I dio 1
Ekonomikapoljoprivrede
Prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić
I dio 2
IZVOĐENJE MODULA IZ EKONOMIKE POLJOPRIVREDE
Svrha i cilj je upoznati studente s djelovanjem ekonomskih zakona na ponašanje gospodarskih pojava kroz društvenu reprodukciju i ulogu agrara u ukupnom gospodarskom razvoju.
Tematske cjeline modula Poljoprivreda i gospodarski razvoj, Poljoprivredna politika i integracijski procesi u CAP, Izrada seminarskog rada,
I dio 3
LITERATURA
Petrač, B. (2003): Agrarna ekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku,Baban, Lj. (1999): Ogledi iz agrarne ekonomije, Ekonomski fakultet u Osijeku,Defilippis, J. (2002.): Ekonomika poljoprivrede,Sveučilište u Splitu, Split,Žaja, M. (1991): Ekonomika proizvodnje, Školska knjiga, Zagreb,Babić, M. (1998): Makroekonomija, Mate d.o.o. Zagreb,Gail L. Cramer, Clarence W. Jensen (1982): Agricultural Economics & Agribusiness, Second edition, New York,
I dio 4
TEORETSKI PRISTUP AGRARNOJ EKONOMICI
Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja se sastoji u uzgoju korisnih biljaka i životinja, te preradi, prijevozu i prometu vlastitom aktivnošću proizvedenih biljnih i životinjskih proizvoda.
Razvoj poljoprivrede može se promatrati kroz tri etape: I etapa – predindustrijska proizvodnja, II etapa – gospodarstvo u tijeku industrijalizacije, III etapa – gospodarstvo punog zamaha industrije,
odnosno industrijska etapa.
I dio 5
Glavna razdoblja u razvoju društva
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1800. 1850. 1870. 1900. 1950. 1980. 2000. 2020.
% a
ktiv
nog
stan
ovni
štva
Poljoprivreda i šumarstvo
Industrija
UslugeAGRARNODRUŠTVO
INDUSTRIJSKODRUŠTVO
POTROŠAČKO DRUŠTVO(TERCIJARNO)
I dio 6
ŠTO JE EKONOMIJA?
EKONOMIJA je znanost koja proučava kako
društva koriste oskudne resurse da bi
proizvela potrebne proizvode i usluge i
raspodijelila ih među pojedincima.
Etimološko značenje riječi ekonomika potječe još od starih Grka (Ksenofon, Aristotel), klasične političke ekonomije, neoklasika i suvremene ekonomske misli.
I dio 7
Pojam ekonomike:
Mikroekonmiku MezoekonomikuMakroekonomiku
Ekonomija se bavi pitanjima ulaganja ograničenih sredstava kako bi se zadovoljile neograničene potrebe.
I dio 8
Agrarna ekonomika je primijenjena znanost koja izučava opće ekonomske zakonitosti ekonomske politike i ekonomike proizvodnje u poljoprivredi iz čega proizlazi kako je:
Agrarna ekonomika je znanstvena disciplina koja izučava osnovne zakone alokacije ograničenih resursa na neograničeni broj međusobno konkurentskih alternativa u proizvodnji, preradi, distribuciji i potrošnji hrane.
I dio 9
Učinkovitost alokacije resursa (što, kako, koliko, gdje i za koga proizvoditi) definirano je, u najširem smislu, institucionalnim i
političkim sustavom zemlje Hrana je socio-ekonomska, ali i političko-sigurnosna
kategorija Sustav donošenja odluka u suvremenom agraru obično
je pozicioniran između dva ekstrema:a) Tržišnog sustava (sustava cijena)b) Komandnog sustava (državnom regulativom)
Analiza teorije regulative vezana za način donošenja odluka u agraru je osnovni sadržaj agrarne ekonomike, odnosno izučavanje načina djelovanja države koja modificira tržišne zakonitosti u onoj mjeri u kojoj je to neophodno i dozvoljeno.
I dio 10
DRUŠTVENA REPRODUKCIJA
POJAM DRUŠTVENE REPRODUKCIJE
Etimološki gledano; Reprodukcija = re + produkcija
Ponovo proizvodnjaReprodukcija označava ponovnu proizvodnju, a to znači kako je reprodukcija dinamički pojam, odnosno promatra se u kretanju kroz izvjesno vrijeme. Pod društvenom reprodukcijom podrazumijeva se ukupna društvena proizvodnja u određenom vremenskom razdoblju (jednom mjesecu, polugodištu, godini dana, petogodištu itd.)
I dio 11
Faze društvene reprodukcije1) proizvodnja
2) rasprodaja
3) razmjena
4) potrošnja
Proizvodnja Raspodjela Razmjena Potrošnja
1. faza 2. faza 3. faza 4. faza
(ponuda) (potražnja)
S D R N- primarna- sekundarna- tercijarna- kvartalna
- osobna,- investicijska,- reprodukcijska
I dio 12
Iz navedene slike mogu se izvući bitni zaključci :
Proizvodnja utječe na raspodjelu, raspodjela na razmjenu, a razmjena na potrošnju i obrnuto. Dakle, riječ je o tzv. reverzibilnom procesu. To znači, što je veća proizvodnja, moguća je i veća raspodjela, a jedno i drugo utječu na veću razmjenu, pa razmjena utječe na veću potrošnju. Međutim, veća potrošnja omogućava veću razmjenu, a veća razmjena preduvjet je veće raspodjele i veće proizvodnje i obrnuto. Bitna je spoznaja da između faza društvene reprodukcije postoji međuovisnost.
Proizvodnja je uži pojam od pojma reprodukcije. Teorijski je sporno da li je najvažnija proizvodnja ili potrošnja. Marksisti smatraju kako je proizvodnja najvažnija faza društvene reprodukcije, a zapadni ekonomisti da je potrošnja najvažnija. Međutim, nije ispravno ni jedno ni drugo gledište: niti jedna faza nemože biti zasebna i one su podjednake u tržišnom gospodarstvu.
I dio 13
Sudionici u proizvodnji putem raspodjele dobivaju kupovne fondovekupovne fondove (namjenjene razmjeni ili štednji). Četiri su oblika raspodjele:1. primarna raspodjela2. sekundarna raspodjela3. tercijalna raspodjela4. kvartarna raspodjela
PRIMARNA RASPODJELA Pod primarnom (prvom) raspodjelom podrazumjeva seraspodjelaizmeđu sudionika procesa proizvodnje na tržištu. Proizvođač kojije proizveo veće količine i ostvarijo veće cijene, sudjeluje u raspodjeli bruto domaćeg proizvoda, racijonalnog dohotka u većem iznosu i obrnuto.
I dio 14
SEKUNDARNA RASPODJELAPod sekundarnom raspodjelom podrazumjeva se raspodjela bruto domaćeg proizvoda, domaćeg proizvoda, nacijonalnog dohotka između sudionika u procesu proizvodnje i onih segmenata društva koji su manje ili više doprinjeli porastu proizvodnje.U toj raspodjeli sudjeluje država, zdravstvo, školstvo, znanost, umjetnost, kultura, šport i svi korisnici socijalne skrbi.Država putem raznih instrumenata (carine, prelevmani, superprelevmani, takse, porezi- porez na imovinu, porez na dobit, porez na promet (PDV), doprinosi) ostvaruje prinudom javne prihode, da bi (financiranje organa države, financiranje zdravstva itd.) U pravilu javni rashodi bi trebali biti jednaki javnim prihodima (to je poznati budžetski – proračunski princip ravnoteže).Međutim, proraču može biti suficitaran (javni prihodi su veći od javnih rashoda), odnosno deficitaran (javni rashodi su veći od javnih prihoda).Ako se deficit pokriva iz realnih izvora (akumulacija) onda državni proračun ne prouzrokuje inflaciju, ali ako se deficit pokriva iz nerealnih izvora (tiskanjem viška novca), onda društveni proračun povećava inflaciju, te ih ekonomska teorija je ne preporučuje. Pri procjeni visine sekundarne raspodjele treba biti izuzetno odgovoran, jer se događa da proizvođači dobro prođu u primarnoj raspodjeli, a u sekundarnoj loše (prekomjerno oporezivanje). Prekomjerno oporezivanje je retardirajući čimbenik kao motiv za proizvđače.
I dio 15
TERCIJARNA RASPODJELAPod tercijarnom raspodjelom podrazumjeva se raspodjela neto dobiti poduzeća (dobit poduzeća nakon izdvajanja poreza i drugih izdvajanja) na slijedeće dijelove :1) plaće zaposlenika,2) dividende dioničara (naknada vlasnicima dionica),3) akumulacija poduzeća.
Pri raspodjeli neto dobiti poduzeća treba postojati izvjesna ekonomska zakonitost. Naime, ako bi vlasnici poduzeća izdvajali manje za plaće nego što bi one objektivno trebale biti, to bi na zaposlene djelovalo destimulativno, ili ako bi se isplaćivale manje dividende, onda bi vrijednost dionica na tržištu vrijednosnih papira opale itd.Akumulacija je namjenjena za financiranje novih investicija, povećanje obrtnog kapitala (sirovine, ambalaža). Međutim, korisno je dio akumulacije izdvojiti za rezervni fond poduzeća. On služi za financiranje gubitaka, ako bi se ostvarile neke godine višom silom (vis major: poplava, požar, suša, rat ) ili lošim gospodarenjem.
I dio 16
KVARTALNA RASPODJELAPod kvartarnom raspodjelom podrazumjevamo raspodjelu fonda plaća za zaposlenike u poduzeću. U osnovi postoje tri sustava vrednovanja rada :
1) VREMENSKI - plaća = vrijeme rada x cijena rada Gdje god je moguće, taj sustav treba izbjegavati jer se
ne vrednuje učinak zaposlenog.2) FUNKCIJONALNI – ovaj sustav se temelji na normi i prebačaju norme, a
sankcije su za neizvršenje norme plaća = količina (kvalitet) prizvoda x cijena rada Ovaj sustav se temelji na vrednovanju učinka, ali diferencira zaposlene na uspješne, vrlo uspješne
i neuspješne. To stvara izvrsnu frustraciju (entropiju). Istraživanja su pokazala kako ovaj sustav dovodi i do prebrzog starenja.
3) KOMBINIRANI SUSTAV - iz nedostatka vremenskog i funkcijonalnog sustava proistekao je i kombinirani sustav, pa se kombinira vremenski s premijskimvremenski s premijskim i funkcionalni s premijskimfunkcionalni s premijskim, a u suvremenom svijetu koristi se sustav participacije: šta znači da radnici osim plaće, sudjeluju i u razdiobi dijela dobiti poduzeća. Na taj način vlasnik kapitala ih stimulira na smanjivanje troškova i povećavanje prihoda, kako bi dobit poduzeća bila što veća. Osim ovih sustava, koristi se još jedan sustav poznat pod nazivom kotedž. Vlasnik kapitala najboljim djelatnicima, a posebno menadžerima, dodjeljuje kuću, stan ili drugu nekretninu besplatno ili uz nisku cijenu, da bi takve djelatnike učinio privrženim poduzeću.
I dio 17
RAZMJENARAZMJENAJedna od bitnih faza društvene reprodukcije je razmjena, koja podrazumijeva razmjenjivanje robe za robu ili robe za novac između proizvođača (ponuđača) i kupca (potrošača) u cilju ostvarivanja dobiti, odnosno zadovoljavanja potreba potrošača (korisnosti).
OBLICI RAZMJENEOBLICI RAZMJENE
1.1. Naturalna razmjenaNaturalna razmjena
R1 R2
roba jedne upotrebne roba druge upotrebne vrijednosti ili korisnosti vrijednosti ili korisnosti (npr. pšenica) (npr. krumpir)
I dio 18
2. Robno-novčana razmjenaRobno-novčana razmjena
R1 – N
R2 – N N – R1
Rn – N N – R2
R1 – N – R2
3. Ekvivalentna (paritetna) razmjenaEkvivalentna (paritetna) razmjena
W R1 – W R2
4. Neekvivalentna (disparitetna) razmjenaNeekvivalentna (disparitetna) razmjena
1. solucija W R1 > W R2 - kupac je u povoljnijem položaju, a disparitet (škare cijena u korist kupca).
