IZVORI FINANSIRANJAPREDUZEĆA
Prof. dr Predrag Stančićredovan profesor
Ekonomski fakultet [email protected]
Finansiranje preduzeća
� Dugoročno finansiranje
� Kratkoročno finansiranje
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 2
Dugoročno finansiranje preduzeća
� Finansijska struktura (vlasnička struktura) preduzeća – pasiva BS
� Kompoziciju i način prezentiranja u BS određuje pravna forma preduzeća
� Na planu odnosa u finansijskoj strukturi sučeljavaju interesi vlasnika i poverilaca preduzeća
� Dugovi u finansijskoj strukturi => vlasnici preduzeća ne raspolažu celokupnim prirastom stvarne ili sadašnje vrednosti preduzeća jer deo tog prirasta moraju ustupiti poveriocima kao naknadu za ustupanje kapitala (kamatu).
� Odnos visine kamate na dugove i SPUPS utiče na iznos ND � Odnos visine kamate na dugove i SPUPS utiče na iznos ND
(kamata < SPUPS => ↑ND)
� Rentabilnost sopstvenog kapitala zavisi:� rentabilnosti ukupnih ulaganja� odnosa u strukturi finansiranja
� Pri komponovanju strukture finansiranja teži se optimalnoj finansijskoj strukturi koja omogućava:� maksimiranje vrednosti preduzeća, odnosno bogatstvo vlasnika, i� minimiziranje prosečne cene kapitala, odnosno širenje lepeze dostupnih alternativa ulaganja
kojima se stvara prirast vrednosti /novo bogatstvo/.
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 3
STRUKTURA KAPITALA PREDUZEĆA
� Struktura kapitala - dugoročni aspekt finansijske strukture
preduzeća – odnos sopstvenih i dugoročnih pozajmljenih izvora
A. Sopstveni kapitalB. Pozajmljeni kapital
1. Dugoročni
2.
izvori
Kratkoročni izvori
Finansijska strukturapreduzeća (A/B)
Struktura kapitalapreduzeća (A/B )1
Aktiva PasivaBilans stanja
Imovina
preduzeća – odnos sopstvenih i dugoročnih pozajmljenih izvora
� Strukturu kapitala preduzeća definiše:
� vrsta i obim poslovne aktivnosti,
� karakter poslovnih ulaganja,
� stepen poslovnog i finansijskog rizika,
� kreditni bonitet preduzeća itd.
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 4
Struktura i karakteristike pozajmljenih izvora
finansiranja� dospevanje (tuđi izvori dospevaju za plaćanje u rokovima ispod
uslovima preciziranim ugovorom. Propust da se to plaćanje izvrši daje pravo poveriocima da preuzmu sredstva preduzeća ili da forsiraju njegovu likvidaciju),
� pravo na dobitak (Pravo poverilaca na dobitak preduzeća je nezavisno od poslovnog uspeha preduzeća i fiksirano u visini ugovorene kamate i prioritetnije od prava vlasnika - plaća se iz PD),prioritetnije od prava vlasnika - plaća se iz PD),
� pravo na sredstva u slučaju likvidacije preduzeća (pravo poverilaca je prioritetno u odnosu na vlasnike /akcionare/ i limitirano na ostatak duga i neplaćenu kamatu),
� pravo na upravljanje (Poverioci nemaju neposredno pravo glasa i upravljanja preduzećem, osim indirektno preko nametanja uslova kreditiranja).
