8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
1/22
V.S.M.Š “LUCIANO MOTRONI”
PRIZREN
MATURSKI RADOblast: Nega i lee!"e b#les!i$a !a %i&'&gi"iTe(a: Re!)ge!s$a Di"ag!#sti$a* Os!#+!i ,&i!-i,i
Me!t#&: Ka!)i)at:
A"$a V'"ić A(i!a D'&a$i
Ma" /012 P&i3&e!
SADRZA4
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
2/22
U+#) 5555555555555555555555555555555555... 6
Re!)ge!s$a )i"ag!#sti$a 55555555555555555555555555. 7
Di"ag!#sti$a #b#l"e!"a gla+e 555555555555555555555555... 8Di"ag!#sti$a #b#l"e!"a $i-(e!#g st'ba 55555555555555555555. 0/
Di"ag!#sti$a #b#l"e!"a g&')!#g $#sa 555555555555555555555. 00
Di"ag!#sti$a #b#l"e!"a )igesti+!#g t&a$ta 5555555555555555555. 0
Di"ag!#sti$a #b#l"e!"a b'b&ega i (#$&a-!i% ,'te+a 55555555555555... 07
Di"ag!#sti$a #b#l"e!"a e$st&e(iteta 555555555555555555555... 09
Sa+&e(e!e )i"ag!#sti-$e (et#)e 55555555555555555555555 01
Ult&a3+'$ 55555555555555555555555555555555.. 01
S-i!tig&ai"a 55555555555555555555555555555..55 08
K#("'te&i3#+a!a t#(#g&ai"a 555555555555555555555555 08
Ult&a-&+e!i 3&a-i 55555555555555555555555555555. 0;
N'$lea&!a* Mag!et!a &e3#!a!-a 5555555555555555555555. 0<
Pleti3(#g&ai"a 55555555555555555555555555555... /
Za$l"'-a$ 5555555555555555555555555555555.... 0
Lite&at'&a 5555555555555555555555555555555...
UVOD
2
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
3/22
Današnja savremena medicina je nezamisliva bez vrhunske rendgenske dijagnostike.
Rendgenska dijagnostika kao pomoćno dijagnostičko sredstvo omogućava precizniju
dijagnozu, korišćenjem nativne i kontrastne tehnike. Nativnom tehnikom, rendgenska
dijagnostika pruža uvid u stanje koštanog sistema, mekih tkiva, pozicije eventualnih
stranih tela, dok primenom kontrastnih sredstava dobijamo jasnu sliku grae, kao i
anomalija različitih organskih sistema. !aligne bolesti danas predstavljaju drugi po
redu učestalosti uzrik smrtnosti, posle kardiovaskularnih oboljenja, sa tendencijom
daljeg porasta. "bog učestalosti, težine i ozbiljnosti ovih bolesti, svakodnevno se ulažu
ogromni napori da se usavrše stara i razviju nova sredstva za njihovo što ranije
otkrivanje i što preciznije postavljanje dijagnoze, sve u cilju poboljšanja rezultata
lečenja. #a sredstva jednim imenom nazivamo dijagnostičkim imidžing metodama $od
engleske reči image%slika& tj. metodama koje, koristeći različite principe rada itehnička rešenja, prikazuju slike unutrašnjih struktura organizma i promena na njima.
'ak i posle ()) godina postojanja radiološke dijagnostike, i danas koristimo, osnovne
principe njihovog *unkcionisanja i ulogu u dijagnostikovanju malignih bolesti.
Najstarija metoda koja je i danas u širokoj upotrebi je &e!)ge!s$# s!i(a!"a* RT=.
+ored ove metode postoje i savremene dijagnostičke metode kojima raspolažemo u
poslednjih tridesetak godina 'lt&a3+'$2 $#(,"'te&i3#+a!a t#(#g&ai"a* CT2
(ag!et!a &e3#!a!-a* MR i ,#3it!s$e e(isi#!e t#(#g&ai"e.
REND=ENSKA DI4A=NOSTIKA
3
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
4/22
Dijagnostika velikog broja oboljenja ili poremećaja u organizmu, praktično bi bila nemoguća bez
upotrebe rendgena. Novi digitalizovani &e!)ge!s$i a,a&ati, imaju značajno manju emisiju
zračenja nego što je to bio slučaj sa starim aparatima.
