi i cvjetOVI sllje!1 ili ostšeni listovi i stabljika; samo u homeopatij i kod probavnih tegoba i oboljenja kože; samoniklo
""'Ć,
45
raJ • Trajnica
• Od lipnja do kolovoza
• 50·150 cm
• Obilježja podan~ k zadebljan. šupa lj. podijeljen iznutra poprijeko: listovi s dvo-struko zar€zanim sje-deć i m liskama , s du-gačkim, nazubljcnim djelovima na kraju
• Stanište ne tako česta močvarna ili vodena biljka oko jezera ijaraka
• Uporaba podanak; samo u hQmeopatij i kod grčeva ili ž i vća ni h smetnji : nije za samolij ečenj e!
46
TrubeJjika Cicuta virosa
J~ko dj d otvorne sastojke II
ovoj b iljci možemo prona":i prije svega II debelom podanku. a oni po la sat.a nakon konzumacije mogu izazvati povraćanj e, bolo".,
II trbuhu. jakt grčeve i Slln
izazvanu obamiranjem dišnog SUS!V8. Biljku zbog toga nikada ne smi-
jemo uzimali sami bez konzultacije sa ii j cć
nikom. Moguća jc %amijena s gomoljom celera (sl i čan miris) iH korjenom p~.5trnab (sličan okus) , ali zato su listovi b iljke vi7,1l alno prepo7.natljivi. Maleni gomolji mogu
p lutati zbog komora napunjenih Ustovi i cvjetovi zrakom i zbog toga ~e kroz vodu
kreću kao plutajuće bove. Na b ijck ~lilastc cvjetove s l ijeću prije svega osolike muhr; .
l Jnkinja " /Im l. I media
~ I' \1( 1111 :11 :1 još od ranog kam enug doba i II
Itl! , vrll l; 11K m uz(: sc: svugdje pro na ci. Cvjnovc: .1\'1 IIldlt l i ti jekom cijde godille i II jednoj
hill tth' )C procvati i do pCI generacija cvjetOva. , .ull~11 ),.IICIPP prot iv bolo v:! II mišićima
' '' 'IIU"II I!" op:n ak od (1 čaj na žiličica isitnjcnc: I III • , Ih •• ) OV\I n C7.aht jc:v n u i ČCSIO p risu tnu
( .uIIJe-mo koris t ili i kao samoni-• !'''V I II' ()\lsvjci.c
' (~ \lp l l! II IC' lull ke odstrani sc , HI' II I. l 11- '''lI i. lagano SC: " III ~ III,, ~ I.II\I i (,kus sc
I' Il! lu lI llIlr ,,, korn ud .1111 1111.1 I r M" oI"l1i j:, jako
,,14 "'1 11"1: "d povrća za • l it Ih, l. 1.1 "d mesa. Ubi'WI' l' I. II U I~ II ': C I l jd,u m
I. ,,,,,l IBI lisIovi I cvjetovi
A r
Z
'"
... JednogodiAnja lio- od sijećnja do prosinca II> 50 ·150 cm
.. ObllJeiJa stablj ika polegla ili penjači
ea, cvjetne stapke dlakave: listov i ovalni, zašiljen i, s petelj kama, listovi krošnje duboko razdijeljeni
to Staniite jako česta na propusnim tlima bogatim hranj ivim tvarima; u vrtovima. na poljima i ispod grmova u par\<ovima
to Uporaba
47
svježa cvjetaju':a ze len; samo u homeopatiji kod reumatskih tegoba: kao samoniklo povrće
,U Z
II> Trajnica li" od lipnja oo rujna .. 30-80 cm
... Obilježja stabljika uspravna, nerazgranjena, podzemni izdanci; listovi duguljasti, nasuptrotni
Ilo Stanište prisutna na srednje su· him propusnim tlima, na branama i obalama rijeka; jako dekorativna u ,no
II> UpoI'ab<l podanak: samo u hom&Opatiji kod prehlada i depresija
48
Obična sapunika Saponaria officinalis
U korijenu biljke s bijelim ili lagano ružičas lim C\
ovima mogu ~C pronaCi saponini. po kojima jc i b l
ljka dobila imc, tc koji i~tO kao j ~apull imaju ani i bakferijsko djelovanje. Izmijeveno korijenje
sapunike vcć jc II dalekoj prošlosti sluHo b . ~ HCdstvo za pranje. Saponini
ListQl/ i ii ~.ji"''';
razrjeduju guStu slu z i pOtiću is k ljavanje, il njihova ljekovita djdul
vornost sc koris ti II sredstvima za ublažavanje kašlja i kod kal bronhija.C'.aj od sapunike ( čajna :.l:!ičica uSitnjenog i osušenog korijcna/h1ica, P '
staviti hladno i ostaviti da odstOji nekol iko sati, tek onda pil uhati i isdjediti) sc kod ka$lja srn I piti najl/i~c dva puta dncl/no i m; predugo. Biljka je preporućljiva ~ vrt u kojem sc uzgaja divlje cvij !,; ,
I ... kl trolist, trolistica, gorka trava " IIYllnlhes trifoliata
jo, hlljb dllgo vrem ena kori Stila ".h tvo proliv vr ućice iako
" Il lI lVlHt kOl e.: ju 14 ~ . tl J II C ork i trolis t jc
l'pl\' lI l1 drnA:! s gorkim
ti lli ~ ~lIj " ~C koristi za l •. Ulj, upc!i!a i poboJj~a
,l ]UIIII.lve lj pr irod i je
,. u I'd~ IIIIl , 1 zbog un iš, lit "!l Il I ~ t . 1 I Ila crvenoj Il iti '~_ I h c ruh hil j:lka. Iz
. ,tl l"I-I. ' h,ljku SC ne smije:: I 'l~up ll lll l ll pri rodi. Gorki Holi~t , ,,~11 1 1 t111 1(" k .• " lUočvarna biljka u
I ,Ih I k." l Ilfllwl n"g jeze rca u vrtu . 1'iVII IH \( ' 111'\1 ~ pro izvodimll za listovi i c\ljetovi
HI lll' _ " " ~ ",t gorko~ trolista I limi' II I'IF M' ~,,,, i.du ćan ih ili probavnih smetnj i.
1 1~l l h' I lh' ".1 b ll!llc lli h liSlova, pomijcšan ih s
I'" ,,,.," ,." """,11 11 , .mj(:ru 1: 1/šalica, ostavi ti da I h'll ""111111.1)
-< :o O r cf)
-< (') m
... Trajnica II> od svibnja do lipnja II> 2()'30 cm
II> Obilježja listovi. po tri komada, liSke s cjelim rubom. duguljaste. gole i većinom okrenute prema gore
li> Stanište rijetko prisutan i ne u skupinama uz ruoove presušu· jućih jezera. u livaclama na močvarnom Uu, u močvari;
za~tićena biljka li> Uporaba
49
s'Jježi ili osušeni listovi; slao apetit. prooavne smetnje
'" > '" " Z ::J aJ
.. Trajnica penjactea
.. od lipnja oo srpnja
.. 2·4m
... Obilježja listovi peterolapi različ~ t ih dužina, srednj i znat· no veći od nazubljenih, ček i njavih rubnih
.. Stanište u grmovitim mjestima; uzogrodc ili !;umarl<c na
adama i naplavinama uz veće tekućice
.. Uporaba podanak: samo u Mmcopatiji kod reumatskih tegoba; nije za samo l ij o&ćenj e l
50
Bijeli bljuštac 8ryonia a/ba
nijeli hljuštac za razlik u od crvenog bljuštca n ijI.: prečesta jednod o mna vrs ta. Od srpnja nosi mar II plodov!:: vdičine gra~ka i jako ljulOg okusa koji sad ric rri [crpenske glikozid I:: koji i:t.azivaju jako nadra;t.ivanje probavnih organa, popraćeno s p rul l
vom i povraćanjem. Medicinski se u ho meopatiji korbeli samo podanak. U am ici su se pripravci od od podanka upo trcblja- 1;,~
vali kao jak !aksativ. Biljka istO kao i njoj srodni d \looomni enu l i bljuŠI3C nipošto nije p rikladn a za samol iječenje: . Zele:nkastO bijele cvjetove veći
nom oprašuju kukci.
•
Listolli i cvjeto\·
.1 .. ld . h NhW'''' .">cp ium
1" j hll lkr (~ ('Ihliika, listOvi) sadrže 10 1. l UI I . k killi z:, razliku od obične hil I lt 1I, lp ke dlciulu nil tanko 1I11~ k" I.lhui~!1o , Bil jka sc ne ~ ",I.lItl /. 1 ~.Hn () l i jcčcnje zbog
uu, l, Ik" I-l I".lvdnog doziranja. l'. '''~!I I.ul .. lda i njoj " .. III"u p"ll, kog
•• j r , 'IH 0 /" 11/11,'
/'1 , tili 1011.1" ~ II. vl\ H IVI hlldu
j . ,lIitl! \ lCll1irne
~! .. Iu" • • I III /tlll l b ks:niv-, 11 "11.111111 ~. I " I.IVI\I su dio
III ~"'''\lI I. I ' Il"k '' v;L Rastući izdanak biljke oko svoI"II~' II I ,,,I, k"l i.cćc kretnje i za jedan okret PO!lj. " I I'IIII ~ 1" d ~ .1 s.H:!.
u> r l>
" O <
" en
II> Tra jnica peojačica II> Od lipnja do rujna II> 1-3m
• Obilježja stabijika tanka. obrasta u smjeru obrnutom od kaza-ljke na satu: listovi srcasti s dugačkim šiljkom; C'V}etv. vi potpuno bijeli
• Stanište resto kod živica, II vrtOVi· ma. grmOVitJm mjesllrna na adama ili nap l av i n Đ m c
uz telwćioe, na branama: danas prisutna u cijelom svijetu
• Uporaba osušena zelen: laksativ: nije za samo liječenjel
51
> o <fl W ~
a: >
IJO Zimzeleni patuljasti grm ... od svibnja do lipnja ... 20-60 cm
... Obilježja stablj ike polegle i hvataju korijen: listovi kožnati,
odozdo s mrežastim nit imCl i bez tamnih točk i
li" Stanište rijetko u prorij eđerl im
smrekovim šumama, pasnjacima s patuljastim grmljem u brdima i u Skand inaviji: zaštiće na
bi ljka
to Uporaba osušen i listov i: in fekc ije mokraćn i h putova
52
Medvjetka, uva Arctostaphylos uva-ursi
Mcdvjclka jc s lična brusnici . no razlikujemo ih j<': 1
na listOvima odozdo nemaju prisutne: mrlje, a gb \' aktivn a tvar biljke jc baktc:riostatički djelujući gli\" ,
zid arbtltin. Pripravci ~C zbog opa~TI ' ' I
od nad ra7.ivanja bub rega i sluzn u ne bi trebali koristi t i d uže vremena. a t ijekom tr udnoće III sc trebalo izbjegavati. Biljh!
takoder ne bi smjeli prikupljat i sami jer jc za;tičcna i spaJa lJ
ugrože ne vrstc. Profc~i o nalno u/.j
jena medvjetka je sastojak lIgotoI li jekovima i čajevima ko ji sc korbi kod upale mjehura. Biljka je dobil
Listovi i plodovi ime po med vjedima koji jcdu pl "
dove i koji su nekad tako rasijavali sjemenke. UJ no sjemcn ke rasijavaju pretcžno ptice.
IlIt,l slr<lll1o l1ium
III ' ~lll i j IlI>pallskc alkalo ide (prije svega hioslI\1n . k" I",lamin i atropin) koji izazivaju grčeve
" h lll l l l.jll " " žnjak nije prikbdan za samoliječenje
I"~IJ'" oI l('1"\I:lI1i •• o .rova, Kod liH JI ~' "' I ~ II n:l iSli način
I~ NI! "':Il' koj :wlOh tollO
hill' k",l l l lc~enia grčeva.
11111 .vll .. tl n~meJbsti cvjcl'
, uI II I " ~" tck pred I I I"~ I II I\ c tl~()Jan
I tl p " ,. j ~ II ,v,c!I)vi lt ti r 1r l' lllC VI.:C sljelUli " ~ u u yenu li.
" ,. ~ 1I 1I j ,l llk ,II'lt'l:m'lnsija 1104 /1 11 .1 ' '' 1 11.1(' il1 k;lo i
~ 'IIt\..1
Cvjetovi. listovi i plod
" O <: O
'"" Z
" en
.. Jednogod i~nja
.. od lipnja do rujna
.. 46-100 cm
II> Obilježja stabljika uspravna, razgranJena; listovi spira lni, plavkasto-zeleni, nejedna· ko ~ijuga\li inazubljeni
.... Stanište donesena Iz srednje Amerike; pojed inaćno. ne u skupinama, u živicama na poljima i Ul ruševine
II> Uporaba
53
osušeni listovi: najviše u homeopatiji kod grče'la i astme; n ije za samoliječenje!
w tj
z ,tj
o ::; o "-
... Jednogodišnja
.. 0<1 lipnja do ko lovoza
... 20-80 cm
.. Obilježja stabljika uspravna, razgranjena: listovi spiralni, nazubljeni ili s ravn im ruhom, Iilgilno dlakavi
.. Stanište jako česta u bi ljnim zajednicama na poljima, u vrtov ima i na padinama:
porijek lom iz Sredozemlja, danas prisutna u cijelom svijetu
.. Uporaba svj eža cvj etajuća zelen; napadaji vrtoglavice, glavotxJlja i grčevi
54
Crna pomoćnica Solanum nigrum
Zeleni djelovi biljke i mat crni plodovi sadrže sall l
manjc količine alkaloida. Vjerojatnu postoje razl i, geografske vrste s različitom ko l ičinom aktivnih tvari. Biljka je II sjevernoj Americi dugo vremelJ" uzgajana kao bobičasto vuće , a na Kre ti sc i Ll
današnje vrijeme koristi kao povrće. tl il l' "
Cvjetov i. listovi i
plodovi
zbog zabilježenih slučajeva trova l I!
ipak ne bi trebalo jest i II neograničenoj ko l ičini. Ptice na početku zelene, kasnije žute i ll. kraj u crne plodove jedu bez ib ~
vih negativnih posljedica. H omeopatsk a medi U! pripravke kor i~ti kod tegoba sličnih migreli napadaja vtoglavice.
'1011 kovina \ Itllll'tll/m opu/US
I~" \ 1 Y(' III pll)dovi (koštul IIt/vl pljll sc iz malih
11111 "11111 11 l vic \Uva. Iako " dulli pllv l : l ć no. plo-I _ .. ~ lill" , otrovni i
• Iv~j !l 1.lk., povraćanje
• 111+ .. lr 1',,,klvnih organa. "ftitlll ll1 !1 preostale
fl, 1!llIr tllck lll1l zime čak i t .. , jr l l u in linn onda kada nema lu Ih I/Vor.1 hrano::. Homeopatska .• 11. 11 101 !-I" rk o:: Ivari iz kort: upOt-
• ,.I j~ ... ~ I.' IIhlazavanjo:: grčeva.
Ut tl~ri 11 11 (" prikladna za samoli-i 1111" 1\III>Id cvje LOvi upadl jivo su
I nl, .1111 I .,1 li ZO:: za mamljenje insekata
• lit tl l'I "~ Il i ll ,
" ,
listovi i cvjetovi
A o N o A ;u < z ()
m
w ~ listopadni grm ~ od svibnja do lipnja ~ 1-3 m
~ Obilježja listovi nasuprotni, trolapi ili peterolapi, nejednako nazubljeni il i vijugavi. odozdo samo slabo dlaka-vi; peteljke listova sa ze. lenim žl ijezdama
~ Stanište biUka uspjeva u polusjeni na svježim tl ima bogatim hranjivim tvarima II grmovi-t im mjestima na adama il i naplavinama uz teku ćice i u živicama
~ Uporaba svježa kora; samo u homeopatiji, propisano od l iječnika kod ženskih tegoba; nije za samolij ečenj e!
55
w tj
z > cr
" o N O
"
,. Grm ili drvo
li" Lipanj .. 7-10 m
II> Obilježja li stovi nasuprotni, neparno per3st i. 5 liski nejeo.
nake vel i či n e; peteljke plodova crvene u vrijeme uelosti plodova
li> Stanište <Isirana i česta na t lima Xlgatim hranjivim tvar iTla uz rubove šuma. Ul Juleve il i u grmovit im
njestima ... Uporaba
·:>sušen i cvjetovi bazge; Jlodovi kaos.amonik lo ,oće: poti če znojenje kod prehlade
56
Cr na bazga, zova Sambucus nigra
Cvjetovi sad rže f1avOlloicie, eterično ulje: i trijc:slll vinc. Oparak (2 čajne: ž l ičice: cvjetova I šalica) za~
laden medom pije: sc: vruć i pouzdan jc kućni lij ek kod prehlada s vrućilOm. Homeopatski pripravcI biljku koriste n~ sličan način , a koru kao laksativ. Sjajne crne bobice vrijedno su divlje: voće: hogatu vhamir.ima. Koriste: sc: za spravljanje: voćnog sob , vina od zove, žeka. marmdada ili kompota. Cvjerm'i se mogu pn.:pcr.:i II tijestu za paJačin j kc. Grm je jako preporučl j iv za kućni vrt .
Li[;tov i i cvjetov i
... Iuvina, apta HII /Jl I( ' I18 ebuJus
hHII" I Vl' hobo.; slične
I .. vlm ll h.l/.gl: kao prii!' I~k ll ~ II Olfl ". nc . a
h lliu 111'.lk n ~ us II thUIi , j.,k 1'!I>IIt:v. i:lku gb i .Iju ("V('IIIU:l lno ćak i
f' " h II ~ .I ' I.L\'nc tvari
li li "" '" ~'OI'icna upotI ~~ I~ III ~f' k .• " bks:u iv i
II . II 1, 1.111 11 ,11110.:
'~I.t I Mt' tl lunski sc I IIII hl l'I ~.1 11I II l':lZnim
't~ lm l'I I I'I.lv<l1n:l .
Listovi i cvjetovi
11 ,,", " 1', lIliu / ,1 St;1 pod ručja p rimjene u potn::bljava Il tlll~ \ k l ,,,I ~VW7C llhra n ih košttl n ičavih boba. Bi
Hil ,~" 111 11' l'nkl :ltin:1 za samoliječenje. Ptice I. 1,'o.l"\T Inili 11<:" posl jcdil.::l, no Otrovne su za
I "I' N, ~ ,.1.1 ~ II k"n slCllc za bojanje tkanina.
'" O N O
'" " < Z
(")
m
.. Trajnica II> od lipnja do srpnja ... HOm
.. Obilježja
stabilna biljka: listovi nasuprotni s 7 do 9 liski iste ve l ići n e; plodovi uspravni
l!> Stanište Yećinom na kamenitom tlu uz rubove šuma ili rubove puteva, na ćistinam<l , u neobrađenim poIjlm<l, prlje svega u brdima
... Uporaba
57
osut;en korijen; laksativ; nije za samoIijetenje!
w U
Z > '" '" o N O
'"
• • • •
•
•
@ Trajn ica od ozujka do travnja 7-10 m
Obilježja podanak puzav: listovi prizemn, dlanasto pera-sti; šest do sedam latica Stanište jako česta i raširena na humusnim tl ima Doga-tim hranjivim tvarima u bjelogoričn im šumama i grmovit im mjestima Uporab~
svježa ze len prije cvat· nje. samo u homeopatiji i prije svega kod ženskih tegoba: nije za samoli-ječenje!
58
Šumarica, sasa Anemone nemorosa
Biljka se česTO pojavljuje II vc:likim količinama i jedan je od najpoznatijih vjesnika proljeća. N jeni iznutra čisto bijeli, a izvana često plavkasto -l jubičasti cvjetovi imaju dugačku pctcljku i jzhijaju iz iz trodjelnog pazuška vtšnih pršijenastih listova. Svjdi zeleni dijelovi biljke: sadr:l.c otrovni alkaloid anemonin, otrovan i za Ustovii cvl
životinje, no ipak se uništava kod sušenja. Sum an, se nekad upotrcbljavala kod bronhitisa i lcgoba s 7.globovima. no biljka ipak nijc prikladna za sam(l i ječenje. Homeopatski pripravci nadražujuće djelo vanje na sluznice bkorištavaju kod lij e čenje legol ,.
maternice.
""'a kamilica f Ij,jl/uuI/i lla recutita
I ~ 1 .. _I;',Il .1 meJu domaćim ljekovitim biljt:m hill (h ~ v til i'. pn: po fučJ ji vih primjena: oparak (2
lu, . III' ll c n .~ II ~t: n ih cv jero va/šalica, ostaviti da I h'll '1 111 11 1111 :1 ) iznu tra u potft:: bljavamo za
1 .' u ~I*· ""~t:V :1. kao 1I1(l l jl " I III ' ,redstvo kod Icgo ba II
hu,' )1I ' ("I II ~, 1 I cr ijeva. IC za grg-~ 1,, 1 1I 1'. l l c I IIImog mc~a, a
. , t f' IIp,," chl p va kod liječenja
·',Ih " , l lji'd.1 l .. ze il i o pe klina. .. " I \, " / 11 .111 1I.II' il1 Ilporabe su bilj ni
'11'" . 11~ ~ I / .. l v,,)i i dodaci kupdji. 1 1" 11 11 "III P " ISlItT10 \I cvje to vima
l. I ' 1 ~l l v lllO I VM kal1l :li'.td c n i 'I~~ )1 \' III\..o g hl ll j:1 gotOvih
~ I! ~II
Listovi, cvJetovi. uzdužni presjek cvijeta
cl r l> < O o<
" m
.. Jednogodi!nja ... od svibnja do kOlOVOZa .. 20-50 cm
Ilo- Obilježja stabljika uspravna, raz· granjena, gola; glavice cvjetova iznutra ~ uplje, Izvana s bijelim prema van okrenutim srC<llikim, a iznutra s žutim sjedećim laticama na pločastoj osi
... Stanište većinom u veli'lOm broju prisutna na sv, et im ruševinama i rubo\i ma polja, prefefira otvorena tla bogata hranjivim M rima
... Uporaba
59
osušene glavi ce cvjetova: kod grćeva ili upala
Ilo Trajn ica Ilo od srpnja do kol(M)Z8 Ilo 1(}40 cm
Ilo Obilježja glavice cvjetova ispunjene srčikom. s bijelim i žutim sjedećim laticama na pIočastoj osi. često kao kultivirana biljka u priktlvcnim Oblicima samo s bijelim srcolikim laticama
Ilo Stanište porijeklom IZ jugozapadne Europe; većinom je srećemo u uzgajalištima, rijetko kao podivljala biljka u biljnim zajedni-
"'~ Ilo Uporaba
osušene glavice cvjetova: kod grčeva ili upala
60
Rimska kamilica Chamaemelum nobile
Samo slabo izbočene glavice cvjetova u uspo red \> pravom kamilicom izgledaju jako ravne i osim ()~ lih aktivnih tvari sadrže u medicini jako cijenjen kamazuJcn. Biljka jc: za razliku od prave kamil kl vi,Šl:godišnja biljka i zato i je puno bolja za uzgal,1 IC jc zbog toga u tradicional nom seoskom vrtu r. l<
Ustovi i glavica
sadena. Od cvjetova prip ravl,.1 oparak (l - 2 čajne i li čict:lšalica) koji se UpOII .
ljava za preventivno ispir;1I1 protiv infekcija u ustima i
ždrijelu ili kao poticaj ap' l.i ta, a iZvana za liječenjc
manjih rana.
tIl IIn čica
Ifl /IIoJ lJ, 'rCfwis
P"/ tlUl. l , II područj i ma s blagom zimom tije:lt t ll! lt' ~"d ine cvjc:tajuća tratinčica ima razna 11.' ,1 Ilrk"vi l:1 ~ \l o j slv a. Oparak (1 čajn a žličica
lt IIIII II ~" IV.I I I I cv jetOva! šalica. o~[avjri da 1, ,,11 'I 10 IIIItHlla) sc: upotrebljava kao sn:dstvo
II, 11, .1, 'V.I. }.:n.~cva i za iskašljavanje kod oholjcnja • hl';ll, IIII IlIC Il l Iegoba II području žt:luca i (ri-
le v:l. Caj sc up01rchljava izvana kao
kll ćni lijek prOtiv osipa ili lošt: zaciIcllt1lućih rana na koži. M ladi listovi 1 1': 1I;nč i cc mogu sc spravljati kao .' ,lII lOniklo povrće ili kao dodatak ~ .d.lI:lm :1 od divljeg bilja.
lrSl()\:1 j glavic<l
... Trajnica
... od sijetnja do prosinca
... 5-15 cm
... ObiljeiJa podanak kratak: listovi lopatasti. svi prikupljeni u prizemnu rozetu: glavice cvjetova supije, pojedinač·
no razdjeljene. izvana često crvenkaste ili jako gr~ mizne
... Stanište ~ko raširena I često prisut· roa u ukrasnim lli kućnim travnjacima i na gnoj enim l ivadama
... Uporaba
61
svjeti ili osušeni listovi i glavice cvjetova; samon~
klo povrće; liječenje rana. katara dišnih plllO'la. proljeva
UJ :<: >0 O > <[ ...J
c!l
... Trajnica
... od lipnja do listopada
... 5-15 cm
... ObilježJa stabljika uspravna, ČVr·
sta, nerazgranjena il i razgranjena; listovi spiraln i, rub izdužen, dvostruko ili trostruko urezani uski lapovi
... Stanište jako rasprostranjena i često prisutna na pašnjacima bogatim hranjl· vim tvarima, na neot>. rađenom zemlj ištu. uz rubove puteva. uz obale i na kosinama
II> Uporaba osušena cvjetajuća zelen i cvatovi; listovi kao samoniklo povrće; tegobe u podrućju želuca i crijeva
62
Obični stolisnik, hajdučka h IVU
Achillea millefolium
Listovi i cvjetovi
Ravne glavice cvjetova :-. hil' jezičast im i žućkastim sjt:tl«
cama na ploćastOj osi pri Id ,.11 I I
lagano neugodnog miri S:1 I I tog mirisa je eterično ulj e :-. I III
terpenima (pinen, saiJin t' ll. I for, borni lacetat) koji dj eli li ' tl
cajno na apetit, stimuli r:q" nastanak i otjecanje iu (-i. II
izlučivanje mokraće. Kod problema s probavom u p, ,I, ljava se oparak (2 čajne 'l.l l ' t
vica cvjetOva ili iSilnje nl i1
listOva/šalica, ostaviti da " d" minuta) . Mladi listov i pri kL, . I, u z jela od kvargla (vrsta SII .I ) "
dodatak soli. Slolisn ik kod lp,
osjc:tljivih na alergije izai' l v.t
Ovcc: jc:du samo listOve. d •• 1 ove ne.
I,
"
, ' 111111 parthenium
,Ilid /'ekni ili glavica cvjetova ove sure ~tl ~ 1I hdJke iz seoskog vrta dugo vremena su .1 ,11.1\1 11 11 1 11:1 s li čan način kao pripravci od
I I .. k" majčinsk i vratić osim gorkih tvari 1111I l~ lln lilje S kamforom i borneolom, a ne
fIktIv Ile lv:\ri kao kamil ica. Narodna medi
III pHlllllv:II :1 je ~ lIi ll ll(: n s lrLJal
I 111,.- . porc lIl cćaja
"" "" ., IrV,lIl :1 i za
I ~ IUIc- Lina . Sastal i UlI vodno izaz j·
111111111"4 UiJjka kod I I IIN"ha može
111111 I ~ Il :-: k c reakcije
I 1''''1 1111'' i \l n ni tl" Ir l h' .ls l ih cvijetOva.
Ustovi i cvjetovi
G) rl> < O no ::<
'"
... Trajnica liJ> Od lipnja do kolovoza II- 25-60 cm
.... Obilježja
stabljika uspravna, grmovito razgranjena: listovi spiralni, dvostruko ili trostruko urezani lapovi 5 uskim eliptični m krajem listova; glavice cvjetova širine do 2,5 cm; aromatičnog mir~ sa
... Stanište porijeklom iz istočnog Sredozemlja; u srednjoj Europi u vrtu i povremeno kao divlja biljka
... Uporaba
63
cvjetajuća zelen ili glavice cvjetova; ženske tegobe. smetnje u području želuca i crijeva
... Trajnica
... Od travnja do svibnja
... 1540 cm
... Obilježja listovi prizemni. samo dva lista u paru (rijetko i tri). ravni. duguljasto eliptičn i . žile izražene u crtama
... Stanište pojedi načno, ali većinom u skupinama u hladnovitim bje l ogoričnim šumama u bogatim humusom i na adama ili naplavinama uz tekućice
... Uporaba listovi cvjetajućih biljaka: probavne smetnje. slab apetit: samoniklo povrće
64
Medvjeđi luk, divlji luk, Srijl'l Allium ursinum
Intenzivn i miris čcšnjaka potječe od lilr .t ,I
vica (goru šičino ulje s ali lom), a OVll d l 11
aromatsku biljku upotrebl javamo n .1 I
nači n kao češnjak. SVi jcži sitno iSJC I ~
listovi upotrebljavaju se za arom;1 11 'I"
listovi i CVjetovi
jele pripremljenih od sira ili kail II
Takoder su cijenjeni kao zač i II 1.1
ljne umake, juhe i razna jd;! I HI Kuhanje aromu ublažava j :l (~ I II
kod češnjaka. M!".! II
luk se također illi I II
uzgajati II v[(u i li ispIId
drveća i grmova. Uzgajal I[ ' bolje uspijeva iz sjemenki. N
odna medicina med vjedi lu k I. djelotvo rn im kao pre vent iv u .11
sklcrozi.