Diferenciranje po kriterijumu roka
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 5
Dugoročni dugovi - obveznice
Obveznica (bond) je menica - obaveza plaćanja određene sume novca (nominalna vrednost obveznice) na određeni budući datum (dan dospeća duga), uvećane za kamatu (prinos - obično procenat od nominalne vrednosti obveznice) u toku trajanja duga. Obeležja: duga. Obeležja: � nominalna vrednost,
� rok dospeća, i
� prinos /kamata/ - zero coupons bonds
koji se preciziraju kroz pisani ugovor između preduzeća i držaoca obveznica /poverilaca/
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 6
Dugoročni dugovi – obveznice (nastavak)
� Ugovor definiše iznos duga, način obezbeđenje duga, staraoca emisije (finansijska institucija – legalni predstavnik držaoca)
� Zadaci staraoca su:� potvrđivanje emisije (provera ispunjenosti zakonskih zahteva za zaključivanje
ugovora o emisiji)� kontrola ispunjavanja obaveza iz ugovora i preduzimanje zaštitnih mere –
utuženje, prodaja založene imovine.utuženje, prodaja založene imovine.
� Svaka emisija obveznica mora biti autorizovana / saglasnost saveta direktora a ponekad i većine običnih akcionara/.
� Autorizovane obveznice se prodaju� direktno ili� preko posrednika (komision ili kupovina uz popust).
� Ukupan broj autorizovanih obveznica se iskazuje u pasivi BS po nominalnoj vrednosti čak. Neprodate obveznice su potencijalna zaduženost - ne zahtevaju novu autorizaciju ili zalaganje imovine, pa se iskazuju kao odbitna vrednost autorizovanih obveznica).
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 7
Dugoročni dugovi – obveznice (nastavak)
� Pre emisije obveznica preduzeće mora razmotriti:� iznos duga koji preduzeće može preuzeti bez rizika (analiza postojećeg
finansijskog stanja i buduće zarađivačke sposobnosti),
� potrebu osiguranja emisije hipotekom,
� način povlačenja (otplate) emitovanih obveznica (u ratama ili odjednom).
� Emitovanjem obveznica preduzeće preuzima dve vrste fiksnih � Emitovanjem obveznica preduzeće preuzima dve vrste fiksnih budućih izdataka:� otplatu glavnice duga na dan dospeća (nominalna vrednost * broj prodatih
obveznica),
� periodične rashode za kamatu (obično određeni fiksni procenat na nominalni iznos duga).
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 8
Dugoročni dugovi – obveznice (nastavak)
� Neplaćanje ovih izdataka može biti razlog za likvidaciju preduzeća => obaveza pažljivog planiranja budućih tokova gotovine
� Rashodi za isplatu glavnice duga na dan dospeća su jednaki nominalnim
� Efektivni (stvarni) troškovi kamate ne moraju odgovarati � Efektivni (stvarni) troškovi kamate ne moraju odgovarati nominalnoj kamati unetoj u ugovor o emisiji (diskont, premija) (Nominalna vrednost 1.000, prodajna cena 800, nominalna kamata 10%, efektivna kamata 100/800=12,5%).
� Bitne karateristike obveznica:� Konvertibilnost u obične akcije
� Opozivost
� Varanti
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 9
Dugoročni dugovi – obveznice (nastavak)
Osigurane� Hipotekarne
� Seniorske� Juniorske
Neosigurane
� Seniorske (posle osiguranih poverilaca)=> dobar kreditni bonitet
Podela prema stepenu obezbeđenja
� Juniorske� Zatvorene� Otvorene
� Osigurane HV drugih preduzeća
� Dohodne(nemaju posebno osiguranje, specifičan tretman kamate, koja se ne mora platiti ali se kumulira –preduzeća u restrukturiranju => visoka kamata).
bonitet
� Subordinantne (juniorske) u odnosu na sve poverioce ali prioritetno u odnosu na vlasnike (skuplji izvor)
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 10
Dugoročni dugovi – obveznice (nastavak)
Prema obliku participiranja u dobitku preduzeća dužnika razlikuju se obveznice sa:
� fiksnom kamatom (prema tehnici plaćanja kamate postoje:� kuponske (seku se kamatni kuponi koji se naplaćuju kao čekovi);
registarske (vlasnik se registruje u preduzeću i u ugovorenim � registarske (vlasnik se registruje u preduzeću i u ugovorenim rokovima mu se šalju čekovi koje on naplaćuje).
