1. GRAðANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE U JUGOISTOČNOJ EVROPI2. ISPITIVANJE ZNANJA I STAVOVA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA
3.
4. NACIONALNI IZVJEŠTAJ: BOSNA I HERCEGOVINA5.6.7.8.9. Uvod10.11. Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH) je po svom državnom ureñenju jedinstvena
u svijetu. Sastavljena je od dva entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine-FBiH i
Republika Srpska-RS) i Brčko Distrikta. FBiH je podijeljena na deset kantona, a
RS je podijeljena na regije. Važnost navoñenja državnog ureñenja BiH ogleda se u
uticaju i složenosti funkcioniranja i provedbe svih promjena i procesa koji se
dešavaju u granicama Bosne i Hercegovine. Složenost se dodatno ogleda i u tome
što, u skladu sa složenim ureñenjem, u BiH djeluju: Ministarstvo prosvjete i
kulture Republike Srpske, ministarstva obrazovanja 10 kantona i odjeljenje za
obrazovanje u Vladi Brčko Distrikta. Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke i
kulture, kao i Ministarstvo civilnih poslova, imaju samo koordinirajuću i
savjetodavnu ulogu. BiH trenutno pripada grupi zemalja u tranziciji.
12. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine (Statistički bilten br. 234/1993), BiH
je imala 4.377.033 stanovnika. Od toga je bilo 44% Muslimana, 31% Srba i 17%
Hrvata, dok se 6% ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 2% kao ostali. Prema
popisu, u Bosni i Hercegovini je živio i odreñeni broj pripadnika nacionalnih
manjina: Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mañari, Makedonci, Nijemci,
Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci, Ukrajinci,…
Podaci su se otad znatno promijenili, jer je u ratu poginulo izmeñu 100.000 do
250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje promijenila je mjesto
boravka. Nakon 1991. godine nije urañen popis stanovništa, stoga se ne može
govoriti o tačnom broju stanovnika danas u BiH. Prema domaćim procjenama u
Federaciji Bosne i Hercegovine živi 2.517.972 ljudi, a u Republici Srpskoj
1.490.993. Dejtonskim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, definirano je
da u BiH žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi.
13. Službeni jezici Bosne i Hercegovine su bosanski, hrvatski i srpski jezik, te
dva pisma: latinica i ćirilica. Prema vjerskoj pripadnosti stanovnici Bosne i
Hercegovine se dijele na: muslimane, pravoslavce, katolike, te na pripadnike
ostalih vjeroispovjesti. Ipak, bez zvaničnog popisa ne može se pouzdano reći
koliko Bosna i Hercegovina ima stanovnika.
14. Bosna i Hercegovina je potpisala niz meñunarodnih i evropskih dokumenata koji
je pravno i/ili politički obavezuju na poštivanje odreñenih standarda u području
obrazovanja. Njihova provedba ovisi o političkoj volji obrazovnih vlasti na
državnoj, entitetskoj i kantonalnoj, odnosno razini regije i Distrikta, ali i svih
drugih aktera obrazovanja (pogledati više u: Spajić-Vrkaš i Džidić, 2011).
15. Godine 1992. Bosna i Hercegovina je potpisala Meñunarodni pakt o ekonomskim,
društvenim i kulturnim pravima (ICESCR) koji odreñuje da obrazovni sistem
mora biti raspoloživ, dostupan, prihvatljiv i prilagodljiv svakom učeniku.
Osiguranje i promicanje nediskriminativnih obrazovnih praksi traži se i
Meñunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
(ICERD), kojoj je BiH pristupila 1993.godine. Iste godine ratificirala je
Konvenciju o pravima djeteta (CRC), koja ureñuje prava svakog djeteta na
obrazovanje i u obrazovanju.
16. Pridruživanjem Vijeću Evrope 2002. godine BiH se obavezala poštivati visoke
evropske standarde zaštite i promicanja ljudskih prava, uključujući pravo na
obrazovanje. Prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda, koja se u BiH prema Ustavu direktno provodi, obrazovne vlasti su dužne
zaštititi i osigurati, ne samo pravo na pristup svim javnim obrazovnim
ustanovama, nego i pravo na učinkovito obrazovanje, te pravo na službeno
priznanje obrazovanja koje je učenik stekao.
17. U skladu sa dogovorima i pristupom najvažnijim instrumentima zaštite ljudskih
prava, počinje se uvoditi demokracija i ljudska prava kao vannastavne aktivnosti
ili u sklopu nastave ostalih predmeta u osnovne i srednje škole u BiH od 1996.