\'/l llllria majalis
II!.!tllfl 11.11 (lice.; sadrže srčane glikozide (karde-. I ~IJII ~ U upo lft:bl javaju - samo na preporuku
14 I II ft i ,lovim pripravcima gdje je količina
~ ",,'ill tV!ll llilandardizi rana - kod slabosti srca, krolI_tr(c llj:1 srca i drugih raznih tegoba krvo-
1I 1I1l1f'I'P:l lski pripravci đurđicu također upo t
.;111 1.. . ld 'i, l vč:1Ilih smetnj i srca. IHf .tl l lt' konzumacije
[lIlIvl( lOV: I , po javl-
1-II lIluhll ( 1
.11111111 ).e I ll e i i cri-li 11\11,' 11111 0111 i
, III III ( g l c~c nja
'~,I pt l HlI l l c.: Il isu oče
lIIIIkI! IIIIC prik ladna
Listovi i plodovi
r ~
» Z
.... Trajnica iii- Od svibnja do lipnja ... 10-30 cm
.... Obilježja listovi prizemni, većinom samo dva lista u paru, široko ova lni, s rubom, izbrazdan; po dužini; cvjetovi aromatičnog mirisa
... Stanište većinom u skupinama u hladnovitim bjelogoričnim šumama bogatim humusom; jako rasprostranjena u Europi i sjevernoj Americi: također kao ukrasna vrtna biljka
... Uporaba
65
listovi i cvatovi ; slabost srčanog m iš i ća; nije za samoliječenje!
z « ~
...J
iii' Trajnica II- od svibnja do lipnja iii' 10-20cm
... Obilježja
listovi prizemni, pojavljuju se tek u jesen: usko linearni sa svijetlom središnjom zilom, latice sa zelenom središnjom žilom
.... Stanište preferira propusna i duboka Ua bogata hranji
vim tvarima; vinogorje, grmovi, obrađena polja
... Uporaba
listovi i lukovice: nekad u narodnoj medicini kod srčan ih tegoba
66
Ptičje mlijeko Ornithogalum umbellatum
U Sredozemlju autohtOna, a II Njemačkoj udomaćena ili iz vrta podivljala vrsta od koje je najčešći predstavnik ptičje mlijeko, II svim dijelovima biljke sadrži iste srčane glikozi de (kardenolidc) kao đurđica.
Danas se fitomedicinski više ne upOtrebljavaju zhog postojanja djelotvornijih sastavnih tvari II drugim biljkama. Neobične su zelene uzduž ne pruge na vanjskoj strani cvjetova. Slične tvorevine mrlj a s običnom klorofilom na čisto bijeloj boji mogu se pronaći kod visibabe i proljetnog d rijemovca.
listovi. cvjcl(ll;' lukovic,l
luk, češnjak 1/1/ slI /ivum
IlO li l je S a lii nom djelotvorni jc
..... 1,\ hllcl ' )g luka iz kojeg sc proiz
III kll\.rIti ali t.: in s tipičn im mirisom
If' II d .. . L ()n sc II ti jel u
itl!11 II druge spojeve s djelo-
t III !Lgodni ll1 mirisom. Anti
I II ~ I!. ' I !lVII ,SI ... :1 i poticanje pro-
I klld ~ ' ,l v:tj tl sc već od davnina.
!II lVii I I hqclog luka mogu sc
II 1Il / 1urn gotovim pri prav
~ltll lir p rc v<': lllivno koriste pro-
•
I U~"I! k. vnog daka j arteroskleroze.
I III' d i ll 1'1. rd. nja češnjaka začin je
l ih. unll' ~ c l jda pripravljena od
1 14 ~ mids hijelog luka uspješno se
ut UII .d i /.Hali limunom i li
hiIIIII
listovi, cvjetovi i lukovica
II> Trajnica ... Od lipnja do kolovoza
II> 2(}.60 cm
.. Obilježja
lukovica podjeljena LJ više
češnjeva, iz srednjeg raste
stablj ika, ostali češnjevi
čine režnjeve češnjaka; listovi plosnati. dugačk i 2 -
3 cm i široki do 30 cm
II- Stanište stara kultivirana biljka iz
centralne Azije: u srednjoj
Europi samo kao jednogo
dišnja bi ljka u vrtu
II- Uporaba
67
režnjevi češnjaka: slab
apetit, smetnje u crijevima,
arteroskleroza; začinska
biljka
II- Trajnica II- Od lipnja do kolovoza II- 6().120 cm
tJ> Obilježja listovi cjevasti, u donjem dijelu trbušasto napuha· ni; cvat okruglast; latice zelenkasto-bijele
II- Stanište stara kultivirana biljka iz zapadne Azije; uzgaja se u cijelom svijetu u vrtovima, puno vrsta, većinom kaO jednogodišnja biljka
II- Uporaba lukovica; oboljenja prehlade; začinska biljka
68
Crveniluk, kapula Allium cepa
Cvat
Cr ven i luk u svim d ijelovim ,1 drži eteri čno ulje s met il a II! '
(uspored i s bijelim lukom ) pantial-oksidom koji izaz l\ .1
u očima. eaj od luka (50g " : nog ili iZribanog luka/saliLI
viti da odstoji 10 minuta) dok .1 kućni lijek protiv kašlja i obol i!..: 11 1 prehlade. I-Iomeopatija gc UpOl J( I
kod alergija. upala očne spojniu junktivitis) i hunjavice. Luk kao I injski začin podupi re čišćenje kr djeluje poticajno na apetit, i i";I"
kao i velik broj jda od luka di ci , poticajno na probavu Guha otl I kolač od luka).
,.
čemerika .,tr,,", album
""IttlU! vrst:1 jedna je od najrasprostra
'''',ili; IIk lll :' čkih autohtonih otrovnih -I kllll l ".i.i vo!injc na ispaši uvijek izb
~Iu ~" drz i alkaloide protoveratrin i .tH lin kol i dra s ti čno snižavaju tlak i
II lu lt ll ; Uj ll .~ !lI z n i ce . Biljka sc danas III IIpnu c hliava zbog nemogućeg
~tltl og d ,)z jranja. IzmIjeveni podalllltlll vl1 lc ln c sc:; upotrebljavao
IIIIku pl ll h :1 1.:1 kihanje i praha 'I IIII"-lv)llI l<: kod hunjavice. U
hll le IIpl'lrc h lj avaj u spcci-1I,lpI IIII( 1 protiv parazita II crijc
I tnv IIII I. 1 hijdom čemerikom,
,"(Illin I bog zamjene sa 7:utOm
'~HHl I , d!lv lld <: do paralize centra ,1I .,ollr I 1 .. ISlo j:1 srca.
Listovi i cvjetovi
r ~
» Z
... Trajnica
.. Od lipnja do kolovoza
.. 80-150 cm
~ Obilježja stabljika nerazgranjena, jaka, uspravna; listovi spiral ni, široko el i ptičn i, djelomično obuhvaćaju cijelu stabljiku ; cvjetovi zelenkastO-bijeli
,.. Stanište tipičan pokazatelj istrošenih pašnjaka na alpskim livadama i pašnjacima, prisutna i u Aziji
,.. Uporaba
69
podanak; samo uhomeopatiji kod oboljenja crijeva; nije za samoliječenje!
>-« tr > o z => (f)
liJ> Trajnica liJ> Od sij ečnja do ožujka ... 10-20 cm
lli- Obilježja
listovi plavkasto-zeleni, linearni. široki do 4 mm, iz svake lukovice 2 lista; cvjetovi pojedinačni , vise na lagano obješenim stablj ikama
... Stanište na vlažnim propusnim tlima u rijetkim bjelog0-ričnim i šumama na adama ili naplavinama uz tekućice; često kao ukrasna vrtIla biljka ili kao podivljala iz vrta: zaštićena biljka!
lli" Uporaba svježe cvjetajuća biljka; samo u homeopatiji kod srčanih tegoba; nije za samol iječenjel
70
Visibaba Galanthus nivalis
Svi d ijelovi v isibabe sad rže nekoliko alkalo id.l I II
probavnim organima izazivaju jake reakcije. ( h Otrovna biljka n ije p rikJadna za samoliječen je ( ovi se sastoje od tri vanjske stršeće latice i t ri II I"
kraće unutrašnje latice s jako zelenom mrIjollI ' " običnog klorofila. Prvi sakupl l.l l' nektara i peludi biljku u svjtIl I I"
pozadin i pronalaze bez prohlcl l latice biljke puno jače rdlekt il .1 1 kratk.ova1no svjetlo nego snijq~
menke imaju prisutan mesnati PI sak i raznose ih mravi.
Listovi i cvjetovi
1111,,11/ pseudoacacia
I . IIH dk:lslO~crn c
,. II ~(, biljke sadrže Otrov·
IILol'! P1c nlc (kklini) i kao "Inu tva r Ja ko ri jetku ami
Ilnll k!lllaVanin. Na~lIn l ult\ir ;lI1ja ovih dijeli lljk( dpla",i do mucni-
1+lIV ' 1I1 11111.1 , grct:va, proI IlI j ll / l l0:. ti . 13iljka zbog
11 11* IH Ikl.ldna za samoIiI , I IlIk(' su pn:ko noći
!If , II P' eko d :m 3 p ri jaII Oh II "k 1(; 11 II IC su na koso
~H iii r' '!',Lkmit:r reag iraju na
I'l!lI rNUlllt' i \I roku jedne
Listovi i cvjetovi
·tlU' " 1' II NI l't 11 SlI prema dolje. Cvjetovi bogati ntk-II! I II vII" Ill cd onosni za pčele (med od bagre-
s: » I e z » ;;u A rn
II- listopadno drvo ... Od svibnja do lipnja .... do25m
... Obilježja listovi spiralni. neparne perasti. s duguljastim jajolikim liskama s rubovima i trnovima, pupaju tek jako kasno u ranom ljetu
... Stanište porijeklom iz atlantske sjeverne Amerike; danas udomaćena u cijelom svijetu; uspijeva i na suMm tlu bez puno hranjivih tvari
... Uporaba
71
kora mladih grana; samo u homeopatiji kod želučanih tegoba ili migrene; nije za samoliječenjel
UJ ·U <lC Z (JJ
::>
... Jednogodišnja
... Od srpnja do rujna
... 20-30 cm
... Obilježja stabljika uspravna, razgranjena. šuplja, gola: listovi nasuprotni, sastavljeni, svijetlozeleni; cvjetovi usnati, žutobijeli ili svjet lo ružičasti; jako aromatičnog mirisa
Ilo Stanište stara kultivirana biljka iz jugozapadne Azije; jako osjetljiva na hladnoću, zbog toga ne postaje divlja; uzgaja se i kao vrsta s crvenim listovima
II- Uporaba svježa zelen, listovi ili mladice; probavni organi; zač inska biljka
72
Bosiljak Ocimum basilicum
Eterično ulje bosiljka osim ostalih komponenata sadrži i najvažn iji sastojak mctilkavikol koji jc karakterističnog mirisa, potiče vjetrove i izlučivanj e sekreta, te time potiče probavu. Kao li jek biljku koristimo kod smetnji II želucu i crijevima. U homeopati ji su slična područja uporabe. U kulinarst- I I"
vu svježu zelen koristimo uz rajčicu, teste ninu. ribu i juhu. Aroma pri sušenju nestaje skoro u potpunosti , no mo;;.!.: ~I
dobro konzervirati u začinskoj biljnoj soli ih h l
likerima. Bosiljak možemo lako uzgajat i II Ion. na prozorskoj dasci. no ipak treba pripaziti 11.1 I
osjetljivost biljke na hladnoću.
pčelinja ljubica, melisa M"I/."811 o(ficinalis
!I.' IIO ulle jakog mi risa II listovima matićnjaka
! li t 111-\ 111 ko mpo nenata sadr ži i citronelal i ciuol,
ll' IlIlr .Hll lfUjU ĆC , potiče vjetrove i opušta grčeve.
'1 lllt k Pil/l i v nesan ice , g lavobolje uhil p rllhav n ih organa koristi
'1 1.lI rlk (2 ,l čajne žličice isitnjelli 1 1 ' 1 1lY 11 / ~,d ica ostaviti da odstoji tl HI IIIIII .I ) . LJ kulinarstvu se s ne
lI~ u HNII' V:t 1110:l.C poboljšati okus tt· ~ I , 1I 11 1.It :l . s ira, jogurta, različitih
" ,Iklli Ir l.l , ze lea i voćnih deserta. 111 ,1 tllll tI~ nj!lka je sastojak veli
hltl lu bdJll ih like ra pripravljenih " ln. l lll dlll ~1. Pčele i leptiri biljku
I" ulti up.tdl jivo često.
Listovi i cvjetovi
e cf)
z ,. (")< m
'" Trajnica ... Od lipnja do kolovoza ... 40-70 cm
... ObilJežja stabljika uspravna. bridasta, većinom nerazgranjena; listovi ova lni, nazubljeni, s peteljkama; cvjetovi bijeli, u skupinama u pazušcima listova; jakojak miris limuna
... Stanište porijeklom iz istočnog Sredozemlja; samo kao vrtna biljka, jako rijetko kao podivljala
... Uporaba
73
svježi ili osušeni listovi; smetnje u želucu i crijevima; aromaterapija: začinska biljka
III> Trajnica III> Od travnja do listopada ... 2(HOcm
... ObilježJa stabljika uspravna ili penjačica. bridasta; listovi duguljasto ovalni, s obje strane obrasli rijetkim dlakama; cvjeto.vi žućkasto.-bijeli; pri trljanju oslobađaju laga· no neugodan miris
... Stanište jakočesto na tlima bog& tim hranjMm tvarima; biljka dobro uspjeva u blizini ljudi od najranijeg brončanog doba
... Uporaba ooušeni cvjetovi, također i svježa cvjetajuća zelen; tegobe probavnih organa, ženske tegobe; salata od
samonikle zeleni ili kao samoniklo povrće
74
Bijela mrtva kopriva Lamium album
Biljku zbog prisutne sluzi i triieslovina upotn:hll
vamo kao oparak (2 čajn(; žličice cvjetOva/ 1 s.tI ostaviti da odstOji 10 minuta) kod želučan i h l I l
nih tegoba, kod katara gornjih dišnih PUtov;, " ''' .
listovi i cvjetovi
kod manjih ozljeda na ko;l.i " " adna medicina biJjku
preporučuje kod menStfll :l l ll
tegoba. Homeopatija bijelu nil I
koprivu koriSti kod nesan II l '
.-- Mladi listovi i mladicI.: skupljeni do sred inl.: :-'\ l
mogu se priprcrn:lt I salata od samon I ~ I
bilja ili kao samonjkl0 povrće.: . ~
hano korijenje se u nekim p ... ručjima jede s mrkvom i l l
crnim korijenom.
"'''ran /,..11""" majorana
.. . ~u I 11 1 c t<;ri č no ulje s origanolom,
.... " ""' ., •. lh inc nom i drugim tvarima.
, I tll po tica jno djelovanje na
lt wir p,oh:lvnih sokova
\1_114 \1 ,1 Ne za potica nje apetita i
Itl kll. I('}tllh:. u podru čj u želuca i
If pl,n t: k:td i za raz rijcđi
, Ili JI kod priSUtnog kašlja i
• olll' l n .1 upotrebljavane
~" hl ll t: h :da biti prevel ika
~1I111' ltl(' 1>ahincna U biljci.
jll r / 'I\' m:l koje sc sastoje od
11I ,t/I ,I . 1111111:111;1, ru i marina,
I I d j v q t:~ pelina zualno
.. ·".Ii'l pro hav u jakih jela kao
II ""liv .•. pc(cna guska ili
l' ~lIh ,l .dl(;.
listovi i cvjetovi
e (f)
Z l> n · m
~ Trajnica ~ Od lipnja do rujna ~ 15-40 cm
~ ObilJežja stabljika uspravna, tanka,
razgranjena, crvenkasto
smeđa; listovi sjedeći ili s
kratkim peteljkama, sivo
zeleni s obje strane, s ci
jelim rubom; cvjetovi bjel
kasti, blijedo ljubičasti lli
ružičasti
~ Stanište stara kultivirana biljka iz
arapskog područja; u vrtu
se uzgaja većinom kao
jednogodišnja biljka
~ Uporaba
75
svježa ili osušena cvjeta
juća zelen; probavni organi; zač inska biljka
UJ ·U
"" z cf)
::::>
.. Jednogodišnja .... od lipnja do rujna ... 3Q.90cm
... Obilježja stablj ika uspravna, bridasta, grmovito razgranjena; listovi duguljasto ovalni, s grubim udubljenjima, odozdo gusto sivo pustenasti; cvjetovi žućkasto-bije l i do plavkasti, sa savijen im vrškom vjenčića
... Stanište porijeklom iz jugois točne
Europe. u srednjem vijeku često uzgajana u vrtovima, kao podivljala biljka: relativno nestalna u biljnim zajednicama
... Uporaba svježa ili osušena zelen; oboljenja prehlade. proljev
76
Mačja metvica Nepeta ca taria
Bil jka ugodnog mi ri sa, koj i podsjeća na miris li muna (ovisi O vrsti) nekada se II narod noj medicini uPOtrebljavala na s ličan način kao matičnjak. Kod kašlja, bronhitisa, tegoba crijeva i nesan i će uzrokovane živčanošću upotrebljava se oparak ( 1- 2 čajne žličice isitnjene zelni/saliea, ostaviti da odstoji 10 minuta) . Lagani miris limuna djelu je privlačno i na mačke, pa tO
objasnjava i ime biljke. Mačja metvica je preporučJjiva za bi ljn i Vrt
zbog dugog vremena cvatnje i
jer jc medonosna biljka za pčele, bumbare i leptire . Možemo je uspored iti sa svjedoplavim cvjetovima vrtnih hibrida.
listovi I eVI' ,t.,
il ica , vidac rostkoviana
, nj(' h l lJ ke II narodnoj m edicini s vjerojatno Il j '/Il lild ll izgledom cvjetova: jako žuta mrlj a na Il.ll nll fi n<..: :i.u le pruge koje i zgledaju kao trc-
,I 1I1I\l llrc l1 i su kao direktan n apu-
.t I'fl flllclIll kod oboljenja očiju. Ilpnlu OČ i t e spojnice i ruba 1', IIUlc 11 Iui l: st.: oparak (1- 2 t lh' lu: Isi tnjt:ne
h lhll. o s taviti da odstOji
",,""'" ) . 1/ , \1: 111 :1 i izn utra. vl lled l i "'. :1 ho meopatiju .
I 1 ;( /(' r' .I u n;lmetnik i s 0111 vrsto m ko rijena pri-nu kl ll llc..: n jc drugih biljaka
d l I 1 ~ l s ~l v a po trebne mine
IviH I
listovi i cvjetovi
N ~
en < l> r (")
en
.... Jednogodišnja
.... Od lipnja do rujna .... 5-30cm
.... Obilježja stablj ika uspravna, jako razgranjena, paperjasto dlakava ; listovi nasuprotni , nazubljeni, zašiljeni; cvjetovi pojed inačn i u pazušcima listova
)lo- Stanište negnojene livade i pašnjaci, posebno u brdima, rijetko sjeverno od regije s gorjem ispod 1000 m visine
)lo- Uporaba
77
svježa cvjetajuća zelen: upa le očiju i kašalj
z UJ fen UJ
'" ~ ...J > o
,. Listopadno drvo lli> Od svibnja do lipnja ,. do30m
.. Obilježja krošnja visoka i u obliku luka; kora crno-smeđa , s gustim ljuskama; listovi nasuprotni, dlanasto podjeljeni: cvjetovi brojni u uspravnim grozdovima sa žutom ili crvenom pjegom
,. Stanište
porijeklom iz balkanskih brdskih šuma: udomaćio se sjeverno od Alpa i često se uzgaja
III- Uporaba zrno sjemena (divlji kesten); oboljenja krvnih žila
78
Divlji kesten AescuJus hippocastanum
Svježe sjemenke:: (plodovi) sadržavaju saponil H
vonske glikozide. Ekstrakti sc:: upotrebl javaju 1..4 " raznih oboljenja krvnih žila kao ŠtO su proširclI '
vene, upale vena i hemeroidi. te preventivno Ill, tromboze i smetnji prokrvljenosti. Za to pOSto li
veliki broj gotovih preparata na tržištu. Sličn e primjene mogu se naći i u homeopatij i. Za pov. ,
menu uporabu kod kuće prepun I! I II
se čaša suhog bijelog vina pomi jc~.1 11
vrškom noža sjemenki u prah u I parate od divljeg kestena ne ~II I
jemu koristiti du ži vremens~ I period bez nadzora i konzIlI u . liječnikom . Lijepo sjajeć i d ivi"
kesten najveće je z rno sjemc..:II .1 Njemačkoj.
Plod sa sjemenkom
Clilopas r "!'flr/ollium majus
• j I I \l julO ....
Žuti sok sadrži različite alka-loide djelotvorne za
ublažavanje grčeva i protiv bolova, a koriste se II raznim gotovim pripravcima i II
homeopatiji kod grčeva II području probavn ih organa. U narodnoj
medicini poznata je (navodno) djelotvornost kod uklanjanja bradavica.
I'I .I VIl Il .1 uporaba izaziva nadraživanje sluznice, a " 'li vr lI ~ tJ hc ragiraju i na van jski kontakt. Biljka
I , Io'K,1 ,",1.: prikladna za samoliječenje. Mravi
ll! 'I tl n pnl jcpkc crnih sjajećih sjemenki bogatih ~ Ih l ll l , I.l kn pridonose razmnožavanju biljke.
... Trajnica
... Od svibnja do rujna Ilo 30-80cm
iii- Obilježja stabljika uspravna, vunenasto dlakava; listovi spiralni, s izraženim lapovima do perasti, odozdo plavkastozeleni; u svim djelovima prisutan zlatnoi uti mliječn i
sok ... Stanište
često na tlima bogatim dušikom na strminama, uz zidine, ograde i grmovitim mjestima
... Uporaba
79
cvjetajuća zelen, korijen; samo u obliku gotovih ljekovitih pripravaka kod
grčeva; nije za samolij ečenje!
UJ U
.U)
« fu)
a:
'"
III> Jednogodišnja ... Od travnja do lipnja III> 20-80 cm
.... Obilježja stabljika uspravna, skoro gola; listovi Spiralni, s grubim dlakama, u donjem dijelu lirasti s velikim lapovima na kraju, dalje prema vrhu skoro razdijeljeni, ocvjećje više razmaknuto
... Stanište često na otvorenim tlima bogatim hranjivim tvarima; polja, neobrađena
zemlja, vrtovi; biljka dobro uspijeva u blizin i ljud i
liJO> Uporaba listovi. sjemenke; probavni organi; začinska biljka
80
Divlja gorušica Sinapis arvensis
U nadze mnim dijelovima bil jke prisutni su glikozid i gocuš i činog ulja lju tog okusa i karakterističnog
mirisa. U današnje vrijeme druge vrste gorušice imaju puno jaču ljekovitu vrijed nost. a od divlje gorušice se povremeno koriste mladi listovi pikantne arome. Koriste se prijesni i sitno isjeckani kao dodatak 7.a salate, jela od si ra, omle te ili sir začinjc::n biljkama. Od izm ljevenih ili izmrvljen ih svježih sjemenki zajedno sa malo soli , maslinovog ulja, meda i vinskog octa može se spraviti jako blagi začinski senf. Cvjetove bogate nektarom posjećuje ve liki broj inse kara, prije: svega mali leptiri i kornjaši.
Listovi i cvjetovi
Bijela gorušica Sinapis aJba
Eteri čno ulje biljke sadži jako blagi glikozid goruš ičinog ulja sinalbin. Sinalbin potiče apetit i djeluje protiv upala, a tt: osobine se II lijekovima p retcžno koriste za unu tarnju primjenu. U homeopatiji se upotreb ljavaju i kod glavo bolje i katara gornjih đišnih putova. Od žućkastih sjemenki gorušice zajedno s d rugim sas tOjcima može se pripre-miti senf blagog okusa. Za to se često koristi mošt. Ljute v rste senfa osim kaje nskog papra i hrena sadrže i veću ko li činu crne gorUŠice.
llistovi, cvjetovi i plodovi
... Jednogodišnja li- od lipnja do kolovoza ... 30-60 cm
)lo. Obilježja stabljika uspravna, razgranjena, čekinjasto dlakava: listovi spiralni, s izraženimn lapovima. odozgo tamnozeleni, 01> rasla čvrstim dlakama; cvjetovi zlatnožut;; komuška čekinjava , izbočena
... Stanište stara kultivirana biljka iz istočnog Sredozemlja; većinom samo u u vrtu jli uzgajana na poljima
... Uporaba
81
sjemenke; probavni organi: začinska biljka
... Jednogodišnja
... od lipnja do rujna
... 30-100 cm
... ObilJežJa stabljika uspravna,jako razgranjena, izbrazdana po dužini; listovi spi ralni, zeleni, donji lirasti s veli· kim gornjim lapovima. gornji listovi sastavljeni; cvjetovi svjetiožuti; komuška priljubljena
... Stanište stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; ponekad iz uzgajališta postane div· Ija na obalama rijeka
... Uporaba sjemenke; probavni organi, smetnje prokrv· ljenosti: začinska biljka
82
Crna gorušica Brassica n igra
Glavni sastojak je glikozid goruši čina
ulja sinigrin jako ljutog okusa. Medicinski se koristi izvana i prema uputi
liječnika kao flaster za pOticanje
prokrvijenosti, kao kašasti oblog ili gotova krema za opekline. H o"
meopatija aktivne rvari gorušice
preporučuje za unutarnju
p rim jenu protiv napadaja vr" toglavice i kolika probavnih
organa. Za spravljanje senia potrebno je 50 gra ma sjemenki Ustovi i cvjetovi
gorušice, izmrvi ih sc u malo vinskog octa, pomiješa s pola čajn e žličice meda. m a
lo soli i maslinovog u lja i miješa se dok ne postane
gusta kaša. Okus se u blažava dodatko m bijel e il i di
vl je gorušice. Biljka je vrlo prikladna za uzgajanje II
vrru.
Petoprsta, srčenjak Potentilla erecta
Podanak biljke saddi katchinske trijes!ovine koje kod skladištenja poSlcpeno prelaze II crvenu boju. Protiv oboljenja sluznice, usta i grla, nadcažene sluznice želuca i crijevnih tegoba s proljevom koriste se gotovi pri pravci ili pripravak II prahu n::uopljen II suhom crnom vinu (1 tajna žlič ica lčaša). Pripravak ne bi trebao bid predugo skladišten. Podanak se nekada koristio i kao boja za tkanine.
Listovi i cvjetovi
;;o e Nm
II- Trajnica iii- Od svibnja do kolovoza ... 10-40 cm
... Obilježja podanak pri rezanju postaje crven: stabljika potegla ili penjačiea: listovi, tri prizemna. pet dlanasto perastih na stabljici; cvjetovi većinom četi ri komada
... Stanište proširena na kiselom tlu s malom količinom hranjivih tvari. u suhoj travi, močvar
nIm livadama i prorijedenim šumama
iii' Uporaba
83
podanak; proljev i otKr ljenja sluznica
W >N ::> cl:
.. Trajnica
.... Od svibnja do rujna
... 1(}.30 cm
.... Obilježja
podanak jak, drvenast; stabljika uspravna ili uzd ignuta; listovi s dugim peteljkama, trolapi do devetolapi, rub okruglast, goli ili dlakavi; cvjetovi žućkasti, samo s čaškom, bez ocvjećja; bogati oblicima
lli> Stanište proširena na vlažnim livadama i biljnim zajednicama oko izvora, grmovitim mjestima i uz rubove šuma, prije svega u brdima
... Uporaba cvjetajuća zelen; probavni organi, ženske tegobe
84
Gospin plašt, viral<, obična vrkuta Alchemilla xanthochlora
Gospin plašt sadrži trijeslovine, malo ete ričnog ulja, tragove salicilne: kiseline i druge tvari. U narodnoj med icini i kod spravljanja lijekova količina trijeslovina prije svega se koristi kod želučanih i crijevnih bolesti, kod tegoba s menstruaci jom j tegoba tije
listovi i cvjetovi
kom kl imakterija. Kao kućni lijek preporučuje sc oparak (2 čaj ne žličice/šalica, ostavili da odstoj i 15 minuta). Mali cvjetovi otvoren i su cijelo vrijeme (i danju i noću) i nadlij<::će ih veliki broj insekata. Sjc:menke kod gospinog plašta nastaju bez oprašivanja.
Vrtna rutvica Ruta graveolens
EtcriCno ulje biljke sadrži pineo, limanen, cineol i brojne druge sastojke . Medicinski se koristi II gotovim preparatima j na pre
poruku l iječnika kod oboljenja ~ vena, arteroskleroze. krvarenja nosa i mrc:::žnicc, te kod menstr ualnih tegoba. Biljka je otrO
vna II većim dozama i zbog toga nije priklad na za samoliječenje. Ne-kad sc koristila II mirisnim vrećicama za tjeranje moljaca iz ormara. Lijepa bilj-ka obogaćuje prirodni Vrt ili vrt za ~
uzgajanje zele ni , jer cvjetove bogate \ nektarom posjećuj e veliki broj in-sekata. Listovi i cvjetovi
'" e --i < o en
liJ> Trajnica ... Od lipnja do listopada liJ> 3()'70 cm
.. Obilježja stablj ika uspravna, razgranjena, pri tlu lagano drvenasta; listovi spiralni, višestruko perasti. plavkast<rzeleni, goli; cvjetovi; postraničnih pet, gornjih cvjetova šest
... Stanište stara sredozemna kultivirana biljka; samo u biljnom vrtu, jako rijetko kao divlja biljka
... Uporaba
85
zelen ili listovi; krvožilni sistem; nije za samoliječenje!
w :<: ·U w ~
...J
~
III- Trajnica ... od travnja do lipnja
liJI> 20-40 cm
lli> Obilježja stabljika uspravna, slabo
razgranjena; listovi spiralni, uski, linearni, plav
kasto-zeleni; cvatovi s
žlijezdama oblika po
lumJeseca: nakon cvjetanja karmin crveni
liJI> Stanište raširena do česta na kamenitim tlima na
brana ma. rubovima puteva i biljnim zajedni
cama izmedu stijena
... Uporaba svježa cvjetajuĆB zelen;
samo u homeopatiji kod
oboljenja kože; nije za
samoliječenje!
86
Mlječika
Euphorbia cyparissias
Bijeli mliječni sok biljke sadrži
fo rbol - ester koji želučano cri·
jevnom traktu može iza7.vad
jake reakcije upaljenosti sl uznice
i tdke grčeve ili paraliziranosc.
Z&1USnuti bi jeli suk nekada se kori
stio kao sreds tvo za povraćanje.
Aktivne tvari posebno su opasne za
oči . Mijeko mlječike nije prikladno
za navodno moguće odstcanjivane
bradavica niti za samo liječenje . li
homeopatiji se ipak upotrebljava za
liječenje raznih oštećenja na koži.
Infekcija gljivom "hrđa graška" (Ur.
omyces piSl) promijeni izgled listovi i cvjetOVi
biljke.
