1
Analiza sadraja: Pisanje internetskih portala o temi migranata, traitelja
azila i azilanata u 2013. godini
Ured puke pravobraniteljice, kolovoz 2014.
I. Uvod: Kontekst, metodoloki okvir i provedba istraivanja
1. Svrha istraivanja:
Ured puke pravobraniteljice pokrenuo je istraivanje medijskog izvjetavanja o migrantima,
traiteljima azila i azilantima iz perspektive triju svojih osnovnih nadlenosti: rada na
suzbijanju diskriminacije, nadlenosti promicanja ljudskih prava (dijela rada s javnou i
medijima), te Nacionalnog preventivnog mehanizma protiv muenja1, koji u svojim
aktivnostima ukljuuje/moe ukljuivati i obilaske prostora u kojima su smjeteni
azilanti/traitelji azila.
Naime, kao jedna od prioritetnih tema u podruju ljudskih prava u 2013. i 2014 godini
pokazala se tema neprimjerenog, diskriminatornog govora te govora mrnje usmjerenog
spram razliitih manjinskih skupina u drutvu te smo eljeli dati doprinos analizi medijskoga
prostora u tom smislu, ujedno naglaavajui presudnu vanost uloge medija u kreiranju
javnog mnijenja o ljudskim pravima. Istovremeno, tema migranata, traitelja azila i azilanata
postala je i u budunosti e zasigurno biti sve prisutnija s obzirom na skori ulazak RH u EU
Schengenski prostor i sve vei pritisak ljudi koji, u potrazi za boljim ivotom i bjeei od
recentnih ratnih sukoba irom Bliskoga istoka, sjeverne Afrike i istone Europe, ele ivjeti u
Europskoj uniji.
Stoga smo pristupili istraivanju usklaenosti novinarskog izvjetavanja o migrantima
traiteljima azila i azilantima s naelima Kodeksa asti hrvatskih novinara2, poglavlja
Temeljna ljudska prava i slobode, u kojemu l. 13. izrijekom kae: Informaciju o rasi, boji
koe, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, ivotnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom
izraavanju, bilo kojoj fizikoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, branom stanju, ivotnom
stilu, drutvenom poloaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo
ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti
stereotipe, pejorativne izraze, poniavajue prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili
neizravnog poticanja ili podravanja diskriminacije.
1 Puki pravobranitelj je 2011. postao Nacionalni preventivni mehanizam za spreavanje muenja i drugih okrutnih,
neljudskih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja u mjestima gdje se nalaze osobe liene slobode, kao i osobe kojima je
odreeno bilo kakvo zadravanje, zatvaranje ili smjetaj u mjesto pod javnim nadzorom i koje to mjesto ne smiju napustiti po svojoj volji.
2 Kodeks asti hrvatskih novinara dostupan je na: http://www.hnd.hr/hr/dokumenti/
http://www.hnd.hr/hr/dokumenti/
2
Analizom, odnosno praenjem odabranih medijskih izvora u odreenom vremenskom periodu
namjera nam je bila istraiti naine na koje se izvjetava o ciljanoj skupini i s njom
povezanim temama, uvidjeti postoje li pravilnosti u takvom novinskom izvjetavanju te
ukazati na primjere dobre i loe novinarske prakse na ovom podruju.
Najvei doprinos umreavanju i poveavanju broja informacija iz svih aspekata drutvenog
ivota posljednjih godina, dao je Internet iji broj korisnika u Hrvatskoj raste, tako da ga je
po posljednjim dostupnim podacima iz 2009. koristilo 38,6 % punoljetnih graana Hrvatske
(Lamza Posavec i sur., 2009), dok Dravni zavod za statistiku daje podatak da je 2013. pristup
Internetu u vlastitome domu imalo 65% graana Hrvatske3. Dodatno, osim to je vrlo rairen,
Internet je, u europskim okvirima, i najjeftiniji medij dostupan ne samo u sve vie domova i
na aplikacijama pametnih telefona, ve i potpuno besplatno u javnim institucijama
(knjinicama, obrazovnim institucijama, centrima za graane) najirem sloju graana. Razvoj
Interneta pokrenuo je i sve vei broj internetskih stranica koje se bave svakodnevnom
objavom novosti - dnevno informativni internetski portali, a koje po svojoj osnovnoj svrsi
odgovaraju funkcijama dnevnog tiska ili televizijske/radijske informativne emisije, pa sve
vie i preuzimaju njihovu ulogu. Osim toga, Internet je znaajan izvor informacija za sve
novinare razliitih medija pa pomalo preuzima ulogu sredinje informativne agencije.
Novinari koji rade za internetske portale, moraju svoj rad u to veoj mjeri uskladiti s
karakteristikama internetskog medija to dovodi do novog oblika novinarstva tzv. internetsko
novinarstvo. Takoer valja naglasiti kako danas uglavnom svi tradicionalni mediji (tiskovine,
TV, radio) imaju i svoje internetske inaice. Iako specifino po nekim svojim elementima
(lapidarnost, nestalnost forme i ilustracije lanka, nepostojanje tradicionalnih rubrika u koje se
lanci smjetaju itd.), jasno je da je i internetsko novinarstvo moralo zadrati najvei broj
obrazaca izvjetavanja tradicionalnih medija.