godine. Svrha uvoñenja ovih sadržaja i predmeta bila je pomoći mladima da
ovladaju temeljnim znanjima i vještinama, te da razviju dispozicije koje su im kao
grañanima mlade demokracije neophodne. Posebnu ulogu u tom procesu je imao
CIVITAS BiH. Civitas u Bosni i Hercegovini je nevladina organizacija osnovana
1996.godine, čije utemeljenje su inicirali Centar za grañansko obrazovanje,
Vijeće Europe i Agencija za informiranje SAD-a s namjerom promoviranja
demokracije i ljudskih prava. Obrazovna mreža Civitasa u BiH formirana je
kako bi promovirala demokraciju, ljudska prava i efikasno grañanstvo. Dio
nastavnog plana koji je razvio Civitas u BiH jedini je njegov zajednički dio koji
se implementira u svim osnovnim i srednjim školama. Svi učenici koriste iste
materijale: Osnove demokracije, Demokracija i ljudska prava i Projekt grañanin,
na tri službena jezika. O grañanskom obrazovanju Civitas je organizirao
okrugle stolove gdje su uključeni ministri obrazovanja i nauke kao i ministri
kulture, pedagoški zavodi, škole, predškolske ustanove, itd. Civitas radi sistemski
i u saradnji s resornim ministarstvima i školama kako bi kroz različite radionice i
projekte afirmirali grañansko obrazovanje. Rezultati su vidljivi, i u posljednjih
desetak godina grañansko obrazovanje je postalo dio nastavnog sistema u većini
osnovnih i srednjih škola.
18. Bosna i Hercegovina je pristupanjem Vijeću Europe preuzela obavezu
uvoñenja obrazovanje za demokratsko grañanstvo u nastavni proces, a Civitas
je davao smjernice za djelovanje kroz sljedeće projekte: 1. Program grañanskog
obrazovanja za završni razred osnovne škole kroz predmet „Osnovi demokracije“.
Program predstavlja zaokruživanje procesa sticanja znanja, vještina i stavova, koji
su kroz istoimeni program razvijeni na predškolskom i na nivou razredne
nastave od I do IV razreda. Sadržaji povezani sa četiri koncepta: autoritet,
odgovornost, pravda i privatnost obogaćeni su dodavanjem novog koncepta o
ulozi grañana u demokratskome društvu, dok su metode usmjerene ka
iskustvenom učenju i prilagoñeni su uzrastu učenika. 2. „Škole i zajednice po
mjeri djeteta“. Projekt ima zadatak da poveže škole i zajednice kako bi se osnažilo
socijalno jedinstvo, spriječili socijalni rizici meñu djecom, naročito meñu
isključenim grupama, te da se osnaži socijalna kohezija i poštivanje
različitosti kultura primarno meñu mlañim generacijama, ali i u cijeloj zajednici.
3. Profesionalno usavršavanje nastavnika. Civitas je tokom obuka u BiH uz
pomoć 300 domaćih trenera do sada obučio 30 000 nastavnika za korištenje
novih interaktivnih metoda za rad na osnovnim konceptima demokratskog
društva. S obzirom da nijedan od postojećih programa obuke za nastavnike nije
pružio neophodni interdisciplinarni pristup, Civitas je, u suradnji sa obrazovnim
institucijama i Vijećem Europe, razvio program certifikacije srednjoškolskih
nastavnika iz predmeta „Demokracija i ljudska prava.“ Program certifikacije
je bio prilika da se povećaju kompetencije nastavnika i odgovori na očiglednu
potrebu da se definira profesionalni profil nastavnika na ovom polju. Program je
usklañen s Bolonjskim standardima za profesionalni razvoj. 4. Nastavni predmet:
„Demokracija i ljudska prava“. Program je namijenjen učenicima srednjih
škola i ima za cilj kreiranje kompetentnih, informiranih i posvećenih
grañana BiH, kao i njegovanje kulture ljudskih prava. Učenici se upoznaju
sa idejama i konceptima na kojima se zasniva demokratsko društvo, i
istovremeno im se daje prilika da u samim učionicama vježbaju njihovu
praktičnu primjenu, čime se osposobljavaju za svoju ulogu grañana sa gore
navedenim osobinama.
19. U BiH je obučeno 14 000 nastavnika, štampano i donirano 500 000 knjiga
za nastavnike i učenike, a 760 000 učenika bilo je uključeno u neki dio
programa grañanskog obrazovanja Civitas.
20. Nastavni planovi i programi predmeta Obrazovanje za demokraciju i
grañanske slobode za osnovne škole i Obrazovanje za demokraciju i ljudska
prava za srednje škole unijeli su dosta novina u metodiku izvoñenja nastave.
21. Od 1999.godine kantoni koji provode NPP na bosanskom jeziku uveli su predmet
Grañansko obrazovanje u VIII razred osnovne škole. Deklaracijom Konferencije
ministara obrazovanja iz maja 2000.godine, izražen je stav da je predmet
Demokratija i ljudska prava potrebno uvesti u sve škole u BiH. U septembru
2001.godine, uveden je predmet “Demokracija i ljudska prava“ u sve
srednje škole u BiH, a u julu 2003.godine usvojena je Zajednička jezgra
nastavnih planova i programa, u koju je uključeno i grañansko obrazovanje.
Zahvaljujući Vijeću Evrope, CIVITAS-u i drugim organizacijama Demokratija i
ljudska prava je uveden kao nastavni predmet sa 64 sata u škole u Republici
Srpskoj, Brčko Distriktu i kantonima koji realiziraju nastavu na bosanskom jeziku
u školskoj 2001/2002.godini. U kantonima koji realiziraju NPP na hrvatskom
jeziku ti sadržaji se izvode kao posebna cjelina u nastavnom predmetu Politika i
gospodarstvo, ali ukupan broj sati zavisi o vrsti škole.