2. solucija W R1 < W R2 - prodavalac robe je u povoljnijem položaju (cijena u korist prodavača)
Faza kupnje Faza prodaje
Faza kupoprodaje
Vrijednost robe prodavaoca = korisnost robe za kupca
I dio 19
W R1
Škare cijena su otvorene na štetu prodavača, a u korist kupca (kupac daje manju vrijednost, a dobija veću).
5. Neposredna razmjena Neposredna razmjena – izgleda ovako:
Uvjet da se navedena razmjena ostvari :1. relativno velika proizvodnja,2. specijalizirano osoblje za promet robom,3. dovoljna akumulacija za financiranje prometa, te preskupo posredništvo
W R2
Prodavalac Kupac
Proizvođač(ponuđač)
Kupac(potrošač)
R
N
I dio 20
Osnovni pristup u izučavanju problematike agrara:
bazira na jedinstvenom spoju makro i mikro tema - nema uspješne poljoprivrede bez uspješnih poljoprivrednih proizvođača, i obrnuto, nema uspješnih poljoprivrednih
proizvođača bez pravilno osmišljene agrarne politike.
Agrarna politika Funkcioniranje i razvojpoljoprivrede
I dio 21
PODJELA POLJOPRIVREDEPODJELA POLJOPRIVREDE
Kapitalno intezivne
Prema utjecaju čovjeka
Radno intezivne
Prema sadržaju aktivnosti
Bilinogojstvo
Animalna proizvodnja
Prerada, prijevoz i promet
Intezivna
Ekstenzivna
I dio 22
Specifičnosti poljoprivrede
Mikro aspekt: specifičnosti identificiranja na razini poljoprivrednog
gospodarstva
Makro aspekt: specifičnosti koje izdvajaju poljoprivredu u odnosu na
druge gospodarske djelatnosti
I dio 23
Specifičnosti identificiranja na razini poljoprivrednog
gospodarstvaTri su osnovne grupe specifičnosti na mikro razini:
Specifičnosti poljoprivrednog gospodarstva koje ga razlikuju od ostalih poslovnih subjekata;
Specifičnosti proizvodnog procesa u poljoprivredi;
Specifičnosti zemljišta kao osnovnog uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju i kao sredstva koje je od općeg interesa.
I dio 24
Specifičnosti poljoprivrednog gospodarstva
Osnovna pitanja upravljanja organizacijsko-proizvodnim jedinicama u poljoprivredi su:
što proizvoditi (odnos output-output)
koliko proizvoditi (odnos input-output)
kako proizvoditi (odnos input-input)
I dio 25
Što proizvoditi?
Što poljoprivredno gospodarstvo nudi tržištu – što čini njegov proizvodni program?Pitanje specijalizacije u poljoprivredi je relativnoOdnosi između proizvoda mogu biti konkurentni, suplementarni ili komplementarni.
Proizvod x
Proizvod y
y1
x1 x2
y2
I dio 26
Koliko proizvoditi?
U pronalaženju odgovora na ovo pitanje obično se koristi analiza proizvodne funkcije, troškova i prolomne tačke rentabilnosti.U poljoprivredi se u ovom domenu kao posebno javlja pitanje intenzifikacije proizvodnje.
Q
x
FT
VT
UTUP
Tro
škovi=
Pri
hodim
a
Prelomna tačka
Maksimalno moguć opseg proizvodnje dostiže se u tački gde je granični proizvod jednak nuli
I dio 27
Kako proizvoditi?
Poljoprivrednici upravljaju zemljištem kao osnovnim resursom i objektivnim uvjetom proizvodnjeO pitanjima koji se tiču upotrebe raspoloživog zemljišta poljoprivrednik, po pravilu, ne odlučuje sam
izokvanta
pravac jednakih troškova
zemljište
Varijab.input – rad, mineralno gnojivo ...
x2
x1
I dio 28
Najvažnije specifičnosti poljoprivredne proizvodnje:
Spada u ekstraktivne djelatnosti,
Sezonskoga je karaktera,
Ima “vezanu lokaciju”,
Izrazito je diverzificirana proizvodnja,
Rizična je proizvodnja (suše, poplave),
Koeficijent obrtaja je nizak,
Poljoprivredni proizvodi zadovoljavaju osnovne prehrambene potrebe, te su i socijalno osjetljivi.
I dio 29
Specifičnost poljoprivrede
Ovisnost o prorodnimuvjetima
Organska proizvodnja
Vlasništvo nad poljoprivrednim
zemljištem
I dio 30
Specifičnosti zemljišta kao objektivnog uvjeta poljoprivredne
proizvodnje
Zemljište je opći predmet rada, sredstvo za rad i objektivni uvjet izvršenja rada u poljoprivredi.
Prirodne karakteristike zemljišta ostvaruju bitan utjecaj na ekonomiju poljoprivrednog gospodarstva: Nepokretnost (uređenje ekonomskog gospodarstva) Neumnoživost (stupanj intenzivnosti proizvodnje) Neistrošivost (način upravljanja zemljištem) Različita plodnost (visina prinosa i ulaganja po jedinici
površine)
I dio 31
Specifičnosti zemljišta kao objektivnog uvjeta poljoprivredne
proizvodnje
Društveni uvjeti korištenja zemljišta Zemljište nije proizvod ljudskog rada, te nema vrijednost, niti
tu vrijednost može prenijeti kao sredstvo za rad (ne amortizira se), ali ono posjeduje tržnu vrijednost budući da je predmet tržišta.
Različito vlasništvo nad zemljištem
(kolektivno–javno–privatno–zadružno-državno–društveno)
Specifičnosti tržišta zemljištem i sustav nasljeđivanja
(što smije, a što ne smije biti predmet tržišta – Zakon o poljoprivrednom zemljištu, tko može biti kupac zemljišta– ograničenje prava kupovine zemljišta u nacionalnom zakonodavstvu, da li u raspodjeli zemljišta ostavljenog u nasljeđe učestvuju sva djeca ili onaj tko ostaje na zemlji ...?)
I dio 32
Selo je homogena socijalna sredina, a seljaštvo jedinstven društveni sloj koji ne poznaje diferencijaciju, koji je “iskonski”, “mistično” ili “sudbinski” vezan za zemlju
Slika 1: Bimodalni tip restrukturiranja suvremenog agrara
Broj gospodarstva Udijel u BDP
Krupno gospodarstvo
Srednje gospodarstvo
Mala gospodarstva
I dio 33
U poljoprivredi važe specifične, samo njoj svojstvene zakonitosti, kao što su zakon o
dekoncentraciji i zakon o opadajućoj plodnosti tla
Zakon o dekoncentraciji vodi afirmaciji sitnog poljoprivrednog posjeda i sitne robne ili čak naturalne proizvodnje, odnosno daljnje usitnjavanje već sitnog poljoprivrednog posjeda, čime se ubrzava djelovanje zakona koncentracije i centralizacije kapitala;Djelovanje zakona opadajuće plodnosti tla je apsolutno, ali relativno promatrano rast poljoprivredne proizvodnje koji može biti ostvaren primjenom ekstenzivnog ili intenzivnog modela
I dio 34
Malo poljoprivredno gospodarstvo je otpornije i stabilnije od krupnog, što se naročito očituje u kriznim razdobljima
Malo poljoprivredno gospodarstvo je ono na kome vlasnik ili zakupac može obrađivati zemljište koristeći vlastita sredstva za rad i aktivnost članova vlastite obitelji.Suvremeni način poljoprivredne proizvodnje treba da riješiti konfliktne odnose:
potrošač želi da kupi jeftinu hranu,poljoprivrednik želi da ostvari veći profit,
Rešenje se nalazi u korištenju suvremene tehnike i tehnologije, za što je malo poljoprivredno gospodarstvo nesposobno (znanje, financiranje...), te stoga nije vitalnije od krupnog gospodarstva, ali malo poljoprivredno gospodarstvo je motiviranije vlastitim opstankom i kroz model tzv. neformalne ekonomije ostaje akter na privrednoj sceni.U kriznim razdobljima, budući da nije vezano za tržište i promjene koje se na njemu dešavaju, malo poljoprivredno gospodarstvo je fleksibilnije od krupnog.
I dio 35
Da li je poljoprivreda pristupačna znanosti i tehnici?
Zelena revolucija kao pokušaj rešenja problema na relaciji “hrana-siromaštvo-populacija” bazira se na primjeni znanstveno-tehnoloških dostignuća u poljoprivredi, te stoga ova djelatnost nije ni manje ni više dostupna znanosti i tehnologiji od ostalih gospodarskih djelatnosti.
I dio 36
ZNAČENJE I FUNKCIJE POLJOPRIVREDE
Nezamjnljivafunkcija
Zamjnljivafunkcija
osigur. vlastite egzistencije
proiz. namjenjena izvozu
sirovine potrebne za industruju
u tržištu za razvoj industruje
potpuno
djelomično
stvaranju društ. proizvoda
zaposlenje aktivnom stanov.
I dio 37
Poljoprivreda kao tržište za razvoj industrije
Tri najznačajnije industrijske grane vezane za razvoj poljoprivrede su:
Strojarska industrijaind. polj. strojeva,ind. traktora.
Kemijska industrijaind. mineralni gnojiva,ind. kemijskih sredstava,ind. nafte i naftnih derivata.
I dio 38
Proizvodnja sirovina za industriju
Uvjetovanost međusobne korelacijske ovisnosti između poljoprivredne i prehrambene industrije:
Porastom opsega primarne polj. proiz.
Proširenjem proizvodnog programa primarne polj. proiz.
Poboljšanje kvalitete primarnih polj. proiz.
Ostaje u poljoprivredi
22,5%
Reprodukcija nepoljoprivre
dnih djelatnosti
26,1%
Finalna potrošnja
51,4%
I dio 39
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu se smanjuje od oko 25% u šezdesetim na 10% u devedesetim godinama. Istodobno, uvoz poljoprivrednih proizvoda karakterizira velike godišnje oscilacije od 9 do 11% vrijednosti ukupnog uvoza.
Godina Udjel poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu
Udjel poljoprivrednih proizvoda u ukupnom uvozu
1971. 18,3 9,1
1981. 11,4 9,5
1991. 9,0 11,6
1998. 11,9 10,4
I dio 40
Sudjelovanje u stvaranju BDP
Godine Ind. Poljop. Ukupno Udjel poljoprivrede
Indeks poljoprivreda
1990. 73.330 24.357 250.161 9,7 100
2001. 24.425 11.212 142.470 7,9 46,03
Stope rasta -10,41
-7,46
-5,47
-
-
I dio 41
Pružanje zaposlenja dijelu radno sposobnog stanovništva
Popis
stanovništva
Aktivno
stanovništvo
Indeks
Aktivno polj.
stanovništvo
Indeks
% aktivnogpolj. u ukupno
Indeks
1961. 1.954.269 100 980.590 100 50,18 100
1971. 1.819.733 93,12 718.043 73,23 39,46 78,64
1981. 1.985.201 102 414.742 42,30 20,89 41,63
1991. 2.039.833 104 264.895 27,00 12,98 25,87
I dio 42
Funkcije poljoprivrede možemo promatrati i preko inputa i outputa odnosa
POLJOPRIVREDA
IZVOZ - UVOZ
ROBA ŠIROKE POTROŠNJE
SREDSTVA ZA RAD
REPRODUKCIJSKI MATERIJAL
HRANA
RADNA SNAGA
SIROVINE
UVOZ - IZVOZ
NEPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI
DOHODAK
DOHODAK
INPUT
OUTPUT INPUT
OUTPUT
1. PRIRODNI UVJETI
PRIRODNIUVJETI
Voda
Klima
Reljef
Poljoprivrednozemljište
ZEMLJIŠTE
Svojstva poljoprivrednog zemljišta:
Fizička - struktura, propusnost, šupljikavost … Kemijska - oblik, količina i kakvoća mineralnih tvari Biološka - stanište za biljke i životinjskim organizmima Morfološka - genetički horizont, građa, boja za određivanje
tipova zemljišta
Institucionalni okvir klasifikacije zemljišta prema načinu korišćenja (statistički pristup)
Oranice
Vrtovi
Voćnjaci
Vinogradi
Livade
Pašnjaci
Trstici, močvare i ribnjaci
Šume Neproduktivno zemljište
Obradiva površina
Poljoprivredna površina
Produktivna površina
Ukupna površina
Slika 1. Statistički okvir klasifikacije zemljišta
Količina zemljišta u Republici Hrvatskoj
5.563.000
3.224.000
2.024.0001.482.000
Ukupnapovršina RH
Polj. površine Obradivepovršine
Oraničnepovršine
Poljoprivredne površine po kategorijama korišćenja u RH (1990 – 2003.)