Iz niza navedenih razloga odluili smo se na analizu sadraja internetskih portala u kojima se
govorilo o temi migranata, traitelja azila i azilanata, a koji su evidentirani u periodu od 1.
sijenja 2013. do 31. prosinca. 2013. godine.
2. Sudionici u istraivanju i koriteni znanstveni izvori:
Istraivaku metodologiju postavio je Ured puke pravobraniteljice, a znanstveni konzultanti
u procesu izrade metodologije te kreiranja upitnika za analizu sadraja bili su: doc.dr.sc.
Viktorija Car, doc.dr.sc. Igor Kaniaj, te lanovi Savjeta puke pravobraniteljice Predrag
Luci, Darko Markui i doc. dr. sc. Enes Kulenovi.
Do sada relevantni znanstveni i struni izvori na ovu temu koji su posluili kao potka za
izradu instrumentarija su lanci:
3 Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u
kuanstvima i kod pojedinaca u 2013., prvi rezultati: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-03-
01_01_2013.htm
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-03-01_01_2013.htmhttp://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-03-01_01_2013.htm
3
Drago upari Ilji: Percepcija traitelja azila u javnosti i medijski prikazi
problematike azila u Hrvatskoj; u: Prvih deset godina razvoja sustava azila u
Hrvatskoj s osvrtom na sustave azila u regiji, Institut za migracije i narodnosti / Centar
za mirovne studije/ Kua ljudskih prava, Zagreb, 2013.
Lana Ciboci / Igor Kaniaj: Nacionalne manjine u hrvatskim medijima 2001.-2011.
u: Izolacija ili integracija - Kako mediji pristupaju ukljuivanju manjina u javnu sferu,
zbornik radova, Babe, Zagreb 2011.
Viktorija Car: Javni medijski servisi: uvari demokracije, u: Izolacija ili integracija -
Kako mediji pristupaju ukljuivanju manjina u javnu sferu, zbornik radova, Babe,
Zagreb 2011.
Igor Kaniaj: Predstavljenost nacionalnih manjina u hrvatskim dnevnim novinama;
komparativni pregled, Politika Misao, (41) br. 2, 30-46 (izlaganje);
Igor Kaniaj: Manjine-izmeu javnosti i stvarnosti, Sveuilina knjiara & ICEJ,
Zagreb, 2006. (knjiga)
3. Metode i uzorak
a) Metodoloki instrumentarij: Istraivanje se baziralo na kombinaciji dviju metoda:
kvantitativne i kvalitativne analize sadraja internetskih portala na odabranu temu.
Jedinica analize u ovom istraivanju je novinski lanak.
Metodoloki instrument koji smo rabili jest upitnik za kvantitativnu i kvalitativnu analizu
sadraja4 koji sadri 21 pitanje.
Analiza sadraja novinskih lanaka provoena je temeljem pitanja iz upitnika na koja su bili
ponueni unaprijed odreeni odgovori, ali i ostavljen prostor za komentiranje odgovora na
pojedino pitanje, iznoenja sintagmi ili dijelova lanaka kao primjera za podupiranje
odabranog odgovora na pitanje i drugih relevantnih opaski.
Upitnik se sastojao od prvog dijela kojim su bila obuhvaena opa formalna pitanja (kojem
portalu lanak pripada i kako je potpisan), drugog dijela koji je obuhvatio formalne i
anrovske karakteristike samog teksta (o kojoj se vrsti lanka radi, koji mu je povod te
dominantna vizualna oprema), treeg dijela u kojem su pitanja za analizu naslova i
podnaslova/okvira i sadraja lanka (odnosno termina koji se u njima koriste, vrijednosne
orijentacije) te etvrtog dijela s pitanjima o protagonistu lanka, nainu na koji je naveden u
tekstu te prikazu odgovornosti za negativan dogaaj. Posljednji, peti, dio upitnika obuhvatio
je pitanja o selekciji izvora te pitanja otvorenog tipa o najee koritenim terminima koji se
odnose na ciljanu skupinu i o tome pruaju li lanci informacije o situaciji u zemljama
podrijetla osoba koje se spominju u lanku.
4 Instrument (upitnik) u Prilogu 1.
4
Odgovori na veinu pitanja, kao to je ve i spomenuto, bili su unaprijed ponueni, no
svejedno u procesu analize tekstova odabir meu ponuenim odgovorima predstavlja
subjektivni odabir osobe koja analizira lanak te temeljen na njenom prethodnom iskustvu i
teoretskim znanjima o ljudskim pravima i suzbijanju diskriminacije, pogotovo u pitanjima
kojima se smjera analizirati vrijednosna orijentacija.
Sadraj upitnika utvren je na samom poetku istraivanja u skladu s nekoliko aspekata
problema koje je za ovakvu vrstu analize bilo potrebno utvrditi, no ponueni odgovori iz
preliminarne verzije upitnika dodatno su bili nadograivani nakon to je, uz pomo upitnika,
analiziran odreen (probni) broj lanaka.
Rezultati analize sadraja svode se na zakljuivanje o frekventnosti pojavljivanja pojedinih
odgovora te deskriptivne analize tako dobivenih podataka, odnosno znaenja pojavljivanja
odreenih odgovora u odreenom broju.