Rendgen zrake $-%zrake& nisu proizvedene, one su otkrivene gotovo slučajno. . novembra (/0
godine. Wilhelm Roentgen je u svom laboratoriju na 1urzburg sveučilištu u Njemačkoj obavljao
ispitivanja 2rookes%ove cijevi. 3lučajno je ploča s slojem barijeva platinocijanida, tvari koja
*luorescira, bila odložena na stolu nedaleko od 2rookes%ove cijevi. "bog tamnog omotača iz
cijevi nije mogla izaći vidljiva svjetlost, ali je tijekom pokusa Roentgen opazio da ploča
*luorescira bez obzira na udaljenost od 2rookesove cijevi. 4ntenzitet *luoresciranja se pojačavao
s približavanjem ploče bliže cijevi te je bilo nesumnjivo podrijetlo uzroka *luoresciranja. #ako suotkrivene rendgen zrake.
5otovo odmah prepoznata je mogućnost upotrebe rendgenskog zračenja u medicinske svrhe za
dijagnostiku, a poslije i za terapiju. Dvije su vrste dijagnostičkih postupaka uz upotrebu rendgen
zračenja
-radiografija ili snimanje i
-dijaskopija ili prosvjetljavanje.
Radiogra*ski pregled pacijenta uključuje aplikaciju *ilmova kojima se slika dobivena prolazom
zračenja kroz tijelo pacijenta može zabilježiti kao trajna slika za poslije analize. Dijaskopski
pregled služi za pregled pacijenta u realnom vremenu, za ispitivanje dinamičkih i *unkcionalnih
značajki koje se vide na zaslonu nakon što se selektivno apsorbirane rendgenske zrake poslije
prolaza kroz tijelo pacijenta zaustave na istom. 6rojne su varijacije ova dva tipa ispitivanja, ali
za oba se načelno upotrebljava ista oprema.
Re!)ge!#s$#,i"a ili &a)i#s$#,i"a je prosvjetljivanje pojedinih dijelova tijela pomoću
rendgenskih zraka. Neki dijelovi ljudskog organizma apsorbuju -%zrake, dok ih drugi, meutim,
propuštaju pa se oni projektuju na ekranu.
4
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
5/22
Ra)i#s$#,i"a se ,&i("e!"'"e ' -il"' ,#sta+l"a!"a )i"ag!#3e:
%akutnog abdomena $ progutano strano tijelo, vazdušni srp&
%povreda grudnog koša $pneumotoraks, hematotoraks&
%hroničnih oboljenja $*iziološki pokreti pojedinih organa i patološke promjene pri tim pokretima&
"a radioskopiju nije potrebna priprema bolesnika.
Re!)ge!#g&ai"a ili &a)i#g&ai"a je snimanje pojedinih dijelova tiela na rendgenskom *imu pri
čemu zraci koji slabije prodiru, slabije *otohemijski djeluju na *ilm što se izražava svijetlinom,
dok zraci koji probijaju čovječije tijelo jako *otohemijski djeluju na *ilm što se izražava
tamninom negativa. Rendgenska slika je precizna i oštra, a na *ilmu se registruju značajni detalji
koji se pri skopiji ne mogu uočiti. #akoer je omogućen pregled organa koji nisu pristupačni
skopiji. Rendgenski snimak je trajni dokumenat o oboljenju i može se koristiti radi liječenja,zatim kao dokazni dokument u ostvarivanju raznih prava te kao pomoćni materijal u naučno
nastavne svrhe.
E!)#&a)i#g&ai"a je snimanje koje se obavlja pomoću kontrastnih sredstava. +ripremu za
pregled obavlja medicinska sestra, a od pravilne pripreme zavisi i kvalitetan pregled. +rimjena
kontrastnih sredstava je prisutna od samog početka u radiologiji. 7ontrastna sredstva mogu biti
pozitivna i negativna.
+ozitivna kontrastna sredstva apsorbiraju rendgenske zrake u većoj mjeri nego li pojedina tkiva
ili organi pa se na radiogramu prezentiraju kao zasjenjenja.
Negativna kontrastna sredstva slabije apsorbiraju rendgenske zrake od pojedinih tkiva ili organa
u ljudskom organizmu pa se na radiogramu uočavaju kao 8prozirna9 mjesta ili transparencije.
Najpoznatija pozitivna kontrastna sredstva su preparati joda, broma, torijuma. +reparati joda
mogu izazvati razne poremećaje pa da bi se to izbjeglo uvijek treba ispitati osjetljivost bolesnika
na jod tj. uraditi test osjetljivosti.