Tab. 1: Polj.površina po kateg.korišćenja u RH, (000 ha)
Kategorija zemljišta 1990 2003 promena u %
Oranice i vrtovi 1480,00 1460,00 -1,4
Voćnjaci 71,00 68,00 -4,2
Vinogradi 73,00 57,00 -21,9
Livade 410,00 396,00 -3,4
Ukupno obradive 2034,00 1981,00 -2,6
Pašnjaci 1151,00 1157,00 0,5
Ribnjaci, bare i trstici 35,00 24,00 -31,4
Ukupna poljoprivredna 3220,00 3137,00 -2,6
Specifičnosti upravljanja dugogodišnjim nasadima
Dugogodišnji nasadi obuhvaćaju sljedeće kategorije:1. Voćnjake2. Vinograde3. Zaštićen pojaseve (od vjetrova, erozije tla i za vezivanje pješčara)4. Višegodišnje nasade industrijskog bilja5. Šume
Specifičnosti se vezuju za:1. Karakter resursa (istovremeno su sredstvo za rad i predmet rada)2. Visina ulaganja i karakter ulaganja – to su dugoročne investicije u
nepokretnu imovinu3. Način vrednovanja investicija (Marketing pristup)4. Obračun amortizacije uslijed postojanja razdoblja podizanja,
progresivne, pune i degresivne rodnosti.
Raspoloživost zemljišta po stanovniku
Prema raspoloživom zemljištu po stanovniku, zemlje dijelimo na:
1. Vrlo bogate (do 1 ha)
2. Bogate (0,66-0,99 ha)
3. Srednje bogate (0,33-0,65 ha)
4. Siromašne (0,10-0,32)
5. Veoma siromašne (< 0,10 ha)
Hrvatska spada u srednje bogate zemlje s 0,42 ha/stanovniku
2.024.000/4.784.265 = 0,42 ha/sta.
Poljoprivredno zemljište i oranice po stanovniku i zemljama JE i EU
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9
Albanija
BiH
Bugarska
Hrvatska
Makedonija
Rumunija
SCG
EU-15
koeficijenti
Poljoprivredno zemljište po stanovniku Oranice po stanovniku
Način korištenja zemljišta ovisi:
Odnosa poljoprivrednog stanovništva
Posjedovne strukture
Potrebama za određenim poljoprivrednim proizvodima
Visini prinosa po jedinici površine
Politici cijena
Itd …
RELJEF
Reljef utječe na:
Mogućnost razvitka pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje
Mogućnost korištenja tehničkih sredstava
Organizaciju proizvodnje
Visinu troškova proizvodnje
KLIMA
Prema veličini područja klimu dijelimo na:
Makroklimu - klimu velikih površina
Mikroklimu - klimu razmjerno malih površina
U RH imamo tri klimatska U RH imamo tri klimatska područja:područja:
Umjereno kontinentalnu klimu Planinsku klimu Sredozemnu klimu
Klima utječe na:Klima utječe na: Mijenjanje obilježja prirodne sredine Proizvodnu orijentaciju Izbor i korištenje tehnike i tehnologije Visinu prinosa Visinu proizvodnih troškova Angažiranost ljudi u proizvodnji i učinke koje ostvaruju Izbor i sadržaj sredstava agrarne politike
Obiteljska poljoprivredna gospodarstvaOBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA
čine prevladavajući dio agrarne strukture RH i kao takva predstavljaju temelj budućeg razvitka poljoprivrede
posjeduju 2/3 ukupnog poljoprivrednog zemljišta (uglavnom mješovita)
Čimbenici koji otežavaju racionalno gospodarenje zemljištem i proizvodnju koja se može nositi sa konkurencijom na zahtjevnom svjetskom tržištu čine:
neodgovarajuće zakonodavstvo (koja regulira nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta, racionalnu uporabu i slično)
usitnjenost zemljišnih čestica (prosječni posjed je 2,9ha) neriješeni imovinsko-pravni odnosi razmjerno visok udio državnog vlasništva (1/3) nerazvijeno tržište zemljištem koje proizlazi iz nesređenih i neusklađenih
podataka katastra i zemljišnih knjiga, te nedostupnih/nepovoljnih kreditnih sredstava za kupnju zemljišta
neuređene parcele i nerazvijena infrastruktura (prometnice, hidrotehnički, hidromelioracijski i agromelioracijski zahvati)
Kretanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Godine Broj gospodarstava ø Stope rasta (pada)
1900.-1931. 407 -
1931.-1949. 569 2,61
1949.-1955. 670 2,75
1955.-1960. 653 -0,64
1960.-1969. 615 -0,75
1969.-1981. 569 -0,71
1981.-1991. 534 -0,70
Kretanje stanovništva koje živi na OPG
Godine Broj stanovnika na OPG
Poljoprivredno stanovništvo
Udjel u ukupnom stanovništvu
Udjel u stanovništva
1961. 2.755 1.825 43,9 66,0
1971. 2.486 1.388 30,2 52,3
1981. 2.062 687 14,5 32,0
1991. 1.880 410 9,1 21,0
2001.
ø Stope rasta (pada)
-1,33
-5,10
-
-
Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipologiji (2003.)
137.917
1.553 1.262
140.732
020.00040.00060.00080.000
100.000120.000140.000160.000
OPG Obrt Pravneosobe
Ukupno
Korišteno obradivo zemljište prema Popisu poljoprivrede '03. iznosi 2,4 ha, a prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava 4,8 ha Ukupno poljoprivredno zemljište prema broju gospodarstava iz Popisa poljoprivrede '03. iznosi 7,0 ha, a prema broju gospodarstava iz Upisnika u 2003. godini 22,3 ha
Lorenzova krivulja broja i površina OPG i tvrtki u djelatnosti poljoprivrede
00,10,20,30,40,50,60,70,80,9
1
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1
Kumulativne proporcije broja gospodarstava
Kum
ulat
ivne
pro
porc
ije
povr
šina
Tvrtke u djelatnosti poljoprivrede
Obiteljska gospodarstva
Prosječna veličina OPG u Europi
F
VB
IB D H
DN
RH
F
VB
B D H
DN
RHI0
10
20
30
40
50
60
70
80ha
1970.
1999
FARMERSKI MODEL
FARMA
određena zemljišna ili vodena površina namijenjena proizvodnji usjeva, uzgoju stoke ili ribe
poljoprivredno gospodarstvo, ratarsko - stočarskog smjera ili ribnjak
Praksa razvijenih ekonomija pokazuje širok spektar mogućnosti za formiranje farmi, tako postoje: obiteljske farme i korporacijske farme, mala, mini, hobi farme i super (mega) farme Part - time i full -time farme Konvencionalne i organske farme
Tko je farmer?Što podrazumijevamo pod pojmom farmerski model?
FARMER poduzetničko usmjeren poljoprivredni proizvođač – poduzetnik
Farmerski model se izjednačava sa dominantnim modelom u okviru moderne poljoprivrede gdje je bavljenje ovom djelatnošću predstavljeno kao biznis
Najznačajnija iskustva Europske unije u usmjeravanju razvoja farmerske proizvodnje vezuju se za: Strukturne promjene poljoprivrede vezane za veličinu gospodarstva,
karakteristike radne snage i način upravljanja Posljedice strukturnih promjena u poljoprivredi na dohodak, tržište,
održanje ruralnog načina života i očuvanje prirodnih resursa Utjecaj agrarne politike na razvoj pojedinih tipova poljoprivrednih
gospodarstava Perspektive i alternative za budućnost u okviru obiteljskog sustava
poljoprivrede
Potrošnja poljoprivrednih proizvoda
POTROŠNJA
osjećaj pomanjkanja nekoga dobra, razlikujemo dvije potrošnje:
1. Efektivnu potrošnju – koja uz postojeću kupovnu moć i cijenu mogu biti podmirene
2. Potencijalna potrošnja – latentno prisutna, koja uz izmjenu kupovne moći i cijena dostignuti efektivnu potrošnju
Potencijalna potrošnja naziva se i odgođena potrošnja, a javlja se u obliku zaliha koje mogu biti:
privatne i državne špekulativne
Svrha i ciljproizvodnje Potrošnja
OBLICI POTROŠNJE
Naturalna Tržišna
Autoreprodukcije
Autokonzuma
Namijenjena kućnoj radinosti
Potrošnja za osobne potrebe
Potražnja za ponovnu proizvodnju
Potrošnja od strane industrije
Potrošnja kao izvor poljo. proizvodnje
NATURALNI OBLICI POTROŠNJEautoreprodukcija i autokonzum
AUTOREPRODUKCIJA Obnovu proizvodnog procesa Odvijanje procesa proizvodnje
AUTOKONZUM Broja stanovnika u kućanstvima Visini dohotka Navike u potrošnji Posjedovna struktura Proizvodna orijentacija Cijene poljoprivrednih proizvoda
Samodostatnost hrvatske poljoprivrede
0 20 40 60 80 100 120 140
Samodostatnost u %
VinoPšenica
KukuruzPeradarsko
JajaBiljno ulje
VoćeOvčje meso
Goveđe mesoŠećer
MlijekoPovrće
Svinjsko mesoJečamDuhan
Krumpir
MANJAK
VIŠAK
Udjel izdataka za prehranu
Nizozemska
Austrija EU
Poljska
Slovačka
Češka
Hrvatska
Mađarska
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Udj
el z
a pr
ehra
nu
Obilježja poljoprivredne tranzicije Obilježja poljoprivredne tranzicije
Poljoprivredna tranzicija je dugoročan i važan strategijski zadatak koji se sastoji u razumijevanju kako se i zašto mijenja situacija u grani i gospodarstvu uopće i formiranje vizije o revitalizaciji subjekata.
Faze poljoprivredne tranzicije: privatizaciju, restrukturiranje, konkurentnost, demonopolizaciju, okrupnjavanje posjeda, motiviranje zaposlenih u ostvarivanju što boljeg položaja na
tržištu.