Posljednja faza analize sadraja, koja proizlazi iz podataka o tekstovima prikupljenih kroz
upitnik za sadrajnu analizu, sastoji se od odabira kategorije unutar ponuene tipologije
analiziranih lanaka s obzirom na dvije osnovne dimenzije:
- na stupanj pozitivnog, odnosno negativnog prikaza analizirane ciljane skupine s jedne strane (afirmativni, neutralni, stereotipizirajui ili diskriminatoran tip lanka), te
- na prirodu novinarskog prikaza teme, odnosno krajnju svrhu, cilj novinarskog prikaza, teme (dublja analiza/kritika/razjanjavanje problema / puko izvjetavanje, informiranje
o dogaaju / postizanje senzacije te itanosti).
Ukrtanjem ovih dviju odrednica dobili smo shemu, koja donosi 12 podtipova prikaza teme
(azilanti / traitelji azila / migranti) na internetskim portalima u promatranome periodu, te
prema odrednicama koje su proizile iz upitnika, smjetali pojedini lanak u jedan od
podtipova.
b) Uzorak: Za potrebe analize odabrali smo tekstove koji su objavljeni na najitanijim
internetskim portalima u 2013. godini, a kriterij itanosti odreen je prema Gemius indeksu
itanosti iz sijenja 2014. godine i u konanici ukljuuje 8 internetskih portala na kojima je
pronaeno 78 lanaka. Analizirano je prvih 10 najitanijih portala, iz kojih su iskljueni oni
specijaliziranog i/ili anrovskoga sadraja koji ne sadre tekstove vezane uz promatranu
tematiku, te je za analizu sveukupno ostalo 8 portala5.
Tekstovi su, print screen opcijom snimani u dva navrata, kako bi obuhvat bio potpuniji, s
obzirom na karakteristiku Interneta kao medija, a to je brza izmjena arhiviranih/vremenski
starijih lanaka. Prvi puta 17.3.2014., a drugi puta 17.6.2014. - te su analizirani u verziji koja
je zateena/snimljena.
Prigodom pretraivanja portala koristili smo sljedee kljune rijei:
- Azilant/azilanti/traitelji azila;
5 Pritom valja naglasiti da na portalima dnevnik.hr i slobodnadalmacija.hr nije pronaen niti jedan lanak.
5
- Govor mrnje/zloin iz mrnje;
- Rasizam;
- Netrpeljivost;
- Migrant/imigrant.
Pretraivanje temeljem navedenih kljunih rijei rezultiralo je pronalaskom velikog broja
internetskih tekstova od kojih je samo nekolicina bila direktno vezana uz pitanja migranata,
traitelja azila i azilanata u Hrvatskoj.
Selekciju izvorno dobivenog veeg broja lanaka izvrili smo na nain da smo u uzorak za
analizu izdvojili samo one lanke koji su po svom sadraju bili na neki nain vezani uz
poloaj ove skupine u Republici Hrvatskoj (dogaaji vezani uz migrante/traitelje azila,
azilante u RH, Europsku uniju i njene politike spram azila, te one koji su pokrivali temu
openito iz perspektive migracija na svjetskoj razini).
Kao rezultat pretraivanja dobili smo sljedee podatke o broju lanka:
1. 24sata 8 lanaka
2. Index.hr 15 lanaka
3. Jutarnji.hr 10 lanaka
4. T-portal.hr 10 lanaka
5. Veernji.hr 27 lanaka
6. Dnevnik.hr 0 lanaka
7. Slobodnadalmacija.hr 0 lanaka
8. Dnevno.hr 8 lanaka
4. Vremenski okvir analize:
Rad na analizi (uspostava metodolokog okvira, izrada upitnika, testiranje upitnika te sama
analiza sadraja tekstova prema upitnicima i statistika obrada rezultata i njihova
interpretacija) trajao je od poetka oujka do kraja srpnja 2014.
5. Predstavljanje i namjena istraivanja ciljanim skupinama
Istraivanje e biti predstavljeno slubama koje rade po razliitim nadlenostima Ureda puke
pravobraniteljice, na mrenim stranicama Ureda puke pravobraniteljice, te se u suradnji s
Hrvatskim novinarskim drutvom i OCD-ima koji rade u ovome podruju preporua javno
predstavljanje rezultata kao podloga za javnu raspravu s novinarima koji ovu temu prate, te
urednicima glavnih internetskih portala, tiskanih i ostalih medija.
6
II. Interpretacija rezultata po grupama pitanja
1. NOVINARSKE ODREDNICE TEKSTA: VRSTA (ANR), AUTORSTVO, IZVORI
ZA PISANJE TEKSTA; POVOD PISANJU
Po anrovskoj odrednici lanci su veinom kratke vijesti ili vijesti - njih je ukupno ak
42,3%. Izvjetaja o nekom dogaaju je 10%, dok 14,1% ine osvrti, komentari te
esejistiki lanci. Jo je manji postotak reportaa (5%), a nalazimo jedan lanak koji
reinterpretira MUP-ovo priopenje uz komentar novinara i navode oevidaca, a kojeg
moemo okarakterizirati novinarskom crticom.
Promotrimo li povod, odnosno poticaj pitanju lanka uoavamo predominaciju konkretnog
dogaaja, najee negativno obiljeenog (ilegalni prijelaz granice, tunjava, silovanje,
nemogunost ostvarivanja prava u birokratskom aparatu), kakvih je ak 60,3% lanaka.
Slijedi openito pisanje o temi, najee povodom nekog dana koji se obiljeava kakvih je
18% lanaka, da bi samo minimalan broj lanaka bio potaknut nekim pozitivnim dogaajem
vezanim uz migrante, traitelje azila i azilante kao to je obiljeavanje Svjetskog dana
izbjeglica.