Ljuti žednjak Sedum acre
cvjetovi
Svi dijelovi biljke sadržavaj u alkaloide sedi nin i sedamin jako ljutog okusa, kao i druge tvari. Izvana se sok od listova upotreb ljavao za hlađ e nje kod uboda inseka ta. U homeopatiji sc pripravci kori ste protiv hemeroida. Biljka ni je
pri kladna za samoliječenje. Iako ima pikantan okus s l i čan papru, biljku
ne bi tre halo koristiti kao začin II salatama ili umacima, Već malo prevel ika doza izaziva povračanje. glavobolju pojavljivanje utrnulosti, tc paraliziranosti. Žednjak sc ipak može preporučiti kao zelenilo na krovovima ili zidovi ma.
... Trajnica
... Od lipnja do kolovoza
... 2-10 cm
... Obilježja stabljike puzave, polegle ili uzdignute; listovi spi ralni, zadebljani, trokutasti, bez peteljke, zimzeleni
... Stanište prOŠirena do česta u suho toplim biljnim zajednicama između stijena, u suhoj pjeskovitoj travi i dinama
~ Uporaba
87
svježa zelen; oboljenja kože; nije za samoliječenje!
UJ ' N ::::J o::
liJ> Trajnica ... od svibnja do kolovoza ... 50-100 cm
II> Obilježja stabljika uspravna, slabo razgranjena; prizemni listovi skupljeni u rozetu, listovi na stabljici spiralni, neparna perasti s velikim donj im liska ma, tučak nakon cvatnje produljen s oštrim bodljama
... Stanište česta dojako raširena u biljnim zajednica ma u grmovitim mjestima, padinama i na neobrađenom zemljištu
II> Uporaba svježa zelen; oboljenja kože; nije za samoliječenje!
88
Pravi blaženak, zečja stopa Geum urbanum
Eterično ulje prisutno II biljki sadrži tTijeslovine, gorke tvari i eu
genol, sastavnu tvar klinčića (ulje od klinč ića). Oparak (1 čajna žličica/šalica
ostaviti da odstoji 15 minuta ili naljev više
sati) se upotrebl java za ispiranje USta kod upala
zubnog mesa ili ogrebotina. tC
kod proljeva. Homeopatija pri
Listovi i cvjetovi pravke propisuje kod sličnih pro
blema. Mladi listOvi prikupljeni u proljeće mogu se koristiti kao dodatak sol i kod kuhanja s divljim biljem. Plodovi sa žlijebovima na gornjem [ubu imaju vijenac od oštrih bodlja i raznose se u krznu životinja.
Steža Potentilla anserina
Slcža se koristi II gotovim preparatima koji opušta;u grčeve kod menstruainih Icgoba. Sadrži trijeslovine, f1avonoide I vc.;lik broj drugh aktivnih tvari, a k:lo preparat s trijeslovinama djeluje Iln s li čan način kao i pravi bJaženak I pctOprsta. Oparak (2 čajne žliči
lc/šalica, ostaviti da odstoji 10 minu-1:1) sc upotrebljava kao kućni lijek kod terapije protiv pro ljeva. Tamne n a rančaste mrlje na ocvjećju apsorbiralu kratkovalnu svjetlost j zbog toga II listovi i cvjetOYt
očima insekata izgledaju naglašeno kontrastna . Mladi listovi mogu se upotrebljavati kao IHl Illonikl0 povrće . Izdanci budu dugački do jednog 111Cl ra i puštaju korijen iz nodija
;u e N< m
.... Trajnica
.... Od svibnja do kolovoza
.... 10-110 cm
lill' Obilježja podanak razgranjen, s nadzemnim izdancima; listovi svi prizemni i skupljeni u rozetu, često obostrano svilenkasto dlakavi, neparno perasti, liske nejednake veličine
... Stanište česta na svježim tlima bogatim hranjivim tvarima; u dvorištu, gnojenim livadama i nj ivama
... Uporaba
89
osušeni listovi i cvjetovi; ženske tegobe, probavni organi: samoniklo povrće
• Trajnica • od svibnja do lipnja • 40-100 cm
• Obilježja stablj ika uspravna, veći
nom nerazgranjena, s grubim dlakama; listovi spiralni. nejednako neparno perasU; liske grubo nazubljene: cvjetovi u dugačKim grozdovi· ma
.. Stanište raširena do jako česta na propusnim suhim tlima, uz rubove puteva i strminama
~ Uporaba osušena zelen; upale
90
Obična turica Agrimonia eupatoria
Ob i ćna turica II svim dijelovima sadrži trijesJovine, flavonoide. tri terpene i druge mine rl ane tvari. Njeno djelovanje steže krvne žile i kapi1are, a iskorištava se u gotovi m pripravcima i kao kućni lijek kod oboljenja proljeva i ž u čnih tegoba. O parak (1- 2 čaj ne žličice zelen i! šalica, ostaviti da odstoji 15 minuta) je prikladan kod promuklosti ili premorenih glasnica. Svijetleće žute cvijetove nekad sc koristilo kao sredstvo za bojanje. Zclenkastobijeli plodovi sa žljebovima na gornjem rubu imaju vijenac od oštrih bodl ji i raznose se II krznu životinja.
Ustovi i cvjetovi
Kopar Anethum graveolens
Aromatična i već inom jcdno- \ \ godišnja hiljka sad rži eterično ulje s karvonom, feland renom, limonenom i ostalim 5ilStojcima. D jeluje kod slahog apetita, v jetrova, probavnih poremećaja, te potiče Izlučivanje majčinog mlijeka kod prem ale količine.
Kopar sc: up Otrebljava II raznim gotovim preparatima ili kilO oparak ( 1 - 2 čajne žličice list Il l ođova/šalica, ostav iti da odstoji 'i minuta). li ku li narstvu sc svježa zelen upotreb' lava kao začin za krastavce (zato se i naziva zelen za krastavce) i kao ukusan dodatak salatama i jelima o d lihe. Ulje od kop ra osim toga je i sastojak II biljnim like rima i apcritivima.
en· -i
-i » ;u A en
Ilo- Jednogodišnja .. Od kolovoza do rujna ... 40-120 cm
lit- Obilježja stabljika uspravna, cjevasta (po tome se razlikuje od komorača). većinom
nerazgranjena. fino izbrazdana po dužin i; IIsto-vi s višestruko zarezanim sjedeći n uskim liskama
... Stanište stara kultivirana biljka iz prednje Azije; većinom samo u vrtovima. rijetko kao podivljala biljka
... Uporaba
91
svježa zelen. zreli plodovi; probavni organi; zač inska
biljka
.... Dvogodišnja
... od lipnja do srpnja
... 30-90 cm
.... Obilježja stabljika uspravna, razgranjena; listovi višestruko perasti, sjajni zelenkasto-smeđi , cvjetovi zelenkasto-žuti; pri trljanju oslobađaju karakteri stičan miris
... Stanište samonikla na grebenima obala Atlantskog oceana i Sredozemnog mora; vrtna biljka uzgajana u puno vrsta
... Uporaba svježa ili osušena zelen; plodovi; probavni i mokraćn i organi; začinska biijka
92
Peršin Petroselinum crispum
Korijen i listovi biljke sadrže samo malo eteričnog ulja, a plodovi relativno puno. Peršin ovisno o vrsti prije svega sadrži apiol, miristicin ili aliltetramc::toksibenzen j uz luk vlasac je najčešće korišteno začinsko bilje. Njegovo jako poticajno djelovanje za izl UČivanje mokraće koristi sc u gotOvim preparatima kod infekcija mokraćnog mjehura i bubrega. Pripravci od plodova osim toga izazivaju kolltrakcije. Svježa zelen u kuli-narstvu se koristi kao dodatak ju- listovi i cvjetovi
hama, povrću i jelima od krumpira i jaja. Ne smije se upotreb ljavati II prevelikim koli činama.
Pastrnak Pastinaca sativa
Pas[rnak S jako debelim korijenom se do 18. sto ljeća uzgajao II svakom vrtu. Eter i čno ulje II plodovima djeluje na s l ičan način kao kim. Kod li ječen-
ja se koristi njegovo p oticanje izlučivanja mokraće i
pospješivanje probave. Mladi listOvi i mladice prikupljeni li proljeće dobar su sastojak miješanih salata. J uhe i variva mogu se također začiniti s nekoliko plodova. Kiseli ku- Listovi i pus i drugo kupusno povrće s cvjetovi pastroakom postaju lakše probavlji-V L. Sok biljke kod osjetljiv ih osoba -posebno ako odmah potOm borave na sunčevoj li vjctlosti - izaziva crvenilo i osip.
II> Dvogodišnja Ilo Od srpnja do rujna
II- 3()'100 cm
lit- Obilježja korijen bijel, zadebljao kao repa; stabljika uspravna. razgranjena; listovi perasti; liske ovalne, nazubljene ili jedva razdjeljene; pri trljanju oslobađa se miris s l ičan mirisu mrkve
... Stanište nekad često uzgajan: u biijnim zajednicama na tlima bogatim hranj ivim tvarima uz rubove puteva i na livadama
... Uporaba
93
korijen. mladi izdanci. plodovi; wobavni i mokraćn i
organi;
.. Ovogodi::;nj;). lli trajnica
.... Od srpnja do rujna
.... 1-2m
.... Obilježja stabljika uspravna, razgranjena, blago izbrazdana, samo pri tlu šuplja, gola; listovi trokutasti, višestruko perasti s 1iskama tankim kao nit; cvato'li širine do 15 cm
.... Stanište stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; čest u vrtovima, na nekim mjestima i kao samonikla biljka
.... Uporaba mlade stabljike, listovi, plodovi; probavni organi; zač inska biljka
94
Komorač, koromač Foeniculum vulgare
Eterično ulje s anetolom i fcnhonom rastjeruje vjetrove. potiče iz lučivanj e mokraće i
pospjcšuje iskašlja vanje. Ko-morač st: zbog toga kori sti kod
tegoba probavnih organa, ali i kod kašlja i bronhitisa, posebno
kod male djcct:. Op:uak ( 1- 2 čajne žli čice iSitnjen ih plodova/ša
lica. ostaviti da odstoji 10 minuta) je pou7.dan kućni lijek. Plodovi komorača koriste se i kao začin za kise
l i kupus. krastavce. kr uh i druga peciva. Aroma svježih listova odlično ide
uz salate. juhe i umake, te malo listovi i cvjetovi slabije uz jda od mesa i ribe.
Ljupčac Levisticum officinale
Začinska biljka aromatičnog
mirisa naziva sc i maggi zelen (zbog sličnosti s maggi zači
nom), a sadrži eterično ulje s butilfraIidom i velikim brojem drugih sastavnih tvari. Ljupčac se za liječenje koristi II gOtovi m preparauma zbog svog poticajnog dj elovanja na i z luči-
vanje mokraće. Kod uporabe kao zači nsko bilje i stiče se djelovanje poboljšan ja probave i jačanje apetita. Ud jka je II kulinarstvu zbog toga pravi tradicionalni začin. Listovi idu listovi i cvjetovi UZ juhe, umake. ugue i jela od ribe. Nekoliko liski zdenoj salati daju poseban specifičan okus. Biljka pri sušenju skoro n imalo ne slabi kao zač i n.
.. Trajnica
.. Od srpnja do kolovoza liJi> 1-2m
.. Obilježja stabljika uspravna, bridasta, cjevasta, gOia; listovi dužine do 70 cm, dvostruko ili trostruko perasti, liske romb, grubo nazubljene
.. Stanište stara kultivirana biljku iz prednje Azije; većinom
samo u vrtovima (seoskim vrtovima), rijetko kao samonikla biljka
.. Uporaba
95
podanak, zelen; probavni i mokraćn i organi: zač inska
biijka
... Dvogodišnja ili trajnica
... Od srpnja do rujna
... 1·2 m
... Obilježja stablj ika uspravna, razgranjena, blago izbrazdana, samo pri tlu šuplja, gola; listovi trokutasti, višestruko perasti s Ilskama tankim kao nit; cvatovi širine do 15 cm
... Stanište stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; čest u vrtovima, na nekim mjestima i kao samonikla biljka
... Uporaba mlade stablj ike. listovi, plodovi; probavni organ i; zači nska biljka
94
Komorač, koromač Foeniculum vulgare
l
listovi i cvjetovi
Eterično ulje s anelOlol l fenhonom rastjeruje VII I poti če izlučivanje mok I pospješuje iskašl jav:! " I' morač se zbog toga k( lt l ' I
tegoba probavnih org:m ,1 kod kašlj a i bronhitisa . pw , .,
kod male djece. Oparak ( I čajne žličice isitnjcnih pil Id i ,.
lica, ostaviti da odstoji 10 il n i,
je pouzdan kućni lijek. Plod ll\ marača koriste se i kao zači n 1.1
li kupus, krastavce, kruh i drl ll ',.1 va. Aroma svjd ih listOva odilI II'
uz salate, juhe i umake. I t.: 11 1.11 slabije uz jela od m esa i I il "
lip 'ac , , vl lIculIl officinale
~ ,hlll~ ~' hili ka aro matIcnog j,I _., 1I11 /. iva sc i IlJf/Mi z elen
I"'K /l lli' 1l1 1 ~; 1 i !'i 11I:1ggi zači
il i!) , 1\ ].:IIdr;>'! t: t c r i č no ulje
1!llll1l ul lll hll ll i vc likim bra-.H dlllHl h :':lsl:1v ni h tvari.
IlIlh"lh /iC 1 .. 1 li jden je koristi II 111\'1 111 prc p:lrat ima :zbog svog
I , l l l1(l~ d,elovanj a na izluči-IIII Irlllk l .u:c. Kod uporabe kao I/lljku 1lll lC i s ti Če sc djelovanje po
li oIll\ !1 1Il tl h:lvc i jačanje apetita. III~ II Ir II k lll 1l1arstvu zbog toga
,W I tlll ti il lllll :lln i zači n. Listovi i du Listovi i cvjetovi
juhr , 1I l ll.I k c . rague i jda od r ihe. LHIi~ o liski 'I.deno) salati daju poseban specifičan
lll ~ 1I 11jkll p ri sušcnju skoro nimalo ne slabi kao
'h
II- Trajnica II> Od srpnja do kolovoza II> 1-2 m
lli> Obilježja stabljika uspravna, bridasta, cjevasta, gola; listovi dužine do 70 cm, dvostruko ili trostruko perasti. liske romb, grubo nazubljeOB
... Stanište stara kultivirana biljka iz prednje Azije; većinom samo u vrtovima (seoskim vrtovima), rijetko kao samonikla biljka
... Uporaba
95
podanak, zelen; probavni i mokraćni organi; začinska biljka
lli- Listopadno drvo lli- od lipnja do srpnja lli- 25-30m
lli- Obilježja listovi spiralni, iskrivljeno srcasti, na donjoj stran i s smeđim čupercima
dlačica u kutovima žila; cvat, pet do šest cvjetova; plod s tankom korom, s izduženim bridastim rebrima; peteljka ploda skoro skroz prirasla sa zaštitnim listom
lli- Stanište često u raznim tipovima bjelogoričnih šuma, ali rijetko u čistim lipovim šumama; često kao drvo uz ulice ili u pa rkovima
.. Uporaba cvjetovi; oboljenja prehlade
98
Kasna lipa, malolisna lipa Tilia cordata
Cvjetovi biljke ugodnog su mirisa i za liječenje se upotrebljavajU na isti način kao cvjetovi rane lipe. U zajedn ičkom pod-
ručju rasprostranjeno- ___ """ sti ima i križanaca ." koji su po svim
osobinama isti kao roditelji. Kasna lipa
Listovi i CVj(' 11
cvate oko dva tjedna pri je rane lipe. Peteljka ph prirasta samo do polovice sa zaštitnim listom. 1'1 1
pJjcne cvjetOve trebalo bi sušiti brzo. ali bt:z d4 lt I topl ine. Caj protiv prehlade može se pripremio , mješavine s istim kol i činom cvjetova bazge ili .~ d datkom kamilice i sljeza.
1H/'II)lna trava, kantarion, pljuskavica
I " ' II(, lI fIl perioratum
I~ 1 .",It i l c l t: rčnQ ulje. ."uh k . Irilc~ lovinc i oboje
I II h l pCl I~i n . Opa rak (1- 2 I'''h (' / ~ a li C:l , os taviti da
Iqj l 1111 11\11 :1) se upotreb-I VI4 II:! kao rrotu upa!no
II ~ II 1 /.1 J ij t: čt: njc rana, a .411 fil pnll c:tnjc ot jecanja i ~ II lu n isIvo za sm ire n
IVl.II1I1SIi. i kao biljni ant-1'1 ' .1\1 I 11111lt.:opatija bil jku upot- Listovi i cvjetovi
ll! t,j ~ "d ~ ll č nih tcgoba. Koža zbog hipericina 1 III Lih 1II Il H može postati prcosjetljiva na svjct-
1 1 111 1 1~ 1 · 11 /. lhili zacija). Tijekom uporabe gospine II! hlllt! hl izbjegavati solarij ili duži boravak na
'IU _lIIh I I
" r ~
c: cf)
'" » < (") en
.. Trajnica
... Od lipnja do kolovoza iii' 30-50 cm
... Obilježja stabljika uspravna. s dva uzdužna brlda, razgranjena, listovi nasuprotni, ova~ ni, sa svjetlucajućim žutim točkica ma; listovi krošnje pri trljanju oslobađaju krvavo crvenu obojenu tvar
... Stanište česta na suhim tlima uz rubove puteva, na strminama, uz rubove šuma, na negnojenim livadama I pašnjacima
.. Uporaba
99
osušena zelen; probavni organi, živčani sustav
OJ U
Z > o:
'" o N O
'"
~
~
~
~
~
~
LiStOpadni grm od travnja do svibnja 1·3 m
Obilježja stabljike s brojnim bra-davicama pluta i smeđom srčikom; listovi nasuprotni, neparne perasti: liske zašiljene, odozdo plavkaste i dla-kave: cvjetovi ujajolik im cvatovima: plod je kar-min crvena jednosjeme--na koštun ica Stanište česta na tlima bogatim hranjivim tvarima; pro-planci. rubovi šuma, grmovita mjesta, prije svega u brdima Uporaba plodovi: probavni organi; samoniklo voće
100
Crvena bazga Sambucus racemosa
Sje menke plodova privlačnog izgleda osim masnog ulja sadrže i smolu koja jako nadražuje sluznicu. U narodnoj medicini nekad su se ko ristili kao drastično sredstvo za povraćanj e ilaksativ. Iz sjemenki se nakon od-stranjivanja ovog spoja h', I<'
može isdjcditi svijetlo u lje. Bobice bogate vitaminima i ugodnog ki sel I Stog okusa ne smiju se jesti sirove. nego S~II1 H' /.. ''
ne. islO kao plodovi crne bazge. Mogu sc p r l" l. ld
u sok. marinade, pekmez il i zajedno s dr ugim .I ,
ljim voćem u kompOt ili mameladu. Crven;1 h ,l ll'
preporučljiva je i za vrt.
IIl1 l lJ (' /a /ia r
I.H~II !j H l lll I 1:l k(l s l i čni proljetn i jaglac (/IIII/d l ' f ' IIS) '1. 11:11' 110 jačeg mirisa sa-
. IIt III .I I I I IS1:Lil)g saponine kOji tili dilili ·dll /. i Ilpotrenl javaju se
' I! .I II I V " )" " Ie olakšava tlw lllIW )." ld bšlja i d rugih o bo
.IH d IIII II II jl II IOV:l. Većinom se IlIt t,l lllv.1 " p.lcl k cl čajna žličica
tll"' II"H 1" "Ll llk :1 ili 2 čajne , IH 1' ~ I .. l f· l,dl cvjelOva/šali
" ' I,lyili d.1 nd ~l ()ji 5 minu)\ 11 .1 11' I .t .1 SII uhje vrste
liti 11 , • II I ' ~ l l li j ll se prik upljat,ltHII, I; l \ dlk :1 sc može lag-
l! ~ ,Ij ' l tI I I vrtu ako sc n e f. LIi I II, ! I!! d l l lge biljke sa sa-
11111 11" ',. Idll ice sc mogu na-Cvjetovi i listovi
Il! \I I.d" ,, " l entru koji se bavi uzgojem i proda-
lit> Trajnica lit> Od ožujka do svibnja lit> 15-30 cm
lit> Obilježja listovi priklupljeni u rozetu, uzdužno ovalni, naborani. s rebrima; cvjetovi sumporasta žuti s ravno okrenutim čat icama, u pukotinama tamn ij i, ipak bez crvenih mrlja: čaška t jesno priljubljena
lit> Stanište Jako proširena na glinovitim tlima bogatim hranjivim tvarima u bjelogoričnim šumama i brdskim livadama: zaštićena biljka
lit> Uporaba podanak: cvjetovi sa i bez čaŠke, oboljenja dišnih putova
101
w u -' « > w ~
N
liJ> Dvogodišnja liJ> od lipnja do rujna liJO. 50-200 cm
Ill> Obilježja stabljika uspravna, gusto obrasla dlakama, razgranjena tek kod cvatova; listovi spiralni, sastavljeni, izbrazdani. vunasti: cvjetovi širine 3·5 cm
liJ> Stanište raširena na suhim tlima u otvorenim šljunčarama, uz rubove puteva ili na branama
... Uporaba osušeni cvjetovi bez čaške; oboljenja dišnih putova
102
Velecvjetna divizma Verbascum densiflorum
Cvjetovi osim eteričnog ulja i flavonoida sad rže i veli ke količine sluzi i sapon ine. Nj ihovo d jelovanje ublažavanja nadražen;a i poticanja iskašljavanja kori sti se II pripravcima kod katara dišnih putova, kašlja i bronhitisa. Većinom sc upotrebljava kao oparak (1 - 2 čajn e ž lič ice čajne mješavine/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta) 7.ajedno s dru-gim biljkama. na p ri mjer pomješano s bijelim sljc7.0m. mirisnom ljubicom Hi p lodovima aniša i komorača. Lijepa ve1ecvjetna divizma II nekim podru čjima se zbog jake dlakavosti naz iva i svjećnjak . Ne.kada se sadila II seoskom vrtu i smatrala čarobnim sredstvom protiv udarca groma.
Cvjetovi i listovi
Žuta sirištara Gentiana lutea
I.adebljan korijen sadržu gorke Ivari genciopikrin i amarogc::n
tin. najgorč ije do sada poznaH.: p rirodne spojeve. Pouzdano pell i ču izluč ivanje pljuvačke i
I.ducanog soka. Korijen si liŠlare upom:bljava se kod slabog apetita, loše probave i kod nedovoljnog ot jecanja i. ući. Homeopat ija ovu biljku upotrebljava kod s ličnih tegoba. lI rirnjerak se uzima iz uzgajajišta jer
Cvjetovi i listovi
\1.: biljka ne smije iskopavati II prirodi. Gorke tvari \ Irištare sastojak su velikog broja gotovih pripravaka, .Ipcritiva, b iljnih rakija j amara.
... Trajnica
... Od lipnja do kolovoza
... 50-120 cm
... Obilježja
(f)
OU (f)<
-i l> OU rn
stabljika uspravna,jaka, nerazgranjena; listovi nasuprotni, s cjelim rubom, goli, plavkasto-zeleni, s jako izraženim glavnim žilama; cvjetovi, tri do deset u pazušcima listova
... Stanište pojedinačno na i zmjenično
vlažnim tlima; negnojenim livadama u brdima: ponegdje kao kultivi rana biljka ; zaštićena biljka
... Uporaba podanak; probavni organi
103
w U
Z ,U o ::;: o D.-
"" Jednogodišnja lli" od lipnja do rujna II> 50-80 cm
"" Obiljeija stabljika uspravna, slabo razgranjena; listovi spiralni, vijugavo nazubljeni. čupavo dlakavi; cvjetovi svijetlo zuti s upadljivim ljubičastim žilama na laticama
II> Stanište porijeklom iz Sredozemlja, pOjedinačno na sunčan im padinama bogatim hranjivirn tvarima
lIJO Uporaba listovi; samo u obliku gotovih ljekovitih pripravaka kod g'Čeva ; nije za samoliječenje!
104
Crnabunika Hyoscyamus niger
Svi d ijelovi bil jke sadrže tropanske alkaloide, među nji
ma hiosciamin i skopolamin koji su odgovorni za
otrovno djelovanje crne bunike. Kod nekon
trolirane uporabe nakon početnog uzbuden-
Cvjetovi i listovi ja izazivaju jake nesvjesti-
ce s paralizom i smrt 7.bog obamrlosti dušnog sustava. Crna bunika jedno vrijeme:: se upotrebljavala kao halUCinogena d roga, u srednjem vijeku i kod vračanja biljkama. Gotovi pripravci upotrebljavaju se kod astme i ko li ka. ali samo prema uputama lij ečnika kojih se mora strogo prid ržavati. Homeopatija pripravke upotrebljava kao sredstvo za ublažavanje grčeva. Biljka ni je prikladna ~a samoliječenje.
Obična žutika l3erberis vulgaris
Korijen i kora sadrže:: o trovne alkaloide (berberin) koji se upotrabij avaju skoro samo II homeopati ji kod reumatskih tego· ha, oboljenja bubrega, sm-e tnji funkcije:: jetre i žuči ili kod određenoh oboljenja koie. Plodovi ne sadrže alkalo ide i zbog Visokog udjela jab u čne kisel ine imaju jako kise! okus. Mogu se prerađivati II marinade za različita jela od mesa ili zajedno s drugim divlj im voćem II pića, kompote: ili voćne ždce. Niti prašn ika II cvjeTOvima su r ;tzđražljivi i pri dodiru se II istom trenutku preklopt: prema unutra.
... Listopadni grm
... Od svibnja do lipnja li> 1-3m
... Obilježja
N ' e --i
'" m
stablj ika bridasta, s jednodjelnim ili višedjelnim
trnovima; listovi u čuperci·
ma na kratkim izbojcima, obrnuto jajoliki, nazubljeni; cvjetovi svjetložuti, u visećim grozdovima
II- Stanište proŠirena u rijetkim šumama i grmlju područJa s vapnenastim tlima; prenosi crnu hrđe pšenice i zbog toga iskorijenjena u nekim mjestima
II- Uporaba kora korijena, plodovi; reumatska oboljenja: kao samoniklo voće
105
w
'" >()
o > « --' cl
II- Jednogodišnja Ilo Od lipnja do kolovoza II- 20-50 cm
li- Obilježja stabljika uspravna, veći
nom nerazgranjena, kruta; listovi spiralni. grubo trnovita nazubljeni do s izraženimn lapov~
ma, ljepljivi, dlakavi; glavice cvjetova samo s cjevastim cvjetovima
II- Stanište raširen u prorije~enim šumama i grmlju, prije svega u područjima s vapnenastim tlima; domaćin crne hrđe pšenice i zbog toga iskorijenjen u nekim mjestima
... Uporaba listovi i glavice cvjetova; probavni organi
106
Čakalj Cnicus benedictus
Listovi I plod
Nadzemni dijelovi bilke osim drugih sastOjaka sadrže i jaku gorku tvar
kniein. Djeluje kod slabog apetita, probavnih porcmećaja i žučnih tegoba. Sastojci čaklja kod nave-
den ih tegoba se upOtrebljavaju prij e svega II područj u
želuca II specijalnim gotovim pripravcima propisanim od l iječ-
nika ili kao oparak (2 čajne žličice iSimjenm listova ili cvjetova/šalica, ostaviti da odstoj i 5 minu ta). Veće doze čaja od čaklje mogu izazvati povračanje. N~kad:l u seoskim vrtovima čestO :t:asmpJj ena vrsta danas je samo slabo poznata.
Brđanka, moravka, arnika Amica montana
Glavice cvjetova jzmedu OStalog
sadrže fLavonoidc i gorke tvari scskviterpcnskih laktOoa hdcnaloidnog dpa (hdcnalin). Kod Il:lgnjcčcnja, masnica, istegnuća i rana izvana tradicionalno se upotrebljava ju dokture j drugi gotovi p ri pravci. ,);Jko popularnu brđanku sc:: prema najnovijoj procjeni ne bi trebalo više upotrebljavati ili samo pod liječni
ćkim nadzorom jer se sve češće p ri mjećuju alergije. trovanja ili čak ~ ' ~ tećcnja organa krvotOka. Puno~ vrijedan nado mjestak za vanjsku uporabu je ljekoVi ti neven. Srđan
ka se ne smije prikupljati II prirod i.
listovi i cvjetna glavica
II- Trajnica ... od lipnja do kolovoza .. 20-40 cm
... Obilježja
G> r ~ < O o<
stabljika uspravna, većinom nerazgranjena; listovi ova lno lancetasti. s cijelim rubom, prikupljeni u rozetu te Jedan do tri para nasuprotno na stablJici; glavice cvjetova zlatnožute, široke 5 -Scm
liJ> Stanište pojedinačna na tlima s malom količ inom hranjivih tvari i koja ne sadrže vapno; negnojene livade i pašnjaci. livade s prisutnim patuljastim grmovima; zaštićena biljka
liJ> Uporaba glavice cvjetova; oboljenja kože
107
~ Trajnica ~ Od srpnja do listopada ~ 60-90 cm
~ Obilježja stabljika uspravra, raz-
granjena samo u cvatov~ ma, često crvenkasto-smeđa; listovi sp:ratni, eliptični , skrilastDm peteljkom: glavice cvjeto-va široke do 1.5 cm. u uspravnom groze u ili metlici
~ Stanište prisutna uprorJeđenim
šumama i negnojenim livadama, na padinama, uz rubove puteva i na proplancima
~ Uporaba
cvjetajuća zelen il i samo glavice cvjetova; mokraćni putovi
108
Obična zlatnica Solidago virgaurea
Listovi i cvjetovi
Biljka sadrži saponine, flavonoide i trijeslovine. Oparak (1- 2 čajne žličice:
listova ili glavica cvjetova/šalica) potiče i zlučivanje mokraće i ispire mokraćne putove. Gotovi pripravci sa standardiziranom količinom aktivnih tvari upotrebljavaju se prema uputama liječnika l od reumatskih i bubrcžnih tegoba, upala mokraćnih kanala i preventivno protiv bubrd:nih kamenaca. Na sličan način djeluje i blisko srodna kanadska ;datnica (Solidago canadiemis) i velika zlatnica (Solidago gigantc:a) koje su se udomaći l e. a potječu iz Sjeverne Amerike. One se i uhomcopatiji primjenjuju na odgovarajući način.