22. Ključni poticaj provedbi nastavnog predmeta Demokracija i ljudska prava pojavio
se 2003.godine kada su usvojeni Okvirni zakon o osnovnom i srednjem
obrazovanju u BiH i Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za osnovnu
školu. Za osnovnu školu Zajednička jezgra odreñuje predmetni okvir, sadržaj i
načine učenja za aktivno grañanstvo prema dva modela: interdisciplinarni
program grañanskog obrazovanja od I do V razreda osnovne škole (integracija po
pojedinim predmetima) i program Demokratija i ljudska prava za VIII i IX razred
osnovne škole, koji se ostvaruje kroz jedan sat sedmično, tj.33 sata godišnje. U
Zajedničkoj jezgri za srednju školu, takoñer je odreñen predmetni okvir, sadržaj i
način učenja, uz preporuku da se predmet izvodi u III razredu srednje škole, kao
blok-čas dva puta sedmično, kako bi izvoñenje odgovorilo na potrebe interaktivne
nastave.
23. Provedba Zajedničke jezgre ne teče jednako u svim dijelovima BiH. Analiza
nastavnih planova i programa po administrativno-teritorijalnim jedinicama
pokazala je sljedeće (vidi: Spajić-Vrkaš i Džidić, 2011):
U Brčko distriktu se dosljedno provodi Zajednička jezgra, a predmet se izučava s dva
sata sedmično u III razredu srednjih škola, bez promjene nastavnog programa i uz
poštovanje Memoranduma1 o certificiranju nastavnika srednjih škola.
1 Nakon završetka rada na nastavnim planovima i programima za Demokratija i ljudska prava, CIVITASpočinje raditi na odreñenju kompetencija nastavnika Demokratija i ljudska prava i izradi programa zanjihovo stručno usavršavanje. Prvi takvi seminari počinju se organizirati 2001.godine. na temelju tihiskustava, CIVITAS izrañuje sveobuhvatan program za teorijsko-metodičko usavršavanje nastavnika koji
U većini kantona u kojima se provodi NPP na bosanskom jeziku Zajednička jezgra se
dosljedno provodi. Izuzetak čini Tuzlanski kanton u kojem se Demokratija i
ljudska prava provodi u II razredu gimnazije i Zeničko-dobojski kanton u kojem
se odstupilo od sadržaja odreñenih Zajedničkom jezgrom, tako što su reducirani
za 16 sati, koji su dodijeljeni programu humanitarnog prava.
U Republici Srpskoj nastavni predmet Demokratija i ljudska prava je uključen s po
dva sata sedmično u III razred srednjih tehničkih i zanatskih škola, a u
gimnazijama se izučava u IV razredu.
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu i u Srednjebosanskom kantonu postoje dva
odvojena službena NPP-a (na bosanskom i hrvatskom jeziku), što znači da pristup
ovom predmetu nije jedinstven.
U kantonima koji rade po NPP-u na hrvatskom jeziku, sadržaji se provode u završnim
razredima srednjih škola u okviru nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo, u
gimnazijama s 16 sati godišnje, a u srednjim tehničkim i stručnim školama sa po
32 sata godišnje.
29.30. Do sada je u BiH urañeno jedno istraživanje o učincima, stanju i poteškoćama u
provoñenju nastave Demokracija i ljudska prava u srednjim školama (Spajić-
Vrkaš i Džidić, 2011). Uzorak je bio reprezentativan, uzet iz cijele Bosne i
Hercegovine, a obuhvaćeno je 50 srednjih škola (od ukupno 301). Rezultati ovog
istraživanja potvrñuju da je grañansko obrazovanje snažan instrument razvoja
aktivnog i odgovornog grañanstva, bez čega nije moguće osigurati stabilnost i
razvoj savremene demokracije. To posebno važi za tranzicijska društva u kojima
su institucionalne političke promjene prethodile promjenama demokratskih
kulturnih normi, a ne obrnuto, što je karakteristično za „stare“ demokracije. No,
samo uvoñenje grañanskog obrazovanja u školu samo je potencijal za promjenu.
U kojoj će se mjeri taj potencijal i ostvariti na dobrobit grañana i tranzicijskog
društva u cjelini, zavisi o složenoj mreži faktora koji pripadaju školskom i
objedinjuje 12 modula. Pod nazivom program certifikacije za nastavnike Demokratija i ljudska prava taj seprogram počinje ostvarivati 2004.godine u saradnji sa Vijećem Evrope u skladu sa Memorandumom osaradnji izmeñu Vijeća Evrope i CIVITAS-a.
izvanškolskom kontekstu. Rezultati istraživanja potvrñuju da se u BiH mnogo
postiglo uvoñenjem Demokracije i ljudskih prava u škole, ali i da u
institucionalizaciji i provedbi tog predmeta ima još slabosti koje treba otkloniti
kako bi učinci nastave bili što bliži potrebama grañana demokratskog društva u
tranziciji. To se u prvom redu odnosi na neujednačenu provedbu programa
predmeta; nastava ovog predmeta još nije dovoljno povezana s participacijom
učenika u odlučivanju na nivou razreda i škole, te volontiranje; vidljiv je
nedostatak tema za koje su mladi direktno zainteresirani kao i onih o kojima
različite društvene grupe imaju različita mišljenja. Konačno, vrijednosti i načela
koja promiče Demokracija i ljudska prava još nisu postali polazište izgradnje
škole kao demokratske zajednice učenja i podučavanja.