Grafiki prikaz 1 Broj lanaka prema povodu pisanja lanka
Kada analiziramo selekciju izvora, odnosno promatramo lanke s obzirom na to koliko su
izvora autori/ce koristili pri sastavljanju teksta, dolazimo do nalaza kako je najvei broj
lanaka napisan temeljem samo jednog izvora podataka, njih 38,4%. U 11,5% je rije o
tekstu napisanom na temelju vie izvora podataka, 5,1% o izvjetavanju iz dva izvora, takoer
5,1% o intervjuu s jednim izvorom informacija, dok u 39,7% izvor nije naveden.
Na formalnoj razini valja dodati da veinu lanaka, njih 43,6 % potpisuju novinari punim
imenom i prezimenom, dok je 25% potpisano inicijalima novinara, a jedan lanak naen
je nepotpisan. Oko treine lanaka preneseni su bilo od agencije ili od drugoga medija.
7
2. VIZUALNA OPREMA I NJEZINA VEZA S TEKSTOM
Dominantna vizualna oprema lanaka o migrantima/traiteljima azila/azilantima na portalima
je fotografija (ak 97,4%), a tekstovi su gotovo redovito popraeni vizualnim prikazom.
Samo 2% tekstova nema vizualnu opremu, to je opet karakteristika prezentacije teksta na
internetskim portalima.
Zanimljivo je promotriti kako je vizualna oprema povezana s tekstom, jer u veini sluajeva,
njih 42,3 %, nalazimo direktnu poveznicu (sliku azilanta o kojem je reportaa, sliku
graninoga prijelaza kada se radi o prelascima granice itd.), no nalazimo gotovo podjednak
broj tekstova (39,7%) koje smo okarakterizirali kao one kod kojih je slika neizravno u vezi
sa sadrajem (npr. slika policijskog vozila s grbom MUP-a RH redovito se pojavljuje u
raznim varijantama kada su posrijedi vijesti o ilegalnim prelascima granice u kojima je MUP
djelovao ili slika migranata s Lampeduze kada se izvjetava o okruglom stolu o poloaju
azilanata itd.). Kod 15,4% tekstova slika nije ni u kakvoj vezi sa sadrajem i to su veinom
tekstovi neutralno informativni, odnosno plonoga prikaza teme.
3. NASLOVI I PODNASLOVI/OKVIRI TE NJIHOVA VEZA S TEKSTOM
3.1 NASLOVI LANAKA Kod istraivanja naslova naili smo na nesrazmjer izmeu
naslova i samoga teksta lanka, kada je posrijedi vrijednosna orijentacija, pa i kada je
posrijedi stupanj senzacionalizma u odnosu na sam tekst lanka. Naime ak je 37,1 %
naslova senzacionalistiki orijentirano, dok smo tekstova takve orijentacije nali tek 9/79,
dakle 11,5% .
Slinu nepodudarnost naslova i teksta nali smo i kod vrijednosne orijentacije spram
migranata, traitelja azila i azilanata. Puno vei postotak naslova negativnim se
konotacijama vezuje za ovu skupinu 23%, no to smo pronali ukupno tekstova koji su
stereotipizirajui, odnosno diskriminatorni -njih je 12, 8%. Ipak 60,2% naslova i dalje ima
neutralni karakter spram migranata, traitelja azila i azilanata, no i taj je broj kod samih
tekstova lanaka opet vei.
U samo 3,8 % naslova nali smo i izravno koritenje stereotipizirajue terminologije
(npr. 50 mravih stranaca iskoilo iz vagona, dnevno.hr, Nismo rasisti, ali nije ugodno oni
gledaju nae cure, jutarnji.hr, Crnci dolaze, indeks.hr.). Direktno stereotipitzirajua
terminologija ipak je rjea no stavljanje migranata, traitelja azila i azilanata u
neizravno vrijednosno negativan kontekst naslova to se nalazi u 23% sluajeva. (npr.
Trojica Marokanca pokuala silovati Zagrepanku, tportal.hr, Osim to su je htjeli silovati,
Marokanci joj uzeli sto kuna, veernji.hr), gdje se ne koristi stereotipni termin ili sintagma, ali
se stavljanjem ciljane skupine u negativan kontekst postie posve isti efekt. U 82% naslova
termini u naslovu su vrijednosno neutralni.
Katkada je naslov neutralan, ali u kombinaciji s nadnaslovom dobiva negativne i/ili
stereotipizirajue konotacije (DIVLJA NO: Imigranti demolirali cijelo prihvatilite pa
gaali zatitara, veernji.hr ili OVDJE JE BILO LIJEPO Stanari Dugava u strahu od
azilanata: Oni stvaraju nered, veernji.hr).
to se tie sadrajne veze naslova i teksta on je velikom veinom u direktnoj vezi, no
nalazimo ipak tekst u kojem naslov nema nikakve veze s tekstom koji slijedi (Raste pritisak
azilanata na hrvatskih granicama, tportal.hr naslov sugerira porast broja azilanata, dok se u
tekstu lanka navodi da se broj azilanata smanjuje), odnosno u 3,8% tekstova imamo
neizravnu vezu s tekstom u vidu metaforikog ili asocijativnog izraavanja (Je li Lastovo
idua Lampeduza, tportal.hr, Ostoji uspio barem u jednoj stvari, dnevno.hr)
8
3.2 PODNASLOVI I OKVIRI LANKA Podnaslovi su rjee od naslova
senzacionalistiki orijentirani, samo njih 4,2%. Moemo preliminarno zakljuiti kako
duljinom teksta opada i njegova senzacionalistika nabijenost, odnosno kratkim ali
upeatljivim naslovom eli se prvenstveno privui panja itatelja ka tekstu, pri emu se
kasnije u tekstu samome pribjegava u veoj mjeri korektnom i neutralnom izriaju.
