2. Gljive algašice i sluznjače
2.1. Kitridijale
2.2. Peronospore
2.3. Sive ili crne plijesni
2.4. Sluznjače
str. 17 – 23
3. Gljive
3.1. Gljive mješinarke
3.2. Gljive stapčarke
3.3. Nepotpune gljive
3.4. Mikoriza
str. 23 – 45
Sadržaj
1. Protisti
1.1. Steljnjače
1.2. Zelene alge
1.3. Jednostanične zelene alge
1.4. Kolonijalni oblici
1.5. Višestanični oblici
1.6. Morske alge
1.7. Smeđe alge
1.8. Crvene alge
1.9. Evolucija
str. 1 – 17
3. Plijesni
3.1. Gljive mješinarke
3.2. Gljive stapčarke
3.3. Nepotpune gljive
3.4. Mikoriza
str. 45 – 85
3. Gljive
3.1. Gljive mješinarke
3.2. Gljive stapčarke
3.3. Sive ili crne plijesni
3.4. Sluznjače
str. 85 – 95
3. Gljive
3.1. Gljive mješinarke
3.2. Gljive stapčarke
3.3. Sive ili crne plijesni
3.4. Sluznjače
str. 95 – 102
Sadržaj
41
Smeđe alge 1.7.
1.1. Steljnjače
1.2. Zelene alge
1.3. Jednostanične zelene alge
1.4. Kolonijalni oblici
1.5. Višestanični oblici
1.6. Morske alge
1.7. Smeđe alge
1.8. Crvene alge
1.9. Evolucija
1. poglavlje :
42
1 poglavlje PROTISTI
Smeđe alge Phaeophyta
Prisjeti se koje prilagodbe trebaju imati biljke da bi živjele na kopnu. To je zasigurno zaštitni sloj koji sprječava isušivanje, potpor-no tkivo koje omogućuje čvrstoću stabljici i dobro razvijen korijen koji crpi vodu i mine-ralne tvari iz tla. Imaju li to alge? Ne, osim jedne vrste smeđe alge koja je zbog izgleda nazvana morskom palmom (Postelsia palmae-formis). Šuplja i čvrsta stabljika drži biljku uspravnom izvan vode gdje provodi većinu svog života. Jestiva je i zbog toga se njezina brojnost drastično smanjila, a uz kalifor-nijsku je obalu zaštićena (slika 5.3.35. ).
Morska palma
Slika 5.3.35.
1 poglavlje PROTISTI
43
Smeđe alge 1.7.
Od svih smeđih algi 99,7 % ih je zastupljeno u moru. Opisano ih je od 1 500 do 2 000
vrsta i sve su mnogostanični oblici. Staništa ovih algi su hladna ili umjereno topla mora s kamenitom podlogom, visokom prozirnošću i velikim udjelom ki-sika. U sjevernom Atlantiku i Pacifiku poznate su po tome što stvaraju “podvodne šume” visine do 60 m (slika 5.3.36.
). Smeđe alge velikih dimenzija na talusu imaju dobro razvijen rizoid koji snažno učvršćuje algu za podlo-gu. Na stabljici osim listova ističu se i mjehuri (aerociste) koji su ispunjeni plinom zbog čega alga pluta pod vodom (slika 5.3.36. ).
Stanice smeđih algi sadrže smeđi pigment ksantofil i fukoksantin koji se akumulira u diskoidnim kloroplastima zajedno s asimilacijskim pigmentom klorofilom a i c. Kombinacijom ovih pigmenata kloro-plasti imaju zlatnosmeđu boju i zovemo ih feoplastima. Najčešći je skladišni polisaharid laminarin, a rjeđe šećeru sličan alkohol manitol (manat) i kapljice ulja. Stanice nikada ne sadrže škrob, iako je stanična stijenka izgrađena od celuloze i pektina, a javlja se gelu sličan polisaharid algin – fukoidin (kalcijeva sol alginske kiseline).
Smeđe alge imaju pokretne stadije zoos-pora i gameta s dva biča i crvenom očnom pjegom, što ih evolucijski povezuje sa zele-nim algama (slika 5.3.37. ).
Iz oplođene zigote razvija se diplo-idni sporofit koji na talusu ima vrčasta udubljenja – konceptakule u kojima su smješteni gametangiji (anteridiji i oogo-niji). Redukcijskom diobom u gametan-gijima nastaju haploidne gamete, jajna stanica i spermatozoidi (slika 5.3.38. ).
Slika 5.3.38.
Konceptakuli u kojima su smješteni gametangiji koji
mejotičkom diobom stvaraju jajnu stanicu i spermatozoide
Slika 5.3.36.