31. 32.33.1. Metodologija istraživanja 35.36.37. Podaci su prikupljeni pomoću upitnika koji je razvijen na temelju upitnika
dizajniranog od strane prof. Spajić-Vrkaš sa Sveučilišta u Zagrebu za CIVITAS
BiH. Istraživani su znanje, mišljenje i stavovi učenika srednjih škola u Bosni i
Hercegovini tokom školske 2007/2008 godine. Ova početna verzija bila je
značajno izmijenjena od strane članova Uprave CIVITAS na trodnevnom radnom
sastanku održanom u Promorsko, Bugarska. Finalnu verziju je uredila gña. Arlene
Benitez iz Centra za grañansko obrazovanje Calabasas.
38.
39. Upitnik pripremljen za pilot-studiju se sastoji od 48 pitanja podijeljenih u 4 dijela:
- Dio I - 25 pitanja u vezi znanja (o pravima i slobodama, grañanstvu,
demokraciji, kulturnim raznolikostima, meñunarodnim i europskim institucijama,
i sl.)
- Dio II - 8 pitanja u vezi sa stavovima prema školskom predmetu (sadržaj,
metodologija, udžbenika, klima, ishodi)
40. - Dio III - 10 pitanja u vezi s angažmanom i stavovima prema drugima u regiji,
kao i prema tranziciji i članstva u EU
41. - Dio IV - 5 pitanja o demografiji (spol, vrsta škole, opći uspjeh, obrazovanje
roditelja)
Primjena upitnika, uključujući i upute administratora, trajala je jedan školski sat
(45 minuta).
42.43.44. Uzorak45.46. Uzorak istraživanja je reprezentativan za populaciju učenika koji u
srednjim školama u BiH pohañaju Demokraciju i ljudska prava.
47.48.
49. Tabela 1. Spolna struktura uzorka50.
51. Spolispitanika
52.f
53.%
54. Muški
55.1
56.4
57. Ženski
58.1
59.5
60. Ukupno
61.2
62.1
63.64. Istraživanjem je obuhvaćeno 213 učenika srednjih škola u Bosni i Hercegovini.
Od tog broja 101 učenik ili 47,7% je muškog spola, a 112 ili 52,6% ženskog
spola.
65.66. Tabela 2. Struktura uzorka s obzirom na vrstu škole
67.68. Struktura uzorka s obzirom na vrstu
škole69
70
f %71. Gimnazija 7
2.1
73.6
74. Tehničke i stručne škole (4-godišnje) 75.8
76.3
77. Ukupno 78.2
79.1
80.81.82.83. Meñu ispitanim učenicima 128 tj. 60,1% pohaña škole općeobrazovnog profila
(gimnaziju), a njih 85 tj. 39,9% četverogodišnju srednju stručnu ili tehničku
školu.
84. 85.
86. Tabela 3. Struktura uzorka s obzirom na obrazovni nivo majke i oca87.
88. Struktura uzorka s obzirom na obrazovni nivo roditelja
89. Otac90. Majk
a92.f
93.%
94.f
95.%
96.1
97. Nije završena osnovna škola
98.3
99.1.4
100.5
101.2.
102.2
103. Završena osnovna škola
104.1
105.4.7
106.3
107.1
108.3
109. Završena srednja škola
110.1
111.60.
112.1
113.5
1 115. Završena viša škola ili fakultet 11
117.
11
11
45 24. 4 1
120.5
121. Postdiplomske studije (specijalizacije, magisterij, doktorat)
122.1
123.7.5
124.1
125.5.
126.6
127.Bez odgovora
128.3
129.1.4
130.0
131.0
132. Ukupno
133.2
134.100
135.2
136.1
137.138.139. U Tabeli 3 prikazana je struktura ispitanog uzorka s obzirom na obrazovni
nivo roditelja. Uočavamo da je najviše roditelja učenika iz uzorka završilo srednju
školu (60,6% očeva i 57,7% majki), a nakon toga slijedi završena viša škola ili
fakultet (24,4 % očeva i 19,7% majki). Obrazovni nivo majki je nešto niži u
odnosu na obrazovni nivo očeva. Zanimljivo je da što je viši nivo obrazovanja,
veći je broj očeva koji su ga završili i obrnuto, što je niži nivo obrazovanja (nivo
ispod srednje škole) veći je broj majki. Tako npr. oko 10% više majki u odnosu na
očeve ima završenu samo osnovnu školu. Ovo se može tumačiti kroz svijest i
mišljenje ljudi da je ženi mjesto u kući, da se što prije uda i da bude majka i
domaćica, dok je otac taj koji treba obezbijediti materijalna i finansijska sredstva
za život, u čemu mu može pomoći viši nivo obrazovanja.