� dohodne� Participirajuće (pored fiksne kamate obezbeđuju u pravo
učešća u dobitku). Oblici participiranja mogu e svesti na tri vrste:� direktne (ugovorom o emisiji se pored fiksne kamate precizira i %
participacije u dobitku)
� indirektne (konvertibilne i varanti)
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 11
Struktura i karakteristike sopstvenih izvora finansiranja
� trajno vezani za preduzeće, odnosno nemaju
preciziran rok dospeća
� Subordiniran u odnosu na dugove
� Sopstveni kapital po poreklu:� Sopstveni kapital po poreklu:
� eksterni (uplaćen od strane akcionara kao legalnih
vlasnika preduzeća) i
� interni (izvor redovno poslovanje - akumulirani
dobitak i amortizacija )
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 12
Akcijski kapital
Akcija (share, stock) – jedinica uloga u preduzeće i
alikvotni deo vlasništva
� Nominalna vrednost (emisiona)
� Premija (Kapitalni dobitak)Premija (Kapitalni dobitak)
� Knjigovodstvena vrednost
� Tržišna cena
High Low Stock Div. Yld PE
Sales
100s High Low Last Chg.
495/8 343/8 AetnLf 2.64 5.6 16 3805 481/2 47 471/4 -1
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 13
Preferencijalne (povlašćene) akcije
Hibridne hartije od vrednosti koje imaju
karakteristike i običnih akcija i obveznica
� pravo na preferencijalnu (limitiranu) dividendu, koja
ima prioritet u raspodeli neto dobitkaima prioritet u raspodeli neto dobitka
� pravo na učešće u raspodeli sredstava iz likvidacione
mase preduzeća
� Vlasnici nemaju pravo glasa
� Konvertibilnost
� Opozivost
Visoka cena
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 14
Obične (redovne) akcije
Akcionari legalni suvlasnici preduzeća srazmerno broju akcija koje poseduju
� pravo na dividendu, čiji je iznos zavisi od ostvarenog neto dobitka i odluke o njegovoj raspodeli;
� pravo preče kupovine (preemptive right) iz dodatnih emisija akcija
� pravo preče kupovine (preemptive right) iz dodatnih emisija akcija
� pravo učešća u raspodeli ostatka likvidacione vrednosti firme u slučaju stečaja (posle kreditora i povlašćenih akcionara);
� pravo na ograničenu odgovornost;
� pravo glasa o bitnim pitanjima preduzeća;
� pravo prodaje akcije bez ograničenja.
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 15
Obične (redovne) akcije (nastavak)
� Prednosti� Trajna vezanost za preduzeće
� Nema obaveze plaćanja dividende (ako nema dobitka)dobitka)
� Mogućnost otkupa akcija na slobodnom tržištu povoljno utiče i na finansijsku fleksibilnost.
� Nedostaci� oporezivost dividendi
� take over
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 16
Plasman emisije običnih akcija
� javna prodaja - celokupan posao se poverava
specijalizovanoj finansijskoj instituciji
(investicioni bankar), ili
� privatni plasman.� privatni plasman.