:va proba se vrši pomoću ampule u kojoj se nalazi jedan mililitar joda u vodenom ili uljnom
rastvoru što doe u originalnom pakovanju. ;
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
6/22
%4ntradermalno $ kod osjetljivih bolesnika pojavljuje se nakon () do (0 min. na mjestu uboda
papula i crvenilo veće od ( cm&
%7onjunktivalno = u srednji dio donjeg kapka $ kod osjetljivih bolesnika konjuktiva postaje
hiperemična&
%3ublingvalno $ kod osjetljivih bolesnika nastaje jaka hiperemija i edem&
Najpoznatija negativna kontrastna sredstva su oksigen, ugljendioksid i vazduh kada je potrebno
da prostor bude prozračan ili teški metali, paste, emulzije i koloidne supstance kada je potrebno
da prostor bude neprozračan.
DI4A=NOSTIKA O>OL4EN4A =LAVE
6
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
7/22
Ka!i#g&a( je rendgenska slika lobanje. 3nima se u dva pravca. Na njemu se mogu vidjeti
tumori, prelomi, de*ekti i drugo. "a ovo snimanje nije potrebna posebna priprema osim što treba
izvaditi metalne ukrase iz kose kao i druge ukrasne predmete.
Ve!t&i$'l#g&ai"a služi da se rendgenski prikaže oblik, izgled i položaj moždanih komora.
4ntervencija se vrši u operacijskoj sali po svim principima asepse i antisepse. 6olesnik se
pripremi za opštu anesteziju, a priprema obuhvata sanitarnu obradu bolesnika, brijanje glave,
davanje klizme i pražnjenje mokraćne bešike. !edicinska sestra dovodi pripremljenog bolesnikau prostoriju za neposrednu pripremu pred operaciju što obuhvata davanje premedikacija čiji je
cilj psihološko smirenje bolesnika i smanjivanje osjećaja straha. Nakon ;) do >) minuta sestra
odvozi bolesnika u operacionu salu i smješta na operacioni stol. +oslije date anestezije hirurg
pravi otvor na lobanji $trepanom& i posebnom iglom za punkciju punktira likvor i ubacuje
kontrastno sredstvo. Nakon toga se vrši snimanje i dobiva ventrikulogram. +oslije snimanja
bolesnik se smješta na odjel za reanimaciju gdje biva pod stalnom kontrolom ljekara i
medicinske sestre.
7
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
8/22
E!-eal#g&ai"a je rendgenska metoda pregleda moždanih komora kontrastnim sredstvom.
Najćešće se kao kontrastno sredstvo upotrebljava vazduh i to lumbalno ili subokcipitalno.
+riprema bolesnika se sastoji u pripremi bolesnika za lumbalnu ili subokcipitalnu punkciju.
+riprema materijala ista je kao za lumbalnu punkciju uz dodatak kontrastnog sredstva i pribora
za njegovo ubacivanje. !edicinska sestra asistira ljekaru, a ljekar poslije obavljene punkcije i punktiranja likvora ubacuje kontrastno sredstvo a zatim vrši snimanje. Na snimku se mogu
vidjeti oblik, veličina i položaj moždanih komora.
8
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
9/22
Ce&eb&al!a a!gi#g&ai"a je snimanje krvnih sudova mozga uz pomoć kontrastnog sredstva. :d
kontrastnih sredstava upotrebljava se vodeni rasvor joda koji se ubrizga u *emoralnu arteriju i
zatim se izvede snimanje. 3erijom snimaka $angiogram& utvruju se prohodnost krvnih sudova i
lokalizacija patoloških promjena. "ajedno sa kompjuterom angiogra*ski aparat umjesto () do (;
daje
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
10/22
DI4A=NOSTIKA O>OL4EN4A KICMENO= STU>A
7od patoloskih procesa na kicmenom stubu uvijek se najprije izvrši nativno snimanje kičmenog stuba
kako bi se ustanovilo da li na kicmenim prsljenima i postoje patološke promjene, pa se tek onda snima
pomoću kontrastnog sredstva.Mi"el#g&ai"a je snimanje kičmenog kanala pomoću kontrastnih sredstava radi ispitivanja njegove
prolaznosti, kao i da bi se odredila visina na kojoj postoji patološki proces u kičmenom kanalu. 7ao
kontrastno sredstvo se koristi uljani ili vodeni rastvorima joda i vazduhom.