140.141.2. REZULTATI143.
2.1. Znanja o grañanstvu, ljudskim pravima i demokraciji oooooo.
146.147. Dio upitnika kojim se propitivalo znanje o grañanstvu, ljudskim
pravima i demokraciji sadrži 25 pitanja. Od toga, 21 pitanje je bilo višestukog
izbora, te je bodovano sa po jednim bodom, dok su četiri pitanja uporeñivanja
bodovana sa po tri ili četiri boda. Prema tome, maksimalan mogući skor na ovom
dijelu upitnika je 36 bodova. Prosječan skor (Mean) koji su postigli učenici
srednjih škola u BiH je 18,89 bodova uz standardnu devijaciju (Std. Deviation)
6,30 bodova. Takav rezultat možemo uzeti kao zadovoljavajući, jer predstavlja
52,47% od maksimalnog skora koji iznosi 36 bodova, ali istovremeno je
nedovoljno jasno da li su ta znanja samo rezultat pohañanja predmeta
Demokracija i ljudska prava.
148. U nastavku teksta dajemo frekvencije i postotke tačnih i netačnih
odgovora, koje su učenici dali za svako pojedino pitanje. Tačni odgovori bit će
istaknuti (boldirani) u svakoj tabeli.
149. Tabela 4. Razumijevanje uloge grañana u demokratskoj državi150.
151. Šta je od sljedećeg tačno samo za grañane demokratske države?
152.f
153.%
154. Tačan odgovor: 155. - grañani nadziru vlast
156.7
157.3
158. Pogrešni odgovori: 159. - grañani vode brigu o vlasti 160. - grañani vode brigu o svojim
interesima161. - grañani poštuju vlast
162.1
163.6
164. Ukupno 165.2
166.1
167.168.169. Na prvo pitanje, o razumijevanju uloge grañanau demokratskoj državi,
dobijeno je samo 36,6% tačnih odgovora. Skoro dvije trećine učenika dalo je
pogrešne odgovore kao što su: grañani vode brigu o vlasti, grañani vode brigu o
svojim interesima, grañani poštuju vlast. Ovakav odnos tačnih i pogrešnih
odgovora pokazuje da većina učenika nije usvojila znanje o ulozi grañana u
demokratskoj državi i istovremeno iznenañuje budući da se radi o osnovnom
razumijevanju konteksta društva u kojem se proklamiraju demokratski politički
ciljevi. To može biti posljedica jaza izmeñu proklamiranih ciljeva i iskustava
(prakse).
170. Tabela 5. Grañanske vrline171.
172. Kada za nekoga kažemo da posjeduje grañanske vrline, pod tim prvenstveno mislimo:
173.f
174.%
175. Tačan odgovor: 176. - da se brine za interese zajednice
177.1
178.6
179. Pogrešni odgovori:180. - da je član nevladine organizacije, a
ne političke stranke181. - da se ponaša civilizirano182. - da ima grañanska prava
183.8
184.3
185. Ukupno 186.2
187.1
188.189.190. Na pitanje koje se odnosi na znanje o grañanskim vrlinama najveći broj
učenika (60,1%) učenika je tačno odgovorilo tj. znaju da je grañanska vrlina briga
za interese zajednice. Oko 40% učenika ne zna da koncept grañanske vrline
podrazumijeva brigu o interesima zajednice. Ovi učenici su zaokruživali neki od
netačnih odgovora: da je član nevladine organizacije, a ne političke stranke, da se
ponaša civilizirano i da ima grañanska prava. Ohrabrujuće je da 128 (od 213)
ispitanih učenika posjeduje znanje o tome da su interesi zajednice iznad ličnih
interesa pojedinca. Naravno, trebalo bi provjeriti u narednim istraživanjima vezu
izmeñu znanja o tome i stavova i ponašanja u tom domenu.
191. 192. Tabela 6. Odreñenje izraza „demokratska vlast je ograničena“
193.194. Izraz „demokratska vlast je
ograničena“ znači da je vlast:195.f
196.%
197. Tačan odgovor:198. - ograničena u svojoj moći
199.1
200.6
201. Pogrešni odgovori:202. - ograničena u broju izabranih
predstavnika203. - ograničena u trošenju204. - ograničena na teritoriju na kojoj
vlada
205.6
206.3
207. Ukupno 208.2
209.1
210.211.212. Oko 70% učenika je tačno odgovorilo da je vlast ograničena u svojoj
moći. Njih 30,5% zaokružilo je jedan od ponuñenih netačnih odgovora:
ograničena u broju izabranih predstavnika, ograničena u trošenju i ograničena na
teritoriju na kojoj vlada. S obzirom na političke prilike u BiH, dobro je da učenici
imaju saznanje o ograničenoj moći demokratske vlasti.
213.214.
215. Tabela 7. Odreñenje izraza „podjela vlasti/moći“216.
217. Izraz „podjela vlasti/moći“znači:
218.f
219.%
220. Tačan odgovor:221. - podjela vlasti na
zakonodavnu, izvršnu i sudsku
222.2
224.