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 17
Investicioni bankar
Specijalizovana finansijska institucija (nije ni investitor ni bankar) koji kao posrednik ima važnu ulogu u emisiji i prometu HV. Izbor IB se vrši javnim nadmetanjem ili neposrednim dogovorom. Uloga IB pri emisiji HV (IPO) se svodi na:
� Pospešivanje prodaje (IB se obavezuje da po određenoj ceni i na određeni dan otkupi celokupnu emisiju HV i isplati emitentu određeni dan otkupi celokupnu emisiju HV i isplati emitentu fiksnu sumu novca ili posreduje u prodaji drugim preduzećima /privatna prodaja/ ili prodaju vrši na komisionoj osnovi, za odgovarajuću proviziju)
� Savetodavna funkcija (analiza finansijske situacije klijenta i preporuka adekvatnog načina finansiranja obzirom na stanje na finansijskom tržištu)
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 18
Investicioni bankar (nastavak)
� Preuzimanje rizika eventualnih gubitaka podrazumeva određivanje:� Inicijalne cene (kritična odluka da se preduzeće ne liši mogućeg priliva ili da emisija
ostane neprodata. Tu pomaže stručnost i obaveštenost IB, a brzina distribucije pokazuje koliko je “pogođena” inicijalna cena);
� Načine distribucije (privatni ili javni plasmani);� Mere za stabilizaciju cene (mere koje emisiji iznetoj na tržište treba da omoguće
prodaju po inicijalnoj ceni. Putem kontrole izvršenja porudžbina stabilizuje se cena i održava tražnja na željenom nivou koji će omogućiti prodaju. Takva politika se obično naziva održavanje ili zamrzavanje cena, a smatra se korisnom kako sa aspekta IB /smanjenje rizika/ tako i sa aspekta emitenta (snižava troškove flotacije/). Troškovi folatacije predstavljaju naknadu IB za angažovanje oko flotacije/). Troškovi folatacije predstavljaju naknadu IB za angažovanje oko plasmana HV. U suštini, oni predstavljaju diskont (razliku u ceni po jednoj HV) iz koga se pokrivaju� administrativni troškovi nove emisije (troškovi istraživanja, štampanje emisije,
registracija, � troškovi otkupa HV (diskonti IB)
Veličina troškova flotacije zavisi od veličine emisije (manja emisija veći troškovi i obrnuto) i vrste HV (najveći troškovi flotacije su za obične, zatim preferencijalne akcije, pa onda za obveznice)
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 19
Privatni plasman
Predstavlja direktnu prodaju nove emisije HV jednom ili nekolicini kupaca (preduzeća ili IB). Obično je privatni plasman vezan za obveznice i preferencijalne akcije a ređi je kod običnih akcija. Privatni plasman ima dve nesumnjive prednosti
� Ušteda u troškovima (niži troškovi pripreme emisije, izbegavanje provizije za prodaju, nema obaveze registracije na berzi, itd.).
� Ušteda vremena – od trenutka emisije do prodaje protekne mnogo manje vremena jer izostaje priprema prospekta o emisiji, registracija
� Ušteda vremena – od trenutka emisije do prodaje protekne mnogo manje vremena jer izostaje priprema prospekta o emisiji, registracija na berzi, zbog direktnog dogovora nemoraju se publikovati niza bitnih informacija koje su poslovna tajna preduzeća, lakše se menja ugovor između emitenta i kupca.
Neodostaci privatnog plasmana se ogledaju u tome što privatno prodate HV
� Nisu u prometu na sekundarnom tržištu (osim ako je portfolio veći od 100 miliona USD),
� Ograničenja držaoca (restriktivne klauzule)� Relativno visoka stopa prinosa kojom kupci uslovljavaju kupovinu.
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 20
Pravo na otkup nove emisije
Odluka:� vrednost dodatne emisije sa pravom preče kupovine;
Razlozi za emitovanje akcija putem prava• obezbeđenje izvora za rast preduzeća;
• težnja ka smanjenju zaduženosti i izbegavanju visokih kamata;
• pomeranje strukture kapitala u korist sopstvenog kapitala;
• niži troškovi emisije.