Promotrimo li opet vrijednosnu orijentaciju podnaslova spram migranata, traitelja azila i
azilanata dobivamo sline rezultate kao i s naslovima, vie podnaslova negativno obiljeava
migrante, traitelje azila i azilante, njih 19,6% no to je to sluaj sa samim tekstom
lanka. Orijentacija je najee neutralna - u 63% sluajeva, dok je u njih 4,4% pozitivna
spram ciljane skupine.
I u manjem postotku podnaslova i okvira od 2,1% terminologija je bila
stereotipizirajua, dok je kod 69,5% ona bila neutralna, a kod 2% pozitivno obojena spram
migranata, traitelja azila i azilanata. Kod oko 1/4 tekstova nisu se niti koristili termini vezani
uz ciljanu skupinu pa je bilo nemogue odrediti njihovu vrijednosnu orijentaciju, slino kao i
kod naslova.
U najveoj mjeri, u 97,8% podnaslov odnosno okvir u izravnoj je vezi s tekstom, dok je i
2,2% on u posrednoj vezi s tekstom (O odnosu prema useljenicima, EU neka ui od
pape/veernji.hr).
4. ODLIKE SAMOG TEKSTA LANKA
Kada je rije o tematskom kontekstu lanka, u najveem se broju tekstovi pojavljuju u
kontekstu crne kronike. Premda to kao rubrika ne mora nuno biti naznaeno na portalu kao
Crna kronika, sadraj lanka odnosi se na teme koje su tipine teme iz crne kronike i teme
vezane uz ilegalne radnje. Pri tome je ak 50% svih analiziranih lanaka vezano uz crnu
kroniku i ilegalne radnje koje su poinjene od strane migranata, traitelja azila i azilanata.
5,13% lanaka pak tematizira ilegalne radnje poinjene prema migrantima, traiteljima azila i
azilantima. Nakon toga po uestalosti tematske orijentacije slijede lanci koji se bave
temama u vezi ostvarivanja prava (14,1%) te u isto tolikom broju (14,1%) lanci s
temama povezanima s ulaskom u EU i politikim temama. Ostale teme su slabo
zastupljene i pojavljuje se u manje od 10% svih lanaka: teme iz svakodnevnog ivota
(7,6%), teme povezane s integracijom/ukljuivanjem u zajednicu (5,13%), teme iz
kulture (2,5%).
Od ukupnog broja od 39 lanaka koji se mogu podvesti pod rubriku crna kronika (50% od
ukupnog broja lanaka) njih ak 11 (28%) posveeno je dvama negativnim dogaajima koji
su ukljuivali i traitelje azila. Rije je o tunjavi u Prihvatilitu za traitelje azila u
Dugavama (6 lanaka) te pokuaju silovanja u Zagrebu za koje su osumnjieni traitelji azila
(5 lanaka).
9
Grafiki prikaz 2 Broj lanaka prema tematskom kontekstu lanka
U samim tekstovima, gledanima odvojeno od naslova i podnaslova/okvira, terminologija je
predominantno neutralna. U ak 92,3% tekstova su termini kojima se opisuju migranti,
traitelji azila i azilanti vrijednosno neutralni ili ak pozitivni (3,8%). U vrlo malom broju
tekstova pronaena je izravno stereotipizirajua i diskriminirajua terminologija u
2,5% stereotipizirajua i u 1,2% diskriminirajua.
Grafiki prikaz 3 Usporedba terminologije u tekstu s vrijednosnom orijentacijom
lanka u cijelosti
3,8%
92,3%
2,6% 1,3% 0,0%
Terminologija u tekstu
10
5. PRIKAZ MIGRANATA, TRAITELJA AZILA I AZILANATA (M/TA/A) U
TEKSTOVIMA
Najvei broj tekstova, to je oekivano s obzirom da je najvei broj njih izvjetaj o
negativnom dogaaju, tj. ilegalnoj radnji poinjenoj od strane migranata, traitelja azila i
azilanata, kao protagoniste ima M/TA/A kao skupinu (53,8% lanaka) ili kao pojedinca
(u 11,5% lanaka). Anketirana osoba/sugovornik pojavljuje se kao protagonist u samo 1,2%
lanaka, a u isto tolikom su broju protagonisti graani, pripadnici domicilnog stanovnitva. U
32% lanaka nema protagonista, odnosno pojavljuju se razliiti akteri, posebice u
analitikim lancima kao sugovornici ili izvori podataka, no ne na nain da ih se moe
smatrati protagonistima.