1 225.7
226. Pogrešni odgovori:227. - podjela vlasti izmeñu više
stranaka u parlamentu228. - podjela vlasti izmeñu
civilne, javne i vojne229. - podjela vlasti izmeñu
državnog, civilnog i privatnog sektora
230.5
231.2
232. Ukupno 233.2
234.1
235.236.237. Čak 72,8% učenika je tačno odgovorilo da podjela vlasti podrazumijeva
podjelu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, dok je 27,2% učenika netačno
odgovorilo na ovo pitanje tj. zaokružili su neki od sljedećih ponuñenih odgovora:
podjela vlasti izmeñu više stranaka u parlamentu, podjela vlasti izmeñu civilne,
javne i vojne i podjela vlasti izmeñu državnog, civilnog i privatnog sektora. Ne
umanjujući značaj nastavnog predmeta, moguće je da su učenici saznanje o
podjeli vlasti stekli i posredstvom različitih izvora (političkih emisija, dnevnih
novina, informativnih emisija...) koji svakodnevno izvještaju o djelatnostima
parlamenata, vlade i sudova na raznim nivoima (državnom, entitetskim i
kantonalnim).
238.239.240.241.242.243.244.245.246.247.248.249.
250. Tabela 8. Funkcije grana vlasti
251.252. Iza svake grane vlasti, odaberi i dopiši broj pod
kojim je opisana njena funkcija:253. parlamen
t254. vlad
a255. prav
osuñe256.
f257.
%258.
f259.
%260.
f261.
%262.
150263.70.4
264.90
265.42.3
266.128
267.60.1
268. Tačan odgovor:
269. - donošenje zakona
270. Tačan odgovor:
271. - sprovoñenjezakona
272. Tačan odgovor:
273. - primjena zakona u pojedinačnim slučajevima
274.63
275.29.6
276.123
277.57.7
278.85
279.39.9
280. Pogrešniodgovori:
281. - sprovoñenje zakona
282. - distribucija zakona
283. - primjena zakona u pojedinačnim slučajevima
284. - razvrstavanje zakona285.
286. Pogrešni odgovori:
287. - distribucija zakona
288. - donošenje zakona
289. - primjena zakona u pojedinačnim slučajevima
290. - razvrstavanje zakona
291. Pogrešni odgovori:
292. - sprovoñenje zakona
293. - distribucija zakona
294. - donošenje zakona
295. - razvrstavanje zakona
296.213
297.100.0
298.213
299.100.
0
300.213
301.100.0
302.303.304. 305. Prikazani rezultati u Tabeli 8. pokazuju da učenici od svih grana vlasti
najbolje znaju funkciju parlamenta (70,4% tačnih odgovora). Nešto slabije učenici
znaju funkciju pravosuña (60,1% tačnih odgovora). Najslabije znaju da je funkcija
vlade sprovoñenje zakona (42,2% tačnih odgovora). Više od pola učenika
funkciju vlade obilježava kroz distribuciju zakona, donošenje zakona, primjenu
zakona i razvrstavanje zakona.
306.307. Tabela 9. Nužnost postojanja više od jedne političke stranke u
demokraciji308.
309. Zašto je u demokraciji nužno imati više od jedne političke stranke?
310.f
311.%
312. Tačan odgovor:313. - da se zastupaju različiti
interesi
314.1
315.58.
316. Pogrešni odgovori:317. - da se održi ravnoteža vlasti318. - da se osigura jednakost
grañana319. - da se suzbije korupcija vlasti
320.8
321.41.
322. Ukupno 323.2
324.100
325.326.327. Skoro dvije trećine učenika (58,7% učenika) zna da se nužnost postojanja
više od jedne političke stranke u demokratiji ogleda u mogućnosti zastupanja
različitih interesa. Preostalih 41,3% učenika smatra da se nužnost postojanja više
od jedne političke stranke u demokratiji ogleda u održavanju ravnoteže vlasti,
osiguranje jednakosti grañana i suzbijanju korupcije što nije tačno.
328.329. Tabela 10. Najvažnije karakteristike demokratskih izbora
330.331. Osim što su opći i regularni, koje
dvije karakteristike demokratskih izbora su najvažnije?
332.f
333.%
334. Tačan odgovor: 3 3
335. - jednako pravo glasa i tajnost glasanja
1 6
338. Pogrešni odgovori:339. - jednako pravo glasa i prisustvo
nezavisnih medija340. - jednako pravo glasa i kontrola
nevladinih organizacija341. - tajno glasanje i poštene političke
kampanje
342.6
343.3
344. Ukupno 345.2
346.1
347.348. Većina učenika (69,5% učenika) prepoznaje jednako pravo glasa i tajnost
glasanja kao najvažnije karakteristike demokratskih izbora. Preostalih 30,5%
učenika zaokružilo je neki od sljedećih netačnih odgovora: jednako pravo glasa i
prisustvo nezavisnih medija, jednako pravo glasa i kontrola nevladinih
organizacija, tajno glasanje i poštene političke kampanje. Sve su to važne
karakteristike demokratskih izbora. Ipak, u pitanju je naglašeno da učenici
identificiraju ”najvažnije”. U metodološkoj literaturi ovakva varijanta pitanja u
testu znanja se imenuje kao ”pitanje višestukog izbora sa zgusnutim odgovorima”.