"a lumbalnu priprema bolesnika i materiala je ista kao 4 kod lumbalnu punkciju, uz dodatak kontrastnog
sredstva i izvodjenja radnje u rendgen%kabinet. +ri izvodjenju radnje medicinska sestra asistria lekaru.
@ekar punktira likvor, zatim ubaci kontrasno sredstvo, a nakon toga snima. +osle zavrsene intervencije
bolesnika odnose u sobu smestaju ga udobno u postelji, najcesce sedeci, uz stalnu kontrolu lekara i
medicinske sestre. 7od subokcipitalne mijelogra*ije nakon punkicje 4 dobijanje likvora treba ubaciti
kontrasno sredstvo 4 preko monitrora pratiti njegovo spustanje niz subarahniodalni prostor. Akoliko
contrast zastane na snikmu ce se videti patoloski proces.
10
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
11/22
DI4A=NOSTIKA O>OL4EN4A =RUDNO= KOSA
>!%#g&ai"a je snimanje bronhijalnog stabla pomoću kontrastnog sredstva radi ispitivanja
njegove prohodnosti i otkrivanja patoloških promjena. "a ovo snimanje upotrebljava se vodeni
rastvor joda. 4ntervencija se izvodi u opštoj anesteziji, te se bolesnik priprema u tom pravcu, sa posebnim osvrtom na medikamentoznu pripremu. Na dan pregleda bolesnik ne sme da jede pije i
pusi $po mogucnosti ne uzima ni lekove&.
Ra)i#s$#,i"a ,l'?a je radiološki pregled prosvjetljivanjem. Radiogra*ija pluća je radiološko
snimanje poslije skopije, gdje se kao nalaz dobija *ilm kao trajan dokument.
T#(#g&ai"a je slojevito snimanje slojeva plućnog parenhima. Nije potrebna posebna priprema
bolesnika.
Ra)i#l#@$i ,&egle) s&-a se obavlja sa pregledom pluća, gdje se na dijaskopu utvruje položaj,
oblik i veličina srca ili pojedinih dijelova $ predkomora, komora, veliki krvni sudovi, donja i
gornja suplja vena, aorta&.
Tele&a)i#g&ai"a je metoda snimanja srca i krvnih sudova $aorte& za vrijeme gutanja barijumove
kaše, gdje se prate kon*iguracija i prirodna veličina srca u odnosu na ezo*agus.
Katete&i3a-i"a s&-a pripada invazivnim metodama ispitivanja bolesnika. Bemodinamskoispitivanje obuhvata kateterizacije desnog 4 levog srca. 7ateterizacija se izvodi radi mjerenja
pritiska u velikim krvnim sudovima i srčanim šupljinama, ubrizgavanja kontrasta i prikazivanja
srčanih šupljina i krvnih sudova, ispitivanja prohodnosti krvnih sudova.
+rilikom kateterizacije srca moze se raditi i biopsija miokarda. 7ateterizacijom srca objektivizira se
dijagnoza konorarne bolesti srca, atrijalnog i ventikularnog septalnog de*ekta, pulmunalne stenoze,
bolesti mitralne, trikuspidalne i aortalne valvule i drugih urodjenih i stecenih mana.
3vaka kateterizacija kao i angiokardiogra*ija, predstavlja odredjeni rizik za bolesnika. "bog toga jeizuzetno vazna priprema bolesnika i tretman i nega posle kateterizacije.
11
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
12/22
DI4A=NOSTIKA O>OL4EN4A DI=ESTIVNO= TRAKTA
Da bi se pojedini suplji organi videli prilikom pregleda, moraju se ispuniti kontrasnim
sredstvom. "a snimanje jednjaka, želuca, dvanaestopalačnog, tankog i debelog crijeva kao
kontrastno sredstvo koristi se barijumska kaša%mlijeko $barijum%sul*at&. 7ontrastno sredstvo se uorganizam može unijeti na dva načina%peroralno i rektalno. "a sva ta snimanja bolesnik se
priprema evakuacionom klizmom u večernjim satima, a poslije nje ne smije ništa jesti do
snimanja. 7lizma se moze ponoviti i u ranim jutarnjim satovima. !ogu se koristiti i laksativna
sredstva. A prostoriji za intervencije popije barijumsku kašu, a za to vrijeme vrši se snimanje
jednjaka%ezo*agogra*ija. 7ada popije odreenu količinu, snima se želudac $gastrogra*ija& a
kasnije i duodenum $duodenogra*ija&.
