8/13/2019 Azizah Y. al-Hibri - Planiranje porodice i islamsko pravo

1/7

Azizah Y. al-Hibri

Planiranje porodice i islamsko pravoPreveo: Denan Imamovi!

Govor koji slijedi odran je "9. maja "993.godine kao dio Panel diskusije o religijskim i

eti#kim pogledima na pitanja populacije, sazvane od strane Organizacijskog odbora nevladinihorganizacija na Prepcom II Me$unarodne konferencije o populaciji i razvoju pri Ujedinjenimnarodima.

% % %Biljeka uz tekstU ovome govoru autorica daje kratak pregled pogleda islamskog prava o ovoj temi , a ne

promi#e nijedno pojedina#no stanovite vezano za raspravu o planiranju porodice. Namjera jeautorice posuvratiti panju #itaoca na vanost ispravnog ispitivanja dokaza i #inilaca sadranih ukonkretnom slu#aju koji se razmatra, u svjetlu svih relevantnih kako zajedni#kih tako ipojedina#nih #inilaca. Autorica tako$er eli naglasiti vanost formuliranja svih ovih analiza

daleko od svih oblika nametanja i prinude, bilo svjesnih ili podsvjesnih, pojedina#nih iliorganiziranih, uklju#uju!i tu i ciljane reklamne kampanje. Naposlijetku, svaka je muslimanka zasvoje vlastite odabire osobno odgovorna Bogu.

Veoma mi je drago to danas imam priliku obratiti vam se po pitanju planiranja porodice sta#ke gledita islamskog prava.

Da bi razumjeli ovu ta#ku gledita, trebamo razumjeti osnovno ustrojstvo ovakvog prava.Prije svega, osnovni tekst koji obezbje$uje vodstvo u svim pitanjima islama jeste Kuran,objavljena rije#Boija. Nijedan musliman ne moe usvojiti stanovite suprotno stanovitu Kurna.

Ipak, Kuran, koji obezbje$uje mnotvo posebnih propisa i op!enitih principa, ne ozna#ujejasno svaku mogu!u situaciju s kojom bi se mogli suo#iti muslimani. Zato slu#ajeve koji tu nisujasno nazna#eni, muslimani trae u primjeru i izrekama Poslanika Muhammeda (njegovomsunnetu), kao drugome izvoru vodstva. &esto, tako, ipak, ostaju otvorena neka pitanja tuma#enjaili primjene. U takvim se slu#ajevima muslimani oslanjaju na idtihad (i'tih(d), koji zna#isposobnost da se analizira kuranski tekst ili problemska situacija s obzirom na relevantni kulturnii povjesni kontekst, a onda izvede odgovaraju!e tuma#enje ili rjeenje utemeljeno na potpunomrazumijevanju kuranskih principa i Sunneta. Ovaj pristup ima za posljedicu veoma fleksibilnupravnu znanost a ukorjenjen je u kuranskom ajetu koji muslimane koji se na slau u nekompitanju upu!uje da rjeenje toga pitanja trae vra!aju!i se natrag rije#ima Boga i NjegovaPoslanika. "

Fleksibilnost islamskog prava nije slu#ajna. Ona je bitan dio kuranske filozofije, jer Islamje objelodanjen svim ljudima i za sva vremena. Sukladno tome, njegovo pravo mora biti sposobnoodgovoriti krajnje razli#itim potrebama i problemima. Osim toga, Isam je objelodanjivanpostepeno. Ova #injenica (kao i odre$eni ajeti uKuranu) pokazuje Boansko uvaavanje ljudskepoteko!e prilago$avanja na nagle promjene.2 Zato, fleksibilnost i evolucija su svojstvenaobiljeja religije. Ipak, treba naglasiti da ova fleksibilnost ima svoje granice. Ona se ne protee nanajosnovnija na#ela Islama, kao to je vjerovanje u jedinost Boga.