I pored te male ”metodološke zamke” učenici su u visokom procentu tačno
odgovorili.
349.350. Tabela 11. Politička aktivnost grañana
351. 352. Šta se od sljedećg prvenstveno
odnosi na političku aktivnost grañana?
353.f
354.%
355. Tačan odgovor:356. - obraćanje poslaniku radi
izmjene zakona o mladima
357.6
358.3
359. Pogrešni odgovori:360. - učestvovanje u procesu izrade
nacionalnog programa za mlade361. - doniranje novca organizaciji
mladih362. - organizovanje pomoći
mladima koji žive s rizikom
363.1
364.6
365. Ukupno 366.2
367.1
368.369. Podaci u Tabeli 11. pokazuju da učenici nedovoljno znaju šta je u osnovi
političke aktivnosti grañana. Nešto više od jedne trećine učenika (32,4%) je dalo
tačan odgovor da se politička aktivnost prvenstveno ostvaruje obraćanjem
poslaniku. Moguće je da su na odgovore učenika uticala pojedinačna iskustva.
370.
371. Tabela 12. Najvažnija uloga civilnog društva372.
373. Šta je najvažnija uloga civilnog društva?
374.f
375.%
376. Tačan odgovor:377. - zaštita zajedničkih interesa
378.1
379.5
380. Pogrešni odgovori:381. - osnivanje nevladinih
organizacija u lokalnoj zajednici382. - organiziranje protesta protiv
vlasti383. - učestvovanje u radu vlade
384.1
385.4
386. Ukupno 387.2
388.1
389.390.
391. Kao najvažniju ulogu civilnog društva polovina učenika prepoznaje u
zaštiti zajedničkih interesa. Preostala polovina ispitanih učenika (48,8%) je
netačno odgovorilo na ovo pitanje kroz zaokruživanje jednog od ponuñenih
odgovora: osnivanje nevladinih organizacija u lokalnoj zajednici, organizovanje
protesta protiv vlasti, učestvovanje u radu vlade. Neki od pomenutih odgovora,
možda se i mogu shvatiti kao funkcija, uloga civilnog društva (npr. osnivanje
nevladinih organizacija), ali sigurno nije riječ o „primarnoj ulozi“ kako je to
naglašeno u pitanju.
392.393. Tabela 13. Ključno načelo za rad nevladinih organizacija
394.395. Koje je načelo ključno za rad
nevladinih organizacija?396.f
397.%
398. Tačan odgovor:399. - nepristranost
400.7
401.3
402. Pogrešni odgovori:403. - kritički stav prema vlasti404. - dobrovoljnost članstva405. - isto mišljenje o problemima
zajednice
406.1
407.6
408. Ukupno 409.2
410.1
411.412.413. Samo 35,2% učenika prepoznaje načelo nepristranosti kao ključno načelo
u radu nevladinih organizacija. Više od dvije trećine učenika tj. 64,8% navodi kao
ključna načela kritički stav prema vlasti, dobrovoljnost članstva i isto mišljenje o
problemima zajednice, što su netačni odgovori. Takoñer, i ovdje je trebalo obratiti
pažnju na termin “ključno” u pitanju, jer neki od ponuñenih netačnih odgovora
zaista opisuju načela rada NVO-a, ali nemaju prioritet u odnosu na načelo
nepristranosti.
414.415. Tabela 14. Značenje vladavine zakona
416.417. Vladavina zakona znači: 4
18.f
419.%
420. Tačan odgovor:421. - da su svi jednaki pred
zakonom
422.1
423.7
424. Pogrešni odgovori:425. - da zakone stvaraju grañani
kao nosioci vlasti426. - da parlament mora nadzirati
primjenu zakona 427. - da grañani moraju poštivati
zakone
428.6
429.3
430. Ukupno 431.2
432.1
433.434. Koncept vladavine zakona više od dvije trećine učenika su tačno
identificirali kao jednakost svih pred zakonom. Preostalih 30% učenika navodilo
je neki od sljedećih (netačnih) odgovora: da zakone stvaraju grañani kao nosioci
vlasti, da parlament mora nadzirati primjenu zakona i da grañani moraju poštivati
zakone.
435.436. Tabela 15. Povezivanje društvenih ureñenja sa osnovnim karakteristikama437.438.
439. Za svaki opis s lijeve strane odaberi i napiši odgovarajući broj sa liste s desne strane:
440. Naglasakna slobodipojedinca
441. Vladar iznadzakona
442. Vlast
koncentrirana u jednom
443. Naglasakna učestvovanju
grañana
voñi ilistranci
444.f
445.%
446.f
447.%
448.f
449.%
450.f
451.%
452.151
453.70.9
454.134
455.62.9
456.116
457.54.5
458.146
459.68.5
460. Tačan odgovor:
461. - liberalizam
462. Tačan odgovor:
463. - tiranija/diktatura
464. Tačan odgovor:
465. - totalitarizam
466. Tačan odgovor:
467. - demokracija
468.62
469.29.1
470.79
471.37.1
472.97
473.45.5
474.67
475.31.5
476. Pogrešniodgovori:
477. - anarhija
478. - demokracija
479. - tiranija/diktatura
480. - totalitarizam
481. - federalizam
482. Pogrešni odgovori:
483. - anarhija
484. - demokracija
485. - liberalizam
486. - totalitarizam
487. - federalizam
488. Pogrešni odgovori:
489. - anarhija
490. - demokracija
491. - tiranija/diktatura
492. - liberalizam
493. - federalizam
494. Pogrešniodgovori:
495. - anarhija
496. - tiranija/diktatura
497. - liberalizam
498. - totalitarizam
499. - federalizam
500.213
501.100.0
502.213
503.100.