S obzirom na veliki broj lanaka koji kao protagoniste imaju M/TA/A, zanimljivo je
promotriti i nain na koji su pripadnici ovih skupina navedeni u tekstu, odnosno jesu li
prikazani prvenstveno kroz etniku/nacionalnu pripadnost, kao kategorija (primjerice
stranci, strani dravljani, migranti) ili su navedeni osobnim imenima. S obzirom na
predominatnu novinarsku vrstu lanaka dakle vijesti, i to vijesti iz podruja crne kronike koje
kao protagoniste imaju ili kolektivitet ili pojedinca koji je migrant, traitelj azila ili azilant
nije neobino to samo 6% lanaka navodi puno ime i prezime protagonista dok je u
80% lanaka isticanje etnike/nacionalne pripadnosti nain na koji se prikazuje ove
skupine. U 14% lanaka prikazani su na neki drugi nain, dakle bez navoenja
etniciteta.
Grafiki prikaz 4 Nain na koji su navedeni migranti, traitelji azila i azilanti kada su
protagonisti lanka
Za percepciju javnosti ove skupine bitan je i nain na koji se prikazuje odgovornost u
negativnim dogaajima, tonije na kome dominantno lei krivnja za negativne dogaaje.
Budui da veina lanaka prikazuje negativni dogaaj (rije je o ilegalnim radnjama za koje je
11
jasno da je krivnja na poinitelju ilegalne radnje ili osumnjienoj osobi), ove smo lanke
izuzeli iz analize prikaza krivnje. lanci u kojima smo promatrali nain prikazivanja
krivnje, a koji su tematizirali negativan dogaaj tako su iskljuivo oni analitiki lanci u
kojima je bilo prostora za prikazati dogaaj ili problem viedimenzionalno, ali je to
proputeno. Rije je o sveukupno 13 lanaka od kojih je u 23% krivnja na migrantima,
traiteljima azila i azilantima kao skupini, 23% na migrantu, traitelju azila i azilantu
povezanom s dogaajem, 15,3% na institucijama/sustavu openito, 7,69% na domicilnom
stanovnitvu openito i 30% na pripadniku domicilnog stanovnitva povezanog s dogaajem.
Zabrinjava prva kategorija gdje se kao odgovorni/krivci prikazuju
migranti/azilanti/traitelji azila kao skupina, a kojih je gotovo od lanaka analitikoga
tipa, iako valja primijetiti da autori lanaka esto prepoznaju kao odgovorne i
pripadnike veinskog stanovnitva, odnosno institucije sustava.
Vano je istaknuti kako lanci vrlo rijetko pruaju ikakve informacije o zemljama
podrijetla, problemima s kojima se ljudi susreu te razlozima za imigraciju. U 87,1%
svih lanaka nikakva informacija ove vrste se ne navodi, dok se u preostalim lancima
najee ove informacije samo povrno spominju (primjerice spominjanjem sukoba, ratova).
U ovom je kontekstu bitno spomenuti i upotrebu rijei koje se koriste kao termini za
izvjetavanje o stranim dravljanima koji su na ilegalan nain uli u RH, a o emu vie
piemo u sljedeem poglavlju. Naime, radi se o tome da se kao uestao termin pojavljuje
termin ilegalci koji, iako nije nuno vrijednosno obojen, sugerira samo jedan aspekt
situacije u kojoj se te osobe trenutno nalaze, bez stavljanja ilegalnih prelazaka granice
ljudi iz odreenih ratom zahvaenih dijelova svijeta u perspektivu izbjeglitva, a to bi
zasigurno i kod itatelja ovih lanaka izazvalo drugaiju percepciju pripadnika ovih skupina.
6. JEZIK i STIL: NAJEE KORITENE RIJEI I SINTAGME
Najee rijei koje se uz etniku/nacionalnu pripadnost pronalaze u tekstovima, a kojima se
imenuju migranti, traitelji azila i azilanti su stranci, strani dravljani, ilegalci te se u
manjem broju tekstova koristi rije izbjeglice. Termini traitelj azila i azilant se takoer
koriste, a nerijetko se terminom azilant pogreno oznaavaju i traitelji azila.
Posebno je uestala upotreba rijei ilegalac u onim tekstovima, najbrojnijima po tipu i
tematskom kontekstu, u kojima je rije o ilegalnom ulasku u RH u ili pokuaju naputanja RH
od strane traitelja azila.
Za osobe povezane s ovim dogaajima upotrebljava se rije ilegalac koja je u svom
standardnom znaenju u hrvatskom jeziku u vezi s radnjama politike naravi. Tako prema
Hrvatskom jezinom portalu (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search), te prema
Anievom Rjeniku stranih rijei ova rije oznaava osobu koja radi tajno: "onaj koji se bavi
ilegalnim politikim radom, lan ili aktivist ilegalne organizacije itd". Hrvatski jezini portal
navodi i znaenje rijei u argonskoj upotrebi kao: "onaj koji neprijavljen boravi due ili
krae vrijeme i tako izbjegava propise, plaanje stanarine ili zakonskih pristojbi (u
studentskim domovima, podstanarstvu i sl.)". Drugim rijeima, kada se ovaj termin koristi za
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search
12
pisanje o migrantima ispravno bi bilo upotrebljavati ga s navodnicima, jer se radi o
argonizmu koji u novinskim tekstovima kao takav treba biti i naznaen.
Ukratko, trend u analiziranom uzorku izvjetavanja na internetskim portalima je da ovaj
konkretni argonizam postaje standardni, neobiljeeni jezini izriaj. Isto tako vidljivo je da
se znaenje ove rijei iri, pa u odnosu na ono koje navode rjenici ova rije postaje i
neutralan izraz za osobu koja je migrant ili traitelj azila i uhvaena je u ilegalnom prelasku
granice.