8/13/2019 Azizah Y. al-Hibri - Planiranje porodice i islamsko pravo

2/7

2

Me$u osnovnim principima idtihada su sljede!i:". Propisi se mijenjaju s promjenom u vremenu i prostoru;2. Biranje manjeg od dva zla; i3. Zatita javnog interesa. 3

U diskusiji o pitanju planiranja porodice, vano je sve ove principe i temeljne zakonskeokvire imati na umu.

Naprimjer, kada muslimanski u#enjak do$e do zaklju#ka o kontracepciji ili abortusu, vanoje za tog u#enjaka i zajednicu muslimana kojoj se obra!a procijeniti takav zaklju#ak u svjetlunjihovog javnog interesa. Ako, iz nekog razloga, postojanje ili blagostanje zajednice bivaugroeno, tada u#enjak i svaki #lan zajednice moraju, u dolaenju do svojih vlastitih kona#nihzaklju#aka, razmotriti tu #injenicu, koja je sadrana u gore navedenom principu (3) . Ovo je jedanod razloga zato se zakoni mijenjaju s promjenom vremena i mjesta.

Planiranje porodice u islamskoj tradicijiKao i druge dvije Ibrahimovske religije, Islam cijeni porodicu i podsti#e ra$anje. Zbog ovih

su #injenica neki muslimani zaklju#ili da Islam ne doputa planiranje porodice. Dva su dokaza#esto navo$eni kao uporite ovom zaklju#ku. Prvo, to to je Kuran muslimanima zabranioubijanje vlastite djece iz strahaod siromatva.4Drugo, to to je Poslanik potsticao muslimane dauve!avaju svoj broj ra$anjem.5Me$utim, ova tvrdnja ne #ini pravdu sloenosti islamskoga stava iukupnosti njegovih u#enja. U protivnom, bilo bi nemogu!e objasniti vjerodostojnu #injenicu da jePoslanik znao da neki od njegovih ashaba, uklju#uju!i injegovog ro$aka Al)ja, prakticiraju al-azl (prekid snoaja) a da ipak nije zabranio ovu praksu.6

Da bismo u potpunosti razumjeli islamsko gledite o planiranju porodice, trebamo paljivijepogledati sliku u cjelosti. Naravno, njegova je polazna ta#ka da podstakne zakon nepovredivostiivota. Odavde Poslanikov podstrek na ra$anje i kuranska zabrana #edomorstva, iroko rairenepredislamske prakse koja je uklju#ivala ro$enu djecu a koja je bila, uglavnom, motiviranagospodarskim i polnim obzirima.

Ipak, takav temeljni stav ne #ini neophodnim zaklju#ak da je kontracepcija, ili #ak abortus,zabranjena. Svakako, kroz povjest, najprisutniji stav me$u muslimanskim u#enjacima spramsprje#avanja za#e!a (contraception) bio je da je to dozvoljeno uz pristanak supruge, mada ponekadmoe biti okarakterizirano kao nepoeljno. Pristanak supruge je traen stoga jer je islam supruzipriznao pravo na spolni uitak i ra$anje.

Vode!i zagovornik ovog vi$enja je Al-*az(l) (u. """".godine), koji svoje zaklju#ke temeljina dobro poznatom na#elu da je doputeno ono to nije zabranjeno tekstom Kurana ilivjerodostojnim hadisom (rije#i Poslanika), ili analogijskim promiljanjem uz uvaavanje jednogili oboga.7 to se ti#e konracepcije, kako on navodi, ne postoje nikakve zabrane. Zapravo,suprotno je ta#no. Njegova analoka logika iznena$uje svojom jednostavno!u. U jednom djelusvoga dokaza, navodi da je, i pored Poslanikova podstreka na ra$anje, dozvoljeno zamuslimana/muslimanku da ostane neoenjen/neudata. Posljedica ostajanja neoenjenim/neudatom

8/13/2019 Azizah Y. al-Hibri - Planiranje porodice i islamsko pravo

3/7

3

na ra$anje, kako on prosu$uje, nije razli#ita od posljedice prakticiranja al-azla. &im je jednodozvoljeno, slijedi da je drugo, isto tako, tako$er dozvoljeno.8