� vrednost dodatne emisije sa pravom preče kupovine;
� razloge za emisiju;
� rok za prihvatanje prava (date of record) -kratak (oko 20 dana) -rights on (ex rights – bez prava)
� rok za iskorišćenje prava (obično nekoliko meseci).Ponuda akcija sa pravom podrazumeva određivanje:
� cene akcije iz dodatne emisije (1-20% niža od TC)
� broj prava za kupovinu jedne akcije iz dodatne emisije
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 21
Vrednost prava
•Period rights on
100-115pravom sa akcija Cena akcija TC −−−−
Mogućnost kupovine po nižoj ceni od tržišne =>vrednost
Vlasnik prava može da:•iskoristi pravo•proda pravo•ne iskoristi pravo (dopusti da propadne)
Primer: Pri TC akcija od 115,00 AD
nudi akcije iz nove emisije po ceni od
100,00 uz korišćenje 4 prava, rok za
prihvatanje 20, a za realizaciju 60 dana
din. 3100-115
N
pravom sa akcija Cena akcija TCprava vrednost Teorijska ====
++++====
++++
−−−−====
141
•Period ex rights - TC pada za teorijsku vrednost prava (115-3)
din. 3100-112
N
pravom sa akcija Cena akcija TCprava vrednost Teorijska ========
−−−−====
4
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 22
110
115
120
TC akcije = 115 din.
Cena
TC akcije = 112 din.Vrednost
prava = 3 din.
Primer: Pri TC akcija od 115,00 AD nudi akcije iz nove
emisije po ceni od 100,00 uz korišćenje 4 prava, rok za
prihvatanje 20, a za realizaciju 60 dana
100 20 30 40 50 60 8070
100
Datum oglaša-vanja prava
Datum prihvata-vanja prava
Datum dospe-losti prava
Period prihvatanjaprava ( )righs-on
Period realizacijeprava ( )ex-rights
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 23
Faktori koji utiču na uspeh emisije sa pravom
Emisija uspela ako 90% prava iskorišćeno. Uspeh emisije zavisi od:
� vrednost nove emisije (razuman odnos sa postojećim akcijskim kapitalom)
� kupovna cena, odnosno visina diskonta u odnosu na postojeću TC akcija (“duboki diskonti”)
� procena očekivane rentabilnosti novih ulaganja – visoka očekivana � procena očekivane rentabilnosti novih ulaganja – visoka očekivana rentabilnost odnosno rast očekivane dividende i TC su najsigurniji razlog za prihvatanje emisije
� rok dospelosti prava – što je rok između prihvatanja prava i i isteka roka za realizaciju prava kraći to je manja mogućnost poremećaja na tržištu, odnosno manja mogućnost da TC padne ispod kupovne cene.
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 24
Plan reinvestiranja dividende
Dividenda – primanje iz Neto dobitka po osnovu
vlasništva nad akcijom
Pravo izbora akcionara
� Gotovina (dvostruko oporezivanje)� Gotovina (dvostruko oporezivanje)
� Obične akcije - plan reinvestiranja dividende
na bazi
� postojećih (“starih”) akcija
� Pretpostavljene nove emisije (oblik emisije i
plasmana novih akcija)
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 25
Plan reinvestiranja dividende (nastavak)
Reinvestiranje na bazi postojećih akcija:
Dividenda akcionara koji su prihvatili reinvestiranje se prenosi na banku (zastupnika), koji za taj iznos umanjen za proviziju kupuje na sekundarnom tržištu akcije i prenosi ih akcionarima na srazmernoj osnovi. akcionarima na srazmernoj osnovi.
Posledica: ušteda u posredničkim troškovima i nepromenjen obim sopstvenog kapitala
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 26
Plan reinvestiranja dividende (nastavak)
Reinvestiranje na bazi nove emisije akcija:
Za dividendu akcionara koji su prihvatili reinvestiranje izdaju se nove akcijei prenose akcionarima (obično uz diskont od 5% - zbog uštede u posredničkim troškovima).
Posledica: transformacija neto dobitka u sopstveni kapital =>obimasopstvenog i ukupnog kapitala preduzeća.
Napomena: u oba slučaja akcionari plaćaju porez na ukupan iznos deklarisane dividende i porez na kapitalni dobitak u slučaju kasnije prodajeovih akcija.
