Antropomotorika i razvoj fizikih sposobnosti II-odabrana poglavlja
Doc dr Marko StojanoviAss Dragoljub Veljovi
PREDAVANJE VITEMATSKE JEDINICE
Uvodni deo treninga- Zagrevanje Fizioloka osnova i efekti na
sportski rezultat
Zagrevanje predstavlja iroko prihvaenu proceduru u praktino svim sportskim disciplinama.
Ipak, iako postoji generalni stav o velikom znaaju zagrevanja na sportsko postignue, postoji relativno malo naunih podataka o efikasnosti ove procedure.
Uticaj zagrevanja
Preteno se navode dve osnovne uloge zagrevanja Prevencija povreda
Nema puno istraivanja Rezultati ne doputaju donoenje relativno jasnih
zakljuaka
Poboljanje sportskog postignua
Naini zagrevanja se mogu podeliti u dve velike grupe: Aktivno zagrevanje
Podrazumeva vebanje i dovodi do izraenijih metabolikih i kardiovaskularnih promena u organizmu u odnosu na pasivno zagrevanje
Pasivno zagrevanje Podrazumeva porast temperature miia ili
temperature tela nekim spoljnim sredstavima (vrue kupke, saune, vrui pekiri)
Veina pozitivnih efektata se povezuje sa poveanom temperaturom tela i temperaturom miia
Ipak, postoje i neki dodatni efekti.
Koji su razliiti za razliit tip aktivnosti
Razmatraemo poboljanje u sportskom postignuu u tri razliita tipa aktivnosti Kratkotrajne aktivnosti ( KP aktivnosti, do 10sec) Aktivnosti srednjeg trajanja ( do 5 minuta) Aktivnosti dugog trajanja ( preko 5 minuta)
Krakotrajna aktivnost Efekti porasta temperature
miia Smanjena krutost miia i
zglobova poveana efikasnost pokreta (Wright i Johns, 1961)
Porast frekvencije nervnih impulsa (Karvonen, 1992)
Pomak krivulje sila-brzina ( Ruiter i han 2000)
Porast glikolize i degradacije KP (Febbraio, Carey et all, 1996)
Vertikalni skok Porast visine skoka
nakon zagrevanja od 3-5 min za oko 7,5%
Temperatura miia porasla za oko 2 stepena
Dakle, sa porastom temperature za 1 stepen, visina skoka se poveava za preko 3,5%
Treba voditi rauna da se u zagrevanju ne potroe KP rezerve jer treba i do 8 minuta da se regeneriu
Dalje Poboljanje rezultata u
plivanju na 27-55m (de Vries,1959)
Maksimalna snaga na bicikl ergometru- porast za oko 3% (Burnley, Doust and andrew,2005)
Sprint (Grodjinovsky 1972)
Vano: poboljanja ostvarena aktivnim zagrevanjem su vea nego ostvarena pasivnim zagrevanjem
Aktivnosti srednjeg trajanja (do 5 min)
Poboljanje rezultata na nekoliko slinih naina kao i u prethodnom sluaju ( smanjena krutost miia i pomak krivulje sila-brzina)
Uz to, smanjenje kiseonikog deficita-uvanje anaerobnih kapaciteta za kasniji period trke.
Aktivnosti srednjeg trajanja (do 5 min)
Zagrevanje ne utie na kinetiku potronje kiseonika Barnley i Doust,2001)
Ali poveava nivo potronje sa kog poinje aktivnost
Povean udeo aerobne energije u prvim minutima aktivnosti nakon zagrevanja (Stewart i Sleivert,1998)
Aktivnost umerenog intenziteta u trajanju od 5 minuta sa relativno kratkom pauzom utie na povean nivo potronje u poetku trke.
Dakle, da bi zagrevanje imalo pozitivan uticaj na postignue u ovim aktivnostima vano je da ono proizvede poveani utroak kiseonika na poetku aktivnosti a da uz to ne dovede do zamora.
Dugotrajne aktivnosti Poboljanja nastaju kao
posledica razliitih mehanizama u odnosu na kratkotrajne aktivnosti (krutost i krivulja sila-brzina nemaju uticaja)
Porast nivoa potronje kiseonika na poetku glavni uzrok poboljanja.
Ipak- potrebno voditi rauna o tednji glikogena i izbegavanju preteranog porasta temperature.
Zakljuak
Aktivno zagrevanje dovodi do porasta rezultata u aktivnostima kratkog, srednjeg i dugog trajanja.
Porast u aktivnostima kratkog trajanja su najveim delom posledica porasta temperature miia.