Pravi oman Inula helenium
I'odanak bil jke sadrži eterično ulje s mješavinom supstanci i gorki h tvari. Ublažava nadrazenja, razrijeduje sluz i potiče iskašljavanje. a la djelovanja kori ste sc kod kašlja, hripavca i astme i tO U
gotovim pripravcima ili čaj
nim mješavinama, na primjer s anišom ili jaglacom. Kao pro.... jeren kućni lijek preporučlj iv
jc oparak (1- 2 čajne žličice
mješavine ze len i/šaLica. ostaviti da odstoji 5-10 minuta). Kod svih pripravaka mora st: pridržavati preporučene količine, ne predOZirati! Pravi oman sastojak je bonbona pro
Listovi i skupni plod
ti v kašl ja ili aromatskih biljnih likera i rak ija. Ova biljka visoka rasta II vrtU izgleda vrlo dekorativno.
~
~ ~
~
~
~
Trajnica Od srpnja do rujna 4(}-150 cm
Obitježja
c"l rl> < o (").
stabljika uspravna, jako razgranjena. hrapava; prizemni listovi s dugim pete ljkama: listovi na sta-bljici spiralni, odozgo prori-jeđena dlakavi, odozdo vunenasto dlakavi; glavice cvjetova široke do 7 cm, s uskim srcolikim listovima Stan ište stara biljka seoskih vrtova iz prednje Azije; većinom uzgajan kao ukrasna bilj-ka, tek rijetko kao samoni-kla biljka Uporaba podanak; dišni putovi
109
>U o > « ...J (!)
II> Jednogodišnja ... Od lipnja do studenog ... 3()'50 cm
... Obilježja stablji ka uspravna, slabo razgranjena, dlakava: listovi spiralni, s cijelim rubom, s obje strane lagano dlakavi, lopatasti: cvjetne glavice široke do 5 cm; plodovi upadljivo uvijeni prema unutra
... Stanlite porijeklom iz Sredozemlja; često u vrtovima kao ukrasna biljka; mjestimično samonikla biljka
lIJO. Uporaba cvijetne glavice; liječenje
rana
:uo
Ljekoviti neven Calendula officinalis
Cvjetovi nevena os im svijetlećih obojanih tva ri sadrže i čitav niz supstanci, među njima saponine, flavoncide i jednu go rku tvar. Biljka se nekada koristila za unutar nju uporabu, a danas se njeno korištenje ograničava na vanjsku uporab u kod ozljeda kože. čireva , n agnječenja. masnica. Možemo je koristiti umjesto brđanke, je r je punovrijedni nadomjestak.
Listovi, cvjetovi i skupni plod
Ljekoviti neven sastojak je gotOvih pripravaka i nanosi se kao krema. Njih možemo pripremi ti sami na sljedeći naći n: zagrijati 150 grama osušenih cvjetova i 500 grama masti, ostaviti da se ohladi, opel zagri jati nakon tri dana i fil tri rati preko krpe. Kremu čuvati na hladnom mjestu.
Obični maslačak Taraxacum officinale
M : lslačak sadrj,i gorke tvari (taraksacin) t 1;1 vonoide i trijeslov inu. Upotrebljava se bo pripravak s gorkim tvarima kod slahllg apetita, žcJu čanih tegoba i za poticaj !)!jecanja žuči. Osim lOga potiče ' i z l uči
v:mjc mokraće i iskašljavanje. Kao kuč
lli li je k upotreb ljava sc:: kod tegoba s prehranom, a za povećan j e iz l učivanja
mokraće upotreb lj ava se oparak (1- 2 bj ne žličice isitnjcnog korjena ili zck nU t šalica, ostavi ti da odstoji 10 minuta). Mlad i listov i cijenjen su dodatak rn iješanim sa latama od d ivljeg bilja. GoI:tk okus može sc donekJe ublažiti ki:-d jenjem II vodi. Cvjetov i su II prošlosti korište ni za hojanje maslaca - od tuda 1111 i ime maslačak.
Listovi, cvjetovi i skupni plod
III- Trajnica ... od travnja do svibnja lli> 5-40 cm
lli> Obilježja
Gl r ,. < O ()<
'" rn
korijen zadebljan. svjetlo.smeđ; listovi svi u prizemnoj rozeti. duboko urezani il i s izraženimn lapovima: glavice cvjetova na šupljoj, lagano crvenkastoj stabljici bez listova; puno oblika
lli> Stanište jako čest na svježim tlima bogatim. hranjivim tvarima; Skupine nastaju na gnojenim livadama i pašnjacima
lli> Uporaba zelen prije cvatnje. osušen korijen; probavni organi; salata od samonikle zeleni
111
.. Trajnica
.. od ožujka do travnja
.. 10-30 cm
.. Obilježja podanak s bijelim, pod· zemnim mladicama: listovi prizemni, okruglasti, uglasto nazubljeni: glavice cvjetova plosnate, pojedinačno na crvenkastim stabljikama; srcasti cvjetovi ženski, cjevasti cvjetovi muški
.. Stanište često kao pionirska biljka na otvorenim, svježim glinovitim tlima bogatim lužinama; na rubovima puteva i nasipima
.. Uporaba listovi, cvjetne glavice: dišni organi
112
Podbjel TussiJago {arfara
Podbjt:1 sadrži gorke tvari, sluzi, trijesIovine i f1avonoidc, a njih se uPOtreb l java kod oboljenja dišnih PUtOva, prije svega kašlja i bronhitisa. ListOvi sadcžt: i malu količ inu pirolizidinskih alkaloida koji su zbog štt:tnog djelovanja na jetru na lošem glasu. N uspojave nisu uobičajen e ako se podhjcl upotrebljava II čajn im mješavinama protiv kašlja i ako se ćaj pije u dopuštenim količinama i ne godina-ma kao kućni napitak. Kućnim lijekom smatra sc oparak pripremJjcn kao mješavina s istom količinom podbjela, timijana, aniša, jag- Cvjetovi i podanak
laca j velecvjetne divizme (1- 2 čajne žličice zeleni/1šalica, ostaviti da odstoji 5 minuta).
Običan vratić Tanacetum vulgare
Biljka sad r7:i gorku tvar tanacc{in i ete ri čno ulje, koje jc po kemijskom tipu sastavljeno na različite načine. Biljka sc II homeopatiji upotrebljava kod probavnih i menstruaInih tegoba. N ekada su bili uobičajeni pripravd za istjerivanje glista. Biljka ni je priklad na za samoliječe
nje zboh tujona, o trovnog sastojka eteričnog ulja koji jc prisutan II većim količinama. Buketi od običnog vratića navod-
l istovi i cvjetovi no drže štetOčine dalje od posuda II spremištima. U
prirodnom VrtU se protiv lisnih uši i grinja upotrebljava oparak od zeleni i cvijetOva.
iii' Trajnica
Gl rl> < O n · A rn
... Od kolovoza do listopada
... 80-120 cm
... Obilježja stabljika uspravna,jako kruta, bridasta, razgranjena samo u gornjem dijelu; listovi spiralni, s dvostruko zarezanim sjedećim liska· ma; glavice cvjetova plosnate, bez j ezičastih cvjetova
II> Stanište jako čest na suhim suča·
nim tlima na brana ma, uz rubove puteva, padinama i na neobrađenom zemljištu
liJO Uporaba zelen, glavice cvjetova; samo još u homeopatij i: nije za samol iječenj e!
113
·U o > « --' (!l
.. Trajnica
.... Od kolovoza do listopada
... 90-150 cm
IJO- Obilježja
stabljika uspravna, tan
ka, vitka. grmasto razgranjena; listovi spiralni, goli, sastavljen i ili nejasno trolisni, uski, linearni;
glavice cvjetova okruglaste. sitne. ponekad crvenkaste
.... Stanište porijeklom iz istočne
Europe i sjeverne Azije; samo kao vrtna biljka, rijetko kao samonikla
lill- Uporaba
svježa ili osušena zelen; probavni organi: začinska biljk,a
114
Estragon, troskotnjača Artemisia dracuncu)us
Biljka pri tr1janju osJobada aromati čan miris, a njeno cu:ričnn ulje sadrži felandrcn, CStfagol,
admen i druge komponente (ovisno o vrsti). Njegovo ljekovito svojStvO se poticajno djelovanje na probavu i povećanje izluči
vanja mokraće. Estragon se danas ipak upotrebljava samo kao začinska bil jka. Zanimljiva aroma prikJadna je uz odreske, jela od ribe, jela od gljiva, omlete, tartar umak ili poznati bemtlisc umak. Posebna preporuka za fi no kulinan svto su bi ljno ulje i biljni ocat na bazi estrogena.
Listovi i cvjetovi
Pravi pelin, vrtni pelin, pelin Artemisia absinthium
Biljka aromatičnog mirisa proizvodi ete rično
lilje II kojem sc nalaze fclandron, tu jol i mjon tc gorka tvar absintin. Pelin sc kao klas ična droga s gorkim tvarima upotrebljava kod slabog apetita i probavnih tegoba s vjetrovima, a manjc sc upotrebljava kod rncnstrualnih tcgoba i prOtiv crijevnih parazita. Otrovni rujun ipak ogran i ča
va uporabu pe lina. Zbog toga se više ne proi:t.vodi nekada popularni ab-sint, biljni liker od pelinovog ulja. Vino od pe lina (jako p reporučlj iv aperitiv) sadrži samo gorke tvaci prisutne II pel inu. Cvjetove oprašuje vjetar.
listovi i cvjetovi
• . " • o'
.... Trajnica
... Od lipnja do rujna
... 80-120 cm
.... Obilježja
G)
r
'"" < O n · A rn
stabljika uspravna, pri tlu odrvenjela; listovi spiralni, višestruko s uskim urezanim lapovima, dlakavi, srebrno sivi; cvjetne glavice male, sjedeće, svjetIožute
... Stanište porijeklom iz južne Europe i srednje Azije; višestruko uzgajan, u regijama s vinogradima kao samonikla biljka
... Uporaba cvjetajuća zelen; probavni organi; začinska biljka
115
LU
'" >U O > « -' (!)
II> Trajnica III- od lipnja do rujna Ilo 80-120 cm
liJ> Obilježja stabljika uspravna, čvr
sta, jako razgranjena, bijelo pustenasta kao i osta li dijelovi biljke: listovi spiralni, lancetasti ; cvjetne glavice sa žutim ovojnim listovima
II> Stanište suha tla s malom ko l iči·
nom hranjivih tvari; rijetko u pmrjeđenim smrekovim šumama. suhoj pjeskOvitoj travi i dinama; zaštićena biljka!
... Uporaba osušene glavice cvJetova; probavni organi
116
Pješčano smilje HeJichrysum arenarium
Biljka osim male kolićine eteričnog ulja sad rži trijeslovinu i gorke tvari. N jena ljekovita svojstva koriste sc kod slabog apetita i za poticanje izluč i vanja probavnih sokova, prije svega kod žučnih tegoba. Biljka se u homeopatiji upotrebljava protiv ncuraJgija (išijas) . .POŠtO je u Njemačkoj jako rijetka vrsta, pjcšča· no smilje je zašti ćena biljka i zbog toga se ne smije prikupljati u svo m prirodnom staništu. Kao pripravak s gorkim tvarima za kućnu uporabu umjestO pješčanog smilja isto tako se mogu korisiti i druge biljke pOput čak1ja, radiča, aničoke ili maslačka.
listovi i cvjetovi
Ranjeniea, ranjenik Anthyllis vulneraria
I ~ il j ka jc nekad bila na dobrom glasu. no danas sc upou c bJjava većinom samo II narodnoj medicin i. Sadrži saponine, trijes lovine i flavo noidc i prikladna je za jačanje žc:luca, kao blagi laksaliv, zbog blagog p Oticajnog djelovanja na i z l učivanje mokraće i za čišćenj e krvi, a kod vanjske uporabe za liječe nj e rana: O pa.rak (1- 2 čajne: ž ličice/šali ca, ostaviti da OdSlOji 10 minuta) se upotrebljava II komprcsijskim zavojima za zacijeljivanje rana ili II topl im obloz ima kod ozljeda i ozeblina. Ranjenica se zajedno strputcom čes tO preporučuje i za ispiranje kod upal nih procesa II podrućj u usta i ždrij ela.
listovi i cvjetovi
lli- Trajnica Ilo Od svibnja do rujna .. 15-30 cm
.. Obilježja stabljika polegla ili uzdignuta, slabo razgranjena. paperjasto dlakava; listovi pr iz.emni, brzo uvenu, listovi stablj ike neparno perasti, s ve likim rubnim liskama; cvjetovi sa svjetložutim vjenči ćem i čaškom prekrivenom stIŠeć im dlakama
,.. Stanište raširena na pjeskovitim tlima u suhoj travi, negnojenim livadama. dinama i u prorijeđenim smrekovim šumama
... Uporaba cvjetaju Ć(l zelen; lij ečenje
rana; probavni organi
117
.... Listopadni grm
.... od svibnja do lipnja
.... 50-100 cm
.... Obiljeija grančice bridaste, zelene, šibaste; listovi. po tri, opadaju već ra no u ljeto; cvjetovi dugački do 2,5 cm, zlatnoiuti (u vrtu i crvenkasti), vrat zavoj it
.... Stanište čest u područj i ma s blagim zimama na kiselim neobrađenim tlima; proplancima, padinama, neobrađenom zemljištu
.... Uporaba grančice s listovima i cvjetovima: samo u gotovim pripravcima kod tegoba s srcem; nije za samoliječenJel
118
Zečjak Cytisus scoparius
Listovi i cvjetovi
Djelotvo rene saStavne tvari zečjaka razni su alkalo id i koji kod nepravilne uporabe izazivaju mučn inu j tegobe u području žt luca i crijeva, u tcžim slučajevima čak i parali ziranust, Kud paJpitacije i obolj enja krvnih žila upotreblj avaju sc samo gotovi ljekoviti pripravci. Zr;čjak st II homeopatiji upolrehljava kod sličnih tegoba. Bilj ka nije prikladna za samoliječenje. U ruralnim područjima tehnički se nekad višestruko koristio kao kulturna biljka za vezanje me tii, za proizvodnju vlakana ili za bojanje. Danas se sadi na nasutim smetlištima zbog učvršćivanja i pročišćavanja tla.
Velika žutilovka Genista tinctoria
Biljka os im f1 avonoida sadrži razne djelom i čno visoko djelotvorne alkaloide zbog kojih biljka nije prikladna za samoliječenje. Velika žutilovka sc kao sredstvo za poticanje iskašljavanja uPOtrebljava II gotOvim preparatima na preporuku lij ečnika kod reumatskih tegoba, upalnih procesa mokraćnih putova, II nekim čajevima za čišćenje krvi, također i preventivno protiv pjeska II mokraći. Biljka je dobila ime po svje tlucavim žu tim cvijetovima koji su sc tehIlički koristili kao sredstvo za bojanje sve dok nisu izumljeni sintetički pigmenti. 13Hjka je zbog jako velikog broja cvjetova jako preporučlj iva kao medonosna biljka za prirodni Vrt.
Listovi i cvjetovi
.... Polugrm
.... Od lipnja do kolovoza
.... 3(}80 cm
.... Obilježja
s: l> I e z l> ::c
" ln
granč ice šiba ste, zelene, bez trnova, izbrazdane: listovi sastavljeni, lancetast!, rubovi cjeloviti, goli; cvjetovi zlatnožuti, brojn i u grozdovima pri vrhu
liJO. Stanište preferira svježa lužnata tla; pojedinačno na proplancima. močvarn im livadama, negnojenim travnjacima
liJO. Uporaba cvjetajuća zelen; samo na preporuku l iječn ika , prije svega u homeopatiji; nije za samOliječenje !
119
UJ
'" cc « z => I « :2
.... Grm ili malo drvo
.... Od svibnja do lipnja III- 3-7 m
.... Obilježja grane i grančice s zelenom korom; listovi po tr i. perasti, odozgo svilenkasto dlakavi; cvjetovi u visećim grozdovima
II- Stanište suha tla uprorjeđenim šumama. biljne zajednice u stjenovitom područJu; često sađena kao ukrasna biljka, samOnikla u toplijim područj ima
... Uporaba listovi i cvjetovi; samo na preporuku liječnika u homeopatiji; nije za samo l iječenje!
120
Zlatna kiša Laburnum anagyroides
Svi dijelovi b il jke sad rže jako d jelotvorne alkaloide koji izazivaju jako povraćanje,
grčeve. eventualno i smrt izazvanu obamiranjem di š-nog sustava. Zlatna kiša zbog 1-toga nije n imalo prikladna za samoliječe nje, a pripravci sc upotrebljavaju samo još II homc::opatiji, između OStalog kod oboljenja probavn ih o rgana i astme. U parkovima i vrtovima najčešće se sadi k rižanac zlatne kiše j plan inske Listovi i cvjetovi
zlatne kiše (Laburnum alpinum) koji ima posebno obilne cvjetove. Ne predstavlja nikakvu opasnost ni u javnim zdcnim nasadima ako se djecu (i odrasle) uputi na Qtrovnost biljke.
Žuti kokotac Mejilotus officinalis
Biljka osim saponina, trijeslov ina i flavonoi da sadrži j gJikozid mcl i!oti n iz kojeg nastaje kumarin, a lime kod osušene zeleni nastaje aroma mirisnc lazarkinje. Ljekovita svojstva uporrc::bljavaju sc u gotovim pripravcima kao štO su npr. kreme kod oboljenja vena, za poticanje cirkulacije krvi. proširenih vena i preventivno protiv tromboze. Na sličan način upotrebljava se i srodni visoki kokotac (Mdilo-rus a1rissimus). Kao kućn i lijek preporučljiv je oparak (1- 2 čajne žlićice/šalica , ostaviti da odstoji 10 minuta) kojeg se zbog kuma rina ipak ne smije pid duže vremena II velikim količi nama. listovi i cvjetovi
,. Dvogodišnja )Ii> Od svibnja do rujna ... 50-100 cm
li- Obilježja stabljika uspravna ili penjačica , razgranjena; listovi spiralni, trostruko perasti; liske eliptične, nejednako nazubljene; cvjetovi svjetlo žuti, u grozdovima dužine prsta
.... Stanište jako raširen i često pri. sutan na suhim. sunčanim padinama, na branama i na neobrađenom zemljištu
.... Uporaba cvjetajuća zelen; krvožiIni sistem
121
UJ U
-' « > UJ ~
N
~ Trajnica ... Od lipnja do rujna .... 20-60 cm
... Obilježja stablj ika uspravna, čvrsta , većinom nerazgran· jena: listovi spiralni, uski, lancetasti. bez peteljke. sivo-zeleni; cvjetovi svjet· ložut;, s narančasto
žutom mrljom na donjoj usni i dugačkom ostrugom
ll> Sta ništ f'!
raširen do čest na tlima siromašnim hranjivim tvarima; rubovi puteva. padine, kosi ne, biljne zajednice stijena, brane
... Uporaba
cvjetajuća zelen; oboljenja krvnih žila
122
Obični lanilist Linaria vulgaris
CvjetOVi sadrže razne flavonske glikozidc koji Se u narodnoj medicini upotrebljavaju kod hemoroida i upaJa vena. Homeopalija biljku između ostalog koristi kod slabog mjehura i određenih oblika upaJa crijeva. U nekim područjima nekad se upo trebljavao kao plava boja za bojenje kose. Djelotvornost biljke ne čini st: do voljno ispitana ili sigurna i zbog tOga ipak Di je priklad na 7.a samoliječenje. Biljku bi u vrtu trebalo sadi ti zbog lijepih cvjetova bogatih nektarom koje nadlijeću mnogo insekata.
Listovi i cvjetovi
Livadna režuha Cardamine pratensis
Nad 7.c mni dijelovi biljke sadrže puno vit ami na e i glikoz ide goru š ičina
ut ja koji određuju okus. l ako se više IH: spominje II mode rn im farmakope jama, biljka se kao kućn i li jek može upotrebljavati na isti naćin kao vrtni borovnjak, npr. lluparku (2 čajne žličice
isimjene zeleni/šalica, ostaviti da odstoji .5 mi nuta) ili kao iscijeđen i ::iok (1 žlica, d va puta dnevno) kod proljetne kure čišćenja krv i.
Listovi i cvjetovi
+ ... Trajnica )Il> Od travnja do svibnja .. 30-60 cm
li> Obilježja
stablj ika uspravna, šu~'J.l okruglastai prizemnI prikupljeni II rozetu, no perasti; listovi sta 'b ljj~>i s uskim. zarezanim sJedećim liskama
Illo Stanište jako česta na '1.;'n l n11i"~ dama i vlažnijim miješa-
j
na adama ili uz tekućice
tl- Uporaba svježa zelen; proljetne kure, dišni pWievl; samoni klo povrće
123
> o
" ct ::;;
+ .. Jednogodišnja lli" Od svibnja do rujna ... 3Q.8O cm
• ObiljeŽja
stabljika uspravna, jedna ili razgranjena, obrasla stršeć im čekinjastim
dlakama; !istovi spiralni, s više zarezanih sjedećih UskI; tobolac spušten. uzdiže se tek tijekom otvaranja
.. Stanište porijekom sa SredozemlJa; dobro uspjeva u blizini ljudi od ranog kamenog doba; često uz ruro. ve puteva i na neobrađenim poljima
... Uporaba osušeni cvjetov~ sredstvo za smirehje kod male djece
124
Poljski mak Papa ver rhoeas
Od bezmirisnih cvjetova poljskog maka kao trad icionalni kućni lijek protiv prehlade i za smirivanje male djece upotrebljava se oparak (1- 2 čaj n e žli čice/šali ·
ca, ostavid da odstoji 5- 10 minuta). Cvjetovi maka takoder sc upotrebljavaju u velikom broju ljekovitih čajn ih mješavina zbog dobivanja ljc:p~e bujc. Poljsk i mak ne sadrži otrovne alkaloide opijuma (usporedi s vrtnim makom). Male količi
ne drugih alkaloida ne smatraju se opasnim. Mak je lipičan peludni cvije l: njegovih više od 150 prašnika zajedno produciraj u otprilike 2.5 milijuna peludnih zrnaca. Oni pčelama i bumbarima služe kao hrana.
listO'o'i i cvijet
Vrtni mak, opijumski mak Papa ver somniferum
Jaki poznati op iju m osušen je mliječni so k zelenih makovih glavica. Sadrži brojne visoko djelotvo rne alkaloide. med u n jima mo rfin i kod
ein. Morfin se ilegalno pre tvara II halucinoge n u d rogu heroin, no ipak
jc prijeko potrebno sredstvo protiv bolova kod najtežih oboljenja. Kode in
je i sastavni dio ne kih sirupa p rotiv kašlja. Biljka n ije p ri kladna za samoliječenje. Sjemenke bogate mašću ne sad rže alkaloide. O d nj ih se može p ro izvesti vrijedno ulje bogaLO esenci jaln im mas n im kiselinama ko je se ko riste za spremanje razn ih peciva (makovica).
Listovi, cvjetovi i tobolac
+ lJ> Jednogodišnja .. Od lipnja do kolovoza Ilo 30-150 cm
Ilo Obilježja stabljika uspravna.jaka; listovi spiralni, nejednako vijugavi, nazubljeni, pl;) ... ko
sto-zeleni; cvjetoVi pojedinačni, ljubičastI. ljubičasto purpurni, ružičasti-!li skoro bijeli
.... Stanište stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; rijetko uvrtovima, ponegdje se uzgaja na poljima
.... Uporaba osušeni mliječni sok; sjemenke: opojno sredstvo: bilina ulje; nije za samoliječenje!
125
+ .. Trajnica lill- od svibnja do kolovoza ... 50-80 cm
~ ObilJeŽja stabljika uspravna ili penjačiea, razgranjena. brIdasta; listovi neparne perssti, UsIc,e s peteljkama, okruglaste, nazubljene: cvjetovi zelenkasto- crveni
.. Stanlite pojedinačno na polusuhim travnjacima i u biljnim zajednicama stijena, na branama. kosinama I uz rubove puteva
~ Upof ... SvjeŽI lli osušeni listovi; oboljenja proljeva; začinska biljka
126
Mala krvara Sanguisorba minor
Biljka sc II nekim -područjima naziva bedrenika (pripaziti na mogućno~t zamjene s velikom bedrenikom), a zhog količine prisutnih trijeslovina II narodnoj medicini sc upotrebljava kod smetnji II cri jevima, le II homeopatiji kod zgrušavanja krvi II venama. Mladi listovi pri tr1janju oslobađaju aromatič
no-začinski miris i malo podsjećaju na krastavce. Koriste se za salate. jd a od gljiva. mahunarke i biljni ocat. Biljka se po ljekovitim !Svojstv ima može usporediti s velikom krvarom (Sanguisorba officinalis) koja naraste do vis ine od l m. uspijeva na vla7.nim livadama i ima tamnosmeđe cvjetOve.
listovi i cvjetovi
Vrbolika kiprovina Epilobium angustifolium
Listovi sadrže trijes!ovine i tl narodnoj med icini smatraju se sredstvom d jelotvornim kod tegoba prostate. Upotreb!iava sc kao oparak (1-2 čajne žličice is itnjene zeleni /šalica, ostaviti da ođ
stOji 10-15 minuta) ko ji se tradicionalno pije kao nadomjestak za crni čaj. Mladi izdanci mogu se pripremiti na isti način kao šparoga. Listovi ili izdanci nadopu njavaju okus i salate od divlj ih biljaka. Cvjetovi sadrže OtrO
vne knole i zbog toga se ne bi trebali upotrebljavati. Vrbo lika kiprovina važna jc medonosna biljka za pčde.
listovi i cvjetovi
+ ,. Trajnica ,. od lipnja do rujna ,. B0-1S0 cm
,. Obilježja
stabijika uspravna, nerazgranjena, okrugla ; listovi spiralni, lancetasti, donja strana plavkasto-zelena; cvjetovi u izduženim grozdovima, purpurno crveni
... Stanište često Ul rubove puteva, u šikarama, na proplancima i neobrađenom zemijištu
... Uporaba mlade mladice, listovi; tegobe prostate: samont-. klo povrće
127
+ .. Patuljasti grm .. od srpnja do rujna ... 20-80 cm
~ Oblll.ijo grane polegle lU uzdignute; pušta korijen iz nodija; listovi nasuprotni. sitno ljuskasti. preklapa· ju se kao crijepovi
.. Stanlite raširena do česta na kiselim tlima ti crnogoričnim šumama. močvarnim livadama i livadama s prisutnim patuljastim grmovima
~ Uporaba osuseni kora vrhova grana i cvjetovi; tegobe bubrega i mokraćnog
mjehura
128
Vriština Calluna vulgaris
Sebastian Kneipp nanovo je otkrio već dugo poznato djelovanje čišćenja krvi j preporučivao jc vrištinu kao sredstvo za poticanje izlučivanja mokraće. Upot-
Listovi j
cvjetovi
rebljava se opacak (1-2 čajne žličice osušene zeleni/šalica, ostaviti da odstoji 10-15 minuta). Caj od cvjetova vfiš tine zaslađen medom djelu je blago smirujuće i zbog toga se rado koristi kao napitak za spavanje. Smije se p iti samo u dozvoljenim količ inama i ne previše dugo vremena! Upadljivost cvjetova II krajoliku objašnjava sc svjedogrimiznim cvjetovima. Caške su kraće i tam
nogrim izne bojc. Vrišti na je za pćele važna medo nosna
biljka.
Obični likovac Daphne mezereum
Svi d ijelovi bi ljke iznimno su o trovni. Nakon kon7.u miranja od~
mah izazivaju jaku nad raže nosT sluznica, jake zagušujuće bolove II g rlu , uz tO još i povraćanje le kolike probavnih organa. Jaka nadraženja kože moguća su i pri dodiru odsječenih grana. Ob ićn i li kovac zbog toga nikako nije prik la-dan za samoliječenje. J arko crveni plodovi biljke s druge strane mogu sc jesti bez ikakvih posljedica. U raznim hom c::opatski m pripravcima, kremama protiv oboljenja kože, npr hcrpes zoster, upotrebljavaju sc sastavne tvari iz kore: grana. Obični likovac II Njemačkoj
jc jedini primjer za sjedeće p lodove. Listovi i plodovi
+ .... Listopadni grm .... Od veljače do travnja .... 20-80 cm
.... ObilježJa grane sivo-smeđe s brojnim izbočinama pluta; cvjetovi brojni, bez vjenČi6a, ali s jakim r užičasto-<:rvenim čaškama; plodovi jarko crveni
... Stanište pojedinačno u miješanim bjelogoričnirn š,umama I biljnim zajednicama trajnica u brdima: neprisutan u ravnicama; ponekad kao ukrasna vrtna biljka; zaStićena biljkal
... Uporaba kora grana; samo lj homeopatiji kod oboljenja kože; nije za samoliječenje!