Preispitivanje politike dividendi
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 27
Dividendne akcije i deljenje akcija
� Dividendne akcije se emituju po osnovu
akumuliranog dobitaka (konverzija
akumuliranog dobitka u akcijski kapital po
tržišnoj ceni)tržišnoj ceni)
� Podela akcija – želja da se tržišna cena drži u
rasponu 20-50$
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 28
KRATKOROČNI IZVORI FINANSIRANJA
Rok dospeća od 1 godine
� Neosigurani kratkoročni izvori
� Osigurani kratkoročni izvori
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
� Osigurani kratkoročni izvori
29
Neosigurani kratkoročni izvori
Nema zalaganja imovinskih delova kao uslova
za dobijanje kredite
�Obaveze prema dobavljačima
�Ukalkulisane obaveze
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
�Ukalkulisane obaveze
�Jednokratni kredit
�Kreditna linija
�Revolving kredita
30
Neosigurani kratkoročni izvori (nastavak)
Obaveze prema dobavljačima
�Nastaju spontano (na otvoren
račun)
�Besplatan izvor
Ukalkulisane obaveze
(porezi, doprinosi, zarade)
� Nastaju spontano kroz poslovanje
� Plaćaju se periodično
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
Besplatan izvor
�Troškovi propuštenih kasa skonta� Plaćaju se periodično
� Prolongiranje isplata zarada
period Diskontniperiod Kreditni*
diskonta%
diskonta %Troškovi
−−=
360
100
31
Neosigurani kratkoročni izvori (nastavak)
Jednokratni kredit�Za unapred određenu namenu sa rokom 1-9 meseci
�Kamatna stopa fiksna ili promenljiva, plaća se unapred (diskontni kredit) ili po dospeću
�Kamata zavisi od boniteta dužnika
Kreditna linija�Ugovara se max godišnji iznos raspoloživog kredita koji se ne garantuje (zavisi od gotovine kojom banka raspolaže)
�Kamatna stopa je promenljiva a zavisi od boniteta dužnika (primarna+premija za rizik), plaća se unapred (diskontni kredit) ili po
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
�Kamata zavisi od boniteta dužnika (primarna+premija za rizik)
�Plaćanje kamate unapred povećava efektivnu kamatu
plaća se unapred (diskontni kredit) ili po dospeću
�Jednom godišnje dužnik mora da obezbedi So=0 (obezbeđuje namensko korišćenje)
�Kompenzacioni saldo (10-20%) povećava efektivnu kamatu
)ioni S(Kompenzac-kamate IznosGlavnica
kamate Iznos stopakam.Efektivna
o−=
32
Neosigurani kratkoročni izvori (nastavak)
Revolving kredit
�Garantovana kreditna linija
�Rok dospeća godinu dana (sa mogućnošću produženja do 5,
pa čak i 7 godina) -> dugoročni kredit
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
pa čak i 7 godina) -> dugoročni kredit
�Pošto je kredit garantovan, na neiskorišćeni iznos kredita
plaća se provizija (cca 0,5%), koja povećava efektivnu kamatu
Glavnica
Provizijakamate Iznos stopakam.Efektivna
+=
33
Osigurani kratkoročni izvori
Kreditori su komercijalne ili druge finansijske
organizacije, a krediti podrazumevaju zalaganje
imovinskih delova
�Zalaganje potraživanja
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
�Zalaganje potraživanja
�Zalihe kao kolateralno obezbeđenje
�Faktoring
�Forfeting
34
Osigurani kratkoročni izvori (nastavak)
Zalaganje potraživanja� Potraživanja od kupaca kao likvidna imovina predstavlja zalog za kredit
� Kreditor ima pravo naplate potraživanja i regresa od dužnika u slučaju neneplativosti
� Kredit se odobrava u
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
� Kredit se odobrava u� Fiksnom iznosu (kreditor analizira potraživanja i bira najlikvidnija – posebno pravo
zaloge, a kredit iznosi 85-90% zaloge)