OBILJEŽJA GOSPODARSKOG SUSTAVA
• tranzicijsko razdoblje – prelazak iz zatvorenog u otvoreni tržišni sustav
• neravnomjeran gospodarski i socijalni razvitak• socijalni sukobi i rast dohodovne nejednakosti• negativni prirodni prirast• proces starenja stanovništva• unutarnje migracije
• Poljoprivredno zemljište: 2,7 milion 2,7 milion haha
• Obradivo zemljište: 1,7 milion ha,7 milion ha
• 87% privatno vlasništvo
• 425.000 OPG; 174.000 Upisano u 425.000 OPG; 174.000 Upisano u upisnikupisnik
• Prosječna veličina farme: 2,7 ha (10.6 ha)
• Primarna proizvodnja sudjeluje sa 6,9 % u GDP6,9 % u GDP
Indikatori poljoprivredeIndikatori poljoprivrede
Poljoprivreda u GDP (%)
0
5
10
15
20
25
1953 1961 1971 1981 1991 2008
OBILJEŽJA POLJOPRIVREDE RH
Oko 500.000 ljudi živi na poljoprivrednim gospodarstvima Oko 10% radnog stanovništva ostvaruje dohodak od poljoprivrede Udio u BDP-u je oko 6,9% Udio poljoprivredne razmjene u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni RH
iznosi 10,2% Poljoprivredni uvoz za 46% veći od izvoza Najvažniji vanjskotrgovinski partneri:
EU – 41,8% Zemlje bivše Jugoslavije – 25,3%
Najvažniji izvozni proizvodi: Rafinirani šećer Cigarete Tune Vegeta Pšenica Gotove juhe
Stanje hrvatske poljoprivrede u 2006. godini
Poljoprivrednog zemljišta 2.743.000 ha (2,4% od poljoprivrednog zemljišta EU)
Oranice 46,5%Voćnjaci 1,68%Vinogradi 1,85%Maslenici 0,51%Livade 12,7%
Poljoprivredna gospodarstva 452.541
Poslovni subjekti 0,76%Poljoprivrednih zadruga 0,13%Obiteljskih gospodarstava 99,10%
Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava (2,4 ha)
Poslovnih subjekata 153 haPoljoprivrednih zadruga 1,7 haObiteljska gospodarstva 3,3 ha
Ruralno stanovništvo 44,4%Poljoprivredno stanovništvo 5,5%
Zemljišni resursi Zemljišni resursi Postoji potencijalPostoji potencijal
0
5000
10000
15000
20000
25000
000 h
a
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Obra
div
e u
poljoprivre
dnim
površ
inam
a
KOMPARACIJA RAZVITKA EU I RH
EU RH
Gustoća naseljenosti 117 78
BDP/pc (euro) 24.464 9.684
Stopa nezaposlenosti (%) 7,5 16,7
Zaposlenost u poljoprivredi (%) 4,0 7,3
Zaposlenost u industriji (%) 24,6 30,5
Zaposlenost u uslužnom sektoru (%) 71,4 62,2
Korišteno poljoprivredno zemljište (ha) 40,5 19,0
Šume (ha) 35,3 41,0
Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava (ha)
17,7 2,4
AGRARNA STRUKTURA
1.Obiteljska
poljoprivrednagospodarstva
2.Tvrtke u
djelatnostipoljoprivrede
3.Poljoprivredne
zadruge
Zemljište
Radna snaga
Kapitalni resursi
Znanje
Know-how
Informacije
Tržište
Marketing
Poduzetništvo
poljoprivredna proizvodnjapoljoprivredna proizvodnja : :
NEDOSTACINEDOSTACI
neadekvatna struktura poljoprivrednih gospodarstava neadekvatna struktura poljoprivrednih gospodarstava svaštarskasvaštarska nerazvijeno tržište zemljištemnerazvijeno tržište zemljištem nerazvijeno kreditno tržištenerazvijeno kreditno tržište nerazvijena tržišna infrastrukturanerazvijena tržišna infrastruktura neorganiziranost nastupa na tržištu neorganiziranost nastupa na tržištu
poljoprivredna proizvodnjapoljoprivredna proizvodnja : :
PREDNOSTIPREDNOSTI klimaklimatlotloizvozne mogućnosti kroz izvozne mogućnosti kroz
turizamturizammogućnosti za ekološku mogućnosti za ekološku
proizvodnju proizvodnju očuvan okolišočuvan okoliš
Komparacijske karakteristike Komparacijske karakteristike tradicionalne i moderne tradicionalne i moderne
poljoprivrede poljoprivrede Tradicionalna poljoprivreda
Moderna poljoprivreda
Bazira na obiteljskom gospodarstvu tradicionalnog usmjerenja
Bazira na različitim tipovima gospodarstava
Osnovni činitelj proizvodnje uz obiteljsku radnu snagu jeste zemljište
Činitelji proizvodnje su zemljište,radna snaga, kapital i znanje
Činitelji proizvodnje se prenose u neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom obliku
Povezanost i ovisnost svih segmenata agro-biznisa uz mogućnost veće specijalizacije u okviru vertikalne i horizontalne integracije
Struktura proizvodnje je diverzificirana uz naglašen naturalni karakter
Primarna polj.proizvodnja gubi svoju autarkiju
Odnosi ljudi se regulira običajima Opasnost zloupotrebe novih dostignuća
Motiv: dohodak i osiguranje sigurnosti vlastite obitelji
Motiv: profit
Komparacijske funkcije Komparacijske funkcije tradicionalne i moderne tradicionalne i moderne
poljoprivrede poljoprivrede
Tradicionalna poljoprivreda
Moderna poljoprivreda
Osiguravanje hrane za stalno rastuće stanovništvo angažiranje u poljoprivredi i izvan poljoprivrede
Proizvodnja sirovina za niz industrijskih grana koje se bave doradom i preradom
Osiguravanje akumulacije za razvoj izvan poljoprivrednih djelatnosti
Osiguravanje tržišta za industrijske proizvode
Oslobađanje viškova radne snage za razvoj izvan poljoprivrednih djelatnosti
Značajnija uloga u reguliranju odnosa uvoz-izvoz
Struktura OPG i poslovnih subjekata prema veličini posjeda
Površina (ha) <1 1-3 3-5 5-10 10-20 >20 UKUPNO
Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
227.434 112.062 45.732 42.426 15.628 5.250 448.532
Udio u% 50,7 25,0 10,2 9,4 3,5 1,2 100
Površina (ha) <1 2-5 6-10 11-50 51-100 >100 UKUPNO
Broj poslovnih subjekata
327 175 127 359 145 231 1.364
Udio u% 24,0 12,8 9,3 26,4 10,6 16,9 100
75 % 4,7 %
Prosječna veličina farme u zemljama članicama Europske
unije
0
10
20
30
40
50
60
70 EU
Švedska
Finska
Austrija
Velika Britanija
Portugal
Nizozemska
Luksemburg
Italija
Irska
Francuska
Španjolska
Grčka
Njemačka
Danska
Belgija
Ključni problemi poljoprivrede i seoskog područja
Ustroj poljoprivrednog gospodarstva,Niska razina produktivnosti rada Tehnologija, Niske cijene proizvoda,
Preustroj poljoprivredno-prehrambenog sektora,
Niska razina prihoda koja smanjuje lokalnu potražnju i ulaganje – nedostatak kapitala za osnivanje novih poduzeća i investicije.Migracija mladih ljudi u urbana područja – smanjenje prosječne razine obrazovanja i stručnog usavršavanjaLoša fizička infrastruktura – onemogućuje lakši pristup tržištima i povezanosti s urbanim područjima
Najosjetljivija pitanja za budući razvoja Najosjetljivija pitanja za budući razvoja hrvatske poljoprivredehrvatske poljoprivrede
Stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem
Razina potpora
Veličina kvota
Što se učinilo do sada?Što se učinilo do sada?
1. unaprjeđenje u području veterinarstva, zaštite bilja i sigurnosti hrane
dodatna zaštita potrošača na hrvatskom tržištu eliminacija zapreka izvozu hrvatskih proizvoda
na europsko tržište2. povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede
promjene u zemljišnoj politici promjene u politici državne potpore
Reforma potporeReforma potpore
Jačanje radno intenzivnih proizvodnja,
Snaženje dohodovne potpore,
Veća uloga investicijskih potpora i ruralnog razvitka,
Međunarodne obveze,
Postupno usklađivanje s EU.
Mehanizme podrške procesu izgradnje poželjnog modela Mehanizme podrške procesu izgradnje poželjnog modela funkcioniranja poljoprivrede tražiti u sklopu agrarne ili funkcioniranja poljoprivrede tražiti u sklopu agrarne ili
ruralne politike?ruralne politike?
Agrarna politika se bavi isključivo poljoprivredom i daje samo parcijalna rešenja za ruralna područjaIntegralna ruralna politika je namijenjena određenom tipu gospodarenja u okviru novodefiniranog sektora - nazvanog ruralna ekonomija pod kojom se podrazumijeva multifunkcionalno, teritorijalno zaokruženo, seosko gospodarstvo koju čini skup međusobno povezanih gospodarskih djelatnosti i drugih aktivnosti (primarne poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije, vodoprivreda sa ribarstvom, šumarstvo, lovstvo, trgovina i druge usluge, turizam, zanatstvo, brojne aktivnosti vezane za prostorno uređenje, organizaciju stanovanja, korištenje slobodnog vremena, očuvanje zdravlja ljudi, obrazovanje i cjeloživotno educiranje, te očuvanje ekološke ravnoteže)
“Ruralna industrijalizacija” kao novi model razvoja ruralnih područja
KONCEPCIJSKI OKVIR
RURALNI PROSTOR
ZEMLJIŠTE RURALNOSTANOVNIŠTVO
GOSPODARSKE DJELATNOSTI
ZNANJE
INFRASTRUKTURA
Komparativni prikaz prihoda kućanstva iz Komparativni prikaz prihoda kućanstva iz ruralnih i urbanih područjaruralnih i urbanih područja
U ruralnim područjima ljudi bez ikakvih prihoda čine najveći dio stanovništva, tj. 37% ukupnog stanovništva koje živi u tim područjima. U urbanim područjima najveću grupu stanovništva čine oni kojima je prihod od rada glavni izvor sredstava za život (38%).Postotak ljudi kojima je prihod od rada glavni izvor sredstava mnogo je niži za one koji žive u ruralnim područjima (29%) u usporedbi s urbanim područjima (37%)Postotak onih kojima je naknada za nezaposlene glavni izvor prihoda dvaput je veći u ruralnim nego u urbanim područjima.U većini županija udio stanovništva koje prima socijalnu pomoć i živi u ruralnim područjima (u većini županija između 31-36%) čini se osjetno većim u usporedbi s onim koje živi u urbanim regijama (27-32% ovisno o regiji). Štoviše zasebni udio ženskih osoba među stanovništvom na socijalnoj skrbi veći je u ruralnim područjima (62-63%) u usporedbi s urbanim regijama (55-57%).
Politika sela treba biti višesektorska, te uključiti sve relevantne sektore i gospodarske djelatnosti uz mogućnost decentralizacije i korištenja partnerstva i suradnje između svih zainteresiranih razina uprave – participaciju i pristup odozdo prema gore što bi omogućilo kreativnost i solidarnost seoske zajednice i stvaranja većeg dohotka.Multifunkcionalnost – ne predstavlja usku granu proizvodnje proizvoda već sustav djelatnosti koji je ukorijenjen u lokalno društvo i gospodarstvo. Ključni elementi multifunkcionalnosti: Postojanje brojnih proizvodnih i neproizvodnih outputa
koje proizvodi poljoprivreda, Neproizvodni outputi imaju značajke općih društvenih
interesa, ali koji rezultiraju da tržišta za ta dobra ne postoje ili loše funkcioniraju
Četiri skupine multifunkcionalne organizacijeČetiri skupine multifunkcionalne organizacije
razonoda, smještaj i slobodno vrijeme: ovdje ubrajamo agro-turizam koji je u stvari jedan od najčešćih i najpoznatijih oblika višefunkcionalnih poljoprivrednih gospodarstava, jer udružuje poljoprivrednu proizvodnju s pružanjem smještaja i prehrane. U ovu skupinu mogu se uključiti i druge djelatnosti povezane s lokalnim vještinama i poljoprivrednim proizvodima;obrazovanje, izobrazba i kulturne djelatnosti: postoje brojna obrazovna farme koja pomažu djeci da steknu izravna znanja o domaćim životinjama, proizvodnji hrane i prirodnim ciklusima. Također, kulturne aktivnosti mogu se praktično integrirati s poljoprivredom kao u slučaju farmera koji upravljaju malim muzejima ili muzičkim i slikarskim radionicama.zdravlje, fitness i terapijske aktivnosti: mnoge farme na ovom tržištu su svoju strukturu djelomično promijenile u središta za rehabilitaciju (primjerice terapija s konjima) ili se brinu o žrtvama društvenih problema (primjerice bivšim narkomanima). Ovakva poduzetništva češće su smještena blizu gusto naseljenim područjima zbog tamošnje visoke potražnje za zdravstvenim uslugama.čuvanje krajolika i održavanje okoliša: za ove aktivnosti nužna je javna potpora jer je riječ o strogo netržišnim uslugama. Primjeri su održavanje pošumljenih područja i prevencija prirodnih katastrofa.
PartnerstvoPartnerstvo za pristup predviđa znatna izdvajanja za pristup predviđa znatna izdvajanja financijska sredstva Unije za pomoć prilagođavanja financijska sredstva Unije za pomoć prilagođavanja
zemalja kandidata u okviru predpristupnih programazemalja kandidata u okviru predpristupnih programa
Programi: PHARE – za izgradnju institucija na svim razinama (za
prihvaćanje acquisa po priključenju) u djelatnosti poljoprivrede, zaštite okoliša, financijama, pravosuđu i zaštiti ljudskih prava,
SAPARD – financiranje prilagođavanja u poljoprivredi i u okviru ruralnog razvoja (unapređenje posjeda, prerada i marketing polj. proizvoda, diverzifikacija aktivnosti u ruralnim područjima, unapređenje infrastrukture, edukativni programi, proizvodna udruživanje),
ISPA – sredstva za potporu krupnim projektima (preko 5 miliona eura) za izgradnju prometne infrastrukture i zaštitu okoliša.