129
• ~ Trajnica .. od svibnja do kolovoza .. 60-180 cm
• Oblljeij. stabljika uspravna, izbrazdana, šuplja, razgranjena samo gore; listovi nasuprotni, neparno perasti; !iske uske, nazubljene; cvjetovi ružičasti ill bjel kasti
... Stanište preferira vlažna staništa u pol usj~n i uz obale, jarke, rubove šuma i grmovita mjesta
• Upot ... podanak; sredstvo za smirenje
130
Ljekoviti odoljen, valerijana Valeriana officinalis
Biljka sadrži eterično ulje s u mirujućim valcpotriatima i valerensku kiselinu koja opušta grčeve. Tipičan miris osušenih dijelova biljke potječe od i7.ovaJc:renske kiseline - djeluje specijalno na mačke jer odgovara mirisu mačaka koje se tj eraju. Odaljen se kod živčanosti , uznemirenosti, nesanice i iivčanih tegoba srca, žduea i crijeva upotrebljava kao naljev (2 čajne žličice isitnjenog podanka os raviri da odstoji u hladnoj vodi) il i kao tinkru ra (Hoffmannove kapi - iz umio
Friedrich Hoffmann). Odoljen st:
ipak ne: bi uebao koristiti više od propisane količi ne i ne predugo vremena. Biljka je prikladna za vrt. Ustovi i cvjetovi
Crni sljez, šumski sljez, divlji sljez Malva syl vestris
ListOvi crnog sljeza, prikupljeni samo II tOplim danima i osušeni ŠtO jc moguće brže, sadrže sluzi i trijeslovine. Iznutra se upotrebl java kao oparak (2 čajne:: žličice listova i li cvjetOva/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta) kod karara i upala II usnoj šuplj ini i ždrijelu, koJ opeklina ili nadraženih sluznica pro bavnog trakta, a izvana kod čire
va i ckcema. Cvjetovi se mogu koristiti i kao dekoratvini sastOjak II čajnim mješavinama. Mladi listovi crnog sljeza mogu sc jesti li salatama od div Ijeg bilja. Prašn ici za rastaju II cenualni šuplji StUP koji tijesno obuhvaća vrat.
listovi ; cvijet
II> Trajnica III> Od lipnja do listopada Ilo 80-150 cm
.. Obilježja stabljika polegla'm uzdignuta, slabo ol:!ras1a dlakama. razgranjenai Ifstovi tro/api do peterolapi $ približno okruglastim rubom
liJ> Staniite porijeklom Iz Ažije; jako raširen na strminama bo-. gatim dušlkom i uz rubove puteva
liJ> Uporaba osušeni cvjetovi i Iist9Vi: oboljenja dišnih puteva j
kože; salata od samonikle zeleni
131
.. Jednogodišnja • od svibnja do listopada .. l()'SO cm
• Oblijel)_ stabljika polegla ili uzdignuta, razgranjena,jako čvrsta ; listovi spiralni. uzdužna eli ptični; cvjetovi mall, u marobrojnim skupinama u pazušcima lista
.. Stanli te raširena svugdje između
kamenja na pločniku i ploča "a tr}ltoaru. u vrtovima, uz rubove puteva i na nogometnim igralištima
• U_ba cvje.tč!jYča zefen: obo-ijenja kože iJ.lišnih pulcm
132
Ptičja trava, troskot, oputina Polygonum aviculare
Biljka sadrži sluzi, trjeslovinc i kremenu kiselinu. U narodnoj medicini se kod lakših katara gornjih dišnih pucova i sluznice usta upOtrebljava kao oparak (1-2 čajne žli čice osušene, isitnjene zeleni/šalica, ostaviti da odsto;i 10 minuta) . a izvana II oblozima za liječenje rana. Ptičja trava potiče izlu čivanj e mokraće i zbog toga je sastojak čajeva za čišćenje krvi. Smatra se i da steže krvne žile i kapilare. Ptičja trava je jako otporna biljka i česti pionir u području naseljavanja i u današnje vrijeme rasprostranjena je u cijelom svijetu.
Listovi i cvjetovi
Livadni dvornik Polygonum bistorta
listovi i cvjetovi
U srednjovjekovnim farmakopcjama navedeno jc da ču dno spleten podanak navod no po rnaze kod ugriza zmije. Zbog vel ikih količina trijeslo vi na ipak je preporuč l jiviji za upotrebu kod proljeva. Kod upala II usnoj šupljini i ždrijelu za grgljanje:: je preporučljiv naljev (2 čajne žličice isitnjenog podankaJšal ica, pristavili II
mlakoj vod i i oSlaviti da odstoji više sad ). Valjkasti, jako gusti cvatovi izglc:daju kao četkice za zube i izvrsni su za medonosne pčck . Mladi listOvi jako su ukusno samoniklo povrće.
II- Trajnica .... Od svibnja do KOJo\loza .... 30-100 cm .
... Obilježja podanak zmijoliko iskrivljen; listovi spiralni. goli, s kri la stom petelj!s.om: gornja strana tamnozelena, donja plavkasta
Ilo Stanište u brdima na vlažnim, hlaa. nim tlima bogatim hranjlvim tvarima. na vlažnim livadama i šumarqaJla adama ili naplaVinama ut tekućlee
.... Uporaba podanak; proUev; upale sluznica; samoniklo povrće
"
,
133
" .. lIstopadni patuljasti grm .. od upnja do kolovoza .. 2040 cm
~ ObIlJ.~. grančice uZđignute, bridaste, svjetlozelene; listovi spiralni , svJetlozelenI. skno nazubljeni; cvjetovi z\lonoliki, s previjenih1laticama
.. Stanište jakO rašll"ena u prorijedeoim crnogoričn im šumama, bjelogoričnim šumama s kiselim tlom i livadama s prisutnim patuljastim grmoVima
... Uporaba bObice. rijetko i listovi; oboljenja proljeva: samer ni li.lOvoće
134
Borovnica, crna borovnica Vaccinium myrtillus
Veća količina svježih plodova djeluje laksativno, a osušene bobice sadrže t[ijcsiovine i djeluju na suprotan naćin. Oparak (2-3 čajne žličice osušenih plodova ili 1-2 čajne žličice listOva/šalica . ostaviti da odstoji 10 minu-ta) se koristi kod smetnji II crijevima ili za grgljanje kod upala II usnoj šupljin i i ždrijelu. O sušeni plodovi pristavljeni u crnom vinu pomažu kod o boljenja proljeva. Borovnica ili crna borovnica iznimno su omiljeno di -
Listovi i plodovi
vlje voće - i za ljude i za velik broj malih životin ja.
Divlja ruža, pasja ruža Rosa canina
Duguljasti, hrašnasto-mekani šipci su nepravi, sočan, ;agodast plod. Nastaju povećavanjem cvjetišta, a dlakave sjemenke zapravo presravljaju prave oraščičc. Sipkov čaj (2-3 čajne žli č i ce/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta) potiče izlučivanje mokraće i djeluje blago laksativno, te kod prehlada zbog bogatstva vitamina (posebno vitamin C). Pri spravljanju ukusne voćne kaše ili ~ marmelade po trebno je pažljivo ....... . odstraniti sjemenke jer nj ihove bjelkaste kukaste dlačice koje ih okružuju izazivaju nadražcnja II crijevima. Također se mogu koristiti i drugi zrdi šipci o stalih prisutnih domaćih divljih ruža.
listovi. cvjetovi i ŠipaK
o ... Listopadni grm III- Lipanj .. 1-3m
... Obilježja grane sjakim trnovima, obješene u luku; listovi neparno perasti; Jiske ovalne, nazubljene; cvjetovi pojedinačno i!i u malobrojnom skupinama 'u metlici
III> Stanište česta i jako raširena na rubovima šuma, u rijetkim šumama, biljnim iajednlcama šumarakci j grmovitim mjestima
III> Uporaba šipak: prehlađe1 tegobe bubrega; samoniklo voće
r ;
135
o Trajnica Od'1ipnja do kolovoza 80-150 cm
ObIlJežla stab~ika uspravna. jaka. raz~"m)ena; listovi s Cijelim -rubom, kod latica UVijekje<lan veli ki i jedan manji list. skoro nasuprQtni Stanište raširena do česta na proplandma, šumskim putevima, te u brdima na vapnenastim tlima Uporaba listov~ kod grčeva I
.astme samo u gotovim pripravcima sa standardiziranom količinom aktivnih tvari; nije za samoliječenje!
136
Velebilje Atropa bella-donna
Listovi uglavnom sad rže alka loid h iosciamin. a crni ~jajni plodovi atropin. O ve tvari paraliziraju vegetativn i živčani sustav i smiju sc upotrebljavati samo prema uputama liječnika kao sredstvo za ubla7:avaoje grčeva II probavnim o rgan ima i kod težeg oblika astme. N akon konzumiranja bobica po javljuju sc tipični znakov i trovanja kao ŠtO su crven ilo II
listovi. cvj etovi i pio
licu, otvorene z jenice koje ne reagiraju, ubrzano hilo. fantaziranje j mah nitOSt, nako n kojih dolazi do nesvjestice i obamrlosti dišnog surava. Biljka je jako važan sastojak II farmace utskoj industrij i - no ipak je potpuno neprikladna za samoliječenje.
Pasji jezik Cynoglossum officinale
Biljka pri trlja nju oslohađa neugodan miris, a prije cvatnje sadrž i velike koli čin e pi ro]jzidinskih alkaloida otrovnih i za životinje na ispaš i. Cvatu ća biljka dugo vremena se upotre bljavala kao i CIn i gavez, izn utra j izvana, no danas se upotrebljava samo rijetko II ho meopati ji. Nije p riklad na za samolij ečenj e. Cudnovati smeđe-crveni cvjetOvi imaju jako dugačku cijev vjenčića iz koji h zalihe nektara mogu p ri kupljati samo insekti s dugim sisaljkama. Apokarp n i p lodovi (cjepavac) jako neugodnog mi risa II nekim područj ima kori- _Ft ..
stili su se kao OtrOv za miševe.
Listovi i cvjetovi
... Dvogodišnja III- od svibnja do srpnja ... 3()'70 cm
II- Obilježja stabljika uspravna, razgranjena; listovi spiralni, lancetasti, sivo-zelenI, mekano dlakavi; cvjetovi najprije crveno-:ljub ičastr,
poslije crven6-smeđi
... Stanište porijeklom sa Sredo.zem!ja; dobro uspijeva u bl izini ' ljudi, preferira {oplija područja i dušik u vapneJ'"t astim tl ima na suhim tratinama i padipama
... Uporaba osušena zelen: prObavni organ~ reuma~ nije za samoliječenje!
137
" .. Trajnica .. 0<1 svibnja do srpnja .. ~150cm
~ Obliježja stabljika uspravna, razgranjena. grubo dlakava; listovi spiralni, spetelj· kom iU sjedeći, 5 donje strane s jako istaknutim žijama; c'o'jetovi u puno nijansi. od kremasl.c>bijele do ta rnnolJubl ča
ste .-... Stantite
proširen nasvježim tlima bogatim hranj ivim tvarima UZjarke, potoke i na livadama
... Uporaba podanak. listovi: nekad za liječenje rana j 000. ljenja kostiJu: nije za samoliječenjel
138
Crni gavez, veliki gavez Symphy tum officinale
Listovi i cvjetovi
Brojne sastavne tvari II korijenj u b iljke iskorištavale su se od starog vijeka kod lomova kostiju. upala pokosnice (periost) , nagnječe nja, masnica i istegnu ća. Kod naveden ih tegoba upotreb ljavaj u sc naljevi kao paste ili stavljeni kao oblog. Biljka ipak nije prikladna za samoliječenje jer su u gave~u takođe r pronađeni pi4
roli:ddinski alkaloidi opasni za jetru. Gotovi pripravci (krema) uPOt4
rebljavaju se samo izvana kod neošteće
ne kože, a ne v iše iznutra. Bumba ri s kratkim sisaljkama cvjewve zagriZU sa strane i tako kradu nektar bez obavljenog oprašivanja.
Mala kičica, grozničava trava Centaurium erythraea
U svim djelovima biljke pri:mtnt su gorke tvari koje podupiru probavu po ticanjem izluči
va nja sluzi, probavnih sokova i poticanjem utjecanja žu č i.
Biljka jc II današnje vri jeme jaku rijetka zaštićena vrSla i zbog tOga se ne sm ij e pr ik upljati II prirodi. Od hHjke nabavljene II ljekarn i može se pri premiti aperitiv djelotvoran kod slabog apetita: otprilike 25 g kič i ce , 10 grama paprene me tvice i nekoliko oguljenih kriški jabuke pristaviti II [itri suhog bijelog vina, procjediti nakon tjedan dana i ponovno napuniti bocu.
Listovi i cvjetovi
liJO> Jednogodišnja ... Od srpnja do listopada .. 8-50 cm
... Obilježja stabljika uspravna, četver
obridasta, razgranjena II gornjem dijelu; prizemni listovi prikupljeni II rozetu; listovi stabljike nasuprotni. goli
... Stanište rijetko na pjeskovltlm tlima na proplancima, negnojenim Iivadama; 23štićena
biljka! ... Uporaba
osušena, cjetajUĆ8 zeleni poboll~anje apetita, probavni organi
139
• ... Trajnica '", III> od svibnja do srpnja II> 6Q..l00cm
~ ObIlJeija stabYLka uspravna, prugasta, lagano crvenkasta, goJa; liStovi s petelj- • kama, s Cijelim rubom, plitke nabrekline, mesnati; cvjetoyr brojni, ali jako malenI
~ Stanište raširena na~glinov itjm
tlima u goojenim livada-0'Ia. Ul rubove puteva, na kosinama, u šikarama ili u vrtu
~ Uporaba svježi ili osUSeni listovi; čiŠĆenje krvi, oboljenja kože; samoNiklo povrće
140
Obična kiselica Rumex acetosa
Biljka jc dobila ime po ugodnom kisel kastom okusu koji dolazi od oksaine kiseline prisutne II listovima (usporedi sa zečjom kiselicom). Oparak (1~2 čajn e žličice isirnj c::nih listova/šalica, ostaviti da odstoj.i 10 minuta) se upotrebljava izvana kod oboljenja kože i iznutra kod upalni h procesa sl uznice usta. Homcopatija biljku ;., upOtrehljava na sličan
Listovi i cvjetovi
način. Svježi listovi mogu sc spravljati kao samoniklo povrće ili dodatak juhama i umacima. Prevelike količine ili trajna uporaba probkmatični su zbog vel ike koJičjne oksalne kiseline. Običnu kise1icu bolje je ne: upotrebljavati kod reume, gi hta ili tegoba jetre.
Crni lopuh, lepuh Petasites hybridus
U sred njem vijeku vjerovalo se da jak miris CV3tQva,
koji se do sazri jevanja ploda izduže više nego d vostruko, može spriječiti kugu. Medicinski se zbog re
l ist i cvat
gulirajućeg j um i rujućeg djelovanja UpOt
reblj ava kod smetnji probavnih organa. Ovu staru ljekovitu biljku, ipak bi zbog prisutnosti za jetru štetnih piro!izidinskih alkaloida II podanku, trebalo uPOtrebljavati suzd ržano kao oparak ili samoniklo pov rće. Također nije preporučlji vo
ni l i ječenje rana svježim listov ima. H omeopatska uporaba biljke je izuzetak. Listovi su najveći II njemačkoj flori.
II" Trajnica ... Od ožujka do travnja II- 3Q...80 cm
liJ> Obilježja listovi prizemni, srcastI, široki do 60 cm, s donje strane sivo pustenasti; glavice cvjetova, samo sa ženskim ili muškim cvjetovima, brojne na crvenk.astoj peteljci, jakog mirisa
.... Stanište raširen do čest na tlima bogatim hranjivim tvanma, na adama ili naplavinama uz potoke, vlažnim livadama i područjima bogatim izvorima
.... Uporaba listovi; podanak; ublažavanje:grčeva, probavni organi
:1.4:1.
ji» Trajnica ji» Od srpnja do rujna ji» 50.160 cm
.. Obilježja stabljika uspravna, čet·
vefobrldasta, crvenkasta; liStovi nasuprotni, ob~ strane sivo-zelene, duboko d!anasto razdje !jeni s uskim, I"jazubljenJm liskama; cvijetne g]avice s gustim Stitcima
ji» Stantite česta , vecinom uskupil)8ma u grmovitim mjestima na adama ill naplavinama uz tekućice. na vlažnim šumskim putevima 'j uzjal1<e
.. UpOraba listovi, cvjetne gl<:lvicc; probavni organi; nije za samotjječen~e!
142
Konopljuša Eupatorium cannabinum
Biljka između ostaJog sadrž i gor
ke tvari , trijeslovine i saponine. U narodnoj m edicin i sc zbog toga kor istila b o sredstvo za poricanje fun kcije žuči i iz l učivanja mokraće .
Spada li porodk u glavočika II kojoj su p risutn i piro!iziđinski alkaloidi štetni za jetru i zbog tOga b i jc trt
balo izbjegavati kod samol iječenja.
Homeoparija konopljušu upotrebljava ja jačanje obrambenog mehani zma tijela. CvjetOvi u gustim nakupninama cvatu rciativno kasno, oblijeću ih razne vrste pčela, bum-bara i leptira. Bilj ka je zbog roga Listovi i cvjetovi p rikladllOi ,a prirodni Vrt bogat raz-nim vrstama.
Obični čičak Arctium lappa
Djelotvorne sastavne tvari pr isutne II biljci, te II srodnom pustenastom čičku (Arctium tomenws<l) j
malom čičku (Arctium minor) su eterično ulje, masno ulje, sluz i, trijcs!ovina i poliini. Uljni naljev p ri premljen II apoteci ot! korijena biljke upotrebljava st: kod kroničnih čireva na koži. Homeopatija pripravke preporučuje kod akni i ekcema. Naljev (1-2 ćajne
ž lič ice kor ijena/šalica, ostaviti da odstoji više sati II hladnoj yodi i tek onda zagrijati) jc prikladan kućni li jek za č išćen
je krvi. Mladi izdanci mogu se sp ravl jad na isti način kao ~paroga, dok se od plodova može pruizv/;;sci sv ijetlo jesti vo
ulje. listovi i cvjetovi
~ ~ ~ Ovogod~nja
.... od srpnja do kOlovoza
.... 60-120 cm
... Obilježja stabljika uspravna, razgranjena, uzdužno izbrazdana, često crvenkasta; listovi spiralni,široko srcasti, odozgo matzelenl odozdo slvo.pustenasti: glavice cvjetova samo s cjevastim cvjetovima
.... Stanište svježa ~Ia bogata hranjivim tvarima uz puteve lli padine; dobro uspijeva u blizini ljudi od mladog kamenog doba
.... Uporaba korijenje: oboljenja koŽe; somonlklo poVrće
143
.. Trajnica
.. od svibnja do lipnja ~ 20·125 cm
~ OblUei;a listovi ci li ndr ični, šuplji, zaš iljen i ~ brojni cvjetovi u okruglastom cvatu s dva prozirna ovoj na lista
.. Stanište kao samonikla biljka na kamenitim, šljunkovitim tlima na adama lli naplavinama uz te~uĆice; testo uzgaja n u vrtu
.. Uporaba svježi !Istovi; probavni organi
144
Luk vlasac Allium schoenoprasum
I
Eterično ulje biljke:: sadrži gli kozide češnjakova ul ja ljutog i aromatičnog okusa. Nje::go
va aroma slična je češnjak u i potiče izlučivanje probavnih
w kova i osim loga potiče iz luči·
vanje mokraće. Popularna hiljka II kulinarstvu se upotre::bl;ava za po
boljšanje okusa juha i umaka, te jela od krumpi.ra, sira iH jaja. Listovi pri
sušenju gube aroma ličnost i zbog to·
ga se upotrebl javaju svjdi ili zamrznuti. Uzgajan je na prozorsko; dasci
jedn ostav no je tijekom cijele godin e. Posude ili lončići moraju uvijek biti lag
ano vlažni.
listovi i okruglasti cvat
Mrazovac CoJchicum autumnaje
Mrazo vac možemo smatrati ekstremno Olrovnom, rano cvatućom biljkom. jer su njegovi cvjetovi otvoreni već dugo prije zime i pupanja. Svi dijelovi biljke sadrže vrlo otrovan alkaloid kolhicin koji ometa diobu stan ica i nakon jakih kolika paral izom centra za disanje izaziva smrt. Biljka zbog roga. n ikako nije prikladna 7.a samoliječenje. U homeopatiji se preporučuj e kod gihta, reume, te katara pro bavnih organa. Druge sastavne tvari upotreb ljavaju sc II gotovim pripravcima za liječenje leukemije. Crvenkasti ljevkasti cvjetovi s dužino m od 20 cm najveć i su II njemačkom
biljnom sv ijetu . Ustavi. plod I cvijet
III- Trajnica ... od kolovoza do rujna liJO> 2().SO cm
... Obilježja listovi prizemni, sjal)O ,ze. leni, uzdužno prugasti, lineami; cvjetovi u kasno ljeto bez nadzemnih listoVa
... Stanlite pojed inačno u dubokim tlima na vlažnim livadama; biljnim zajednicama na adama ili naplavinama uz tekuć ice j na pašnjacima. rijetko i u vrtu
... Uporaba gomoij, sjemenka: samo U homeopatijI kod gihta; nije za samofgečenje !
145
,. Trajnica .. od srpl')ja do kotovoza .. 3Q.60 cm
• ObIlJt!J~ stabljika polegla ili uzdignuta, bogata granama; listovi spiralni, parno perasti, liske eliptične s bodljikavim vrho.m; cvjetoVI leptirasti scrvenka· stom zastavicom, bijel im
: kdtim~ i lj ubičastom lađjcom
• Stanište prije svega u vapnenastim područJima na suhim tlima! na negnoJenhn.travnjacima, uz rubove puteva i na kosinama
.. Uporaba cvjetajuĆ8 zelen; samo u gotovim pripraVCima kod slabosti srca; nije za samoliječenjel
148
Šareni grašar Coronilla varia
Saren i g rašar u svim dijelovima između ostalog sad rži i jedan glikozid koj i djeluje slično kao sastavne tvari naprstka. Kod uporabe koja nije II skladu s preporukama pojavljuju se mučnina, povraćanj e, grčevi,
smetnje u kretanju i ohamiranje dišnog su-stava. Biljka zbog toga nikako n ije prikladna za samolij ečenje. Otrovna jc i za životinje biljojede. Danas sc rijetko upotrebljava za izradu lijekova zbog povoljnijeg pođupiručeg djelovanja na srce drugih ljekovitih biljaka s prisutnim supstanca-ma aktivnim u krvotoku. Li-jtpi cvje tovi nektar izlu č uj u na van jskoj strani debele čaške.
listovi i cvjetovi
Obični sporiš, železarka Verbena officinalis
Sporiš je stOljećima bio jako cijenjen kao ćarobna bil jka za napitke od zeleni. Nekad je bio jako cijenjen kao univerzalno ljekovito sredstvo, a danas sc jedva primjenjuje. Oparak (1 -2 čajne :l li ćice/ša!i ca, ostaviti da odstoji 5 minuta) je kućni lijek protiv umora, malaksalosti i ueprc::sijc. Homeopatija spariš između ostalog upotreb ljava kod epilepsije. Biljku p rivlać i d uš ik i često je prisu ma na ruševinama zamaka i devastiranim zem~ Ijištima. Običan sporjš jedini je europski predstavnik II tropima.
Listovi i cvjetovi
,. Trajnica ... od srpnja do kolovoza II- 2Q.80 cm
,. ObiljeiJa stabijika uspra\lna.slabo razgranjena. pri dnu lagano odrvenjela; listovi Izbrazdan!, s izraženlmn lapovima ili trodjeln~ ovi II vit~im klasovima, vjenčić skoro u obliku kotača
... Stanlite raširen na suhim tlima na padinama i i va; dobro uspijeva u ljud] od mladog J<,amenog doba
... Uporaba osušena zelen; stanja iscrpljenosti
149
~ o.ogod~nja
III- Od liPllja dokorovoza ... 50-150 cm
~ OblljeiJ."' stablj ka jaka, uspraoma. YeĆjnom nerazgranjena; prizemni listoviskupijeni u rozetu, !istovistabljike spiralni, naborani, obrasli sivimdlakama;cvjetovi u ~om, prema jednoj strani okrenutom grozdu
.. Stanište na lagano kiselim. svjeŽim Urma u šumama, na šumskim putevima i na proplanclma, najviše u zapadnom dijelu, takOđer ! kao:ukrasna vrtna b:iljka
... Uporaba osušeni ustovJ.l!amo u gotovim pripravcima kod slabosti srca; nije za samoliječenje !
150
Crveni naprstak Digitalis purpurea
Atraktivna; općepoznata b iljka sadrži velik broj srća nih glikozida kOji sc kao
ć isti upotrebljavaju II gotovim pripravcima gdje je količina aktivnih tvari standardizi·
rana. Biljka s druge: strane: nikako nije prikladna za samoliječenje . Ako sc mladi li stovi nakon konzumiranja ne
ispovraćaju , sastavne tvari izazivaju porc:mećaje osjetiJ a, nepravilno d isanje i pore-mećaj e funkci je srca. CvjetOvi u dugač
kom grozdu Otvaraju se od dolje prema prema gore i uVijek su okrenuti prema
svjetlosti. Najvažniji op rašivači su bum-bari. Upadljive mrlje na vrhu cvijeta izgledaju kao prašnici, .no zapravo su varka jer se pravi prašnici nalaze dalje gore, u cije-
vi vjenčiĆ3.
Ustovi i cvjetovi
Obični mravinac, origan Origanum vulgare
Biljka ugodnog aromatičnog mirisa sadrži eterično
ulje koje sc sastoji od bisabole na. timola i karvakrola. te gorke rvari i trijeslovina. l ako se obični mravinac ili njegovo etrično ulj e često upotrebljavaju II gOtO
vim p ripravcima, njegovo kl as ično područje primjene ipak je kulinarstvo jer sc i tu
razvija pozitivno djelovanje na probavne organe. Origan (mediteranska Vf S[a) je prisutan na svakoj pizzi i II većini jela od mesa i t jestenine. Mravinac je također sastOjak mješavine zeleni "H c rbes de Provenee", U biljnom vrtu predstav lja izvrsnu medonosnu biljku za pčele i leptire.
ustovi i cvjetovi
... Trajnica III- Od lipnja do rujna ... 30-80 cm
... Obilježja stablji[(a uspravna, kao
grana, tarika, čvrstaa."d~~ crvenkasta; listovi s rubom, nasuprotni, si~
zeleni, g~~~,:~~~, ~~~ la kratkim dlakama; vi crvenkasti, rijetko
.. Stanište jako raširen na suhim tUma u grmovitim Jestima. šikarama ili putevima: često kao ukrasna vrtna biijka
iii' Uporaba svježa Uiosušena zelen; probavnI organi; zaćinsl"' l biljka
151
... Trajnica
... od I fpn~ do kolovoza " 30-60cm
• Obliježja stabljika .uspravna, bridasta; listovi prikupljeni u rozetu s dugiOl peteljkama, izbrazdani: listovi stabljike sjedeći. samo ~lJajli tri u oasuprotnim parovIma; cvjetovi svjetlo ružičasti, rijetko bijeli .s_ pojedinacno na umjereno kiselim Uima siromaš-mm h~anfivrm tvarima u prorijeđenim šumama, nafjlOČVarnim livadama i paSnJacima
~ Uporaba osllŠena:zelen: liječenje
Ljekoviti čistac Stachys officinalis
Nekad kan univerzalno ljekovito sredstvo hvaljena biljka ne pojavljuje ~e u moder
nim farmakopejama unatoč svom vrlo obećavajućem imenu. Trijeslov ine i gor
ke tvari prisutne u b iljci II kojigama O
ljekovitom bilju 16. i 17. stoljeća bili su izrićiro prepo ručivani knd prolje
va, katara dišnih putova ili za liječenj e rana, no danas se upotrebljava jako
rijetko. Cistac jc primjenjivan i kod krvarenja nosa i rana na glav i nastalih ud
arcem. Riljk u se danas u prirodi ne bi trehalo prikupl jati jer je jako rijetka, ali zato je znatno obogaćenje u bilj
nom Vrtu. CvjetOve bogate nektarom
rana,,; probavni orga ni, listov; i Obli jeću različi li mali leptiri i osolike
muhe. disni PUtEM cvjetovi
152
Obična srčenica Leonurus cardiaea
Svježa biljka pomalo je neugodnog mirisa i sadrži gorke tvari, glikozide. alkalo ide i f1avonoidc. UpOtrebl java se na s ličan način kao ljekoviti odoljen, kod sLCaha, živčanosti, nesa n ice i klimaklcrijskih tegoba, istO tako i II homeopatiji. Oparak (2 čajne žličice isitnjene zeleni/šalica, u~taviti da ods toji 10 minuta ili kao naljev, po mogućnosti nezasladen) jc posebno preporu člj iv kučni lijek za starije osobe kao sredstvo za smirenje. Ova dekorativna i pomalo zaboravljena biljka zaslUŽUje više pažnje, jer jc vrlo prikladna za svaki vrt.
Listovi i cvjetovi
IJO> Trajnica liJI> Od lipnja do rujna liJI> 50-150 cm
IJO> Obilježja stabijika uspravna, čvrsta ,
slabo razgranjena, fetverobridna,--česJo crven~asta;
listovi dlanolikr ul v\~e llsnt,
sivo-zeleni, dlakaVI; cvjetovi u gonijlrri paz.ušcima listova, svjet!oružičast~iU
boje mesa ( ruž ičasti )
III- Stanište dobro uspijev,a u blizini ljudi u Aziji; pojedinačno tl ima bogatim dušikom na pad inama i uz ruševine
III- Uporaba osušena zelen.: s(edstyo smirenje ,~ '
153
to Patuljasttgfm ... od svibnja do rujna ~ ~30 cm
~ ObIlježja .stablj ike polegle, jako
razgranjene, samo malo odrvenjele; Ustovi sastavljeni, s cQel im rubom, sivo-zeleni; cvjetovi pri vrnu u okruglastim grozdovfma
~ stanlile jako raširena u pjeskovitim negnojenim livadama, na dinama i u prorijeđen im smrekovim šumama
~ Uporaba cvjetajuća zelen; probavni or~nl, diš flj organi; ~čmska biljka
154
Obična majčina dušica Thymus pu!egioides
Biljka aromatičnog mirisa sad rži izmećlu ostalog cimol. dmol, k.arvakrol, citral , pint n i druge sastavne tvari . Ljekovita svojstva poticanja i zl učivanja sluzi i opuštanje grčeva iskorištavaj u sc kod kašlja ili kod oholjenja 7.cluca i crijeva, pri čemu djeluju i prisu tne tr ij eslovine i gorke tvari. Oparak (2 čajne žličice: isitnjene zeleni/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta i pi ti nezaslađeno) je kućni lijek za poticanje probave ili kod ka-tara gornjih dišnih putOva_ O biena majčina
dušica može se koristiti kao začinska bil jka te II namazima, uz jela od divljači, jela od mesa perad i, krumpira i rajčice.
Listovi i cvjetovi
Prava majčina dušica, timijan Thymus vulgaris
Eterično ulje biljke (sadrži timol, karvakrol, cimol, borneoI, ci ncol) opušta grčeve i razrijeđuje sluz. Kod liječenj a sc:: upotrebljava kod hripavca, zagušu jućeg kašlja i kroničnog bronhitisa, te probavnih tegoba. Kod kašlja se .• upotrebljava naljev (1 čajna ž ličica ~ zcJen i/šalica, ostaviti da odstoji ~ ~~'. , 10 minuta, eventualno pomi- ;~~_ jdano s iSlOm količinom aniša, -o ""'J(t,..T visokog jaglaca i velecvjetne di- ' f vizmc), a za jačanje želuca na- • ~ ;jr, ljev od iste koli ćine timijana, ki- ~l'\.
ma i paprene metvice. Timijan je fi' začinska biljka prisutna II vel ikom broju mješavina zeleni za jda od mesa, ribe ili tjestenine.