III. Tipologija lanaka:
Posljednja faza analize sastoji se od ponuene tipologije analiziranih lanaka s obzirom na
dvije dimenzije: na stupanj pozitivnog, odnosno negativnog prikaza analizirane ciljane
skupine s jedne strane, te na prirodu novinarskog prikaza teme, odnosno krajnjeg cilja novinarskog prikaza, teme (dublja analiza/kritika/razjanjavanje problema / puko
izvjetavanje, informiranje o dogaaju / postizanje senzacije te itanosti).
Ukrtanjem ovih dvaju odrednica dobili smo sljedeu shemu, koja donosi 12 podtipova
prikaza teme (migranti/traitelji azila/azilanti) na internetskim portalima u promatranome
periodu.
Vrijednosna
orijentacija spram
azilanata/traitelja
azila
Pozitivno
Neutralno Preteito negativno
uz prisutnost
stereotipizacije
Diskriminatoran
prikaz; elementi
govora mrnje
Svrha/priroda
novinarskoga
teksta
Pokuaj dublje
analize
problematike
AFIRMATIVNO,
ANALITIKI
10 lanaka
NEUTRALNO-
ANALITIKI
4 lanka
STEREOTIPIZIRAN
O-ANALITIKI 1
lanak
DISKRIMINATOR
NO ANALITIKI
0 lanaka
Kratak prikaz,
neulaenje u
problematiku,
informativnost
AFIRMATIVNO
INFORMATIVAN
10 lanaka
NEUTRALNO
INFORMATIVAN
39 lanaka
STEREOTIPIZIRAN
O-INFORMATIVAN
5 lanaka
DIRKIMINATORN
O
INFORMATIVAN
0 lanaka
13
Prikaz baziran
primarno na efektu
senzacije;
senzacionalizam
AFIRMATIVAN
SENZACIONALIST
IKI
0 lanaka
NEUTRALNO -
SENZACIONALIS
TIKI
5 lanaka
STEREOTIPIZIRAN
O
SENZACIONALISTI
KI
3 lanka
DISKRIMINATOR
NO
SENZACIONALIST
IKI
1 lanak
Pet najeih tipova lanaka:
Promatramo li samo dimenziju vrijednosnog odreenja spram ciljane skupine dobivamo
sljedei raspored tekstova: veina ih je neutralna (48), zatim slijede tekstovi koji se
afirmativno odnose spram ove skupine (20) te na kraju prepoznajemo devet (9) tekstova koji
ire stereotipizirajue stavove spram migranata, traitelja azila i azilanata i jedan (1) u kojemu
prepoznajemo i elemente diskriminatornog govora.
14
Promatramo li samo stupanj analitinosti koji je novinar uloio u tekst, odnosno svrhu samoga
teksta (da jednostavno informira, da informira i educira te osvijetli problematiku s vie
aspekata ili pak da izazove panju i senzaciju) dobivamo sljedee rezultate: 15 je analitikih
tekstova koje obiljeava vie izvora informacija i dublje ulaenje u temu, 54 su informativna
lanka koje karakterizira prijenos nekog (jednog) izvora i ne ulaenje u problematiku; a kod 9
lanaka je naglasak na senzaciji, odnosno postizanju oka, zaudnosti te posljedino, itanosti.
Naravno i kombinacije su ovih tipova u pogledu razliitog tipa naslova/podnaslova u odnosu
na sam tekst prisutne (vie u analizi upitnika u pitanjima 5.-12.)
15
ZAKLJUCI:
1. Kod tekstova o promatranoj temi na internetskim portalima prevladavaju neutralno informativni tekstovi, koji najee za izvor
6 imaju priopenje Ministarstva unutarnjih
poslova (MUP-a). Zbog toga je najei tip teksta neutralno-informativan po vrsti
kratka vijest ili vijest. Ona s druge strane najee ima negativan povod - injenicu da
su osobe (migranti/traitelji azila/azilanti) htjeli ilegalno ui u RH ili je napustiti.
2. Na drugome su mjestu po estotnosti na portalima tekstovi koji afirmativno, pozitivno prikazuju migrante, traitelje azila i azilante i to dvojako;
- jednostavno prenosei sadraj; bilo izvjetaj s nekog od dogaaja u organizaciji aktera civilnoga drutva/znanstvene zajednice koji se posredno ili neposredno tiu
teme migranata, traitelja azila i azilanata - tada najee posve informativno /
plono (10 lanaka), ili pak
- ulazei dublje u analizu problematike najee dajui osobnu priu azilanta/traitelja azila, prikazujui okolnosti u zemlji iz koje je bio prisiljen otii,
prikazujui birokratski aparat RH s kojim se osoba mora suoiti regulirajui svoj
status, dajui stavove nadlenih strunjaka, institucija ili organizacija te pruajui
neke dodatne statistike o ovoj problematici na razini RH ili Europe (10 lanaka).
3. Analiza je pokazala da postoji i odreen broj lanaka (9/78) koji prikazuju promatranu skupinu koristei stereotipizirane termine, sintagme ili ih stavljaju u stereotipiziran
kontekst, dok kod jednoga (1/78) lanka stereotipizacija prelazi u diskriminatoran
govor, odnosno ima elemenata govora mrnje.