Potom, Al-*az(l)ustanovljuje da je kontracepcija, mada ina#e dozvoljena, mekruh (pridjevu zna#enju nepoeljno ili neomiljeno) ako se prakticira da se izbjegne, naprimjer, dobivanje

enskog potomka. Glavna potpora ovome zaklju#ku je da se u Kuranu s neodobravanjem gleda napreferiranje mukog potomstva.9Al-*az(l), ipak, podrava kontracepciju zbog drugih razloga kaoto su zatita ene od opasnosti poro$aja, izbjegavanje siromatva, pa #ak i #uvanje enineljepote."0

U slu#aju paniranja porodice putem kontracepcije, elja da se izbjegne siromatvo ne kripravo na ivot ro$enog ljudskog bi!a. Naprotiv, njen cilj je sa#uvanje kvalitete dostojanstvenostiivota za one ve! ro$ene. S druge strane, koritenje kontracepcije da bi se izbjeglo imanje vieenske djece odraava svjetopogled i vrijednosni sistem eti#ki suprotan onome kuranskom. Na tajje na#in smatrano mekruhom i neodobravano od u#enjaka poput Al-*az(l)ja.""

Drugi se pravnici slau sa Al-*az(l)jevim temeljnim stavom o konracepciji ali se ne slau otome ta pojam mekruha podrazumijeva. Ovakvo neslaganje vrlo vjerovatno bilo je zasnovano nanjihovim nejednakim povjesnim i kulturnim iskustvima. Drugim rije#ima, ovo su vrste razilaenjapredvi$enih i doputenih prvim na#elom, a moda i ostalim gore navedenim na#elima idtihada.

KontracepcijaPo islamu, sperma sama nema neku naro#itu vrijednost. Sama, ona nije ivot, a da li !e se

razviti u ivot stvar je Boanske svemo!nosti. Poslanik osobno je rekao: Ne rezultira svakoizbacivanje sjemena nastankom djeteta."2 On je, tako$er, svojim ashabima rekao da ako Bogho!e stvoriti neki ljudski ivot, Bog tako i u#ini, prakticirali oni al-azl ili ne."3Neobi#naanalogija koju koristi Al-*az(l)dalje oslikava isto stajalite. Al-*az(l)izjedna#ava spolni snoaj s

sporazumom, jer se sastoji iz ponude i prihvata. Tako da, za svo vrijeme dok ponuda nijeprihva!ena, ona moe biti opozvana."4

Ibn Hazm, koji je ivio u islamskoj paniji (u. "063.godine), predstavlja vi$enje manjine okontracepciji. On usvaja krajnje ograni#avaju!i stav, obrazlau!i da je to forma skrivenog#edomorstva te da je prema tome zabranjena Kuranom. Njegov se argument temelji na izvje!u+ud(me, ene koja je #ula Poslanikovo spominjanje al-azla kao skrivenog #edomorstva."5 Al-*az(l)i mnogi drugi se prema istom izvje!u odnose druk#ije. Usredsre$uju!i se na #injenicu dafetus ne postaje ivo bi!e dok ne dospije do odre$enog stupnja razvoja, Al-*az(l)zaklju#uje danavedena izreka upu!uje na kerahijje (imenica u zna#enju nepoeljnost), a ne na zabranu. U ovomstavu, on se djelomi#no oslanja na odbijanje ashaba Al)ja da al-azl opie kao malo

#edomorstvo.

"6

Od pet glavnih tradicionalnih islamskih kola miljenja, ve!ina hanefija, malikija, daferija

(imamija) i hanbelija dozvolili su #injenje al-azla, uslovljenog pristankom supruge."7 Zapravo,neki od daferijskih i malikijskih u#enjaka dali su eni pravo na nov#anu nadoknadu od njenogmua, ako bi on primjenjivao al-azl bez njene suglasnosti."8 Ipak, daferije dozvoljavaju al-azlbez eninog neposrednog pristanka, ako je ona jo prije, na po#etku, pristala."9Neki se hanefije ihanbelije, me$utim, ne slau s glavnim stavom njihovih kola to se ti#e nunosti pristanka