Akoliko treba da se posmatra prohodnost barijumove kase i obavi snimanje creva, onda se to radi
u *rakcijama posle (,;, >, ? i ;< casa. Akoliko postoji stenoza pilorusa, u pripremi bolesnika za
snimanje treba izprazniti zeludac sukcijom.
I&ig#s$#,i"a*I&ig#g&ai"a ovo su pregledi debelog crijeva pomoću barijumske kaše koja se
unosi klizmom. 6olesnik se priprema dva dana pre intervencije odgovarajucom dijetom,
laksatnim sredstvima i klizmom. +omoću irigatora se ubacuje barijumska kaša u debelo crijevo,
a zatim se snima. +regled se obavlja radi ispitivanja prohodnosti debelog crijeva, postojanja
tumora, ulceracija, anatomskih promjena. I&ig#g&ai"a se moze izvoditi metodom
dvostrukog kontrasta barijumove kase i vazduha.
#le-ist#g&ai"a2 %#la!gi#g&ai"a to je snimanje žučne kese i žučnih puteva pomoću kontrastnih
sredstava koja se mogu dati peroralno, intravenski i ubacivanjem preko #%drena $postoperativno&.
7ao kontrastna sredstva se upotrebljavaju preparati joda koji se preko jetre izlučuju u žučnu kesu
i omogućavaju dobru vidljivost na rendgenskom snimku. Na osnovu toga kako se zucna kesa
puni kontrastom, kako ga koncentrise i izlucuje, kakav oblik ima i da li je ispunjena kontrastom
donosi se zakljucak tj. Dijagnoza. 7ontraindikacije za primenu joda su
- 4nsu*icijencija jetre, % 6azedovljeva bolest,- 4nsu*icijencija bugrega, % alergijska oboljenja,- 4nsu*icijencija srca, % preosetljivost bolesnika na jod.
12
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
13/22
Pe&al!a %#le-ist#g&ai"a izvodi se na sledeci nacin bolesnik se priprema dva dana pred
snimanja specijalnom dijetom, a dan pre snimanja laksantnim sredstvima. :ko (;%(< sati pre
snimanja bolesniku se moze dati duboka svakuaciona klizma. 4stog dana bolesnik dobija jodni
contrast. 6olesnik lezi na desnoj strain dobro
umućena žumanceta ili ; barena jaja koja izazivaju kontrakciju holeciste. 3nimanje se ponavlja
nakon
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
14/22
DI4A=NOSTIKA O>OL4EN4A >U>RE=A I MOKRACNI PUTEVA
Rendgensko snimanje može se obaviti na ; načina ubrizgavanjem kontrasta intravenskim putem
ili in*uzijom i ubacivanjem kontrasta specijalnim postupkom pomoću cistoskopa i ureteralnih
sondi.
:va snimanja se obavljaju da bi se ustanovio patoloski proces na urinarnom traktu, a najcesce
kada se sumnja na tuberkulozu bubrega, tumor, hidrone*rozu, pijelone*ritis kao i da bi se odredila
velicina i polozaj kalkulusa. "a ova snimanja urinarnog trakta potrebna je priprema digestivnog
trakta dijetom u trajanju od dva dana. 3 obzirom na prisustvo gasova veoma remeti tumacenje
snimka, ne preporucuje se uzimanje voca, povrca, mlecnih proizvoda i gaziranih pica. Dan pre
snimanja bolesnik dobija laksantno sredstvo, uvece klizmu i ne vecera, na dan snimanja ne
doruckuje i ne pije tecnost. +re snimanja neophodno je obaviti test osetljivosti na kontrastno
sredstvo.
+rvo se pravi nativan snimak, a zatim ubrizgava u venu kontrastno sredstvo i izvrši kompresija u
predelu sakroilijacnog zgloba specijalnim valjcima ili balonima. :vo je neophodno da bi se
spriječilo oticanje kontrasta u mokraćnu bešiku i omogućilo bolje punjenje bubrega. 7ompresija
traje 0% minuta, pravi se drugi snimak, uklanjaju se valjci, i napravi treći snimak, gdje se vidi
prolaz kontrasta u mokraćnu bešiku $ureterogra*ija&.