Ruralna populacija u Europskoj uniji
0
20
40
60
80
100
120
B D N G Š F Ir It L H A P Fi Šv VB
% n
acio
naln
e po
pula
cije
Predominantno ruralni Značajno ruralni Predominantno urbani
Zaposlenost u poljoprivredi u Europske unije
0 5 10 15 20 25 30 35 40
B
D
G
Š
Fr
Ir
It
L
H
A
P
Š
VB
u %
od u
kupne z
aposl
enost
i
Predominantno ruralni Znčajno ruralni Predominantno urbani
Zastupljenost farmera preko 55 godina starosti u zemljama članicama Europske unije
0
10
20
30
40
50
60
70
Švedska Finska Velika Britanija PortugalNizozemska Luksemburg Italija IrskaFrancuska Španjolska Grčka NjemačkaDanska Belgija
Indeks poljoprivrednog dohotka
0
50
100
150
200
250Švedska
Finska
Austrija
Velika Britanija
Portugal
Nizozemska
Luksemburg
Italija
Irska
Francuska
Španjolska
Grčka
Njemačka
Danska
Belgija
GDP/p.c. po tipovima regija u Europskoj uniji
-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
40
50
B D N G Š Fr Ir It H A P Fi Šv VB
GD
P/p.
c. u
odn
osu
na n
acio
naln
i pro
sjek
Predominantno ruralni Značajno ruralni Predominantno urbani
Unutarnji
čimbenici
Vanjski
čimbenici
Snage (S)
Prirodni resursi,
Bogata tradicija,
Regionalni proizvodi,
Tradicionalni i tipični proizvodi,
Buđene poduzetničkog duha
Slabosti (W)
Neiskorišteni prirodni resursi,
Nedovoljna veličina posjeda,
Tehnička zaostalost,
Neprilagođena proizvodna struktura,
Humani kapital
Prilike (O)
Aktiviranje prirodnih i ljudskih potencijala,
Povećanje konkurentnosti,
Smanjenje uvozne ovisnosti,
Povećanje gospodarskog rasta,
Jačanje dohodovne sposobnosti
S-O strategija
(maksi-maksi)
W-O strategija
(mini-maksi)
Prijetnje (T)
Osiromašenje poljoprivrednog i drugog stanovništva,
Rast konkurencije i smanjenje razine cijena
Ograničena domaća potpora
S-T strategija
(maksi-mini)
W-T strategija
(mini-mini)
REFORMA POLJOPRIVREDE
Do 1995. – resursi usmjereni na mali broj vrlo velikih poljoprivrednih gospodarstava u državnom vlasništvu
1995. – Strategija razvitka Hrvatske poljoprivrede – obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) – okosnica razvitka
Visoko štićeni sektor; prosjek subvencijskih ekvivalenata 26% za osnovne poljoprivredne proizvode do 40% za prerađevine
Unatoč tome, učinci na poslovanje poljoprivrednika su slabi: tržišno-cjenovna podrška, koja nije odražavala regionalne razlike dohodovne disparitete unutar poljoprivredne djelatnosti
Do 2002. – sustav potpore temeljio se na poticanju proizvodnje 1999. – količinska plaćanja zamijenjena poticajima po hektaru
poljoprivredne površine, stablu masline, kilogramu duhana, grlu stoke, litri mlijeka, pčelinjoj zajednici, komadu pernate divljači, kilogramu ribe i školjaka te po komadu riblje mlađi
2002. – Novi Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uvedeni strukturni poticaji - model potpore dohotku, kapitalnih ulaganja
i ruralnog razvitka) uspostava Upisnika poljoprivrednih gospodarstava - razlikovanje
komercijalnih i nekomercijalnih (OPG) gospodarstava
MJERE AGRARNE POLITIKE
AGRARNA POLITIKA
Mjere tržišno-cjenovne politike
Mjere strukturalne politike
Mjere zemljišne politike
MJERE TRŽIŠNO-CJENOVNE POLITIKE Utječe se na stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda, uz
istodobno jačanje konkurentnosti Hrvatske poljoprivrede, i na provedbu obveza sukladno međunarodnim trgovinskim sporazumima
Čine ih sljedeće mjere:
1. Propisane cijene2. Novčani poticaji i naknade3. Intervencije na domaćem tržištu4. Mjere poticanja prodaje i potrošnje5. Mjere uravnoteženja ponude6. Trgovinske mjere
PROPISANE CIJENE ciljne (omogućavaju primjerenu razinu dohotka) zajamčene (… uz primjeren obujam proizvodnje, minimalnu razinu
dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode) minimalne (… po kojima prerađivač otkupljuje pojedine
poljoprivredne proizvode od poljoprivrednog gospodarstva
NOVČANI POTICAJI I NAKNADE novčana sredstva proračuna koja imaju za cilj poticanje
poljoprivredne proizvodnje
INTERVENCIJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU
radi sprječavanja većih poremećaja u ponudi i potražnji, stabilizacija cijena i stabilizaciju tržišta kroz:
1. intervencijsku i otkupnu prodaju2. povlačenje p.p. s domaćeg tržišta3. potporu skladištenju p.p.
MJERE POTICANJA PRODAJE I POTROŠNJE
radi jačanja konkurentnosti i poticanja domaće potrošnje p.p.
1. promicanje utrživanja i poboljšanja kakvoće
2. potpore pripremi proizvoda za tržište
3. potpore potrošnji
MJERE URAVNOTEŽENJA PONUDE utječe se na opseg poljoprivredne proizvodnje (proizvodne kvote)
TRGOVINSKE MJERE radi uravnoteženja tržišta poljoprivrednih proizvoda (carine i carinske
kvote)
MJERE STRUKTURALNE POTPORE Čini skup mjera kojima se potiče gospodarska učinkovitost poljoprivredne
proizvodnje radi osiguranja stabilnog dohotka i primjerenog životnog standarda poljoprivrednika na seoskom području te skladan razvitak poljoprivrednih regije
Čine ih sljedeće mjere:
1. Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,2. Razvitak poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okolišu i očuvanju
biološke raznolikosti,3. Investicijama u poljoprivredna gospodarstva,4. Stručnom osposobljavanju za rad u poljoprivredi,5. Ulazak mladih u poljoprivredu i ranijim umirovljenjem
poljoprivrednika6. Potpora regionalnom razvitku poljoprivrede7. Dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima
PODRUČJIMA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA UPOLJOPRIVREDI brdsko-planinska područja, otoke i poluotok Pelješac, područja nepovoljnih
hidroloških i pedoloških obilježja i područja od posebne državne skrbi
RAZVITKU POLJOPRIVREDE KOJA SKRBI O PRIRODNOM OKOLIŠU I OČUVANJU BIOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI poljoprivredno zemljište i voda, te općenito o prirodnom okolišu očuvanje za okoliš ugroženih područja i sprečavanju neplanskih,
neobrađenih i neodržavanih poljoprivrednih površina poljoprivrednih gospodarstva
očuvanju poljoprivredne biološke raznovrsnosti ekoloških sustava
INVESTICIJAMA U POLJOPRIVREDNA DOBRA Namijenjena su:
Snižavanju proizvodnih troškova Poboljšanju kakvoće p.p. higijenskih uvjeta Očuvanju okoliša Ekološki standardi …
STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU ZA RAD U POLJOPRIVREDI
ULASKU MLADIH U POLJOPRIVREDU I RANIJEM UMIROVLJENJU POLJOPRIVREDNIKA
POTPORA REGIONALNOM RAZVITKU POLJOPRIVREDE usmjerena ka poticanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za koje
postoji razmjerna proizvodna konkurentnost
DOPUNSKIM AKTIVNOSTIMA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU
Zemljišna renta Kako bi se mogli ostvariti zemljišno-rentni odnosi moralo je doći do
raslojavanja u području poljoprivrede i to na:
Vlasnike zemlje Vlasnike kapitala Vlasnike radne snage
Vlasnici zemlje predstavljaju posjednički sloj u poljoprivredi – imaju previše zemlje pa je daju u zakup, a zauzvrat traže naknadu RENTU
Vlasnici kapitala su dio poduzetničke klase koja je spremna svoj kapital uložiti u poljoprivrednu djelatnost sa ciljem oplodnje vlastitog kapitala pod istim uvjetima kao i u drugim djelatnostima, odnosno prisvajanje PROSJEČNOG PROFITA
• Vlasnici radne snage predstavljaju onu društvenu grupaciju koja radom u poljoprivrednoj proizvodnji ostvaruje sredstva za život primanjem NAJAMNICE
Specifičnosti zemlje kao objekta ulaganja kapitala:
1. Ograničene površine,
2. Poljoprivredne površine nemaju ista svojstva i vrlo se teško mogu mijenjati
3. Kod istih ulaganja postižu se različiti prinosi,
4. Cijene poljoprivrednih proizvoda se formiraju na temelju troškova s najslabijeg zemljišta
5. Ponuda je neelastična – porijeklo naziv ¨renta¨
Neelastičnost ponude zemlje i formiranje visine rente
U točki A je uspostavljena RAVNOTEŽNA RENTA, jer kada bi vlasnici zemlje podigli cijenu rente potražnja za zemljom bi pala, a kada bi pustili ispod točke A potražnja bi narasla i opet bi se ravnoteža formirala u točki A.
Pn – ponuda zemlje
Pt – potražnja za zemljom
A – ravnotežna renta
Količina zemlje0 Y
X
Vis
ina
rente
ZEMLJIŠNA RENTA Predstavlja ekstra dohodak koji prisvaja vlasnik zemljišta danog u zakup Vlasnik zemljišta ima privilegije koje proizlaze iz spomenutih specifičnosti
zemlje – često se definira kao ¨dohodak bez rada¨
Zašto za rentu kažemo da predstavlja ekstra profit?