8/13/2019 Azizah Y. al-Hibri - Planiranje porodice i islamsko pravo

4/7

4

supruge.20afije su dozvolili al-azl #ak i bez takvog pristanka, jer, po njihovom vi$enju, supruzije dato pravo zahtjevanja spolnog odnosa ali ne i insistiranja na ejakulaciji.2"

U skorije vrijeme, neki su se muslimanski u#enjaci vratili manjinskom Ibn Hazmovommiljenju. Dio razloga moda je ukorjenjen u njihovoj zabrinutosti za muslimanski ummet (neto

poput pojma narod ) koji je, kako oni vjeruju, postao ciljana meta propagande kontrole populacijeod strane Zapada. U takvom slu#aju, me$utim, pravilna analiza nije vratiti se natragkontraverznim argumentima Ibn Hazma. Radije, muslimanski bi u#enjaci svoje stavove trebaliu#initi jasnijim drugim muslimanima pozivaju!i se na ozakonjenje principa pravne znanosti, kaoto su ona prije navedena. Ovaj pristup bi im omogu!io da do$u do njihovih eljenih zaklju#aka, aistovremeno i puno pribliavanje ostalim muslimanima. To bi, tako$er, sa#uvalo cjelovitostreligijskih nau#nih analiza koje se ti#u zajednice na zrelim i principijelnim osnovama, pove!alosvijest zajednice, ostavljaju!i prostora za razli#ite li#ne odluke prosje#nog muslimana.

Abortus

Jo jedan od glavnih oblika kontrole populacije je abortus. Ve!ina muslimanskih u#enjakadoputa abortus, mada se razilaze u vezi s stupnjem razvoja fetusa iznad kojega abortus postajezabranjen.22 Da bismo razumjeli razilaenje u njihovim stavovima, prvo moramo istraiti taKuran kae o ovoj stvari.

Dva su kuranska odlomka koji oslovljavaju ovo pitanje. Oba opisuju stupnjeve razvojafetusa.23 Oni mogu biti ukratko izloeni na sljede!i na#in : sperma (nutfah) se razvija u maternici,zajedno sa jajacem, u zakva#enu grudvicu ( alaqah), onda u smeureni komadi!mesa (mud,ah)potpun po sebi ali jo nesavren, potom nastupa drugi stadij (halqan (har). U ovome posljednjemstupnju halqan !hara doga$a se udahnu!e due.

U#enjaci se slau daje abortus u ili poslije stupnja udahnu!a due zabranjen, izuzev s ciljemda se sa#uva ivot majke.24Oni se, me$utim, ne slau o tome kada je dostignut ovaj stupanj i da lije abortus #ak i u ranijem stupnju dozvoljen. Jedna skupina dozvoljava abortus do sto dvadesetog("20) dana.25 Druga ga zabranjuje od osamdesetog (80) ili #ak #etrdesetog (40) dana poslijeza#e!a.26U svakom slu#aju, mnogi zauzimaju stav da abortus ne postaje zabranjen iznenadno uodre$enom stadiju (bilo da je taj stadij dospio do udahnu!a due ili prije). Zapravno, abortuspostaje sve vie i vie mekruh kako se fetus razvija, dok ne postane kona#no zabranjen.27

S druge strane, manjina u#enjaka dri se veoma strogog pogleda koji zabranjuje abortus odmomenta kada se spermapri#vrsti u maternici, po teoriji da je to ve!na putu da bude udahnutadua.28I ovi u#enjaci smatraju da su abortusi izvreni u kasnijim stadijima trudno!e jo ozbiljniji

od onih izvrenih u ranijim stadijima. Ovaj su stav u skorije vrijeme prihvatili neki muslimanskipravnici, koji se u dolaenju do svojih zaklju#aka oslanjaju na svjedo#anstva nauke.Pozdravljaju!i mnoge napore ranijih muslimanskih pravnika u vezi s ovim predmetom, zaklju#ujuiz istraivanja suvremenih medicinskih i nau#nih dostignu!a da je zametak (embryo) ive!iorganizam od momenta za#e!a.29