Cist#g&ai"a je snimanje mokraćne bešike pomoću kontrastnog sredstva, koja se može ubaciti
preko katetera, ascendentno ili discendentno, posle intravenske pijelogra*ije i ureterogra*ije
Re!#+a3#g&ai"a je metoda ispitivanja vaskularnog sistema bubrega. 7ontrastno sredstvo se
ubacuje kroz *emoralnu arteriju a zatim se snima.
14
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
15/22
DI4A=NOSTIKA O>OL4EN4A EKSTREMITETA
Erteriogra*ija je snimanje arterija na ekstremitetima radi postavljanja dijagnoze. 6olesnik se
priprema tako sto se dan pre snimanja uradi test osetljivosti na jod. Na dan snimanja bolesnik ne
sme da jede, pije ni pusi. 7ontrastno sredstvo tj. vodeni rastvor joda se ubacuje u *emoralnu
arteriju, a poslije toga se vrši snimanje.
Bleb#g&ai"a je snimanje vena na ekstremitetima radi ispitivanja njihove prohodnosti. +riprema
bolesnika je ista kao i kod arteriogra*ije, s tom razlikom sto se kontrastno sredstvo se ubrizgava u
venu i nakon toga se vrši snimanje.
A&tg&ai"a je prikaz šupljine zgloba poslije ubrizgavanja kontrastnog sredstva. +ostupak se
izvodi pod strogo aseptičnim uslovima i pod lokalnom in*iltracionom anestezijom i prodire se
iglom u supljinu zgloba u koju se ubrizgava kontrastno sredstvo, nakon cega se vrsi snimanje.
15
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
16/22
SAVREMENE DI4A=NOSTICKE METODE
ULTRAZVUK
Altrazvuk je neinvazivna dijagnostička metoda, bezbolna, jednostavna i praktična. Ne postoje
kontraindikacije za njenu primenu. Apotrebljava se u dijagnostici povreda i oboljenja svih organa
odraslih, djece i trudnica. :mogućava da se pomoću većeg broja presjeka $jednodimenzionalnih,
dvodimenzionalnih, trodimenzionalnih& dobiju podaci o veličini i grai organa u sve > dimenzije,
obliku i položaju u odnosu na susjedne organe. Altrazvukom se uglavnom istražuju
parenhimatozni organi $srce, jetra, slezena, pankreas, bubrezi, lim*ne žlijezde i sl.& koji su teško
dostupni drugim neinvazivnim metoda pregleda. Altrazvuk je *rekvencije iznad ;))) Bz,
odnosno iznad granice cujnosti. Altrazvuk se mnogo koristi kao dijagnosticko sredstvo u
medicine. 4zvor ultrazvuka je kristal kvarca ili u savremenim aparatima barijum ili cirkonijum%
titanat smesten u sondi. +riprema bolesnika nije potrebna osim da ne uzima hranu
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
17/22
SCINTI=RABI4A
3cintigra*ija je dijagnostički postupak u kome se koriste radioktivni izotopi i prvolinijski skeneri
na osnovu kojih se dobija slika sastavljena od crtica slabije ili jače gustine, ravnomjerno ili
neravnomjerno rasporeenih ili bez njih. Danas je u upotrebi i gama kamera, gde se svetlucanjekristala prenosi na osciloskop i u vidu tacaka registruje na polaroid%papir ili rendgen%*ilm.
6olesniku se mora objasniti da izbegava blizinu dece, trudnica i dojilja >% dana.
KOMP4UTERIZOVANA TOMO=RABI4A CT ili CT SCAN
:vo je slojevito snimanje parenhimatoznih organa jonizujućim zracima. "raci se umjesto na
rendgen ploču emituju na kristale detektora, pretvarajući se u električni signal. :datle se odvode
u računar, gdje se pretvaraju u sliku na ekranu. :vim je omogućeno snimanje dijelova tijela i
organa pod svim uglovima, pri čemu se dobija veliki broj in*ormacija. "a bolje prikazivanje
tkiva se upotrebljava i kontrastno sredstvo $telebriks, gastrogra*in, urogra*in&. 3vaki sloj mozgase vidi na #F ekranu, a može se dobiti i *otogra*ija poznata kao 32EN.