Opasnost- smanjen nivo KP pred poetak aktivnosti
Zakljuak Poboljanje rezultata u
aktivnostima srednjeg i dugog trajanja nastaju kao posledica poveanog poetnog nivoa Vo2max
Kinetika vo2-nema promena
Opasnost- zamor kao posledica prejakog zagrevanja ili potronja glikogena i porast temperature
Struktura zagrevanja Zavisi od mnogo faktora Tipa aktivnosti Fizikih kvaliteta
sportiste Uslova sredine
Razliiti efekti zagrevanja dovode do poboljanja nastupa
Interesantno: sportisti visokog nivoa kondicione pripreme moraju da se podvrgnu intenzivnijem zagrevanju kako bi optimalno podigli temperaturu miia i celog tela
Razlog: poboljana termoregulacija!!!
Struktura zagrevanja Veliki broj modaliteta
moe dovesti do optimalnog poveanja tempereatue.
Pri tome, dodatak sport-specifinih aktivnosti moe dodatno poboljati rezultat.
Takoe, pasivno zagrevanje moe biti znaajno u situacijama kada postoji razmak izmeu zagrevanja i takmiarske aktivnosti
Intenzitet-kratkotrajne aktivnosti Nizak intenzitet ne dovodi do
poboljanja rezultata (Pyke 1968)
Povean intenzitet- vei porast miine temperature
Ipak, intenzitet preko 60% dovodi do ubrzanog smanjenja KP u miiima
Zakljuak- u aktivnostima u kojim nema znaajnijeg perioda odmora izmeu zagrevanja i aktivnosti 60% od Vo2max je poeljan intenzitet.
Intenzitet- aktivnosti srednjeg i dugog trajnja
Zagrevanje treba da dovede do poveane potronje kiseonika na poetku aktivnosti
Porast vo2 raste sve do intenziteta koji dovodi do vo2max
Ipak,preveliki intenzitet dovodi do poveanja koncentracije H jona.
Istraivanja ukazuju da je izgleda 70% od Vo2max poeljan intenziteta u zagrevanju za ovaj tip aktivnosti.
Ipak- neto nii intenzitet se preporuuje slabije treniranim pojedincima.
Takoe- u aktivnostima koje traju preko 30 min poeljno je da zagrevanje ne dovede do znaajnijeg porasta temperature miia!!!
Obim-kratkotrajna aktivnost
Obim igra znaajnu ulogu u doziranju optereenje u zagrevanju
Istraivanja ukazuju da je optimalan period zagrevanja za ovaj tip aktivnosti od 10 do 20 minuta.
Obim-aktivnosti srednjeg i dugog trajanja
Aktivnost umerenog do srednjeg intenziteta dovee do stabilnog stanja za oko 5-10 minuta.
Takoe, israivanja su pokazala da 5-10 minuta zagrevanja na 60-80% Vo2max dovodi do poboljanja rezultata u ovom tipu aktivnosti
Sa poveanjem obima zagrevanja ne dolazi do daljih poboljanja
Uz to , postoji opasnost od smanjenja koncentracije glikogena u miiima.
Duina oporavka nakon zagrevanja Znaajno utie na postignue. U kratkotrajnim aktivnostima
potrebno je da oporavak nakon zagrevanja omogui resintezu KP.
Dakle- poeljno da oporavak traje oko 5 minuta.
Iako je moda i vei vremenski period potreban za potpunu resintezu KP (i do 20min) temperatura miia treba da ostane poviena neposredno pre nastupa.
Pokazano je da tempratura poinje da opada nakon 15-20 min
Dakle, oporavak nakon zagrevanja treba da traje izmeu 5-15 min.
Znaajno da oporavak ne dovede do vraanja vo2 na vrednosti u miru.
Kako se ovo deava za oko 5 minuta
Dakle- maksimalno 5 minuta je poeljan period oporavka nakon zagrevanja pre aktivnosti srednjeg i dugog trajanja.
Sport-specifino zagrevanje
Znaajno unapreuje aktivnosti kratkog i srednjeg trajanja
Verovatno kao posledica bolje neuromiine aktivacije.
Antropomotorika i razvoj fizikih sposobnosti II-odabrana poglavlja
Doc dr Marko StojanoviAss Dragoljub Veljovi
Antropomotorika i razvoj fizikih sposobnosti II-odabrana poglavljaPREDAVANJE VITEMATSKE JEDINICESlide Number 3Uticaj zagrevanja Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Krakotrajna aktivnost Vertikalni skok Dalje Aktivnosti srednjeg trajanja (do 5 min)Aktivnosti srednjeg trajanja (do 5 min)Slide Number 13Dugotrajne aktivnosti Zakljuak Zakljuak Struktura zagrevanja Struktura zagrevanja Intenzitet-kratkotrajne aktivnostiIntenzitet- aktivnosti srednjeg i dugog trajnjaObim-kratkotrajna aktivnostObim-aktivnosti srednjeg i dugog trajanjaDuina oporavka nakon zagrevanjaSlide Number 24Sport-specifino zagrevanjeAntropomotorika i razvoj fizikih sposobnosti II-odabrana poglavlja
Top Related