Ustovi i cvjetovi
... Zimzeleni patuljasti grm
... Od lipnja do srpnja
... 15-30 cm
lt- Obilježja
grane jako razgranjene, uspravne ili penjač/ce, bridaste, dlakave; listovi s kratkim peteUkama, kratko pustenasti, sivo-zeleni; cvjetovi ružičasti, ljubičasti ili sVjetloljLJbičast1
.... Stanište stara kultivirana biijka sa Sredozemlja , u srednjoj Europi već inom ne podnosi zimu
iii' Uporaba svježa ili osušena cvje:ra. juća zelen; probavoi organi, dišnl organi; začinska biljka
155
... Trajnica
... od lipnja do kolovoza
.. 30-70 cm
II- 0bIlfeija stabijlka uspravna. kao grana. bridasta; listovi dekuslranJ, s pete IJkama, nazubijenf, šlijastl; CVjetovi u Izduzen im klasovima na vrhovima granaca Stanlite stara kultivirana biljka; poznata samo u uzgajaliMima, rijetko samonikla b'iila
11--svježa ili osušena zelen; probavni organi
156
Paprena metvica, menta Mentha x piperita
Paprena metvica križanac je dviju vrsta, vodene metvice (Mentha aquatica) i čupave metvice (Mc:nrha spicata). Eterično ulje intenzivnog mi risa sadrži mentol, menton, dncol i nekoliko drugih tvari. Li
stovi metvice najčc;ščc s; ' korištena ćaj
na droga. Oparak (2 čajne žliči ce/šali
ca, ostaviti da odstOji najviše 5 minuta) je sredstvo za poticanje metabolizma, opuštanje
listovi i cvjetovi
grčeva i istje ri vanje vjetrova kod slabog apetita i problema s
probavom. Biljka sa steri lnim sjemenkama II biljnom Vrtu
razmnožava se samo smlonima.
Vodena metvica Mentha aquatica
Eterično ulje jako aromati cne biljke sadrži manjc memola, ali više men to fu rana nego paprena metvica. Kao lijek sc može:: upotrebljavati na isti način kao paprena metvica koja se ll~gaja i potječe od vodene metvice . Oparak (1 -2 čajne žličice/šalica,
ostaviti da odstOji najviše 5 minuta) potiče apetit. Za dobivanje japanskog ulja od metvice bogatog mcntolom uzgaja se i poseban oblik blisko srodne poljske mervice (Mentha arvensis) . Eterično ulje cu- Listovi i cvjetovi pave metvice (Mentha sp icata) skoro ne sadrž i mentol i prisutno je pasta-ma za zu be, žvakaćim gumama i vodicama za ispiranje usta. Vodena metvica prikladna je kao močvarna bil jka II g redici kod umjetnog jezerca II v rtu.
II- Trajnica ... Od lipnja do kolovoza "' 2().60an
Ilo- ObnJ~žJa stabljika uspravna 11j penjač ica, bridasta, često crvenkasta; listovi s peteljkama, ovalni ilj lancetasti, tupi, često zelenkastogrimizn i, dlakavi
... Stanlite raširena na preplavijenim tl ima u trstici, vlažnim livadama,jarcima i močvarnim šumama
... Uporaba svježa ili osušena zelen; probavni organi; začinska
biljka
157
... Trajnica
.. od srpnja do rujna • 30-50 CfI)
• OI>IIJ<oija stabljika uspravna ili penjačica . paperjasto dlakava; Ustovi s kratkim peretikama ili sjedeći ,
okruglasto ovalni, izbfaz<lanh naborant, gustO' dlakaVi
.Stonlšte rijetko na vlažnim padinama i obalama: u više oblika keo vrtna biljka, ,~9etko kao samonikla
... Uporaba SJ.1eZa ill osušena zelen; probavni organi; začinska biUka
158
Okruglolisna metvica Mentha suaveolens
ETerično ulje sadrži velik broj komponenata j ima više voćnu aromu nego druge metvice. Zelen se
upotrebljava iSlO kao od papn::nc metvice za poticanje apeti ta i kao potpora probavi (1-
2 čajne žli č ice/šalica, ostav iti da odstaji
listovi i cvjetovi
najviše 5 minuta). Svježi Ustovi služe za aromatiziranje osvježavajućih napitaka, voćnih sokova, voćnih salata, ",cica i marmelada. N ijedna vrsta metvice nije prikladna kao svakodnevni napitak tj. za trajnu uporabu. Kao privre
me ni nadomjestak može sc pid čaj od matičnjaka , kamilice, komorača, kopra ili origana.
Brdski vrisak Satureja montana
Biljka trpkog ali ugodnog mirisa sad rži ete rično uljt scimolom, kar-
vakrolom i velikim broje m .Y.> ~~~~',/~ drugih sasta vn ih tvari. "tiw--- Upotrebljava se II kućnim
~~'j;~"_;". lij ekovima za jačanje ;,el uca ~ (1 ·2 čajne žličice/ša li ca ,
rtl,;=. .... ostaviti da odslOji 5-10 mi nuta), ali i slično kao limi
jan kod obol jenja gornjih d iš-nih putova. U kulinarstvu je
posebno cijenjen kao začin za variva od mahunarki ili je la od
Listovi j cvjetovi mesa . Biljke uzgajane II lončići ma
ili gredi cama moraju se redovno obrezi vati da bi sc malene stabl jike gusto razgranalc:: i r;lZ viJe dovoljan broj svježih mladica.
... Polugrm ili patuljastI grm
... od kolovoza do ljstopada
... 20-30 cm
... Obilježja grančice šibaste. polegle il! uzdignute, često samo pri tlu odrvenjele; listuvi nasuprotni, usko linearni; cvjetovi svjet ioružičasti ili svjetl oljubičasti
Illo Stanište porijeklom sa Sredozemlja; većinom samo kao vrtna biljka, tek rijetko "kao sa· monikla
Illo Uporaba svježa lli osušena zelen; probavni organi: začinska biljka
159
iii" Trajnica ... od Svibnja do kolovoza iii" 10-20 cm
iii" ObH!ežja stabljika polegla, povišen sano cvat; listovi nasuprotni, dlakavi, pilasti; c~Jetovi u izduženin grozdovima
.. ' .. Stanište
•
raširena na suhim tlima u rijetkim bje l ogoričnim i crnogori čnim šumama i na negncjenim livadama
.. Uporaba osušena cvjetajuĆB zelen: unutarnji organi
160
Čestoslavica Veronica officinalis
Biljka sadrži trijeslovine, go rke tvari i iridoidn i glikozid aukubi n koji uzrokuje crnilo osušenih djelova biljke::. CestO!Slavica se rijetko upotrebl java sama, već većinom kao sastOjak čajnih mješavina i raznih gOtOvih pripravaka protiv pokavarenog želuca, kašlja,
listovi i cvjetovi
bronhitisa, bolesti jetre i svraba. Narodna medicina čestOslavi cu upotrcbljava više kao univcrzalno ljekovito sredstvo i to većinom kao oparak (1 čajna žličica isitnje::ne zeleni/šalica, ostav iti
da ođstOji 10 minu ta). Od če t i r i svjetloplava lista Ocyjcćja. do nji jc uži i kraći nego ostala tri. Svjc t1a mrlja II sredini služi kao pomoć za slijet
anje opraš i vaća.
Gorkoslad, paskvica Solanum duIcamara
Po:coate su razne vrs te: gorkos lada koje se međusobno razlikuju po sastavnim i aktivn im tvarima. Ljekovita svojsrva biljke koriste se II pripravcima, tj sokovima za ublažavanje kašlj a j preparatima za čišće nje
krvi. Homeopatski pripravci djeuju kod tegoba reu me i oboljenja prehlade. Biljka nikako nije priklad na za samoliječenje. Malo izdužene, na početku ze lene, kasnije: narančasto-žute i na kraju jarko crvene bohice isprva slatkastOg, a kasnije gorkog okusa ubrZO nakon konzumiranja izazivaju
grebanje II ustima i ždrije:lu. kasnije povraćanje j oba-miranje dišnog sustava. Ptice plooove podnose bez ikakvih posljedica.
listovi, cvjetovi j
plodovi
II- Polugrm ... Od lipnja do kolovoza ... 30-200 cm
li" Obilježja stabijika odrvenjela samo pri dnu: listovi spiralni, s cijelim rubom, pri tlu S dva odvojena lapa
li" Stanište često na propusnim tlima bogatim hranjivim tvarima, u sumama na adama ili naplavinama uz tekučice i vlažnim grmovitim mjestima na obalama
li" Uporaba osusene mladice i komadi stabljike: prije svega u IlOmeopaliji; Ilijt:.tCl SClHloliječenje!
161
I(f)
...J o ll: I
'<JJ o
.., Jednogodišnja Illo od svibnja do rujna IJO 30-60 cm
.. Obilježja stabljika uspravna, kao grana, obrasla čekinja
vim grubim dlakama; listovi sjedeći jli obuhvaćaju stabljiku, obrasli krutim dlakama, s ci· jelim rubom; cvjetovi nebesko plavi, rijetko j
potpuno bijeli ,. Stanište
porijeklom sa Sredozemlja; često kao vrtna biljka j na nekim mjestima kao
, samonikla IJO Uporaba
svježa cvjetajuća zelen: tegobe s zglobovima, upale grla: začinska biljka
162
Borago, borač Borago officinalis
Ustovi i cvjetovi
Sastavne tvari prisutne: tl
biljki (sluzi. tri jeslov ine, sapononi i
flavonoidi) blago pociču izlučivanje mokraće i znojenje te sprečavaju
upale. Oparak (2 čajne žličice .
zeleni/šalica, ostaviti da odstoji 10 minuta) se upotreb ljava kod reumatskih
tegoba, za čišćenje krvi i kod oboljenja grla. Borač se u homeopatiji upotreb ljava kod navedenih tegoba i kod depresije. Fina aroma sl ična aromi krastavaca jako je cijenjena u kulinarstvu, a svježa ili zamrznuta odlično ide uz salate, om1ete, jela od kupusa, graška i leće. Kvalitetna aroma nestaje pri sušenju b iljke.
Ljekoviti volujak Anchusa officinalis
Biljka sadrži alkaloide. trijeslovi ne i sluzi. U narodnoj medicini se kod smetnji II crijevima i kao sredstvo za poticanje iskašljavanja upOtrebljava oparak ( 1-2 čajne žličice isitnjenc zeleni ili cvjetova/šalica, ostaviti da odstoji 5 minuta) . Ljekoviti volujak II starom vijeku smauan jc pouzdanim univerzalnim sredstvom protiv depresije. Biljka jc imc dobila po dlakavim s[colikim listov ima. N jen znanstveni naziv porodice i vrste ukazuje na prisutnOSt obojenih tvari II korijen ju koje su se do izuma sinteti čkih pigmenata upotrebljavale kao crvena boja za slikanje.
Listovi i cvjetovi
.. Dvogodišnja ili trajnica ji!> od svibnja do rujna IJO- 30-90 cm
.. Obilježja stabljika uspravna, razgranjena; listovi s grubim dlakama. uski, lancetasti; cvjetovi prije otvaranja grimizni. nakon otvaranja ljubičasto-plavi. rijetko i potpuno bijeli
Illo Stanište jako raširen u suhim livadama. otvorenim grmovitim mjestima, uz rubove puteva i na kosinama
Illo Uporaba svježa cvjetajuča zelen; proljev. kašalj
163
... Trajnica
... Od ožujka do travnja
... 15-30 cm
... Obilježja stablj ika uspravna, već i
nom nera zgra njena; prizemni listovi s dugim peteljkama. listovi stablJike sjedeći . obrasli kru· tim dlakama, većinom prisutne svjetle mrlj e; cvjetovi najprije crvenka· sti. onda plavo-ljubičasti
... StanJi te pojed inačno ili raširen na propusnom humusnom tlu lj bjelogoričn im
šumama bogatim raslinjem
... Uporaba svježa ili osušena zelen; dišni organi; samon iklo povrće
164
Ljekoviti plućnjak Pulmonaria officinalis
Svi nadzemni dijelovi biljke sadrže sluzi. tr ijeslovine i saponinc koji ublažavaju nadraženja i potiću iskaš· ljavanje kod oboljenja dišnih organa. Kod oboljen ja prehlade upotrebljava se oparak (2- 3 čajn e žličice
isitnjene zeleni ili listova/~ali ca , ostaviti da odstoji 10 minuta, zasladiti s medom). Listovi s bijelim mrljama prema srednjovjekovnim farmakomejama pomažu j kod liječenja tu
berkulo ze pluća. Mlade listove može se spravljati kao samoniklo povrće.
Listovi i cvjetovi
Pravi lan Linum usitatissimum
Uzgaja se više vrsta lana i to prema svrsi uporabe: lan koje se najviše uzgaja zbog proizvod nje vlakana j za izradu platna i lan koji se za proizvodnju ulja uzgaja zbog
listovi i cvjetovi
velike količine nezasićenih masnih kisd ina II sjmcnkama. Cijele i neisitnjcnc ili svježe izrmvljene sjemenke lana zbog enormnog povećanja volumena blago su, odtetno i djelotvorno laksativno sredtsvo. Upotrebljavaju se
osim mga i za ublažavanje nadraženja kod upaJa II području želuca i crijeva. Kao kućni lijek
ujutro se uz ima 2 čaj ne žliči·
ce lagano iSitnjcnih sjemenki s malo vode.
... Trajn ica
... Od lipnja do srpnja
... 30-300 cm
... Obilježja
rl> Z O <
stabljika uspravna, čvrsta. razgranjena samo u gornjem dijelu; listovi spiralni, s cijelim rubom, uski, lancetasti, sjedeć i
... Stanište stara kultivirana bi ljka porijeklom sa Sredozemlja; većinom uzgajan na poljima, rijetko samonikla biljka
iii> Uporaba sjemenke; laksativ
165
.. Tr::ljnir:::I
.. Od ožujka do travnja
.. 5-15 cm
.. Obilježja listovi prizemni, s dugim peteljkama, trola pi, pejavijuju se nakon cvjeto .... a i prezimljuju
.. Stanište na humusnom tlu u bjelogoričnim šumama bogatim raslinjem, većinom na vapnencu: nema je na zapadu: zaštićena biljkal
.. Uporaba svježi listovi; samo jOš u homeopatiji; nije za samoliječenje!
166
Jetrenka Hepatica nobilis
ListOvi oblika jetre prema srednjovjekovnim farmakopejama pomažu kod bolesti jctre. Budući da jc rijetka u mnogim područjima, ne bi se uebala prikupljati u prirodi_ J etrcnka je zbog količine prisutnih alkaloida otrovna i ionako nikako nije prikladna za samoliječenje.
Homeopatija pripravke preporučuje kod tegoba probavnih o rgana i pn:hlada. Nebesko plavi cvjetOvi s dugom stabljikom raz-vijaju šest do sedam latica iznad List i cvjetovi
tri pricjvema lista.
Radič, obična vodopija, cikorija Cichorium intybus
Cikorija jc: poznata bil jka koja sadržava gorke tvari i smatra sc: sredstvom koje pOtiče izlučivanje žuči i podupire probavu. Za povećavanje apetita ili kod osjećaja sitosti upotrebljava sc oparak (2- 3 čajne žličice zeleni ili korijena/šalica, ostaviti da odstoji 10
Listovi i cvjetovi
minuta) . Od mlad ih listova prikupljenim do srpnja mogu sc sprav
ljati salate od divlje zdcni. Lijepa biljka divlji jc oblik važnih kultiviranih biljaka radiča, endi
vije i malog radiča od čijeg se prženog korijena proizvodi nadomjestak za kavu. Cvjetovi ne
besko plave boje sastoje se samo od jezičastih cvjetova, otvaraju sc
prijepodne i uvenu već II rano poslijepodne. Slijedećeg dana otvaraju se novi cvjetovi.
~ Trajnica ~ Od srpnja do rujna .... 80-100 cm
.... Obilježja stabljike kao grane. vitke, krute, bridaste; listovi goli ili čekinjavi, spiralni, lancetasti, grubo nazubljeni; bijeli mliječni sok u svim djelovima biljke
.... Stanlite jako raširen do čest u suhim staništima, na neobrađenom zemljištu, na kosinama i uz rubove puteva
.... Uporaba osušena cvjetajuća zelen, korijen: probavni organi: salata od samonikle zeleni
167
w ()
co ::J ~ ...J
... Trajnica III- od ožujka do travnja III> 5-10 cm
... ObilježJa podanak s dugačkim izdancima: listovi pri· zemni, s dugim peteljkama, okruglasto-srcasti, malo izbrazdani; cvjetovi tamnoplavi s uspravlJenom ostrugom, ugodnog mirisa
.... Stanlite porijeklom sa Sredozemlja, većinom kao iz vrta podivljala biljka na livadama s voćem i grmoviUm mjestima
... Uporaba podanak: CIljetovi; oboljenja dišnih puteva
168
Mirisna ljubica Viola odorata
Podanak mirisne ljubice sadrži saponine j glikoz ide . Narodna medicina njihovo svojStvO pOlicanja i z l uč i
vanja sluzi i olakšavanja iskašlj avanja upotrebljavala je kod prehlada i bronhijalnog katara. Oparak (1 čaj
na žličica isitnjenog podanka/šalica, ostaviti da od-stoji 10 sc upotrebl java za grgl janje kod pro-
listovi i cvjetovi
muklosti i kod kašlja. Mirišljavi cvjetOvi ljubice nekad
su se koris[ili za aromatiziranje i dekoriranje slasti ca. podanak njemačke perunike ([ris germanica) danas se ne upoucbljava kao lijek, a zbog mirisa ulja sličnog ljubici, njen podanak se također naziva i podanak ljubice.
Divlja maćuhica Viola tricolor
Listovi i cvjetovi
Saponini, flavonoidi i glikozidi biljke upotrebljavaju se II raznim gotOvim pripravcima iznutra i izvana kod kroničnih oboljenja kože (scboroični dermatitis kod dojc::nčadi), također i II homco~
patij i kod oboljenja kože i reumatskih tego ba. Oparak (1- 2 čajne žl ičice/šačica, ostaviti da
odstOji 10 minuta), pripremljen od iste količine zeleni divlje maćuhice, korijena maslačka, cvjet
ova lipe i plodova komorača, preporučljiv je kućni lijek kod prehlada
i za čišćenje krvi. Biljka se zbog rijetkosti ne prikuplja II prirodi. Upotreb
ljava sc uzgojena.
... JednogooiSnja ili trajnica ,. Od svibnja do listopada Illo 1().35 cm
liJO> Obilježja puno oblika; stabljika uspravna, razgranjena; listovi s pete ljkama, ovalno • lancetasti, Izbrazdani; pa l isitći sjedeć i , veliki, s izraženimn lapovima: cvjetovi plavo-lju bičasti ili plavi u više tonova, kremasto bijeli I žuti
... Stanište često na suhim, otvorenim staništima kao što su negnojene livade, pjeskovita polja, bijele ili sive dine
... Uporaba osušena cvjetajuća zelen: oboljenja kože
169
II' Trajnica II' Od lipnja do kolovoza II' 80-150 cm
II' Obilježja stabljika uspravna, većinom nerazgranjena; listovi spiralni, duboko dlanoliko razdijeljen i, s uskim višehsnim dijelovi· ma; cvjetovi u grozdovi· ma pri vrhu
II' Stanište većinom samo u brdima i vapnenastim područji·
ma uzduz obala potoka; također i kao ukrasna vrtna biljka; zaštićena biljka
II' Uporaba gomolj; samo uhomeopatiji kod neuralgija, pod nadzorim liječnika; nije za samoliJečenjel
170
Plavijedić Aconitum napel1us
listovi i cvjetovi
Plavi jed ić je najotwvnija biljka u Njemačkoj . Alkaloid akonitin, pri sutan u svim djelovima biljke najprije nadražuje, poslije tOga izaziva osjećaj hladnoće i utr
nulosti, a naposljetku smrt izazvanu paralizom centra za disanje iJi zastojem :srca. Aktivna tvar unosi se već kroz neozlijeđenu kožu. Biljka i njoj
srodne zbog tOga nikako nisu prikladne za samolijećenje. Homeopadja biljku upotrebljava protiv bolova. kod bolesti popraćeni h vrućicom i palpitacija. CvjetOvi su se specijalizirali za jake bumbare jer gornju usnu u obliku šIjema samo oni mogu pritisnuti prema gorc.
Dobričica GJechoma hederacea
Biljka pri trljanju lagano neugodnog mirisa zbog prisutnih trijeslovina j gorkih tvari tradicionalno sc upotrebljava kod proljeva, slabog apetita i pokvarenog želuca. Oparak (2- 3 čaj ne žličice isimjcnc zeleni/šalica. ostaviti da odstoj i 5 minuta) sc može upotrijebiti za grgljanje kod upaJa ždrijela ili izvana kod slabijih ozljeda kože. Listovi sakupljeni II proljeće jako su aromatičnog okusa i njima se mogu začiniti salate od divlje zeleni. jela od krum- Listovi i cvjetovi pira, povrće ili jela od sira. Cvjetovi su dostupni samo insektima s dugim sisaljkama.
III- Trajnica II> od travnja do lipnja .. 10-30 cm
II- Obilježja stabljika puzava, s izdancima dugim više metara, pušta korijen iz nodija; listovi speteljkom, okruglasti, naborani; cvjetovi, 5-6 u pazušclma cvjetova
... Stanište jako često na tlima bogatim hranjivim tvarima u šumama, grmovima, livadama i vrtovima
... Uporaba svježa ili osušena cvjetajuća zelen; tegobe s crijevima; salata od samonikle zeleni
171
... Trajnica
... od svibnja do kolovoza
... 10-30 cm
... Obilježja cvjetajuće mladice uspravne, nerazgranje· ne, Iz prizemne rozete; nadzemni izdanci kratki; cvjetovi brojni u cvatovi· ma sličn im klasu
... Stanište jako često na tlima boga· tlm hranjivim tvarima u biljnim zajednicama na livadama
.. Uporaba svježa ill osušena cvjetajuća zelen; probavne smetnje, liječenje rana
172
Puzajuća ivica, puzava ivica Ajuga reptans
Puzava ivica bogata jc trijeslovinama i zbog svog djelovanja stezanja krvnih žila j kapilara upotrebljava.se kod
probavnih tegoba te kod kod upala II
ždrijelu, a i7.vana za zacijeljivanje rana. Biljka se osim kao kućn i lijek (1- 2 čajne žličice isitnjene
zeleni/šalica, ostaviti da odstOji 5 minuta) za navedene tegobe
upotrebljava i u homeopatiji kao
ljekovito sredstvo kod
.s ličnih problematičnih
podru čja. Nebesko
plavi vjenčići imaju jako skraćenu gornju usnu, a listovi I cvjetovi
na donjoj usni imaju fine cn e koje slu že kao o rijentacija za nado lazeće opraši vače. Puzaju ća ivica
jako je preporučlj iva za prirodni Vrt.
Obična celinščica Prunella vulgaris
Količina trijeslovina II običnoj celinšcici iskorištava sc isto kao kod velikocvjetne cclinščice čiji <""jetovi budu dugački do 3 cm j koja uspijeva na suhim livadama, i to kod tegoba žduca i smetnji II crijevima. Izvana sc za zacijtljivanje rana upotreb ljava oparak (1- 2 čaj ne žličice isitnjene zeleni/šalica, ostaviti ds odstoji 5 minuta), iznutra za grgljanje ili ispiranje kod upalnih procesa II očima. Caška se kod sazrijevanja otvara samo kod vlažnog vremena. Apokarpni plodovi (cjepavac) tada su ljepljivi, prikače se životin jama na ispaš i i tako sc rasprosrranjuj u. Vrsta jc od bijelih doselje ni ka prenesena na sve kontinente.
listovi i cvjetovi
... Trajnica
... Od lipnja do rujna
... 5-25 cm
lt- Obilježja stabljika uspravna ili penjačica, nerazgranjena, s izdancima; listovi ovalni i slabo užiljebljeni; cvjetovi dugački 1- 1,5 cm
lli> Stanište često na glinovitim tlima bogatim hranjivim tvarima na livadama, tratini u parku ili na šumskim proplancima
lli> Uporaba osušena zelen; organi probave
173
w '0
"" Z cf)
:::J
.... Zimzeleni grm
.... od lipnja do kolovoza
... 20-60 cm
... Obilježja stabljika uspravna, bridasta, čvrsta, odrvenjela samo pri tlu; listovi s cijelim rubom, sivo-zeleni, obrasli gustim dlakama; pri trljanju oslobađa jako aromatičan miris
lli" Stanište stara kultivirana biljka sa Sredozemlja: puno vrsta odlično podnosi zimu, jako raširena u vrtovima u srednjoj Europi
... Uporaba osušeni cvjetovi; sredstvo za smirenje; proizvodnja parfema
174
Lavanda, despik Lavandula angustifolia
Eterično ulje karakterističnog mirisa p ri je svega sadrži hodalo] i linolacctat. Ljekovita svojsta iskorištavaju se II oparku (1-Z čajne: žličice cvjetova/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta), kao sredstvo za smi renje kod živčanosti i uznemire-nosti, te nesanice, migrene i tegoba žuči. Velike količine lavandinog ulja upOtrebljavaju se u kozmetič
koj industriji za proizvodnju parfema i za aromatiziranje sapuna. Biljka se u kulinarstvu UpOtrebljava jako rijetko. Grmove lavande u vrtu obrezuje sc odmah nakon cvatnje i to skroz prema dolje. a time se postiže grmolik rast biljke.
Ustavi i cvjetovi
Ljekovita kadulja Salvia officinalis
Eterično ulje sadrži eineal, kamfor, borneol i rujon, a njihova koUć ina drukčija je kod svake vrste. Sadrži j manje količine trijeslovioa i gorkih tvari. Kadulja smanjuje znojenje, o pušta grčeve i sprečava nastanak upala. Kod upala II us-noj šupljini ili području želuca j
cri jeva kao kućni lijek upotrebljava sc a parak (1- 2 čajne žličice iSitnjenrn listova/šali ca, OStavi li da ods toji 10 minuta). Biljka sc zbog prisutne količine tujona mora upotrebljavati samo štedljivo i ne neprestano. Isto vrijedi i za kulinarstvo. SvjeŽi ili osušeni li stOvi kadulje idu uz ribu, jda od peradi, kobasicu ili si r.
listovi i cvjetovi
... Polugrm
e u> z » 0< rn
.... Od svibnja do kolovoza
... 30-S0 cm
.. Obilježja stabljike bridaste, uzdižu se, odrvenjele samo pri tlu; listovi naborani, sivo putenasti, sitno udubljeni, duguljasto-ovalni; čaške smeđe-crvene, vjenčlći
svjetloljubičasti
liJ> Stanište kultivirana biljka sa Sredozemlja: u srednjoj Europi kao vrtna biljka; tijekom hladnijih zima pomalo se smrzne i povuče
liJ> Uporaba osušeni listovi; upale; začinska biljka
175
.. Zimzeleni grm
.. od lipnja do rujna
.. 30-150 cm
r Obilježja grane bridaste, čvrste, uspravne; listovi kožnati, linearni, s gornje strane tamnozeleni, odozdo bjelkasti; cvjetovi svjetioplavi, ponekad I ružičasti ill bijeli
.. Stanište porijeklom sa Sredozemlja; u srednjoj Europi kao vrtna biljka; osjetljiva na mm,
.. Uporaba svježi ili osušeni listovi; krvotok, živci; zač inska
biljka
176
Ružmarin Rosmarinus officinalis
Sastavni dijelovi eteričnog ulja (eineal. borneo!,
Ustovi i cvjetovi
kamfor) i njihova ljekovita svojstva koristc sc kod smetnji u prokrvlje
nosti, migrene, reume, manje kod slabog apetita, a II homeo
patiji ih se koristi kod sličnih
tegoba. Oparak (1 čajna ž ličica
listova/šal ica, ostaviti da odstOji 10 - 15 minuta) se upotrebljava
kao kućni lijek kod iscrpljenosti i slabe cirkulacije. Ružmarin je sastavni dio poznate mješavine začinskog bi lja "llerbes dc Proveoee". Mješavina ide odlično
uz janjctinu, jela od peradi. odreske. gljivc. omletc i jela od ribe. Biljka sc može uzgajati i u lončićima
na prozorskoj dasci.
Miloduh Hyssopus officinalis
Biljka sadrži eter ično ulje s pinenom j
pinokapfenom tC manje količine f1avonoida, trijcslovina i gorkih vtari. Lje-
kovita svojstva biljke slična su kao kod kadulje i upotrebljavaju se na sličan način.
Oparak (1-2 čajne žlWce isitnjcnc zeleni/šačica, ostaviti da odstoji 5 minuta) je prikladan kućni lijek za grgljanje kod tegoba II grlu ili kod bnronltitisa. Ugodna začinska
aroma II kulinarstvU sc upotrebljava 7.a poboljšanje okusa jela od mesa i krumpira, i
ne tako čestO uz salate. variva i jela od sira.
listovi i cvjetovi
Miloduh je preporučljiv i za mirisne bukete ili mirisne mješavine 5 mirišljavi m
listovima i cvijećem. Dekorativna biljka II vrtu mOfa b iti na sunčanom, relativno suhom mjestu i mora sc red ovno
obrezivati.
... Zimzeleni grm
... Od lipnja do rujna
... 3(H50 cm
iii> Obilježja stabljika bridasta, čvrsta ,
uspravna, odrvenjela samo pri tlu; listovi sastavljeni, obrasli kratkim dlakama, većinom s kratkim mladi· cama u pazušcima
iii> Stanište porijeklom sa Sredozemlja i podrUČja Crnog mora; samo kao vrtna biljka, rijetko samonikla
iii> Uporaba svježa ili osušena cvjeta· juća zelen; upale: začinska biljka
177
(/) w cl:: a. :;;:
.i'i r-----.