17
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
18/22
INBRACRVENI ZRACI
3luže za direktno utvrivanje temperature tijela u odreenim dijelovima $termometrija&. 7ontakt
elektricne energije sa ljudskim telom nailazi na povrsinski otpor koji cine tkiva i organi. 7oža
zrači energiju u svoju okolinu, koju aparat prihvata preko *oto%kamere i sa senzorom i u obliku
slike prikazuje na ekranu termovizije $termogram&. #ermogram se prikazuje kao crno%bela slika
$ vruca mesta su na ekranu bela, a hladna crna&. 4nverzijom se vruca mesta mogu prikazati kao
crna. #ermalna slika se snima kamerom za crno%belu sliku ili kolor *otogra*iju. 4ndikacije za
pregled su tumori dojke. 7oža iznad tumora je toplija za nekoliko stepeni u odnosu na zdravu
kožu. #emperatura je viša za ;%> stepena i kod malignih tumora štitnjače.
18
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
19/22
NUKLEARNA* MA=NETNA REZONANCA
Nuklearna magnetna rezonanca $N!R& je najnovija radiološka dijagnostička metoda koja
omogućava kompjutersku vizuelizaciju presjeka dijelova tijela slično kompjuterizovanoj
tomogra*iji. :vim pregledom je omogućeno rano otkrivanje bolesti i pružanje uvida u strukturu i*unkcionalno stanje organa. +ri pregledu se otkrivaju oboljenja svih organa, tkiva i sistema.
N!R se primanjuje u dijagnostici oboljenja mozga, kicmenog stuba, bubrega, organa karlice,
skeltenog snopa i drugog. !agnetnom rezonancom moze da se proceni stepen razvoja malignog
procesa, u krvnom sudu se uocavaju okluzivne promene kao i stepen prohodnosti krvnog suda.
"a vreme pregleda kod bolesnika ne smeju biti predmeti od metala, kao ni ugradjeni magnetni
transplatati, zubne proteze i ostalo. "a N!R nije potrebna posebna priprema bolenika, osim koji
pate od klaustro*obiju.
19
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
20/22
PLETIZMO=RABI4A
+letizmogra*ija je neinvazivna dijagnostička metoda za ispitivanje venske i arterijske cirkulacije
krvi. +rimjenjuju se kvalitativne metode kao što su oscilometrija i oscilogra*ija $mehanička i
elektronska&. 3luži za ispitivanje krvnih sudova ekstremiteta i protoka krvi u mirovanju, zaispitivanje venskog krvotoka i dokazivanja dubokih venskih tromboza.
D#,,le& +e!a%ovom tehnikom može se brzo i bezbolno procijeniti prisustvo ili odsustvo
opstrukcije%tromboze, dubokih ili površnih vena primjenom ultrazvuka. 4spitivanje arterija vrši
se digitalnom pletizmogra*ijom.
D#,,le& a&te&i"a primjenom ultrazvuka se ispituje prohodnost i dinamičnost zidova u dostupnim
arterijama, uvoenjem pulsnog i kontinuiranog doplera registruju se način, pravac i brzina
kretanja krvi u šupljinama srca i velikim krvnim sudovima.
20
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
21/22
ZAKL4UCAK
Na osnovu svega navedenog može se izvesti nekoliko važnih zaključaka.
Dijagnostika velikog broja oboljenja ili poremecaja u organizmu prakticno bi bila nemoguca bez
upotrebe rendgena.
Razne bolesti jesu jedan od glavnih problema savremenog čovjeka i najvećim udjelom doprinose
ukupnom mortalitetu populacije. +ravovremeno dijagnosticiranje s ciljem brzog pristupa
liječenju oboljelih ima vodeću ulogu.
3igurnost zahvata koji se provode i uspješnost samih procedura uveliko ovise o dobrom prikazu
radiološkim metodama. 3toga je bitna odrednica posjedovanje vrhunskih i savremenijih uredjaja
za radiološko oslikavanje i intervenciju.:sim vrhunskih uredjaja koji su nužni za obavljanje dijagnostičkih i intervencijskih
postupaka, bitan i neizostavan *aktor jest stručnjak koji je naučen da u potpunosti iskoristi nužne
potencijale i svemogućnosti koje radiološki uredjaj posjeduje.
Radiološki tim jest neizostavan,često presudan i prvi prisutan u ostvarivanju cilja što bržeg
utvrdjivanja dijagnoze. 4nžinjer medicinske radiologije neizostavan je član tog tima.
Na kraju svega ovoga vidimo da je rendgenska dijagnostika danas od velikog znacaja i da su
puno zivoti spaseni zahvaljujuci rendgenskoj dijagnostici.
21
8/17/2019 Amina Rendgenska Dijagnostika
22/22
Top Related