Me$u glavnim tradicionalnim kolama miljenja, glavnina hanefija i afija dozvoljavajuabortus u periodu prije sto dvadesetog ("20) dana.30 Me$u manjinom afija koji se suprotstavljaju

8/13/2019 Azizah Y. al-Hibri - Planiranje porodice i islamsko pravo

5/7

5

ovom vi$enju je Al-*az(l), koji abortus opisuje kao 'in(yah (zlo#in).3" Hanbelije dozvoljavajuabortus prije #etrdesetog (40) dana (uzimanjem lijekova),dok daferije i malikije to zabranjuju ubilo kojem vremenu.32Naravno, sva ova vi$enja dozvoljavaju abortus u krajnjoj potrebi, kakva jespaavanje maj#inog ivota, #ak i poslije udahnu!a due.33

Vrijedno je spomenuti viestoljetni ivot islamskih drutava u #ijim su se centrima razvijalerazli#ite kole miljenja jedne kraj drugih. Sve te kole bile su primjeri dobroga i iskrenogidtihada. Odnos pojedinca prema bilo kojoj od ovih kola bio je #isto proizvod vlastitog stava.Op!i dojam koji proizilazi iz ove vrste idtihada jeste preferiranje planiranja porodice putemkontracepcije, kao manje sporne u odnosu na abortus.

Ako se, me$utim, ena suo#ila sa odlukom o abortusu, te ako je poslije razmiljanja zaistanala prosu$ivanje grupe koja dozvoljava (poput vi$enja ve!ine hanefija) ubjedljivim, onda ona nebi trebala biti obeshrabrena prethodnom raspravom o razilaenjima, i trebala bi se osje!atislobodnom pristati uz onu opciju koja se njoj #ini prihvatljivom. Ovaj je savjet utemeljen naPoslanikovom stavu ohrabirivanja idtihada i islamskoj nau#noj tradiciji smatranja neslaganja

me$u mudtehidima (onima koji se bave idtihadom) izrazom Boije milosti premamuslimanima.34

Zavrna razmatranjaOvo je veoma kratak pregled islamske pravne znanosti o ovoj temi. Stav ve!ine je da je

muslimanskoj porodici doputeno baviti se planiranjem porodice. Me$utim, pravi odgovor nadananje pitanje da li bi muslimanske porodice trebale biti ohrabrivane od strane svojih ustanovada se bave planiranjem porodice neto je sloeniji. Odre$ene osobenosti ove povjesne epohe injena tehnokratska drutva moraju biti paljivo analizirni tako da muslimanski u#enjaci i vo$e neprue podrku politikama koje, u kona#nici, staju nasuprot islamskom duhu ili javnom interesu.

Naprimjer, dok islam dozvoljava porodici da svoje uve!anje razumno planira s ciljem da izbjegnesiromatvo, ovo duputanje ne bi trebalo biti izokretano tako da se siromanija drutva ilitehnoloki slabije razvijene zemlje obeshrabruju i liavaju njihovog prava na ra$anje. Zaista,Kuran nam kae da se Bog brine o svim stvorenjima.35

BiljekeIstraiva#ki rad za ovaj #lanak potpomognut je potporom za istraivanje pravne kole

T.C.Wiliams Univerziteta u Richmondu, i potporom za putovanje Univerziteta u Richmondu.

eljela bih se zahvaliti : dr. Fethi Osmanu, redovnom profesoru na Islamic Center ofSouthern California i dr. Hassan Hathout i dr. Hathout, #lanovima tog centra, na njihovim

vrijednim napomenama vezanim za orginalni tekst govora. Ovaj tekst je prepravljen u skladu snjihovim primjedbama. Ipak, ja sam osobno odgovorna za stavove koji su u njemu navedeni.Tako$er, eljela bih se zahvaliti svojoj asistentici pri istraivanju, g$i Leili Sayeh, advokatu izTunisa, bez #ije pomo!i ne bih mogla navrijeme zavriti ovaj rad.