... Zimzelen! grm
.. od travnja do svibnja
... 2-4m
... Obilježja stubolik zbog strmo uspravljenih grana, rijetko sa širokom krošnjom; po tri iglice u pršijenu, bodljikavo zašiljene, gornja strana izbrazdana i sa sitnom bjelkastom iiiam; ženski cvatovi su češeri s izgledom boba; bobice dozrijevaju nakon 2 godine
... Stanište raširena na rubovima šuma, na negnojenim livadama i pašnjacima; pokazatelj istrošenih pašnjaka
... Uporaba bobice (češeri);
mokraćni organi; začinska biljka
178
Obična borovica Juniperus communis
Mesnati češeri s tTOkutasti m urezima naZivaju se smrekinje (plodovi , bobice), a sadrže trijeslov ine, navonoide, i eter ično ulje s terpincolom. pinenon, ka
Iglice i češeri
dinenom i kamferom. Plodovi se prema preporuci liječnika iznutra upotrebljavaju u raznim pripravcima kod
upalnih p rocesa mokraćnih puteva. izvana za utr1javanje kod
reume i bolova u zglobovima. Plodovi se zbog jakog
nadraženja bubrega ne smiju konzumirati duže vreme na i
u ve:ćim količinama. Koriste: se: i za aromatiz iranje raznih rakija (džin, ge:ne:ve:r) iH kao
začin za kisc:1i kupus re: jd a od divljači.
Zapadna tuja Thuja occidentalis
Uljuskastim 1i!> tQv ima prisutno eterično ulje s glavnim sastojkom {Ujonom jako nadražujc kožu i nakon konzumiranja dolazi do teških trovanja sluznice usta, bubrega i jetre. Riljka zbog toga nikako nije prikladna za samoliječenje. Ljekovita svojstva biJ jke koriste se samo II gotovim preparatima i pod nadzorom liječnika, izvana za utrljavanje kod reumatskih oboljenja, iznutra skoro samo II homeopatiji kod
Ljuskasti listovi i cvjetovi
sličnih tegoba s organima za kretanje. Druge vrsta
drveća porijeklom iz Sjeverne Amerike i istočne Azije da
nas se sade kao ukrasno drveće, a također su otrovne
na sličan način kao zapadna tuja.
.. l imzeleno drvo ,.. od travnja do svibnja iii' do15m
,.. ObiljeŽja
n , m s: -o :o m (fl
krošnja vitka, gusta: listovi ljuskasti u četiri reda, odozgo mat zeleni, odozdo svjetliji, pri trljanju oSloMaju aromatičan miris voćne kaše odja bu· ka s uljem od klinčića
... StanIšte autohtona biljka atlantske Sjeverne Amerike; često kao ukrasno drvo u parkovima i na grobljima
.. Uporaba grane: samo na preporuku liječn ika kod reume; nije za samol ij ečenje!
179
> o cr o oo
.. Zimzelene drvo
... Od travnja do lipnja
... više od 50 m
.. Obilježja krošnja vitka. grane vodoravno otklonjene;
iglice červerobridne,
šiljaste, neznatno raščešljane ili u pršijenu; češeri su svjetiosmeđi ,
otpadaju u komadu II' Stanište
u prirodi inače u brdovitom podrućju od 800 m; jako raširena zbog zasađivanja
.. Uporaba svježi vrhovi grančica; koža, reumatske tegobe
... n
Obična smreka, smreka Picea abies
Iglice osim smole izmedu ostalog sadrže i eterično ulje s pinenom, limonenom, karvonom i borneo lom. Ljekovita svojstva koriste se izvana II pripravcima za
u lrljavanje koji potiču prokrvljen ost kod bolova II mišićima, gihta i reume. Francuski konjak od iglica smreke djeluje na sličan način. Aroma jc također prisutna i II mirisnim osvježivači
ma prostora i bonbonima protiv kašlja. Ulje od iglica ariša i jele primjenjuje se na s ličan način. Za skupljanje veće količine svjež ih mladih izbojaka potrebno je pravovremeno ishoditi dopuštenje kod nadležne šumar ije.
Iglice, cvje'tov; i češeri
Planinski bor, klekovina Pinus mugo
U igli cama se osim smole nalazi i eterično ulje ugod nog mirisa koje sadrž i pinen, kadinen, silvestren j fdandrcn. Ulje od klekovine izvana sc upOtrebljava kao pripravak za utr1javanjc kod rc::umatskih tego-ba i is crp ljc::nosti, za ihaladju kod oboljenja dišnih putova ili II kapima za ub lažavanje hunjavice. Sastojak jc i mnogih kozmeti čki h preparata na tržištu. Aromati čn i i pomalo neobičan sirup od mladih izbojaka bora može se koristiti kao namaz: 150 g izbojaka kuhati 15 minuta II 11 vode i naposlje tku parili s l kg šećera dok ne postane gUSto
kao sirup. Iglice i češeri
,
... Zimzeleni grm ili drvo
... Od lipnja do srpnja
... 1-5m
... Obilježja
tll O :lJ O <
stabljika s polegli m ili Ul
dignutim granama, ponekad i kao malo drvo; po dvije iglice u kratkoj mladi~
ci, malo uvrnute. dugačke do 7 cm. tamnoze lene
... Stanište u skupinama u visokom gorj u: često kao ukrasno drvo; puno oblika
... Uporaba iglice i mlade mladice: oboljenja dišnih puteva. reuma
181
.. Zimzeleni grm ili drvo
.. od ožujka do travnja
.. do15m
.. Obilježja dvodomna; iglice plosnate, kožnate, savitlj ive, odozgo crno-zelene, odozdo svjetlozelene, dvoredne; zrele sjemen· ke plavo crne s karmin crvenim sjemenim ovojem
II- Stanište kao podras!inje u šumama: čeŠĆe kao ukrasno drvo; zaštićena biljka
.... Uporaba svježi listovi: samo u hnmf!op;tliji na preporuku liječn ika: nije za samoliječenje!
182
Tisa Taxus baccata
Iglice i sjemenke sadr7.c glikozidc j nekoliko alkaloida. Jako su otrovni za ljude, posebno za životinje, oštećuju bubrege i izazivaju paraliziranost srčanog mišića. Homeopatija pripravke od iglica upotrebljava kod osipa na koži i oboljenja reume. Germani su od tise spravljati jako djelotvoran otrov za strijele. Aktivna tvar taksal iz kore tise obećavajuće djeluje kod terapije raka. Karmin crveni sjemeni ovoj (arilus) ne sadrži otrove i slatkastog jc okusa s jakim trpkim okusom II ustima i zbog toga tisa i nije baš
Iglice i cvjetovi
preporučljiva
kao divlje voće .
-
Obična krkavina, pasji dren, pasjakovina Rhamnus ca thartica
Plodovi sadrže flavonskc: glikozide i antrakinone koji utječu na debelo crij evo i djeluju laksativno isLO
kao i kora trušljikc. Plodovi krkavine ipak su znatno blaži i upotrebljavaju se za liječen
je djcce. Primjena: 8-12 osušenih babica pojesti zajedno s jednom jabukom zbog ublažavanja neugodnog okusa. Postoje i gotovi pripravci za d jecu , npr sir up. Nezrel i p lo- Ustovi i cvjetovi dovi ili veće količine su opas-ne i mogu izazvati trovanja s povraćanjem ili kolikama. Kod kron i čnih tegoba nužno jc posjetiti l iječn ik a.
\
~,
II'> Zimzeleni grm II- Od svibnja do lipnja ... do5m
... Obilježja
A ;O
A » < Z en
grančice često približeno nasuprotne, otklonjene (Oblik križa!) j trnovite: kora pepeljasto siva, lagano sjajeća; listovi nasuprotni, široko ovalni; cvjetovi bjel· kasto-žuti, neprimjetni
IJO- Stanište raširena u živicama i grmovima na suhim š1junkovi· tim ili glinovitim tlima
Ilo Uporaba osušeni plodOVi: laksativ
183
II> Listopadni grm II> Od svibnja do lipnja II> 2-6m
II> Obilježja lagano razgranjena; grančice otklonjene, bridaste, zelene, veći·
nom s plutom; listovi nasuprotni, duguljasti; odozgo mat zeleni; cvjet· ovi neprimjetni; karmin crveni plodovi s naranča
sto-žutim sjemenkama II> Stanište
često uz rubove puteva il i u biljnim zajednicama šumaraka; sadi se i uz ulice
III> Uporaba
listovi ili plodovi; samo u homeopatiji na preporuku l iječnika; nije za samol iječenje!
184
Obična kurika Euonymus europaea
Svi dijelovi biljke sadrže srčane glikozidc i alka
loide. Nakon konz um iranja p lodova jarko cr
vene boje pojavljuju sc teške kolike u područ
ju želuca i cr ijeva, te ~met
nje II krvotoku koje mogu izazvati smrt. Medicinski se u
današnje vrijeme gotovi prip ravci upotrebljavaju još samo
Cvjetovi, rijetko kao laksativ i za l iječenje rana. listovi i Nekad je bila proši rena uporaba protiv plodovi gamadi i mol jaca. Od tvrdog drveta izrađivane su igle 7.a štri kanje ili vreteno. Izvrsna je i za ugljen za crtanje visoke kvalitete.
Visoka kopriva, obična kopriva Urtica dioica
Zelen koprive sad rži vel ik broj tvari koje poti ču i z~
luć ivanje mokraće i ispiranje upalnih procesa, a uporrch ljava se kao oparak (1-2 čajne žličice iSitnje
ne zeleni/šalica, ostaviti da odstoji 10 minuta) kod reumatskih tegoba ili prema preporuci liječnika kod tegoba prostate. Kopriva je sastOjak II veliko m broju gotoVih preparata za o lakšavanje tegoba peostate. I-iomcopatija više primjenjuje srodnu malo lop rivu (Urtica urens). Svidi listOvi mogu se spravlja ti kao samoniklo povrće. Od stabljike su sc nekad proi7.Vodila vla kna. Listovi su prehrana za gusjenice velikog broja danjih k pt ira, npr. za danje paunče i malog koprivara.
listovi i cvjetovi
... Trajnica
... od lipnja do srpnja
... 9O-150cm
li'" Obilježja stabljika uspravna, nerazgranjena, bridasta, često smeđkasto-crvena; listovi nasuprotni, speteljkom, grubo nazubljeni, mat zeleni: cvjetovi jako neprimjetni, jednospolni; svi dijelovi s čekinjastim stršeći m dlakama žarnicama
.. Stanište jako često na padinama, obalama rijeka, neobrađenom zemljištu i u vrtovima; pokazatelj prisutnog dušika
.. Uporaba svježa ili osušena zelen; mokraćni organi: samoniklo povrće
185
.. Trajnica
.. Od lipnja do kolovoza
.. do5m
liJO ObilježJa stabljike naborane, penju se u smjeru kazaljke na satu; listovi dekusirani, speteljkom, srcasto ili dlanoliko lapasti, naborani; cvjetovi jednospoilli; muški umetlici, ženski u cvatovima sli č
nim češeru .. Stanište
raširen u grmovitim mjestima na adama ili naplavinama uz tekućice i na neobrađenom zemljištu; kultivirana biljka
.. Uporaba ženski cvatovi, mlade mladice; sredstvo za smirenje; samoniklo povrće
186
Obični hmelj Humulus lupulus
Ženski cvjetovi sadrže eterično uljt: i gorke lvar i (hl pulon, humulum) koje su kemijski srodne sa saSI;IV nim tvarima kanabisa. Potiču izlučivanje mokra će.
djeluju antibakte rijski i opuštajuće. Kod živčanOS t l l
nesanice oparak (2 čajne žličice osušenih čcšera/š: .11
ea, ostaviti da OdStoji 15 min uta) djeluje isto
listovi i cvjetovi
pouzdano kao pivo od hmelja koje na odredeli način predstavlja čaj od
cvjetOva hmelja. ES'(( )I~(
no djelovanje tvari pn sutn i_h u hmelju upi vII
nije prisutno. Mlad i izdanci hmelja mogli S(
spravljati kao šparoga ili s mrkvastom :lvončikom , kao salata.
Obični trputac, veliki trputac Plantago major
Obični trpulac sadrži sluzi, trijeslovi-ne, i glikozid aukubin s antibakterijskim svostvima. Droga se upotrebljava kao sredstvo za razrijeđivanje sluzj i ub lažava nje nadraženja kod kalara gornjih dišnih putc;va, ponekad i kod upala sluzn ica probavnih organa. Kao kućni lijek preporučljiv je oparak (2 čajne zlić i ce isirnjenc zeleni/šalica, mtav iti d a odstoji 10 minuta, eventualno zasladiti s medom. Homeopatija abićni trputac upotrebljava kod bolova II srednjem llllU i bolova nakon liječenja zuba.
Na rodna medicina svježe izmrv ljene List i cvjetovi ]islUvc upotrebljava za liječenje rana.
+ ... Trajnica ... Od lipnja do listopada II- 15-30 cm
... Obilježja
listovi svi u prizemnoj rozetim s peteljkom, goli, po dužini otprilike jednom i pol duži nego što su široki, s paralelnim glavnim žilama; cvjetovi neprimjetni u uskim klasovima
liJ> Stanište čest uz puteve, na padinama i na neobrađenom zemljištu
liJ> Uporaba
osušena cvjetajuča zeten; dišni putevi
187
to Trajnica to od svibnja do rujna
20-40 cm
to Obilježja listovi prizemni, nisu rašireni prema van već uspravljeni, goli ili slabo dlakavi, uski, lancetasti, s cijelim rubom; cvjetovi u kratkim valjkastim klasovima
.. Stanište čest na tlima bogatim hranj ivim tvarima u gno· jenim livadama i gnojenim pašnjacima. uz rubove puteva i na kosinama
.. Uporaba zelen osušena prije cvjetanja: olxlljenja dišnih puteva, infekcije
188
SuliČ3Sti trputac, uskolisni trputac Plantago lanceolata
Sul i časti trputac sadrži skoro iSle sastavne tvari kao veliki trputac i upotrebljava se kod sličnih tegoba, uglavno m kod oboljenja bronhija popraćc:n i h
vrućicom . Dakazan kućni lijek je oparak (2 ča j ne žličice: zeleni/šali ca, ostaviti 15 minuta da odstaji, tc potom zasladiti s medom). Suličasti trputac sastojak je gotovih preparata djelotovornih kod navedenih tegoba , ali isto tako i II sokovima za iskašljavanje i vodici za ispiranje usta koja se grgJja kod upala ždrije-la i zubnog mesa. Svježi sok od listova sprečava svrbež kod uboda insekata, a mladi listovi mogu sc spravljati kao samoniklo povrće.
Listovi i cvjetovi
Imela Viscum aJbum
imela sadrzi kompleksnu mješavinu tvari s veli kim brojem sastavnih dijelova. jzmedu ostalih i lektine. Iako jc jako popularna fa rmaceutska i simbolična
biljka (Asterix), njenu dokazan u ljekovitOst ne može sc iskoristiti jednostavno II čajnim pripravcima i kuć
nim lijekovima, vd samo II
specifičnim pripravcima i primjenama. H omepatska medicina biljku također II potrebaljava kod raznih tegoba, na primjer kod e pilepsije. U svakom slu čaju biljka nije prikladna za samoliječenje. Jako sluzave bobice imek komplicirane su strukture: i otrovne.
listovi i cvjetovi
+ lill> Zimzeleni grm ... Od ožujka do svibnja liJO. dol m
... Obilježja
;;:: ln rC <
'" ln
uvijek dekusirano razgranjena: listovi dekusirani, žućkasto-zeleni. kožnati, lancetasto lopatasti; cvjetovi neprimjetni; bobičasti
plodovi krem bijele boje liJ> Stanište
poluparazit u ravnicama i nižem gorju, prije svega na stablima koštunjavog voća, na jablanu, javoru i bagremu; negdje jako rijetka
liJ> Uporaba zelen imele; terapija raka; nije za samo liječenje l
189
UJ Z u. « o
III- listopadni grm ... Od ožujka do svibnja ~ 2-6m
ji.. Obilježja razmaknuto razgranjene grane, trnovite; listovi spiralni, bez peteljke, usko linearni, zašiljeni, odozgo sivo-zeleni, odozdo s velikim srebrnim dlakama; cvjetovi neprimjetni
II- Stanište raširen na šljunkastim adama ili naplavinama uz brdske tekućice i u obalnom području na dinama; često zasađen
... Uporaba plodovi; manjak vitamina; samoniklo voće
190
Pasji trn, vučji trn Hippophae rhamnoides
Mesnati dio ploda nalik na bobice i ugodnog kisel kastOg okusa kod pasjeg trna razvija se iznimno iz čaške , a ne iz tučka. Bobice pasjeg (rna II sebi sadrže veću količinu vitamina e i brojnih drugih vitamina, nego bi Jo koje samoniklo ili kultivi · (anD voće . Upotrebljavaju se kao sok ili II voćnim kompoti ma kod nedostatka vi lamnia , slabog apetita i kao preventiva oboljeojima prehlade. Pasji trn često je sastojak multivitaminskih napitaka. Plodovi se kod
ubiranja pojedinačno odsije-ku škarama, jer se inače jako Jako zgnječe .
Listovi i plodovi
Crni ribiz Ribes nigrum
Na donjoj stran i listova nalaze sc žlijezde Listova s eterični m uljem karakteri stičnog mirisa j
rrijeslovinama. Oparak (1 -2 čajne žličice isitnjcnih listova/šalica. ostaviti da odstoji 3-5 minuta) djeluje tako što povećava izlučivanje mokraće i potiče 7.nojc::nje. Koristi se kod reumatskih tegoba i kod lakših proljeva. Lis(Ovi ribiza često su sastojak gotOvih čajeva . Jedan svježi list preporučljiv je uz obični crni čaj Ustovi i cvjetovi
koji time dobija zanimljivu poseb-nu aromu. Plodovi vdo bogati vitaminima upotrebljavaju se na početku prehlade kao sok ili li drugim pripravcima.
Ill> listopadn i grm liJO> Od travnja do svibnja II- 80-150cm
II- Obilježja grane i grančice bez trnova, uspravljene: listovi spiralni, trolapi do peterolapi, rub okruglast, odozdo sa žućkastim uljnim žlijezdama: cvjetovi u visećim grozdovima
... Stanište rijetko kao samonikla biljka u šumarcima na adama ili naplavinama uz tekući
ce; često zasađen kao grm bobičastog voća
... Uporaba
osušeni listovi, plodovi: reumatske tegobe
191
UJ Z
> « '" a:
'"
III- Listopadni grm .. od svibnja do lipnja ... 2·7 m
... ObllJeija slabo razgranjena: kora isprugana, sa svijetlim izboč inama pluta; listovi spiralni, s cijelim rubom, glavne žile u luku prema naprijed: cvjetovi neprimjetni; plodovi na grmu u svim varijantama boja od zelene do crne u isto vrijeme
... Stanlite često na vlažnom nepro. pusnom Uu na šumskim putevima t grmovitim mjestima
... Uporaba osušena i čuvana kora; laksativ
192
Krkavina, lrušljika Rhamnus frangula
Svježi dijelovi krkavinc sadrže spojeve: antro na koji izaz ivaju povraćanje. Prikladno skladištena kora krkavinc medi cinski sc uporrcbaljava kao laksativ nakon što sc antroni razgrade II antrakinonc ko ji svoje djelovanje raz vijaju II debelom crijevu. Pripravak bi se trebalo upotrebljavati Listovi i cvjetovi
prema uputama lij ečnika
kao gOtoV preparat ili čajnu mješavinu koja često sadrži kim i malu kićicu . Krkavina se naziva i barumo drvo jer se od njega proizveden drven i ugl jen koristio za produkciju baruta ili eksploziva. Listov i su h rana za gusjenice leptira 7.ućk a .
Crveni bljuštac Bryonia eretica
Svi d ijelovi biljke sadržavaju tritcrpensh alkaloide koj i nakon jela izazivaju povraćanje, kolike, oštećenje bubrega. a II teškim slučajevima i paraliziranost. Biljka isto kao i crni bljuštac ni je prikladna za samoliječenje. Homeopatija upotrebljava posebne pripravke kod reumatskih oboljenja i katara. Zadebljalo korijenje II narodnoj medicini koristilo se kao drastični i opasan laksativ. U srednjem vijeku je zbog neobičnog i razgranjenog obl i-ka bio nadomjestak za tajanstvenu List I plodovi
mandragoru. Pr:ašnici međusob-
no nepravilno zarastaju.
II- Trajnica ... Od lipnja do srpnja III- 2-4 m
II- Obilježja
(lJ
e Z o m < m
stabljika penjačiea , penje se uz pomoć lozica na listovima; listovi spiralni, dlanasti lapovi, slabo i nejednako naiubljeni ili s glatkim rubom; cvjetovi zelenkasto-bijeli; bobice jarko crvene
... Stanište raširen do čest u šumarcima na adama ili naplavinama uz tekućice, grmovima, uz živice i ograde
... Uporaba podanak; samo uhomeopatiji kod reume; nije za samoliječenje!
193
W N W a: en
iii' listopadno drvo ... Od travnja do svibnja ... Do25m
... ObiljeŽja krošnja okruglasta, otvorena; kora na početku glatka. sjajno-bijela; grane vise; listovi s peteljkama, rombični, pirast;, goli; cvjetovi u resama
... Stanište jako česta u biljnim zajednicama na pošumljenim područjima, Ul rubove puteva i na neobrađenom zemijištu; također kao drvo uz ulice j u parkovima
II-- Uporaba mladi listovi; mokraćni putovi
194
Obična breza Betula p endula
Listov i breze sadrže flavonskc gliko:dde. trijeslovinu i sapenin. Smatraju se pouzdanim sredstvom koje poti če znojenje i izlučivanje mokraće, a da pri tOme ne oštećuje bubrege. Oparak (2 čajne žličice /šalica, ostaviti da odstoji 5 minuta) je prikladan kućni lijek za proljetnu kuru čišćenja krv i. Pripravak sc II kuri ne bi trebao koristiti duže od par dana. ListOvi breze sastOjak su velikog broja gotov ih preparata protiv tegoba Ustovi i cvjetovi
mjehura i bubrega. a upotrebl javaju se i II homcop.l tiji. D jelovanje soka od kore stabla na raSl kose jt: upitno. Pelud breze izaziva alergije.
II rast lužnjak Ollercus robur
I\ n"!! hrasta jc jedna od najdjelotvornijih d inI::! s tri jcs!ovinom zbog velikih koIIt'j tl a prisutnih katehinskih trijesl .. vlna . Količina aktivn ih tvari 1I 11 1.mi"je se kod dužeg vremena t' \l v:lllja. Za kućnu primjenu se I hn~ jakog djelovanja p r l' poručuj e samo upotreba 1/ '0' .111:1 . Oparak (2-3 čajne žl i čice
i l II II vlj«.:nc kore/šalica. kuhati I S 1111 11111:1) LJ obliku obloga i komprc-li l ju p reporučljiv je kod ozeblina, I II ~c z:ldjcl jcnih rana, ekcema, kožnih "l'.d.1. a kod upala zubnog mesa nanosi fIr k.stom. Kora hrasta sastOjak je ffino
Listovi, cvjetovi j žir
~ I h 1(1 Hov ih pripravaka. Zi[cvi se danas više ne kori~ " k ,ltl nadomjestak za kavu.
iii' Listopadno drvo liJ. Svibanj .... Do40m
iii' Obilježja
OJ e
" < en
stablo se na početku krošnje razdvaja u više debelih grana; listovi sp~ ralni, s kratkim peteljkama, nejednako vijugavi, cjevasti na početku peteljke ušasti; plodovi (žirevi) na dugačkim pete ljkama
... Stanište često drvo u šumi; kultivirano, z.asađeno i u parkovima
... Uporaba osušena kora grana starih 5 do 12 godina; oboljenja kože
195
... listopadno drvo
.... Od ožujka do travnja
... Oo15m
... Obilježja grančice žute do smeđ
kaste, gole. glatke, lako se lome pri dnu s laga
nim pucketanjem (ime!): listovi duguljasto eliptični, zašiljen!. nejednako
izbrazdani, odozgo sjajni
tamnozeleni. odozdo goli
.... Stanište često u grmovitim mjesti
ma na adama ili naplavinama uz Obale rijeka i
potoka ... Uporaba
kora jednogodišnjih do trogodišnjih grana;
sredstvo za snižavanje temperature
196
Lomljiva vrba Salix fragiJis
Kora vrbe osim trjeslovina sadrii
i razne fenolne glikozide, među
njima salicin koji jc: kemijsk i vrlo
sličan glavnoj aktivnoj tvari
aspirina (acetilsal icilna kisdi
na) i koji sc u probavnom
traktu razgrađuje u njegov
predstadij. Salicilna kiselina
snižava tjelesnu temperaturu,
sprečava upale i ublažava bo
love. Oparak (1-2 čaj ne žličice
ko re, osraviti da odsfOji 15 mi- l istovi i cvjetovi
nuta) koristi se kod neuralgije i
bolesti popraćcnih vrućicom. Vrbina kora više nc
igra neku posebnu ulogu kao ljekovito sredstvo jcr
sc acelilsalicilna kiselina sintetički može lako proiz
vesti . Kora sJ i ćinih vrsta upotrebljavala se na sličan
način.
Obični bršljan Hedera helix
Običaj bršljan osim manjih količina alkaloid::!
prije svega sadrži triterpenskc saponine. U
lijekovima se ove sastavne tvari upotrebljava
ju kao sredstvo ko je cazrjeđuje sluz i ublažava
grčeve kod oboljenja dišnih puteva, prije sve
ga bronhitisa, hripavca, astme i suhog kašlja.
Homeopatija takoder upotrebljava b iljku.
primjerice kod upala sluznica II pod
ručju sinusa. Biljka nije prikladna
za samoliječenj e. Okrugle, malo
spljoštene bobice su otrovne. Oš
tećuju probavne organe i izazivaju
grčeve opasne po život. Ptice ih
jedu bez posljedica. Bršljan jc listovi i cvjetovi
zbog svoje relativno korisne cvatnje zadnja važna
sezonska medonosna biljka.
• II> Listopadni penjajući grm
... Od rujna do listopada
II- Do20m
... Obilježja
penje se uz pomoć kratkog
adventivnog korijena: listo
vi na granČicama koje ne
cvjetaju trolapi ili peteroIa
pi, na cvjetajućim grančica
ma zašiljeno ovalni; cvjeto
vi u žućkasto-zelenim štiti
cima, jako bogati nekta
rom; bobice mat crne
... Stanište jako čest uz zidine, ruševine, na stijenama i u bjelo
goričnim šumama ... Uporaba
listovi; samo u homeopatiji
pod nadzorom l ij ečnika ;
nije za samol ij ečenje!
197
w :.:: ·U o > « ...J
C.!J
.. Trajnica
.. Od srpnja do rujna
... 100-150 cm
Ilo Obilježja stabljika uspravna. čvrsta, jako razgranjena, često crvenakstosmeđa, gola; listovi spiralni, s urezanim lapovi· ma, odozgo skoro goli, odozdO: bjelkasto pustenasti; glavice cvjetova blijedo-žućkaste,
okrug!aste, malene ... Stanište
jako čest na otvorenim, suhim strminama, na branama i kosinama i na neobrađenom zemljištu
.... Uporaba svježa jlj osušena zelen; probavni organi; začinska biljka
198
Divlji pelin Artemisia vulgaris
Bil jka sadr ži gorke tvari , trjeslovinc i eterično ulje II kojem se nalaze eineat tujon i druge sastavne tvari. Divlji pelin time potiče funkciju želuca i druge aktivnosti probave, ali isto tako istjeruje vjetrove i djeluje:: kod proljeva. Djeluje blaže nego srodni pravi pelin, nije tako gorkog okusa i sadržo znamo manju količinu tujona. Oparak (1-2 čajne žličice zeleni/šalica, ostaviti da ods[Qji 10 minuta, ne sladiti) djeluje kod probavnih tegoba. Pelin sc upotrebljava kao začin za prevenciju i poboljšanje okusa kod jako masnih jela (jegu-lja, patka, guska, ovčetina).
listovi i cvjetovi
Mirisni pelin Artemisia abrotanum
Biljka između ostalog sadrži gorke tvari i eterično ulje II kojem se nalazi tu jan i artcmisiaketon koji su odgovorni za blagu začinsku aromu koja podsjeća na limun. li lijekovima se upotrebljava slično kao divlji pelin ili pravi pelin za poticanje iz lučivanja probavni h sokova i za lakšu probavu masnih jda. Kućni lij ek za ovu primjenu je oparu (1-2 čajne žličice zeleni/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta, pi ti nezaslađeno. eventua lno pomiješa-no s istom kol i činom divljeg pelina, kima il i komorača) .
Homeopatija b iljku koristi kod nateknuća žlijezda i anoreksi je.
Ustovi i cvjetovi
.. Polugrm
... od srpnja do rujna
... 60-100 cm
III- Obilježja stabljika uspravna, razgranjena, pri tlu odrvenjela; listovi spiralni , s višestruko urezanim lapovima, uskim 'iskama, obrasli polegllm srebrnastim dlakama: glavica cvijeta malena, neprimjetna; aroma.tičan miris
"" Stanište autohton u Sredozemlju, raširio se u Europi manastirskim vrtovima; danas većinom rijetka biljka
"" Uporaba svježa ili osušena zelen; probavni organi; začinska biljka
199
z « ~ ...J
li'- Trajnica .. od svibnja do lipnja .. 2Q..30cm
iii" ObUJežja stabljika uspravna, nerazgranjena, gola; listovi s mrežastim žilama, pri vrhu stabljike 4 lista u rukavcu (rijetko 5 ili više listova); cvjetovi s 4lat1-ce (ovisno o količin i listova, j više od 4 latice); bobe plavo-cme
... Stanište pojedinačno na humusnim tl ima bogatim hranjIvim tvarima u bjelogorič
nim šumama i šumama na adama iti naplavinama uz tekućice
.... Uporaba svježa zelen; uhomeopatlji kao sredstvo protiv bolova; nije za samoliječenje!
200
Četverolisni petrov križ, križarica Paris quadrifoJia
Za ljekovito djelovanje ove biljke između ostalog odgovorni su saponini . Pripravci od zeleni ili babica su prije bili prisutni i u narodnoj medicini, no II današnje vrijeme križarica se upotIcbljava samo još II homeopatiji kod zubo- Ustovi i cvijet
bolje i drugih neuralgija u područ-ju glave i lica. Biljka nije prikladna za samoliječenje. Crno-smeđe bo-bice: su otrovne i nakon jela izazivaju napadaje vrtOglavice:, te: teške kolike i tO posebno kod djece koja p lodove mije:njaju s plodovima borovnice. Ptice: ih mogu pojesti bez posljedica i navodna orrovnost za ptice pjevice nije dokazana.