Talus smeđe alge Nereocystis sp. koja stvara
podvodne šume
Slika 5.3.37.
Izgled zoospore ili gamete s dva bočna biča
44
1 poglavlje PROTISTI
Gamete nastaju u ljetnim mjesecima, a otpuštaju se u vodu pod utjecajem mjesečeve gravitacijske sile. Žensku gametu nošenu vodom oplođuje pokretni spermatozoid, a iz oplođene jajne stanice nastaje diploidni sporofit. Pokazatelj napretka u evolucijskom ra-
zvoju nedostatak je gametofita kao zasebne biljke što je rezultat njegove redukcije (slika 5.3.39. ).
Smeđe su alge najviše zastupljene alge u Jadranskom bentosu. Od vrsta koje su indikatori organskog onečišćenja najčešće je prisutna nitasta slabo diferencirana Ecto-carpus siliculosus, plosnata Dictyota dicho-toma i mjehurasta Colpomenia sinuosa (sli-ka 5.3.40.a-c ). Na kamenoj podlozi, do dubine od jednog metra, često je prisutna vrsta lepezastog i lijevkastog izgleda Padina pavonica koja je indikator čistog mora (slika 5.3.40.d ).
Slika 5.3.39.
Izmjena generacije kod smeđe alge
c)
d)
e)
f)
a)
Slika 5.3.40.
Jadranske vrste smeđih algi:
a) Jednostavna nitasta Ecto-carpus siliculosus
b) Dihotomski razgranata alga Dictyota dichotoma s plosnatim talusom
c) Mjehurasti talus vrste Colpomenia sinuosa
d) Ljevkasti talus padinee) Talus s aerocistama i
središnjim rebrom u talusu vrste Fucus vesiculosus
f) Talus s kuglastim aerocis-tama jadranske bobičarke
b)
45
Smeđe alge 1.7. Česta je vrsta u Jadranu mjehurasti
fukus (Fucus vesiculosus) s vrpčastim i di-hotomski razgranatim talusom i steljkom sa središnjim rebrom (slika 5.3.40.e ).
Autohtona jadranska vrsta jadranska bobičarka (Sargassum vulgare) na talusu ima kuglaste aerociste (slika 5.3.40.f ).
Smeđa alga koja stvara podvodne šume uz sjevernoameričku pacifičku obalu je Ma-crocystis pyrifera (slika 5.3.41. ). Steljka je pomoću posebnih organa pričvršćena za podlogu na dubini od 2 do 25 metara, a može narasti i preko 100 metara. Veliki krpasti listovi na bazi imaju veliki zračni mjehur ispunjen zrakom, zbog čega listovi plutaju po površini.
SAŽETAK
Smeđe alge u hladnim i umjereno toplim morima stvaraju podvodne šume, a najveća je vrsta Macrocystis pyrifera.
Smeđa boja u algama kombinacija je bojila klorofila a i c, te smeđeg fukok-santina koji su smješteni u diskoidnim kloroplastima (feoplastima).
Skladišni je polisaharid laminarin, alkohol manitol i ulje, ne stvaraju škrob.
Diploidni sporofit ima u udubljenjima konceptakulima smještene gametan-gije, u kojima redukcijskom diobom nastaju jajna stanica i spermatozoidi.
Najpoznatije vrste u Jadranu kao indikatori organskog zagađenja su: Ectocar-pus siliculosus, Dictyota dichotoma i Colpomenia sinuosa.
Slika 5.3.41.
Alga velikih dimenzija Macrocystis pyrifera
PROTISTI1 poglavlje
46
1. Opiši kako izgleda talus divovskih smeđih algi.
2. Koji su najčešći pigmenti smeđih algi?
3. Imenuj neke vrste smeđih algi Jadranskog mora.
4. Gdje se nalaze i što se razvija u konceptakulima?
5. Analiziraj što sve povezuje zelene i smeđe alge.
Smeđe alge 1.7.
47
Smeđe alge imaju veliko ekonomsko zna-
čenje. Vrste iz roda Laminaria uzgajaju
se duž kineske obale. Godišnje se skupi 1,3
milijuna tona smeđih algi. Koriste se kao izvor
hrane, sirovina u prehrambenoj, farmaceutskoj
i tekstilnoj industriji.
Najdulji organizam na svijetu je 274 me-
tra dugačka Lobophora variegata koja
je pronađena na 222 metra dubine u tropskom
moru u blizini otočja Bahami.
Slika 5.3.42.
Sakupljanje smeđih algi posebno opremljenim
brodom
Slika 5.3.43.
“Šuma” smeđih morskih algi
Top Related