Zakupac zemljišta ulaže svoj kapital u poljoprivrednu ili drugu djelatnost – prihod na uloženi kapital ostvaruje iz prosječnog profita – kako bi podmirio troškove najma zemljišta mora ostvariti i ekstra profit
EKSTRA PROFIT U POLJOPRIVREDI
rezultat prirodnih razlika u kvaliteti zemljišta (plodnost, položaj), te je vezana isključivo uz kvalitetnije parcele
Zemljišna renta se pojavljuje u četiri oblika:
1. Apsolutna renta2. Diferencijalna renta jedan3. Diferencijalna renta dva4. Monopolska renta
Apsolutnu rentu prisvaja vlasnik najslabijeg zemljišta koje je dano u zakup – ima pravo na rentu jer ga nitko ne može natjerati da zemljište da u zakup bez naknade
Osim toga, ograničene poljoprivredne površine nasuprot stalnom rastu potražnje za poljoprivrednim proizvodima rezultiraju interesom društva da se i najslabija zemljišta iskoriste
Troškovi poslovanja na tim zemljištima će biti regulator cijena poljoprivrednih proizvoda
Te se cijene formiraju na specifičan način – one su iznad cijene proizvodnje jer obuhvaćaju i prosječan profit, na kojega zakupac ima pravo, i apsolutnu rentu, na koju vlasnik zemljišta ima pravo
Cpp = p + pr + pp + ar
Apsolutna renta predstavlja suvišak iznad viška vrijednosti
APSOLUTNA RENTA
Mjere zemljišne politike Zemljišna politika uključuje nekoliko pitanja:
1. Tržište poljoprivrednog zemljišta 2. Zemljište u vlasništvu države3. Konsolidaciju i zaštitu zemljišta4. Denacionalizaciju zemljišta5. Odvodnju zemljišta6. Razminiravane poljoprivrednog zemljišta
Mjere zemljišne politike odnose se na:
1. Dodjelu prava korištenja i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
2. Unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem3. Zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja
PRIVATIZACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
U vlasništvu države je oko jedan milijun ha ili 33% poljoprivrednog zemljišta, a od toga je:
29% obradivo poljoprivredno zemljište (oranice, vrtovi, maslinici i vinogradi)
71% neobradivo poljoprivredno zemljište (livade i pašnjaci)
Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, koje donose općine i gradovi u skladu sa Strategijom gospodarenja poljoprivrednim zemljištem za svoje područje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
Oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljištem su: Zakup Prodaja Darovanje koncesija
Raspoloživo poljoprivredno zemljište u 2003. prema kategorijama zemljišta i vlasništvu
KATEGORIJAVLASNIŠTVO
privatno državno ukupno
oranice i vrtovi 1.173.328 286.506 1.459.834
voćnjaci 65.331 2.453 67.784
vinogradi 52.516 4.578 57.094
livade 342.368 53.361 395.729
pašnjaci 468.711 687.962 1.156.673
ukupno poljoprivredno zemljište 2.102.254 1.034.860 3.137.114
Struktura korištenja zemljišta prema vlasništvu
0
10
20
30
40
50
60
70
Ud
jel u
%
Privatno vlasništvo Državno vlasništvo
oranice i vrtovi pašnjaci livade voćnjaci i vinogradi
Raspolaganje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
Oblici raspolaganja zemljištem
1998. Udjel(%)
2001. Udjel (%)
ø Stope rasta (pada)
Zakup 111.970 94,53 146.606
47,66 9,40
Prodaja 1.894 1,60 7.820 2,54 60,42
Darovanje 928 0,78 2.202 0,72 33,36
Služnost 3.654 3,08 4.339 1,41 5,89
Koncesija - - 5.739 1,87 -
Privremeno korištenje bivših kombinata
-
-
138.292
44,95
-
ZAKUP
Zakup je odnos među ugovorenim stranama, pravno utemeljen ugovorom kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da će drugoj strani (zakupniku) dati na korištenje određenu «nepotrošnu» stvar na određeno vremensko razdoblje uz određenu naknadu (zakupninu)
Zakupodavac mora biti ili vlasnik ili takav pravni ovlaštenik stvari koja je predmet ugovora o zakupu da je može ustupiti zakupniku na korištenje
Zakupnina je prihod 25% - državnog proračuna 25% - proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave 50% - proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području
poljoprivredno zemljište nalazi
Ugovor o zakupu (rent agreement) sadrži:
1. Vrijeme trajanja zakupa
2. Podatke iz zemljišne knjige i katastra
3. Visinu i rok plaćanja zakupnine
4. Opis i vrijednost objekata, uređaja i nasada
5. Namjenu korištenja zakupljenog (npr. zemljišta)
6. Razloge za otkaz ugovora i slično
Sustav potpore u poljoprivredi
Model poticanja proizvodnje Poticanje profitabilnije proizvodnje komercijalnih poljoprivrednih
gospodarstava; ratarskih usjeva, višegodišnjih nasada, ribarstva, stočarstva i stočarskih proizvoda
UVJET
minimalno poticana količina – najmanja pojedina godišnja proizvodnja za koju se isplaćuje poticaj
Najviši isplaćeni iznosi poticaja u 2003. godini:
Mlijeko – 457,2 milijuna kuna Kukuruz – 266,6 milijuna kuna Pšenica – 226 milijuna kuna
MODEL KAPITALNIH ULAGANJA Dodjela nepovratnih sredstava za kapitalne investicije:
nabavu osnovnog stada u stočarstvu podizanje višegodišnjih nasada uređenje poljoprivrednog zemljišta nabavu nove opreme i mehanizacije …
CILJ razvitak poslovnih odnosa između komercijalnih banaka i
poljoprivrednih proizvoda radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti privatnog poljoprivrednog sektora
Udio investicijske potpore može iznositi do 25% od ukupne vrijednosti iskorištenog kredita
U 2003. iznos tražene investicijske potpore iznosio je 75.692.459,47 kn
MODEL POTPORE DOHOTKU
Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki član nekomercijalnog gospodarstva koji u godini podnošenja zahtjeva ima:
Status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika Najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce
Godišnje po osobi - 12.000 kn Maximalno po gospodarstvu - 24.000 kn
CILJ
osiguranje primjerenijeg životnog standarda njegovim članovima i njihovo zbrinjavanje nakon što se prestanu baviti poljoprivredom
Osnovni kriterij za ostvarivanje potpore dohotku:
ukupni obujam poslovanja gospodarstva koji iznosi najmanje tri proizvodne jedinice
korištenje maksimalno 5 ha poljoprivrednog zemljišta
U 2003. godini pravo na potporu utvrđeno je za 1.945 osoba sa 1.625 OPG-a u vrijednosti 13.930.800,00 kn
2004. – Dopunom Zakona uvodi se nova 2. skupina potpore dohotku kako bi se povećao broj OPG koji imaju pravo na potporu, a koji su do sada bili isključeni radi kriterija minimalnog obujma poslovanja; 5.000 kuna po gospodarstvo
MODEL RURALNOG RAZVITKACILJ
očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti te tradicijskih značajki hrvatske poljoprivrede
Tri programa:
1. Razvitak seoskog prostora – sufinanciranje razvojnih projekata jedinica regionalne i lokalne samouprave koji se odnose na održivi ruralni razvitak
2. Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina – zadržavanje autohtonih hrvatskih pasmina (istarsko govedo, lipicanac, dalmatinski magarac, zagorski puran,..) u ruralnim područjima; u 2003. isplaćeno – 9.640.445,00 kn
3. Program marketinške pripreme proizvoda za tržište – poticanje prodaje poljoprivredno - prehrambenih proizvoda na stranim tržištima i domaćem turističkom tržištu putem različitih marketinških aktivnosti, što će izravno utjecati i na ukupan razvitak ruralnih područja iz kojih dolaze ti proizvodi; max. – 500.000,00 kn
Usklađivanje poljoprivrede Hrvatske Zajedničkoj
poljoprivrednoj politici EU
CAP - Common Agriculture Policy
– Zajednička agrarna politika EU jedno od najvažnijih područja djelovanja i jedno od najvažnijih područja djelovanja i
koncentracije sredstava kojima raspolaže koncentracije sredstava kojima raspolaže
Europska unija, Europska unija,
Takav položaj poljoprivreda ne zauzima samo zato Takav položaj poljoprivreda ne zauzima samo zato
što na nju otpada 50 % proračuna EU, broja ljudi i što na nju otpada 50 % proračuna EU, broja ljudi i
podrupodruččja koje obuhvaja koje obuhvaćća, nego i zbog simbolične a, nego i zbog simbolične
važnosti i prijenosa suvereniteta u tom području, s važnosti i prijenosa suvereniteta u tom području, s
nacionalnog na viši europski stupanj.nacionalnog na viši europski stupanj.
Ciljevi i temeljna načela Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem
tehničkog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne tehničkog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne
proizvodnje i optimalnog korištenja proizvodnih faktora, proizvodnje i optimalnog korištenja proizvodnih faktora,
posebno radne snage,posebno radne snage,
Osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu Osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju, populaciju,
osobito podizanje primanja osoba koje seosobito podizanje primanja osoba koje se osobno bave osobno bave
poljoprivredom,poljoprivredom,
Stabilizacija tržišta,Stabilizacija tržišta,
Sigurnost opskrbe tržišta,Sigurnost opskrbe tržišta,
Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po
razumnim cijenamarazumnim cijenama
CAP - Common Agriculture Policy– Zajednička agrarna politika EU
Rimski sporazum iz 1957. godine koji poljoprivredi daje jednu od centralnih uloga u novo uspostavljenim zapadno-europskim integracijama,
CAP vuče krojenje iz godina gladi i nestašice hrane poslije Drugog Svjetskog rata,
Težnja pretvaranja EZ, odnosno zemalja koje su u tim godinama bile nositelji ovog programa od neto uvoznika u neto izvoznike poljoprivrednih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,
Poboljšanja uvjete života stanovništva koje živi u ruralnim područjima,
Ubrzanje rasta produktivnosti poljoprivrede, Stabilizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda i utjecaj na
cijene poljoprivrednih i prehrambenih.
Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP), bila je Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP), bila je kreirana 1962. godine, kreirana 1962. godine, kada je Zapadna Europa imala kada je Zapadna Europa imala deficit u deficit u poljoprivrednim proizvodima i ubrajala se u poljoprivrednim proizvodima i ubrajala se u najznačajnije dijelove zajedničke ekonomske politike najznačajnije dijelove zajedničke ekonomske politike uopće.uopće.
Osnovni je cilj te politike bila podrška Osnovni je cilj te politike bila podrška povećanju povećanju poljoprivredne proizvodnje u zemljama-članicama poljoprivredne proizvodnje u zemljama-članicama Zajednice, kao i stvaranje ekonomski učinkovitije Zajednice, kao i stvaranje ekonomski učinkovitije poljoprivredne strukture.poljoprivredne strukture.
Pozitivne strane CAP-a
Ostvarena polazna osnova, početna ideja CAP-a – dovoljne količine hrane za stanovništvo u svakom trenutku,
Od neto uvoznika hrane, EU pretvorena u neto izvoznika,
Učinjen značajan pomaku u poboljšanju standarda života seoskog stanovništva,
Bitno povećana produktivnost poljoprivredne proizvodnje,
Posljednjim reformama učinjen je značajan pomak ka zaštiti okoliša, zdravstvenoj ispravnosti hrane i razvoju nedovoljno razvijenih ruralnih područja
Nedostaci CAP-a
Tržišnim viškovima koji dvostruko opterećuju budžet (preko subvencioniranja proizvodnje i izvoznih subvencija za proizvedene proizvode),
Negativan utjecaj na zemljište, vodu, zrak, sigurnost i kvalitetu hrane,
Disproporcija između udjela poljoprivrede i poljoprivrednog stanovništva u ukupnom i primanja iz EU budžeta (koju najvećim dijelom trpi nepoljoprivredno stanovništvo),
Znatno više cijene u EU u odnosu na svijetske cijene, Neispunjavanje jednog od osnovnih ciljeva CAP-a – razvoj
ruralnih područja, Negativan utjecaj na svjetske tokove trgovine
poljoprivrednim proizvodima
Osnovni pravci CAP i njegova evolucija
1957. – 1957. – Uspostavljanje zajedničke agrarne politike
1992. – Mekšerijeva (Mac Shery) reforma Smanjenje garantiranih cijena (žitarice 29%, junetina 15%...) Uvođenje direktnih plaćanja farmerima Uvođenje sustava ograničavanja proizvodnje (određeni dio posjeda mora ostati neobrađen) Uvođenje agro-zaštitnih mjera u cilju zaštite okoliša
1999. - Agenda 2000 Dalje smanjenje cijena (žitarice 15%, junetina 20%...) se kompenzira povećanjem direktnih plaćanja Uspostavljanje drugog stuba CAP-a (ruralni razvoj)
2003. - Reforma CAP-a 2003
Uspostavljanje CMO (common market organization i direktna podrška cijenama)- postignut cilj da se postane neto izvoznik- Suficit u poljoprivrednoj proizvodnji- uspostavljanje proizvodnih kvota za mlijeko i šećer
Uspostavljanje direktnih plaćanja po hektaru• Postupno ukidanje podrške tržištu• uspostavljanje plaćanja za ruralni razvoj i očuvanje okoline
1957 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 20131957 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2013
Veća orijentacija na MULTIFUNKCIONALNU POLJOPRIVREDU,očuvanje okolne, ruralnaplaćanja (moduliranje)• Uspostavljanjeplaćanja odvojenih odproizvodnje• Pojednostavljenjeprocedura
Značajnije reforme CAP
Mansholtov plan 1968. godine trebao je onemogućiti hiperprodukciju racionalizacijom cjenovnih potpora i unapređenjem proizvodne strukture. Čine ga tri strukturne direktive:
72/159 Direktiva o modernizaciji 72/160 Direktiva o umirovljenja 72/161 Socio-ekonomska direktiva
“Probni balon” za reorganizaciju strukturnih fondova činila su dva programa: integriranog razvoja mediteranskog i nemediteranskog područja koji su donijete tijekom 1980-tih.
Najznačajnije reformske mjere u okviru CAP odigrale su se 1992. godine usvajanjem MCSharry-evog paketa koji je podrazumijevao snižavanje cijena poljoprivrednih proizvoda uz uspostavljanje kompenzatornih plaćanja koja su uvjetovana povlačenjem određenih površina i broja životinja iz proizvodnje.