4. Kod lanaka sa stereotipizirajuim/diskriminatornim sadrajem nekoliko je elemenata vano za istaknuti:
Takvi lanci na portalima 2013. po broju nisu zanemarivi (10/78 ili 12%), no ipak nisu predominantni
Tekstovi stereotipnog/diskriminatornog izriaja ne nalaze se koncentrirani samo na jednom specifinom portalu - rasporeeni su na nekoliko u nas najitanijih portala,
od kojih svi imaju i svoje tiskano izdanje: Veernji list, Jutarnji list, 24sata, gdje se
istovremeno nalaze i tekstovi afirmativnoga sadraja. Takoer, ti su tekstovi katkada
potpisani punim imenom, a katkada samo inicijalima. Na tim se istim portalima
nalaze afirmativni i neutralni tekstovi. Ne nalazimo, dakle, posebno svjetonazorski
obiljeenu niti jednu kuu/portal kada je posrijedi ova tema, niti postoji poseban
obrazac skrivanja iza inicijala kada se takvi tekstovi objavljuju. No, valja istaknuti
kako stereotipizirani/diskriminatorni tekstovi nisu naeni na portalima Index, niti
Tportalu, kao niti Dnevno.hr.
Stereotipizacija migranata, traitelja azila i azilanata u lancima nije u korelaciji sa senzacionalistikom prirodom lanka. Naime, prisutni su podjednako tekstovi koji
su po prirodi informativni, pa ak i analitiki, a spram migranata, traitelja azila i
azilanata rabe stereotipizirajui diskurs. Jednako tako, tekstovi koji imaju
senzacionalistiki efekt su spram ovih skupina i vrijednosno neutralni i
stereotipizirajui. Ipak, kombinacija afirmativnog stava spram ovih skupina i
senzacionalistikog teksta nije pronaena.
Kada su migranti, traitelji azila i azilanti prikazani stereotipno/diskriminatorno to se uvijek ini kroz glasove drugih, a ne direktno novinarskim opaskom ili
izreenim stavom. Najee se citiraju ili parafraziraju: neimenovani stanari naselja
u kojem se nalazi prihvatilite za traitelje azila (Dugave, Kutina), ili neimenovani
6 Najee nije izravno naveden u tekstu, ve se daljnjom analizom moe doi do MUP-a kao izvora vijesti.
16
oevidci dogaaja, no stereotipizirani jezik se pojavljuje i u tekstovima koji imaju za
cilj educirati o politikama Europske unije (kod migracija je vano razdvojiti eljene
od neeljenih, EUionica: useljavanje, redovita rubrika Veernjega lista).
Stereotipima obojeni tekstovi vrlo esto donose zakljune izjave o tome kako se
oekuje znatno poveanje migranata kada jednom uemo u EU i stavljaju to u
kontekst iz kojeg je vidljivo da se tog poveanja javnost treba plaiti.
Naslov (naslov i nadnaslov) ee stereotipizira promatranu skupinu no to se to ini u samome tekstu. Stereotipizacija se ogleda kako u isticanju negativnih konotacija
vezanih uz ove skupine ili pak irenju straha od njihovoga broja (Stanari Dugava u
strahu od azilanata: Oni stvaraju nered, Veernji list ili 'Nismo rasisti, ali nije
ugodno, ti ljudi tumaraju bez cilja i gledaju nae cure', Jutarnji list), kao i u
nepotrebnom navoenju nacionalnog podrijetla poinitelja nekog kaznenog
djela/prekraja u naslovu (Sirijci pokuali ilegalno preko granice, Veernji list ),
dok su esto u samome sadraju tekstovi posve politiki korektni u prikazu
dogaaja/teme7. Isto tako, katkada je naslov neutralan, a u kombinaciji s
nadnaslovom dobiva negativnije i/ili stereotipizirajue konotacije (Divlja no:
Imigranti demolirali cijelo prihvatilite pa gaali zatitara, Veernji.hr).
5. Izravno koritenje stereotipizirajuih izraza i sintagmi je malo zastupljeno (u 2,5% tekstova terminologija je stereotipizirajua, a u samo 1,2% analiziranih lanaka ona je
diskriminirajua), no stavljanje migranata, traitelj azila i azilanata u stereotipizirani
kontekst je postupak koji se primjenjuje ee od koritenja stereotipizirajuih
termina, pa je konani postotak lanaka koji stereotipiziraju/diskriminiraju ove
skupine ipak 12%.
6. Termin azilant koristi se generiki i kada je rije o osobama koje uistinu imaju odobren azil kao i osobama koje su u statusu traitelja azila, dok se termin ilegalac
za traitelje azila/migrante vrlo esto koristi kao standardnojezini termin, iako je jo
uvijek u rjenicima definiran kao argonizam, te sve vie ulazi u upotrebu u znaenju
migrant/traitelj azila zateen u ilegalnom prelasku granice.
7 U 11 od 39 lanaka koje smo oznaili kao neutralnoinformativne, budui da se u tekstu lanka posve politiki
korektno, neutralno i nepristrano izvjetava o dogaajima u kojima su sudjelovali migranti, traitelji azila i
azilanti, u naslovu se navodi nacionalnost/dravljanstvo poinitelja kaznenog djela ili prekraja, iako to ne daje
dodanu vrijednost, odnosno ne doprinosi informativnosti samoga teksta, ve moe u konanici djelovati
etiketirajue za pripadnike odreenih nacija.
Top Related