Budu!i da je ovaj govor odran na forumu Ujedinjenih naroda a upu!en je raznolikomsluateljstvu, dodatno sam se potrudila fusnote izraziti prilago$ene engleskom jeziku gdje god jeto bilo mogu!e. Ovaj rad svojim napomenama upu!uje sve zainteresirane za dalje istraivanje na

8/13/2019 Azizah Y. al-Hibri - Planiranje porodice i islamsko pravo

6/7

6

orginalne arapske izvore. Moji #lanci na engleskom jeziku, od kojih su neki bili upotrebljeni i zaovaj rad, tako$er usmjeravaju na orginalne arapske izvore.

O autorici:Muslimanski filozof, pravnica i spisateljica, dr. Al-Hibri predavala je filozofiju i etiku na nekoliko

univerziteta i bila je gostuju!i profesor na Harvard Divinity School i Center for the Study ofWorld Religions. Dr. Al-Hibri je autorica i izdava#nmogih #lanaka i knjiga, uklju#uju!i i Womenand Islam. Ona je tako$er i #lanica Advisory Board of the Muslim Council.

Napomene:

"Kuran 4:59. Pri citiranju Kurana, prvi broj jeste redni broj sure (poglavlja), a drugi predstavlja redni broj ajeta(stavak). Autorica preporu#uje prijevod A.Yusuf Alija (Amana Corp., Brentwood, Maryland, "983.), iako ga ne slijediu potpunosti, ve!#esto pribjegava vlastitom .2O ovome i drugim shvatanjima razmatranim u ovom uvodu, vidjeti Islamic Constitutionalism and the Concept of

Democracy, ove autorice, objavljenog u Case Western Reserve Journal of International Law, svezak 24, br. ", zima"992., str. 3-"0. (Tekst je objavljen u F. Kar#i!i E. Kari!, urednici, erijatsko pravo u savremenim drutvima,Sarajevo: Pravni centar, "998).3Ibid., str. 8-"0. Vidjeti tako$er Subh)Mahmass(n), Falsaf(t al-Tar)' f)al-isl(m (D(r al- ilm li al-Malay)n, Bejrut,"96".), str. 200-207; 480.4Kuran "7:3", 6:"5".5Ab-D(w-d Sulaym(n ibn al-A'ath al-Si')st(n), Sunan Ab)D(w-d (reprint, D(r 'ihy(' al-Sunnah al-Nabawiyah,Bejrut, "980.) paragraf 2, str. 220. Tako$er vidjeti: Abdel Rahim Omran, Family Planning in the Legacy of Islam(Routledge, London, "992.), str. "00-"0". Omranova knjiga je odli#an rad u oblasti u#enja i nauka sunneta (tradition).Hadis koji je u njoj zabiljeen ocjenjen je vjerodostojnim od strane u#enjaka Al-Azhara. Za one zainteresirane zadetaljnije ispitivanje valjanosti argumenata raspravljanih ovdje od strane autora ovoga rada ili u njihovom orginalnimarapskim tekstovima, vidjeti #lanak napisan u suradnji s drugim religijskim u#enjacima (jo neobjavljen) u kojemu jeraspravljano o al-'azlu (prekid snoaja), Loyola of Los Angeles International and Comparative Law Journal, paragraf"6, br.".6Ab-H(mid al-*az(l), 'Ihy(' 'Ul-m al-d)n (reprint, Mustaf(al- B(b)al-Halab)wa awl(duh-, Kairo, "939.), s H(fizal-Isl(m al-'Ir(q)jevom provjerom vjerodostojnosti izreka Poslanika na marginama, svezak 2., str. 54; Omran, str.""8-""9.7Kur'an upu!uje na ovo na#elo u nekoliko konteksta. Vidjeti, naprimjer, Kur'an 6:""9, 5:90, 66:" i 3:50. Za al-*az(l)jev argument, vidjeti al-*az(l), Muqaddimah f)'Ihy('Ul-m al-ari'ah (D(r al- ilm li al-Malay)n, Bejrut,"962.),str. 20-2". Vidjeti tako$er B.F. Mussallam, Sex and Society in Islam (Cambridge University Press, Cambridge,"983.), str. "7. Ovo je jo jedna odli#na knjiga, o ovoj temi, na engleskom jeziku. Jo jedna kratka rasprava o ovomvanom na#elu pojavljuje se u Omran, str. 75-76.8Al-*az(l), ibid. Ovdje al-*az(l)dodaje da kontracepcija nije isto to i abortus, kojeg on vidi kao 'in(yah (zlo#in)#ak i u najranijem stadiju trudno!e. Mussallam, ibid.9Kur'an "6:58."0Al-*az(l), paragraf 2, str. 53.""Ibid., paragraf 2, str. 53."2Muslim ibn al-Ha''a'al-Quayr), Sah)h Muslim (Muhammad 'Ali Sabih wa Awl(duh-, Egipat, "963?), paragraf 4,str. "59. Vidjeti tako$er, Omran, str. "20."3Muslim, str. "58. Vidjeti tako$er, Omran. Str. "22."4Al-*az(l), paragraf 2, str. 53; Mussallam, str."8."5Ab-Muhammad ibn Hazm, al- Muhalla (reprint, Maktab(t al-+umh-riyah al-Arabiyah, Kairo, "970.), paragraf "",str. 29"-292.; Omran, str "36; tako$er spomenuto u Al-*az(l), str. 54, koji ju naziva "ut!ma . Omran osporavata#nost imena koje su navodili Al-*az(l)i ostali. Vidjeti Omran, str. "30. Za vie o Ibn Hazmovom vi$enju, vidjetitako$er al-Muhalla, paragrafi "0 i "2. U slijede!em svesku, on raspravlja o odgovaraju!oj naknadi za mu#enje kojerazultira poba#ajem u razli#itim stadijima trudno!e. Rasprava daje jasnu sliku Ibn Hazmovog vi$enja.