Kozlac Arum macuJatum
Listovi sadrže aroin, tva r jako ljutog okusa koja peče u ustima i ždrij elu. Narodna medicina ne uporrebaljava biljku. Horneopatija kozlac preporučuje kod upala II usnoj šupljini, infekcija kao Što su zaušnjaci, ospice i šar1ah. te kod promuklosu . Biljka zbog mfovnosti nikako nije prikladna za samoliječenje. Konzumiranje privl ačnih crvenih plodova lagano slatkastog ok usa ovisno o količ ini može izazvati tegobe II želucu j ceije- Usti cvat vima, odnosno jake grčeve.
Pricvjerni list je zamka koja opkoli i zadržava prispjele opraš ivače.
~
~
~
~
~
~
Trajnica od travnja do svibnja 25-30 cm
Obilježja
'" O N r :pn
listovi svi prizemni, s du-gačim peteljkama, široko strel ičasti, odozgo sjajno tamnozeleni s tamnocrve-nim mrljama; cvat okružen bl ijedim pricvjetnim listom; bobe koraljna crvene; Stanište raširen na tlima bogatim humusom u bj elogoričn im
šumama I šumarcima na adama ili naplavinama uz tekućice
Uporaba podanak; samo uhomeo-patiji kao sredstvo protiv bolova; nije za samoliječenje!
201
u « ...J N O
"
III> Trajnica III> Od lipnja do srpnja .. 80-100 cm
III> Obilježja podanak debeo, puže u mulju; stablj ika uspravna, trobridasta: listovi l!spravni, ravni, dvoredni, često s valovitim rubom; cvat u obliku kli pa
... Stanište porijeklom iz prednje Azije; u srednjoj Europi uz tekuć ice kao iz vrta podivljala biljka
lill- Uporaba podanak; probavni organi; začinska biljka
202
Iđirot Acorus calamus
Iđirot sadrži eterično ulje II kojem sc nalaze razne hJap ljive sastavne tvari aromatičnog m irisa i gorke tvari . Iđirot je aromatičan tonik koji poboljšava ape tit i potiče probaw
vu. Kod tegoba želuca i probavnih tegoba živčane prirode dobar je oparak (2 čajne žli č ice isitnjenog pripravaka/šalica, ostavi ti 15 minuta da odstoji) koji se ne smije kor isliti neograničeno, t j. kao svakodnevni napitak. Iđirot jc:: osim toga j sastOjak II gotOvim pripravcima za navedena područja primjene te razn ih biljnih rakija. Homeopacija biljku također primjenjuje kod List i cvat sličnih tegoba.
Mjehurasti bračić Fucus vesiculosus
Ova morska alga osim neobičnih
ugljikohidrata (a1gimka kiselina,
šećerni alkohol manit) sadrži i
spojeve joda koji su II strukturi
slični hormonima gušterače:: .
Zato potiču aktivnost
guš terače:: i tO može dovesti do
gubitka težine::. Ova terapija
nije ncprob l ematićna i trebala
bi sc provoditi pod nadzorom liječ
nika. Biljka zbog toga ipak nije prik
ladna za samo l iječenje. Homeopati
ja mjehurasti bračić primjenjuje na
sličan način . Sluzi koje ne sadrže
jod višestruko se upotrebaljavaju
II kozmetici tc II tehnologiji Grančica
živcžnih namirnica kao sredstvo
za učvršćivanje.
Ilo- Višegodišnja morska alga
~ od siječnja do svibnja
(spore) .. 20-7Qcm
... Obilježja viličasto razgranjena, kožnata, jako gruba, plos
nata, na rubovima glatka.
sa središnjom filom. na
obje strane od žile plikovi s
plinom; na vrhovima grana
posebno velike nakupnlne
pune sluzi S organima za
razmnožavanje .. Stanište
na kamenju i stijenama
gornje zone morske mije
ne; Atlantik, Sjeverno mo
re. istočno Sredozemlje
.. Uporaba osušena biljka; poticanje
izmjene tvari; nije za samo
liječenje!
203
> ul ~
« .<fl
...J
lli" Višegodišnj i listasti lišaj .... Od siječnja do prosinca
(spore) .... 5-10cm
~ ObIlJe~. neravnomjerno vi l ičasto
razgranjena sle1jka s uvijenim, udubljenim i izokrenutim grančicama, suho lomljiv I odozgo sjajno smeđ, odozdo siv, vlažno elastičan i zelenkaste boje
... Stanište otvoreni pašnjaci i prorjeđene crnogorične šume; najviše u brdima i sjevernoj Europi
... Uporaba osušena steljka; oboljenja dišnih puteva
204
Islandski lišaj Cetraria islandica
Ovaj lijepi j II Njemačkoj jako rijedak listasti lišaj sa· drži sluzi i razne lišajne kiseline koje određuju okus. Kao biljka kod koje djeluju sluzi upotrebal;ava se za ublažavanje nad raženosti kod katara i s ličnih oboljenja dišnih puteva i kod upalnih procesa II želučano-crijevnom traktu. Prisutne gorke tvari pojačavaju
apetit. Islandski lišaj može sc nabaviti u ljekarni. Prisutan jc u raznim gotovim pripravcima. Oparak (2 čajne žličice lišaja/šalica, ostaviti da odstoji samo kra tko. eventualno začiniti s m e
dom) se može preporučiti kod hripavea i suhog kašlja.
Grančice steljke
Poljska presilea Equisetum arvense
Poljska presilca sadrži razne flavonoide, saponin, tragove alkaloida i veliku količ inu kremene kiseline. Kod lij ečenja se prije svega ko risti djelotvornost poticanja izlučNanja mokraće kod tegoba s bubrezima i mokraćnim
mjehurom tc kod reumatskih tegoba zglobova. Većinom se ne upom:bljava sam, nego zajedno s timijanom, crnim slje
zorn, cvjetovima lipe, suliča
stim trputcom, komoračom i bazgom. kao Sa5wjak II čajevima za čišćenje krvi i poticanje izlučivanja mokraće. Osušena zelen ponekad se zbog velike Grančice steljke količine kremene kiseline koristi-la i za poliran je posuđa od kositra.
~
~
~
~
~
~
Trajnica
" :o en (j) r ()
rn
od svibnja do lipnja (spore) 20-50 cm
Obilježja stabljika sa sporangijima blijedo svjetlosmeđa. ne-razgranjena, samo u pro-ljeće; sterilna stabljika listopadna, bogato raz-granjena; pOjedinačn i dije-lovi stabljike izbrazdani, pri tlu sa 6 - 16 tamnosmeđih zuba 5tanlšte jako česta na izmjenično
vlažnom glinovitom tlu; rubovi puteva, neobrađena
polja, vrtovi Uporaba osušena zelen; mokraćni putevi
205
ul
'-' « ~
z >« Ir a. « a.
... Trajnica li" od kolovoza do listopada
(spore) .. 20-50cm
~ Oblll.~a podanak puzav, u presjekuu obliku orla (ime biljke): listovi uspra\'ni, višestruko perasti, rub trokutast; liske na rubovima svinute
.. Stanište često na svježim tlima uz rubove šuma, na čistinama i pašnjacima
.. Uporaba listoVi; samo u gotovim pripravcima; nije za samOliječenje!
206
Orlovska bujad Pteridium aquilinum
Listovi orlovske bujadi sadrže flavoDoide, saponinc. glikozide i velik broj drugih tvari jake biološke djelotovornosti. Djelotvornost poti-canja izlučivanja mokraće Grana prije se iskorištavala II nar-odnoj medicini. Pripravci se danas upotrebljavaju samo II gOtovim ljekovima kod reume i prohavnih smetnji. Biljka zbog otrovnosti nije prikladna za samoliječenje. Mladi listovi ne smiju se spravljati kao samoniklo povrće kao što je uobičajeno u nekim područjima. Orlovska bujad Otrovna je i za životinje biljojede i divljač ga većinom izbjegava.
Samonikla paprat, muška paprat, narola Dryopteris fjJjx-mas Biljka osim trijeslovine i gorkih tvari sadrži i spojeve florogludna koji su prisutni samo kod ove v rSte. Oni su za toplokrvne životinje jako, a za beskraljcšnjakc iznimno otrovni i već od Starog vi-
Grana
jeka se koriste kao sredstvo protiv crijevnih parazita (trakavica, askaridi). Točno doziranje jc jako teško. Kura protiv crijevnih parazita smije se provodi ti samo prcma uputama liječnika s gotovim preparatima. Krivo doziranje dovod i od oštećenja vida do sljepila i do teškog nadraženja probavnih organa s kolikama. Bi ljka se nekad smatrala muškim dijelom (filixmas) srodne ženske paparati (filix fcmina).
.. Trajnica
.. Od lipnja do listopada (spore)
.. 30-120cm
lli> ObilJežja podanak izvana smeđ, iznutra zelenkast; listovi uspravni, čvrsti, rubovi široko !ancetasti, dvostruko perasti; liske nazubljene
.. Stanište vr10 često i jako raširena u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama
.. Uporaba podanak: crijevni paraziti; nije za samoliječenje!
207
208
1 Srcopue Antennaria dioica Negnojeni t ravnjaci, zaštićena biljka! Trijeslovine, rijet ko kod oboljenja dišnih puteva i protiv proljeva
2 Mirišljavi štrbac Meum athamant/cum Brdske livade i brdski
pašnjaci. Eterično ulje potiče apetit i probavu
3 Rubus chamaemorus Tresetne močvare, grmovite vrištine; zaštićena biljka! Plodovi bogat i vitaminima i kiselinama, kod prehlada.
4 Ledum pa/ustre Močvarne šume. Eterično ulje u homeopa tiji kod reume i osipa na koži; zaštićena bi ljka1
5 Okruglolisna kruščica Pyrola rotundifolia Crnogorične šume; zaštićena biljka! Samo još vrlo rijetko u homeopat iji kod upala mokraćnih organa.
6 Gorka ognjica 'beris amara Grmovi. Glikozidi gorušičina ulja za poticanje probave, u homeopatij i kod tegoba srca.
7 Zelenčić Chimaphila umbellata Crnogorične šume; zaštićena bi ljka! Rijetko u homeopatiji kod tegoba s bubrezima, mokraćnim mjehurom i prostatom.
8 Mertensla maritima Rubovi obala tekućica. Glikozidi gorušičina ulja za poticanje probave; samoniklo povrće , salata.
209
210
1 Morski luk Urg/nea marit ima Obalne dine i stijene. Otrovni glikozidi , kod sla bosti srčanog mišića; također i kao otrov za štakore.
2 Otrovna kositrenica Ephedra distachya Brda uz obalu. Samo j Oš", homeopatiji kod astme, alergija j
smetnji kr\'otoka.
3 Orlovac Galega officinalis Vrtovi, neobrađena polja. Alkaloidi snizuju kol ič i nu
šećera u krvi, većinom samo u homeopatiji.
4 Proljetni gorocvijet Adonis vsmalls Suhi travnjaci; zaštićena biljka! Otrovni srčani glikozidi , u homeopatiji kod proble ma sa štitnjačom.
5 Žuti šeboj CheJranthus cheiri ZitJ ine, sLijem:~.
Glikozidi sjemenki u homeopatij i kod tegoba srca i bolesti jetre.
6 Bodlj ikava veprina Ruseus s eu/eatus Šume i grmovi. Saponini kod smetnji u prokrvljenosti i oboljenja krvnih žlla .
7 Vučja stopa Arlstolochla clematItis Obale rijeka, vrtovi. U prošlosti kod upaljene kože i infekcija, moguće da izaziva rak.
S Šafran Crocus sativus Biljne zajednice na stijen ama i travnjacima. Većinom u homeopatij i kao sredstvo za poticanje mensl ruacije.
211
212
1 Pitomi kesten Castanea sativa Mješovite bjelogorične šume. Listovi u narodnoj medici ni kod katata dišnih putova i kašlja hripavca.
2 Crni Jasen Frax.lnus ornus Mješovite bjelogorične šume. U dječjoj medicini kao blag laksativ i za potporu jetri.
3 Kisela (gorka) naranča CItrus aurant/um Kultivirana biljka. Eter ično ulje za jačanje apetita, jačanje želuca.
4 Obični orah Juglans regla Kultivirana biljka. Trij eslovine listova kod tegoba želuca i crijeva, te oboljenja kože.
5 Puzajuća borovica Juniperus sabina Biljne zajednice na st ijenama. Eterično ulje s otrovnim komponentama. samo u homeopatij i kod žens kih tegoba.
6 Oleandar Nerlum oleander Biljne zajednice na obala ma, ukrasna biljka. Otrovni glikozid i, samo u gotovim pripravcima sa standardizi ranom ko lič i-
nom aktivnih tvari kod slabog srca.
7 Lovor Laurus nobilis Šume i grmovi . Eterično ulje p lodova kod
obolj enja kože i u veterini.
8 Obična smokva Ficus carica Kultivira na bilj ka. Zrele smokve (nezrele su otrovne!). S d rugim bilj ka-ma kao blagi laksativ.
213
~ r--- ::;:-~-'
~ LU N O O LU cl: ul
214
1 Ricinus, skočac Ricinus communIs Ukrasna biljka. Sjemenke jako otrovne: hladno prešana neotra\' no ulje kao laksativ ( u kozmetici.
2 Mirta, mrča Myrtus communis Grmovi i šume. Eterično ulje, prije svega u homeopatij i kod obo-ljenja dišnih puteva.
3 Jesenski procvat, sotonina jabuka Mandragora autumnalis Rubovi puteva, neobrađe na polja. Otrovni alka lOidi, u goto vim lijekovima protiv reume; stara 'čarobna" biljka .
4 Bojarska broćika Rubia tinetorum Neobradena polja. Gl ikozidi sprečavaju nastanak mokraćni h kamenaca i sprečavaju upale.
5 Hibiskus Hibiscus rosa - sinensis Ukrasna biljka. Cvjetovi (također i drugih vrsta) za bojanje i aroma-tiziranje biljnih čajeva.
6 Bljušt Tamus communis Šume, grmovi, šikare. Tva ri jako nadražuju kožu, samo u homeopatiji kod oboljenja kože.
7 Veliki zimzelen Vinca major Grmovi, ukrasna bi ljka. Alkaloidi u homeopatiji protiv krvarenja i obolje-nja kože.
8 Kostriš Seneela blcolor Stijene na obali. U homeopatij i kod obo-ljenja OČiju (katarakt, upala očne spoj nice).
215
w ~
...J
::;: W N O cl W ll: ul
216
1 Artičoka Cynara scolymus Kultivi rana biljka. Gorke tvari za poticanje nastanka žuč i i prevetivno protiv arteroskleroze.
2 Žuti naprstak DIgitalis lutea Rubovi šuma; zaštićena biljka! Srčani glikozidi, istovre-meno i pot i ču i zl učivanje
mokraće; samo u gotovim pripravcima.
3 Puteni dubačac Teuc,Ium marum Grmovi. Eterično ulje itrijeslovina u homeopatij i kod obo-ljenja dišnih puteva .
4 Crvena pupavica Echinacea purpurea Ukrasna biljka iz Sjeverne Amerike. Jačanje vlast itog obram-benog sustava i poveća-vanje otpora na infekcije.
5 Ćehulja M yrrhls odorata Brdske livade. Eterično ulje za pobOljAA-vanje apetita i probave, ta kođer i u veterini.
6 Centranthus rubea Zidine. st ijene na obali. vrtovi. U gotovim pripravcima kao sredstvo za smirenje, s l i ča n kao baldrijan.
7 Sikavica Silybum marianum Padine. livade, šikare. Kompleksna mješavina aktivnih tvari protiv kro-ničn i h oštećenja jetre.
8 Vunasta pusti kara DIgitalis Janata Prorijeđene šume, također i uzgajana. Srčani glikozid i u gotovim lijekovima protiv slabosti srca.
217
KAZALO
AtxlO\lina 57 Bijela gorWica 81 - fI1Q(Iogyn8 3J
Achillea millefolium 62 Bijela mrtva kopri~a 74 Crna OOlga 56
Aron/fum napellus 170 Bijeli glog 31 Crna borovnica 13<1
Acorus calamus 202 BUeli luk 67 Crna bumlla 104
AdoniS vemalis 211 Bijel i sljez 25 Crna gorusica 82
Aegopodium podagra ria 37 Blj~1215 Crna pomoćnica 54
Aesculus hippocastanum 78 Bod ljikava veprina 211 Crni blJuŠ!ac 50
Acthusa cynapium 44 8(lJarska broćika 215 Crni gavez 138
Agrimonia eupatoria 90 Barač 162 Crnijasen 213
Ajuga repwns 172 Borago 162 Crni k im 24
Alchemilla vulgaris 84 Borogo officina lis 162 Crni Iopuh 141
AJ/mri<! perio/ata 17 Borovnica 134 Crni rib iz 191
Atrium cepa 68 Bosiljak 72 Crni sljez 131
- sativum 67 Božikovina 23 Crn i t rn 33
-schoenopraslIffl 144 BroSSica nigra 82 Cmjika 24
-ursinum 64 Brdski vrisak 159 Crocus sativus 211
Althaea officinalis 25 Srđanka 107 Crvena bazga 100
Anchusa officinalis 163 Brusnica 20 Crvena pupavica 217
Anemone nemor05a 58 Bryonia alba 50 Crveni bljuštac 193
Anethum graveolens 91 - creIica 193 Crveni glog 32
Angelica archangelica 96 Crveni luk 68
Ani~ 36 Calendula officinalis 110 Crveni r'l8prstak 150
Antl1rlscus cerefolium 40 Calluna vulgariS 128 Cynara scolymus 21 7
Anthyllis vulneraria 117 Ca/ystegia sepium 51 Cynoglossum officina l,'
Apium graveolens 39 Capsella bursa-PilSlOriS 16 Cylisus SCOPilr;us 11 H
Apta 57 Card(lmine pratensis 123
Arctium /appa 143 Carum carvi 38 Cakalj 106
. minor 143 Castanea sativa 213 Čehu lja 217
- tomentosa 143 Ccler39 čestoslavica 160
Arctosraphy!os uva·ursi 52 Cenlaurium erythraea 139 ćešnjača 17
Aristolochia e/ematitis 211 Gentrant/IUS ruoor 217 češnjak 67
Armorocia rusticana 18 DJlraria islandica 204 ćetvcrolisoi petrov ku,
AmiCa monlana 107 Chamaemelum nobile 60
Amika 107 Chamomilla recu!ila 59 Daphne ~um l ... "
Ar/emlsia abroranum 199 Cheiranthus cheir/211 Datura stramonium 5:t
- abs/mhium 1 15 Ctlclidonium majus 79 [)espik 174
·dracunculus 114 Chimalm!!a umbell<lra 209 Digiralis I.mala 217
vulgaris 198 Cichorium intybus 167 -lutea 217
Artičoka 217 Cicuta virosa 46 - purpurea 150
Arom maculalum 201 Cikorija 167 Divlja broći ka 22
Atennaria dioica 209 Cirrus auranlium 213 - DMja gorušica 80
Atropa belladonna 136 Cnicus Oeneoic/u5 106 Divlja maćuhica 169
COChlearia officinalis 19 Divlja ruža 135
Bagrem 71 Colchleum aulumnale 145 Divlji kesten 18
Bellis perennls 61 Conium macu/alUm 43 Divlji luk 64
Berbcris vulgaris 105 COllva/laria majalis 65 Divlji pelin 198
BctoniCa officinalis 152 Coriandrum sativum 4 2 Divlji perSin 44
BeIUIa pendula 194 Coronilla vana 148 Divlji sljez 131
Bijela ćemerika 6 9 Crataegus laevlgatll 32 Dobrićica 171
218
Orllllu~c 14
O~eris filix-mas 207
OurđiCa65
fchlnacea purpurea 217
CphC(1ra disfachya 211
Cpllob/um angustifolium 127
LQuisetum arvense 205
lstragoo 114
Luonymus eurOpa(!a184
CupatOtium cannabinum 142
, uphorb/a cyparlssias 86
euphrasia rostkoviana 77
ncus cariCa 213
nIIpendula ulmaria 27
Foeniculum vulgare 94
fragaria vesca 26
FraJlinus ornus 213
rucus vesiculosus 203
Fumaria offiCinalis 146
Ga!an/hus nivalis 70
Galega officinalis 211
Ga/ium aparine 22
mol/ugo 22
odora/um 21
Gen/sta tinctoria 119
Gentiana lutea 103
Geum urbanum 88
G/eChoma hederacea 171
Gorka trava 49
Gorki trolist 49
Gorkostad 161
Gorska ognjica 209
Gospin plašt 84
Gospina trava 99
Grozničava trava 139
Hajdučka trava 62
Hedera helix 197
Helichrysum arenarium 116 Hepatica nobilis 166
Heracleum SplJondylium 45
Hibiscus rosa-sinensis 215
Hibiskvs 215
HippoplJae mamnoidf1S 190
Hrast lužnJak 195
Hren 18
Humulus lupulus 186
Hyoscyamus niger 104
Hypericum perforatum 99
Hyssopus officinalis 177
Jberis a mara 209 lđlrol202
Ilex squ/foIium 23
Imela 1-89
InuJalJe/enium 109
Islands-klllšaj 204
Jabuka 30
Jarčcvac 37 Jarebika 34 Jesenski procvat 215
Jctrenka 166 Juglans regia 213
Juniperus communis 178
- sabina 213
Kantarion 99
Kapula 68 Kasna hP<l98
Krm38
Kise la (gorka) naranča 213
Klekovina 181
Komorač 94
Konoptj~ 142
Kopar 91
Korijaooar 42
Koromač 94
Kostriš 215
Kozlac 201
Krabuljica 40
Krasu ljica 40
Krila rica 200
Krkavina 192
Kupina 28
Kuriea 62
KužnJak 53
labumum sipinum 120
- anagyroides 120
ladolct 51
lamium a lbum 74
laurus nobilis 213
Lavanda 174
LavafK1ula anguslifolia 174
Lal.arkmja 21
lC(1um palusIro 209 Loonurus card/aca 153
lepidium s.1llVum 15
l epuh 141
levisticum o!licifliJ/e 95
LinMia vu lgilrls 122
Unum usitatissimum 165
Uvildna rezuha 123
livadna ŠlIpika 45
livadn; dvornik 133
lomljiva vrba 196
lovor 213
luk vlasac 144
lJekollita anđetika 96
ljekovita kadulja 175
l}ekoviti Čistac 152
Uekovitll1C'11eI) 110
L}ekovlfi odoIjen 130
Ljekoviti pluenjak 164
l jekOViti volujak 163
LJupčac 95
llUII žednjak 87
Mačja metvica 76
Majćinsl<i vrat ić 63
Mata kičica 139
Mala krvara 126
Mahna 29
Maloliso8 lipa 98
Mal,Js domestica 30
Malva sytvestriS 131
Mandragora (Jutumnalis 215
Matičrllak 73
Mažuran 75
Medvjeđi dlan 45
Medvjeđi luk 64
Medvjelka 52
Melilorus alrissimus 121
-Officinalis 1 21
Mclisa 73
Melissa omclrw/Js 73
Menta 156
Mentha aquatica 156. 157
-1l(vensls t57 spicara 156. 157
SUOVCO/eIlS 158
219
KAZALO
- II piperita 156
Menyanthes trifoliata 49
Mertensia marilima 209 Meum athamanticum 209 Miloouh 177
Mirisna ljubica 168
Mirisni pelin 199 Mirišljavi štrbac 209
Mirta 215 Miš;akinja 47
Mjehurasti bračić 203 Mlječika 86 MoraY1\a 107 Morski luk 211
Mrazova<: 145
Mrta 215 Muška P<lprat 207
Myrrhls odorata 217
Myrtus communis 215
Narola 207 Nasturtium officinale 14
Nepeta cataria 76
Nerium o/eander 213 Neven 110
Nigella sativa 24
Obićan vratić 113
Obična oorovica 178 Obična breza 194
Običrla celinščiea 173 Obična kiselica 140
Obična koPfiva 185 Obična krkavina 183
Obična kurika 184 Obična majtina dušica 154
Obična pljuskavica 99
Obična sapunika 48
Obična smokva 213 Obična smreka 180
Obična srčen i ca 153 Obična turica 90
Obična vodopija 167 Obična vrkuta B4
Obična zlatnica 108 Obična žutika 105
Obični bfšljan 197
Obični Čitak 143 Obićni hmelj 186
220
Oblčnllaollist122
Obični likoVac 129 Obični mesiatak 111
Obični mravinac 151
Oblćnl orah 213 Obićni spori~ 149
Obični stolisnik 62
Obični trputac 187
Oelmvm baSilicum 72
Očanica 77 OkruglGliSna krušćica 209
Okruglolisna metvica 158
Oleandar 213 Ononis spinosa 147 Opijumski mak 125
Opvtina 132
Origan 151 Origanum majorana 75
-vulgore 151
Orlovac 211
Orlovska bu}lid 206 Omlthogalvm vmbellatum 66
Otrovna kositrenica 211
Oxalis acetosella 35
Papave( (Meas 124
- semnlferum 125 Paprena met~ica 156
Paris quadrifolia 200
Pasja ruža 135
PasJa kovina 183 Pasji dren 183
Pasji )ezik 137
Pasji Ifn 190
Paskvica 161 Pastinaca sativa 93
Pastirska torbica 16
Pastrnak 93
PćcllnJa ljubica 73 Pelin 115
Peri in 92
Peras/tes Ilybridus 141
Petoprsta 83 Petroselinum crispum 92
Picea abies 160
Pimpinella anisum 36
-major41 -Pinus mugo 181 Pitomi kCSten 213
Pjegava kukuta 43
Pješčano smilje 116
Planinski bor 181 Plantago lanceolata 188
- major 187 Pla~ i jedić 170 Podbjel112 Polygonum aviculare 132
- bistorta 133 Polj5ka preslica 205
Poljski mak 124
Polen!lIIa anserina 89
- erecta 83 Potočarka 14
Povratić63
Prava kamilica 59 Pra~a končara 27
Pra~a maj čina du~ica 155
Pra~i blarenak 88
Pravi lan 165 Pravi oman 109
Pravi pelin US Primula elalior 101
- veris 101 Proljetni gorocviJct 211
PnJnella g,andiflora 173 vvlgorff; 173
Prunvs spinosa 33
Prer/d/um aQvlllnvm 206 Ptič ije mlijeko 66
Ptičja trava 132
PvImonaria officinalis 164
Puteni dubačac 217 Puzajuća borovica 213
Puzajuća ivica 172
PUZ8V!1lvica 172
Pyrola rotundifolia 209
Quercus rObur 195
Radič 167 Rana lipa 97
Ranjanlea 117
Ranjenik 117
Rllamnus cafllartica 183 - (rangu/a 192
Ribes nigrum 191
Ricinus 215
RicinlIS commvniS 215
Rimska kamilica 60
Roblnla psem10acacla 71
Rosa canina 135 Rosmarinus officinalis 176
Rosnica 146
Rosopas 79
Rubia tlnctorum 215
Rubus chamaemoros 209
fruticosus 28
Idaeus 29
Rumex acetosa 140
Ruscus aculea/us 211
Rusomača 16
Ruta graveolens 85
Ružmarin 116
Salix tragIlis 196
Salvia officinalis 175
Sambucus ebulus 57
nigra 56
racemosa 100
Samonikla paprat 207
Sanguisorba minor 126
Saponaria offICinalis 48
Sasa 58
Satureja mofllana 159
Sedum Rf:n> A7
Senecio biooior 215
Sikavica 217
Silybum marianum 217
Sinapis alba 81
arvensis 80
Sjetvena grbica 15
Skoćac 215
Smreka 180
Solanum dulcamara 161
- nigrum 54
Solidago canaclensis 108
-gigantca 108
- virgaurea 108 Sorbus aucuparia 34
Sotonina jabuka 215
Srcopuc209
Srčenj ak 83
Srijemu! 64
Stellaria media 47
Steza 89
Su'ičasti trputac 188
Symphytum officinale 138
Safran 211
Šareni grošar 148
Šumarica 58 Šumska jagoda 26
Šumsl<i cecelj 35
Šumski sljaz 131
ramus communis 215
Tanacerum parthenlum 63
- vulgare 113 Taraxacum officinale 111
Taxus baccata 182
Teucrium marom 217
Thuja OCCidentalis 179
Thymus pu/egioides 154
- vulgaris 155
nj/a comara 98
. platyphyllos 97
Timijan 155
Tisa 182
Tratinčica 61
Trnjina 33
Trolistica 49
Troskot 132
Troskotnjača 114
Trubeljika 46
Tru!ljlka 192 Tussl/ago farfara 112
Udikavina 55
Urg;nea mar/tima 211
Urtica diOica 185
-urens 185
Uskolisni trputac 188
Uva 52
Vaccinium myrtillus 134
- vitis-Idaea 20
va/ariana officinalis 130
Valerijana 130
Velebilje 136
Ve lecvjetna d i y i~ma 102
VelatIsna lipa 97
Velika bedrenika 41
Velika žutilavka 119
Veliki gavez 138
Veliki trputac 187
Veliki zimzelen 215
Verafrum album 69
Verbascum densiflorum 102
Ver/.Jena officinalis 149
Veronica offICinalis 160
Vibumurn opulus 55
Vldac 77
Vinca majOr 215
Viola odora!a 168 • lricoIor 169
Virak84
Viscum album 189
ViSibaba 70
Visoka kopriva 185
Visoki Jaglac 101
Vlasac 144
Vodena metvica 157
Vrbolika kiprovina 127
Vriština 128
Vrtna rutviCa 85
vrlni borovnjak 15
Vrtni mak 125
Vrtni petir) 115
VlIČja stopa 2U
VUĆli trn 190
Vunasta pustikara 217
ZapaOIla luja 179
Zct)8 klscltca 35
Zečja stopa 88
Zet jak 118
ZetJi trn 147
Zelencić 209
lelenIka 23
Zlatna kiša 120
Z~56
Železarka 149
Žličnjak 19
žuta sirištara 103
Žuti kokota<: l 21
Žuli naprstak 217
Žuti 5eboj 211
221
;
°o 'C .
"
.-
G .... ; ._ .. - : . . . t.._ .. ":r . , .
:! UkntO oct ton'enta I obntdio 'dis.l
Top Related