� Maksimalnom iznosu (kreditor uzima u zalogu sva potraživanja – opšte pravo zaloge, a kredit iznosi 50-75% zaloge)
� Založena potraživanja se plaćaju preduzeću (dužniku), koji gotovinu prenosi banci ili direktno banci
� Cena kredita je vrlo visoka – na primarnu kamatu se dodaje premija 2-5% i provizija banke 1-3% (na ukupnu zalogu za pokriće troškova provere potraživanja)
35
Osigurani kratkoročni izvori (nastavak)
Zalihe kao kolateralno obezbeđenje� Utržive i nesklone kvarenju zalihe (sirovine, materijal, roba) su zalog za
kredit
� Pravo zaloge može biti� Opšte (zalogu čine sve zalihe, uz uslov da su stabilne po obimu i ceni). Pošto kreditor
teško kontroliše nivo zaliha, kredit obično iznosi ispod 50% vrednosti zaliha po
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
teško kontroliše nivo zaliha, kredit obično iznosi ispod 50% vrednosti zaliha po knjigama. Cena kredita –primarna kamata + premija 3-5%
� Posebno (zalogu čine neke vrste zaliha-posebno vredne i tačno identifikovane). Dve mogućnosti�Preduzeće raspolaže zalogom, ali ima obavezu da iznos za prodate zalihe istog dana prenese
na račun kreditora. Kredit obično iznosi 80-100% nabavne vrednosti. Cena kredita – primarna kamata + premija 2%
�Kreditor zalihe uzete u zalogu poverava na čuvanje javnom skladištu (ili posebnom skladištu preduzeća). Cena kredita – primarna kamata + premija 1-3%, koje dodatno uvećavaju troškovi skladištenja, osiguranja i transporta (1-3%)
36
Osigurani kratkoročni izvori (nastavak)
Faktoring� Prodaja potraživanja uz diskont koji preuzima ceo posao i rizik naplate (ugovor bez
rekursa). Moguć je i ugovor sa rekursom, gde faktor ne pruzima rizik nenaplativosti
� Tehnički faktor otvara račun prodavca potraživanja (slično depozitnom) na koji uplaćuje gotovinu� U trenutku ili pre ispostavljanja fakture kupcu, a na taj iznos obračunava kamatu (tekuća
tržišna kamata + 2-5%) do trenutka naplate kupljenog potraživanja
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
tržišna kamata + 2-5%) do trenutka naplate kupljenog potraživanja� Na eventualni saldo na tom računu faktor plaća prodavcu potraživanja tekuću tržišnu
kamatu
� Za uslugu faktor naplaćuje 2-4% nominalne vrednosti kupljenih potraživanja, često uz formiranje obavezne rezerve (5-10% vrednosti potraživanja) kao osiguranja od gubitaka zbog vraćene robe ili naknadnih popusta.
� Obračun po faktoring poslovima se vrši mesečno
37
Osigurani kratkoročni izvori (nastavak)
Forfeting
� Prodaja potraživanja iz izvoznih poslova (inostrani kupci), gde kupac preuzima ceo
posao i rizik naplate (ugovor bez rekursa).
� Kupac potraživanja mora dati saglasnost na isporuku robe, uz uslov da je
potraživanje pokriveno kvalitetnim kreditnim instrumentom u inostranstvu.
� Kupac potraživanja za odobrenu isporuku isplaćuje na račun izvoznika neto iznos,
koji utvrđuje tako što od fakturne vrednosti isporučene robe umanjuje za
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD
koji utvrđuje tako što od fakturne vrednosti isporučene robe umanjuje za
� Ugovorenu kamatu za period kreditiranja
� Ugovorene rezerve za eventualne gubitke zbog vraćene robe ili naknadnih popusta
� Komisionu proviziju za usluge forfetinga
� Kupljena potraživanja kupac može dalje prodavati, pri čemu fakuture za prodatu
robu u inostranstvu imaju karakteristike HV
38
Literatura
� Prof. dr Milorad Ivanišević – Poslovne finansije,
CIDEF Beograd, 2008., str. 210-243
Faculty of Economics Kragujevac, Prof. Predrag Stancic, PhD 39
Top Related