Značajnije reforme CAP Reformski paket u okviru Berlinskog sporazuma o
Agendi 2000 vodi daljem smanjenju direktne cjenovne podrške agraru u EU.
U okviru ovog paketa usvojene su tzv. horizontalne mjere uvjetovanja (cross-compliance) direktnih isplata proizvođačima (prema površini i broju životinja) ispunjavanjem odgovarajućih mjera zaštite agrookoliša.
Politika ruralnog razvoja (RDP) u EU
De facto ruralna
politika EU
CAP
RDP
II noseći stup CAP
Cjenovna potpora i direktna plaćanja
I noseći stup CAP
Slika 1: Savremena agrarna i ruralna politika EU
Ruralna politika se realizira kao jedinstvo:
Agrarne politike,
Industrijske politike,
Strukturne politike,
Politike razvoja tercijalnog sektora,
Zdravstvene politike,
Infrastrukturne politike,
Politike zaštite okruženja.
Mjere tržišno - cjenovne politike u EU
INTERVENCIJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU
Cjenovne potpore, odnosno utvrđene intervencijske cijene Intervencijski otkup i prodaje određenih proizvoda Potpora skladištenju, preradi i potrošnji Ograničenja proizvodnje (proizvodne kvote) Izravna plaćanja po proizvodnoj površini i po grlu stoke
REGULIRANJE TRGOVINE S TREĆIM ZEMLJAMA
kod uvoza - carinama kod izvoza - izvoznim subvencijama
Cijene na tržištu EUCILJNA CIJENA
predstavlja veleprodajnu cijenu za proizvode koji su se mogli nabaviti pod normalnim tržišnim uvjetima (žitarice, bijeli šećer, maslinovo ulje, mlijeko i sjeme nekih uljarica)
ORIJENTACIJSKA CIJENA (BAZNA CIJENA)
slična je ciljnoj cijeni i određena je na temelju prosječnih tržišnih cijena
NORMIRANA CIJENA
predstavlja cjenovnu naknadu proizvođačima uslijed racionalnog upravljanja i ekonomski održivosti farme (sirovi duhan)
OSNOVNA CIJENA
određivana prema proizvođačkim područjima s najnižom cijenom za voće i povrće, te svinjetinu, ali je primjenjivana i kao orijentacijska cijena
Mehanizmi za potporu cijenama unutra EUINTERVENTNA CIJENA
najniža zajamčena cijena – nekoliko postotaka niža od ciljne cijene po kojoj se otkupljuju viškovi proizvoda
CIJENA POVLAČENJA S TRŽIŠTA
predstavlja cijenu kod koje proizvođači uslijed velike ponude povlače s tržišta neke vrste riba, povrća, voća i drugo
POMOĆ PROIZVODNJI
direktno plaćanje proizvođaču temeljeno na količini ili zemljišnome prinosu. Primjenjivala se za neke vrste tvrde pšenice, maslinovo ulje, lan i konoplju, osušenu krmu, sjeme za sjetvu, svilac, hmelj
DEFICITARNO PLAĆANJE
mehanizam kojim se može premostiti razlika između ciljne i niže tržišne cijene nekog proizvoda
Mehanizmi vanjskotrgovinske razmijene
PRAG CIJENA predstavlja najnižu cijenu po kojoj se mogu uvoziti poljoprivredno-
prehrambeni proizvodi, tako da se iz trećih zemalja ne uvozi po cijenama nižim od ciljane cijene umanjene za troškove prijevoza. Razlika između svjetskih cijena i prag cijena kompenzirao se prelevmanima. Ukinute su 1995. god., a prelevmani su zamijeniti carinama
GRANIČNA CIJENA najniža je cijena temeljena na troškovima proizvodnje (kod uvoza
svinjetine, piletine i jaja)
REFERENTNA CIJENA najniža uvozna cijena određena prema prosječnim cijenama
reprezentativnog tržišta tijekom godine (ribu, voće, povrće, vino)
POLJOPRIVREDNA PRISTOJBA – PRELEVMAN dodatak na cijenu uvoza robe iz trećih zemalja kako bi se njihova
cijena podigla do razine prag cijene. Svjetska cijena je definirana kao najniža ponuđena cijena korigirana standardima kakvoće EU koja je umanjena za troškove prijevoza
DODATNI PRELVEMAN dodaje se pri uvozu na proizvode po graničnim cijenama ili
referentnim cijenama kako bi se izjednačila s najnižim uvoznim cijenama što ih je odredila EU
PRISTOJBE ZAJEDNIČKE CARINSKE TARIFE – CARINA pristojba određena u postotku na vrijednost uvezene robe u sklopu
zajedničke carinske tarife
NAKNADA ZA IZVOZ plaća se pri izvozu nekih roba iz EU i predstavlja približnu razliku
između prosječne svjetske cijene i trenutačne interne cijene za određeni proizvod
Model sustava potpore u zajedničkoj agrarnoj politici (CAP)
Q
PCiljna cijenaPrag cijena
Interventna cijena
Ciljna uvozna (CIF)
Svjetska tržišna cijena
Zonazaštite
PRELEVMAN IZVOZNEPOTPORE
Povećanje proizvodnje
Poslije ratne Poslije ratne godinegodine
Godine krize Godine krize (uvoza)(uvoza)
Reforma 1992.Reforma 1992. Agenda 2000.Agenda 2000. Reforma 2003.Reforma 2003.
Povećanje konkurentnosti
Održiva poljoprivreda
Plaćanje odvojeno od Plaćanje odvojeno od proizvodnje po proizvodnje po površini (SAP)površini (SAP)
Proizvod Prinos Zalihe
Zemljište prava vlasništva
Farma, okruženje,
selo
Ruralni razvojRuralni razvoj
Direktna plaćanja po hektaru
143
EU finansiranje
Europski fond za smjernice i garancije u poljoprivredi (EAGF) financira direktna plaćanja farmerima i mjere za reguliranje poljoprivrednih tržišta, poput povrata od interventnih sredstava i povrata od izvoza,
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) financira programe ruralnog razvoja zemalja članica
144
Instrumenti ZPP-e
Direktna plaćanja
Mjere za poljoprivredna tržišta
Ruralni razvoj
Poljoprivreda i okoliš
Stupovi CAP-akao osnove agrarne politike
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1991. 1997. 2007.
P odrška trž iš tu
D irektna plaćanjapo hektaru
R uralni razvoj
(STUB II)(STUB II)
(STUB I)(STUB I)
146
Direktna plaćanjaŠema jedinstvenog plaćanja(SPS)• Osnovni cilj jedinstvenog plaćanja je da farmeru
garantira stabilnije prihode. Farmeri mogu odlučiti o vrsti proizvodnje u saznanju da će primiti isti iznos podrške, što im omogućava da proizvodnju prilagode potrebi.
• Kako bi ispunio uslove za jedinstveno plaćanje, farmer mora ispuniti kriterije za plaćanje. Prava se izračunavaju na osnovu plaćanja koja je farmer primao tokom referentnog perioda (povijesni model) ili na osnovu broja dostupnih hektara obrađenih tokom prve godine provedbe šeme (regionalni model).
147
Direktna plaćanjaDruge šeme podrške• Pored šeme jedinstvenog plaćanja, farmeri mogu
primiti podršku u okviru drugih konkretnih šema podrške vezanih za područje pod usjevima ili za proizvodnju, ovisno od toga da li će zemlja članica u pitanju odlučiti da implementira te šeme.
• Konkretne šeme podrške su uvedene ili nastavljene za naredne proizvode: proteinske usjeve, rižu, orašaste plodove, krompirov škrob, mlijeko i mliječne proizvode, sjemenje, pamuk, maslinjake, voće i povrće, jagodičasto voće, govedinu i teletinu.
148
Direktna plaćanja
Jedinstvena šema plaćanja za poljoprivrednike prema površini (SAPS)
• Ova pojednostavljena šema predložena je za nove države članice, od kojih je deset provelo. Obuhvata plaćanja jednakih iznosa po dostupnom hektaru poljoprivrednog zemljišta, do nacionalne gornje granice postavljene u sporazumima o pristupu.
149
Direktna plaćanja
Među-sektorska usklađenost • Kako bi postali korisnici direktnih plaćanja,
farmeri moraju ispuniti određene standarde vezane za zdravlje ljudi, životinja i bilja, očuvanje okoliša i dobrobit životinja, a svoju zemlju moraju održavati u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima. Ukoliko farmeri ne ispoštuju ove standarde, iznos direktnih plaćanja koja su im dostupna se umanjuje, a može se desiti da ih u potpunosti izgube za godinu u pitanju.
Direktna plaćanja po hektaru
Klasična shema - CLASSICAL SCHEMES
Pojednostavljena shema plaćanja - SINGLE AREA PAYMENT
SCHEME (‘SAPS’)
Dopunska Nacionalna direktna plaćanja - COMPLEMENTARY
NATIONAL DIRECT PAYMENTS (‘CNDPs’, ‘Top-ups’)
Jednostavna shema - SINGLE PAYMENT SCHEME (‘SPS’, -
Reforma CAP-a)
Pravac – ne utPravac – ne utjecatijecati na proizvodnju (DECOUPLED PAYMENT) na proizvodnju (DECOUPLED PAYMENT)
Nove članice su u SAPS shemi
Dopunska Nacionalna direktna plaćanja -(‘CNDPs’, ‘Top-ups’)
Dopunska Nacionalna direktna plaćanja -(‘CNDPs’, ‘Top-ups’)
Jednostavna shema - SINGLEPAYMENT SCHEME - ‘SPS’,
Predviđeno reformom CAP-a 2003.,Bez utjecaja na proizvodnju,Plaćanje na osnovu povijesnog plaćanja,
(referentno razdoblje 2000.-2002.) podijeljeno sa brojem hektara,
Plaćanje po pravu vlasništva,Mogućnost prodaje prava na subvencije bez
prodaje zemljišta,Pojednostavljenje kontrole,Decentralizacija,
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Klasična EU 15 +Malta +Slovenija
SPS EU 15 +Malta +Slovenija
EU 15 +Malta +Slovenija
EU 15 +Malta +Slovenija +10 novih zemalja članica
SAPS 10 novih zemalja članica
• Od 2009 sve zemlje članice će biti u sustavu jednostavnog sustava plaćanja (SPS)• Do 2013 je zacrtana ovakva politika
Strukturne potpore
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Buđet 2004 Buđet 2005 Buđet 2006 Budget 2006
Potpora tržištu Strukturna potpora Dohodovna potporaKreditna potpora Institucionalna potpora
157
Poljoprivredno tržište
Horizontalna pitanja• 18. prosinca 2006.godine, Europska
komisija je predložila uspostavljanje jedne Organizacije zajedničkog tržišta za sve poljoprivredne proizvode, koja bi zamijenila 21 postojeću organizaciju zajedničkog tržišta (voće i povrće, prerađevine voća i povrća, upravljanje kvotom šećera, kvota za mlijeko, kvota za mlijeko, žitarice, govedina i teletina, piletina, vino itd.)
158
Poljoprivredno tržištePovrat od izvoza
• U okviru Zajedničke poljoprivredne politike, Europska unija postavlja razine minimalnih cijena za određene poljoprivredne proizvode, u cilju poticanja farmera da nastave proizvodnju hrane.
• Ove razine minimalnih cijena su u mnogim slučajevima viši od globalne razine cijena za isti proizvod. Kada se poljoprivredni proizvodi moraju izvoziti u treće zemlje ( = izvan EU), neophodno je premostiti cijene između EU visine cijena i visine cijena globalnog tržišta. Ovo izjednačavanje cijena se postiže na način da se izvoznicima isplaćuje povrat od izvoza. Povrati od izvoza variraju, između proizvodnih sektora.
159
Poljoprivredno tržište
Izvozni povrati mogu se razlikovati po zemlji odredišta (diferencirani povrati). U cilju isplate diferenciranih povrata, neophodno je da izvoznik dokaže u koju treću zemlju je uvozio proizvode. Takav dokaz se osigurava primjerkom propisno ovjerenih carinskih dokumenata o uvozu, treće zemlje u pitanju.