8/13/2019 Azizah Y. al-Hibri - Planiranje porodice i islamsko pravo

7/7

7

"6Al-*az(l), paragraf 2, str. 54; Omran, str."33."7Wahbah al-Zuhayl), al-Fiqh al-Isl(mi wa Addillatuh (D(r al-Fikr, Damask, "984.), paragraf 7, str. 33"-332. Vidjetitako$er Abd al-Hal)m Ab-aqq(h, Tahr)r al-Mar'ah f)'Asr al-Ris(lah (D(r al-Qalam, Kuvajt, "992 ?), paragraf 5, str."96-"97., i Omranova rasprava o ovim raszli#itim stavovima, str. "52-"67. Vidjeti tako$er autorov tekst koji seuskoro treba pojaviti spomenut u fusnoti 5 , radi daljnje diskusije o temi ovoga paragrafa. Obratiti panju na #injenicudjelovanja velikoga broja iijskih kola idtihada te da je njihova tradicija idtihada izuzetno bogata i raznolika. Mi!emo ovdje uzimati u obzir samo tradiciju imama Dafera (*(far)."8Omran, str. "55; "65; Mussallam, str. 32."9Omran, str. "53-"54; "62-"63; Mussallam, str. 3"-32.20Omran, str. "59; Mussallam, str. 3"-32.2"Omran, str. "59; Mussallam, str. 3".22Za kratak pregled raznolikih gledita na ovo pitanje, vidjeti Omran, str. "90-"93. Vidjeti tako$er Muhammad al-B(r, Mukil(t al-i'h(d (al-D(r al-Sa-diyah li al-Nar wa al-Tawz)', Didda, "985.), str. 5-45.23Kur'an 22:5 i 23:"2-"4.24Omran, str."9".25Madk-r, Muhammad Sal(m, Al-+an)n wa al-Ahk(m al-Muta'allikah bih)f)al-fiqh al-Isl(mi (D(r al-Nahdah al-'Arabiyah, Kairo, "969.), str. 30"-302 (opisuje hanefijsko gledie koje doputa abortus u tom stadiju #ak i bez dozvolemua; tako$er, navodi da mnogi hafefije abortus u tom ranom stadiju, ako je u#injen bez valjanog razloga, smatrajumekruhom. Omran, str."9"; Al-B(r, str.42.26Omran, str. "90-"92. Dr. Osman , dr. Hassan Hathout i dr. Maher Hathout dre se gledita da razlike, kao to su brojdana prije kojih je abortus dopustiv, izraz su razvijenosti nauke u vrijeme kada je odre$eni idtihad djelovao. Dr.Osman tako$er dodaje da je to bio izraz dominantne kulture. Dr. Hassan Hathout smatra kontraverze proisteklim izrazlika u odre$enju stupnja u kojemu zapo#inje ivot fetusa. On tvrdi da takva odre$enja ne smiju biti poistovje!enasa odre$enjima momenta udahnu!a due, tj. Kada r-h (dua) nastanjuje tijelo. Kao dokaz, on navodi Kur'an 7:85, ukojemu se tvrdi da samo Bog zna o r-hu. On tvrdi da je udahnu!e usmjereno ka ve!ivom bi!u i da je nedopusivoizvriti abortus ivog bi!a #ak i prije udahnu!a due. Za vie o ovom gleditu, vidjeti endnotu 29.27Vidjeti npr. Al-*az(l), str. 53. Iako abortus smatra zabranjenim od momenta za#e!a, on ipak ustanovljuje da jeabortus u kasnijem stadiju jo ve!i zlo#in.28Madk-r, str. 302. (opisuje malikijsko gledite). Vidjeti tako$er Omran, str. "90-"93; Al-B(r, str. 40-4".29Abd al-Rahm(n al-Awad), izdava#, Humman Reproduction in islam: The Full Minutes of the Seminar on HumanReproduction in Islam, odran 24. maja "983. godine u Kuvajtu, preveo Ahmad al-Gindi (Kuvajt, "989.), str. 276.Stav sa sastanka pravnika je i zanimljiv i vrijedan daljnje rasprave. Kao prvo, moda je nepotrebno naglaena uloga

tehologije u pitanju o abortusu i ograni#en na medicinsko odre$enje po#etka ivota. Drugo, moda nisu dovoljno uzeliu obzir opre#nosti koje i danas postoje, kako u medicinskim tako i u nemedicinskim krugovima, o pitanju po#etkaivota (o preliminarnoj diskusiji o ulozi medicine u islamskom pravu, vidjeti Madk-r, str. 89-"03) Opirnije o ovojtemi namjeravam pisati u budu!nosti. Kona#no, tako$er vrijedi naglasiti da se suvremeni pogled u svome zaklju#ku(ali ne i u svome na#inu miljenja) podudara sa stavom Al-*az(l)ja. (Vidjeti fusnote 8 i 27).30Madk-r, str. 87; 30"-305. (navodi da se neki afije nisu sloili o nome ta #ini dobar razlog za abortus prije stodvadeset ("20) dana). Omran, ibid., str. "90-"93.3"Al-*az(l), paragraf 2, str. 53.32Madk-r, str. 304-305 ( navodi da hanbelije ne raspravljaju detaljno o ovoj temi; tako$er, navodi da jedna iijskagrupa, zejdije, ne smatra abortus do stadija mud#ah, zadnji stadij prije udahnu!a due, zabranjenim. Vidjeti tako$er,Omran, str. "9"; al-B(r, str. 40. Vidjeti tako$er, Muhammad al-'.mil), Was('il al-i'a (reprint, Bejrut, bez godineizdanja), paragraf "9, str. "5. Obratiti panju da hanbelijski u#enjak, Ibn Ra'ab, dijeli gledite Al-*az(l)ja. Al-B(r,str. 40.33

Omran, str. "9"; Al-B(r, str. 44.34Za raspravu o ovom pitanju, vidjeti moj rad Islamic Constitutionalism and the Concept of Democracy, str. 5-7.Vidjeti tako$er Mahmass(n), Muqaddimah f)'Ihy('Ul-m al-ari'ah, posebno str. "3-3".35Kur'an "":6.