160
Ruralni razvoj EU ima zajedničku politiku ruralnog razvoja, koja
daje znatnu kontrolu individualnim zemljama članicama i regijama (programiranju, izgradnji sustava za implementaciju – agencija za pačanje, upravljačko tijelo).
osnovna pravila koja uređuju politiku ruralnog razvoja za razdoblje 2007- 2013, kao i mjere politike dostupne zemljama članicama i regijama propisana su Uredbom Vijeća br. 1698/2005.
161
Ruralni razvojTri teme (poznate kao“tematske ose") EU politike
ruralnog razvoja su:
• Unapređenje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva;
• Unapređenje okoliša i seoski predjela;
• Unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima i poticanje diverzifikacije ruralne ekonomije.
162
Ruralni razvoj Strateške smjernice EU: • Identificirati područja u kojima korištenje podrške
EU za ruralni razvoj dodaje najviše vrijednosti na nivou EU;
• Osigurati konzistentnost sa ostalim politikama EU, naročito politikama ekonomske kohezije i okoliša;
• Pružiti podršku u implementaciji nove tržišno orjentirane zajedničke poljoprivredne politike i neophodnom restrukturiranju koje će ista povlačiti za sobom, u novim i starim državama članicama.
163
Poljoprivreda i okoliš
• Integriranje pitanja okoliša u Zajedničku poljoprivrednu politiku za cilj ima sprečavanje degradacije okoliša i unapređenje održivosti agro- ekosustava.
164
Poljoprivreda i okolišZajednička poljoprivredna politika (ZPP) je
identificirala tri prioritetne područja za inicijative zaštite i unapređenja ruralnog nasljeđa EU:
• Bioraznolikost i očuvanje i razvoj “prirodnih” sustava obrađivanja i šumarstva i tradicionalnog poljoprivrednog krajolika i vodoprivredu i korištenje,
• Suočavanje sa klimatskim promjenama.
165
Poljoprivreda i okolišTri prioriteta se postižu kroz:• Usmjeravanje podrške na mjere ruralnog
razvoja koje promoviraju okolišno- održive prakse poljoprivredne proizvodnje, poput agri-okolišnih šema,
• Unapređenje usklađenosti sa zakonima u oblasti okoliša putem sankcioniranja nepoštivanja ovih zakona od strane farmera, kroz smanjenje isplata podrški iz ZPP-e.
HRVATSKI ADUTI NA ZAJEDNIČKOM TRŽIŠTU HRANE
AUTOHTONI PROIZVODI
IZUZETNO SU VAŽNI ZA RURALNI RAZVOJ OČUVANJE TRADICIJE I IDENTITETA POJEDINOG KRAJA
HRVATSKI AUTOHTONI PROIZVODI zasigurno će imati svoje značajno mjesto ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju
potrebno je:
- izvršiti inventarizaciju stanja autohtonih proizvoda,
- definirati i standardizirati autohtoni proizvod,
- izraditi bazu podataka proizvođača,
- organizirati sustav nadzora, kontrole i marketinške promocije autohtonih proizvoda,
- jače poticati udruživanje proizvođača
EU veliku pozornost polaže na autohtone proizvode koji se svojom kakvoćom razlikuju od proizvoda iste kategorije
.
Hrvatska u budućnosti na europskom tržištu neće moći konkurirati velikim količinama prehrambenih proizvoda, ali će moći konkurirati svojim proizvodima koji se odlikuju posebnom kakvoćom
Hrvatska u budućnosti na europskom tržištu neće moći konkurirati velikim količinama prehrambenih proizvoda, ali će moći konkurirati svojim proizvodima koji se odlikuju posebnom kakvoćom
zemlja klimatskih i zemljopisnih različitosti
bogate kulture i tradicije
veliki broj proizvoda koji se zbog tehnoloških, prehrambenih i organoleptičkih specifičnosti znatno razlikuju od proizvoda iste kategorije
značajan izvozni brand posebice kroz turističku ponudu
1. ZAŠTITA PROIZVODA
označavanje važno područje i za proizvođače i za potrošače, na proizvodu i ambalaži nalazi sve više oznaka zbog globalizacije tržišta oznake postaju sve važniji način komunikacije sa svim sudionicima na putu proizvoda od proizvođača do potrošača
Zaštita proizvoda – dio elementarne proizvodne poslovne kulture,Ime proizvoda zaštitom ne može postati generičko,Utvrđivanje receptura – kontinuirana kvaliteta,Spajanje financijskih resursa za marketinške mjere,Povrat investicija u marketing,Dodatna vrijednost ostaje u regiji,Poticanje regionalnog i lokalnog identiteta,Zaštita diljem EU,Središnje kontaktno mjesto prema EU, potrošačima i trgovcima,Poticanje imidža (izvoz).
Prednosti registracije proizvoda:
Vinkovci, 9.-10.9.2010.
MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
OZNAKE PROIZVODA
znak "Izvorno hrvatsko" ima dodatnu vrijednost, nose ga autohtoni proizvodi – rezultat HR-tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencija, proizvodi s tim znakom moraju biti najmanje na razini kvalitete kao oni sa znakom "Hrvatska kvaliteta" (njih 60-ak), imaju neponovljive i jedinstvene osobine
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
znak "Hrvatska kvaliteta" nose proizvodi koji svim svojim značajkama zadovoljavaju visoke svjetske kriterije (ukupno 109) Označavanje znakovima pomaže kupcima u prepoznavanju proizvoda, koji se odlikuje natprosječnom kvalitetom. Sustav ocjenjivanja uključuje nepristranu stručnu prosudbu proizvoda, dizajna, ekonomsko - marketinških parametara i sustav osiguravanja kvalitete u proizvodnji.
MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
proizvoda proizvedenih na otoku koji:
• ima natprosječne kvalitete • zadovoljava zakonske odrednice o sigurnosti, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača • svojim ukupnim svojstvima može zadovoljiti izražene ili pretpostavljene potrebe korisnika ili zahtjeve utvrđene normama/specifikacijama, kojima se osigurava viša razina kvalitete od uobičajeno zahtijevane i očekivane
- mogu dobiti proizvodi s jednom od oznaka:
• Ekološki proizvod Hrvatske • Izvorno Hrvatsko • Hrvatska kvaliteta • Oznaka izvornosti za hranu i Oznaka zemljopisnog podrijetla za vina • Oznaka izvornosti i Oznaka zemljopisnog podrijetla za ostale proizvode
Znak vizualnog označavanja
DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
ŽIG je isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu.
Ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja vašeg proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom.
Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan te da nije sličan nekom ranijem žigu.
Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih njime.
Zaštita žigom predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođači i pružatelji usluga štite sredstva koja su uložili u promidžbu i marketing svojih proizvoda i/ili usluga. Zaštita same kreacije nekog znaka, logotipa ili etikete može predstavljati autorsko djelo koje je zaštićeno kao autorsko pravo, čime je zaštićen interes autora ili kreatora.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
Zlouporabe ili imitacije (‘vrste’, ‘tipa’, ‘načina’ itd.),
Pogrešnih podataka ili dovođenja u zabludu (podrijetlo,vrsta, kvaliteta itd.),
Protuzakonitog direktnog ili indirektnog komercijalnog korištenja,
Protuzakonitog korištenja dobre reputacije ili stupnja poznatosti.
Registracijom poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda zaštićujemo se protiv :
ZAKONODAVSTVO
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 2008. godine donesen je
Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN br. 84/08, 75/09,107/09)
Navedeni Zakon je usklađen sa Uredbama Vijeća EU 509/06 i 510/06,
Na temelju Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla ioznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvodadonesena su tri Pravilnika:
Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN br. 88/09, 53/10) koji je usklađen sa Uredbom Vijeća EU 1898/2006.
Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN br. 82/09, 53/10)
koji je usklađen sa Uredbom Vijeća EU 1216/2007.
Pravilnik o izgledu i načinu korištenja znaka oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda
(NN br.23/10)
»Oznaka izvornosti«
– naziv je regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda,
– koji potječu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje,
– čija kakvoća ili karakteristike, u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i čija se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području.
»Oznaka zemljopisnog podrijetla«
– naziv je regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda:
– koji potječu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje te
– koji ima specifičnu kakvoću, ugled ili drugo obilježje koje se pripisuje njegovom zemljopisnom podrijetlu i čija se proizvodnja i/ili prerada i/ili priprema odvija u tom zemljopisnom području.
Razlika između oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla
OZP
Dobivanje sirovine
Priprema proizvoda
Prerada
i/ ili
i/ ili
i
i
OI
» Oznaka tradicionalnog ugleda «
a) »posebna svojstva« označavaju svojstvo ili skup svojstava po kojima se poljoprivredni ili prehrambeni proizvod jasno razlikuje od drugih sličnih prehrambenih ili drugih proizvoda iste kategorije
b) »tradicionalan« označava dokazanu uporabu na tržištu kroz vremensko razdoblje koje pokazuje prenošenje s generacije na generaciju; ovo vremensko razdoblje je razdoblje koje se općenito pripisuje jednoj ljudskoj generaciji, a to je najmanje 25 godina
Zakon i Pravilnici propisuju
Uvjete i proceduru za registraciju oznaka poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda na nacionalnom nivou
Pravila za podnošenje zahtjeva za registraciju oznaka na nivou EU
Nacionalna registracija
EU registracija (zahtjev se podnosi putem MPRRR)
Provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda i službene kontrole
Proces registracije
2. Službena procedura registracije
MPRRR Povjerenstvo
1.Pred-registracijska aktivnost
-Osnivanje Udruga-Priprema specifikacije proizvoda
Zadatak proizvođača
2. Proces registracije
2. Službena procedura registracije
MPRRR Povjerenstvo
1.Pred-registracijska aktivnost-Osnivanje Udruga-Priprema specifikacije proizvoda
Zadatak proizvođača
PODNOŠENJE ZAHTJEVA
MPRRR
PROVJERA DOKUMENTACIJE
Povjerenstvo pri MPRRR
OBAVIJEST O ZAHTJEVU se objavljuje u NN
PERIOD ZA PRIGOVOR - 3 MJESECA
RAZMATRANJE ZAHTJEVA I PRIGOVORA
Povjerenstvo pri MPRRR
UKOLIKO JE ZAHTJEV PRIHVATLJIVregistrirani naziv se upisuje u odgovarajući Registari objavljuje u Narodnim novinama
Procedura registracije
Provjera sukladnosti sa proizvođačkom specifikacijom
PRIPREMA PLANA KONTROLEOI i OZP – certifikacijsko tijeloOTU - MPRRR
ZAHTJEV ZA PROVJERU SUKLADNOSTI
PROIZVOĐAČI
Provjeru sukladnosti sa proizvođačkom specifikacijomprovodiCERTIFIKACIJSKO TIJELO
UKOLIKO JE UTVRĐENA SUKLADNOST certifikacijsko tijelo – POTVRDAMPRRR – UPIS U UPISNIK – Upisnik korisnika
PROVJERA SUKLADNOSTI SA PROIZVOĐAČKOM SPECIFIKACIJOM
Provodi certifikacijsko tijelo
Certifikacijsko tijelo – ovlašteno od strane MPRRR
Certifikacijsko tijelo mora biti akreditirano u skladu sa
standardima HRN EN 45011
MAPRRR provodi nadzor certifikacijskih tijela
Uredba (EU)br. 834/2007*
Europska politika kvalitete
Uredba (EU)br. 510/2006
Uredba (EU)br. 509/2006
Zaštićena oznaka izvornosti(PDO)
Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla(PGI)
Oznaka tradicionalnog ugleda(TSG)
Proizvodi iz ekološkog uzgoja
Ciljevi europske politike kvalitete: - Poticanje raznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji
- Zaštita od zlouporabe i imitacije
- Edukacija potrošača o specifičnom karakteru proizvoda
Prednosti:
- Zaštita diljem EU
- Središnje kontaktno mjesto prema EU, potrošačima i trgovcima
- Spajanje financijskih resursa za marketinške mjere
- Poticanje imidža (izvoz)
- Poticanje regionalnog i lokalnog identiteta
- Povezivanje s mjerama strukturne politike
- Povrat investicija u marketing
- Dodatna vrijednost ostaje u regiji
Top Related