0
504.213
505.100.0
506.213
507.100.0
508.509. 510. Sva četiri društvena ureñenja učenici su definirali tačno u više od 50%
slučajeva. Rang tačnih odgovora pokazuje da ispitanici znaju o spomenutim
društvenim ureñenjima sljedećim redom: liberalizam (70,9% tačnih odgovora),
demokratiju (68,5% tačnih odgovora), tiraniju/diktaruru (62,9% tačnih odgovora)
i totalitarizam (54,5% tačnih odgovora).
511.512. Tabela 16. Ograničenje slobode medija
513.514. U kom slučaju demokratska vlast
može ograničiti slobodu medija?515.f
516.%
517. Tačan odgovor: 51
52
518. - ako mediji šire informacije koje mogu ugroziti sigurnost grañana
1 5
521. Pogrešni odgovori:522. - ako mediji iznose neistine o
djelovanju vlasti523. - ako mediji veličaju opoziciju koja
planira da sruši predsjednika524. - ako otvoreno pozivaju mlade da se
suprotstave odlukama vlasti
525.9
526.4
527. Ukupno 528.2
529.1
530.
531. Više od polovine učenika zna da demokratska vlast može ograničiti
slobodu medija ukoliko oni šire informacije koje mogu ugroziti sigurnost grañana.
Oko 43% učenika zaokružuje jedan od sljedeća tri ponuñena netačna odgovora:
ako mediji iznose neistine o djelovanju vlasti, ako mediji veličaju opoziciju koja
planira da sruši predsjednika, ako otvoreno pozivaju mlade da se suprotstave
odlukama vlasti. Ovaj visok procenat netačnih odgovora ukazuje da su učenici još
uvijek orijentirani na važnost vlasti i da još uvijek ne razumijevaju osnovne
postulate demokracije.
532.533. Tabela 17. Zaštita političkih interesa grañana
534.535. Na koji način demokratska vlast
najbolje štiti političke interese svojih grañana?
536.f
537.%
538. Tačan odgovor:539. - ne miješa se u izbore
540.5
541.2
542. Pogrešni odgovori:543. - osigurava novac za poštene
izbore544. - kontrolira izborni proces545. - podstiče grañane da izañu na
izbore
546.1
547.7
548. Ukupno 549.2
550.1
551.552. Samo 26,7% učenika je tačno odgovorilo na pitanje o načinu na
koji demokratska vlast štiti političke interese grañana tako što se ne miješa u
izbore. Čak 73% učenika ne zna tačan odgovor na postavljeno pitanje i daje jedan
od netačnih odgovora: osigurava novac za poštene izbore, kontrolira izborni
proces i podstiče grañane da izañu na izbore što može biti posljedica dosadašnjeg
iskustva učenika koji još uvijek žive u tranzicijskom društvu.
553. Tabela 18. Političko ureñenje opisane zemlje554.
555. Kakvo političko ureñenje ima opisana zemlja?
556.f
557.%
558. Tačan odgovor:559. - autokracija
560.9
561.4
562. Pogrešni odgovori:563. - monarhija564. - demokracija565. - oligarhija
566.1
567.5
568. Ukupno 569.2
570.1
571.572.
573. Opisani primjer političkog ureñenja 44,6% učenika prepoznaje kao
autokraciju. Ipak, većina odgovora (55,4%) rasporeñena je na tri ponuñene
(netačne) opcije: monarhija, demokracija, oligarhija.
574.
575.576. Tabela 19. Prvenstveni zadatak ombudsmana
577.578. Šta je prvenstveni zadatak
ombudsmana?579.f
580.%
581. Tačan odgovor:582. - da štiti grañane od samovolje
vlasti
583.1
584.6
585. Pogrešni odgovori:586. - da štiti osobe na vlasti od
protesta grañana587. - da štiti zaposlene od privatnih
poslodavaca588. - da kontroliše rad parlamenta
589.7
590.3
591. Ukupno 592.2
593.1
594.595.596. Pohvalno je da više od dvije trećine učenika (64,8%) tačno zna
prvenstveni zadatak ombudsmana koji se ogleda u zaštiti grañana od samovolje
vlasti. Preostalih 35,2% ispitanika zaokružilo je kao nešto od sljedećih ponuñenih
odgovora: zaštitu osobe na vlasti od protesta grañana, zaštitu zaposlenih od
privatnih poslodavaca ili kontrolu rada parlamenta. Zaista bi bilo zanimljivo
istražiti da li bi se učenici obratili ombudsmanu ukoliko bi smatrali potrebnim
zaštititi vlast od grañana.
597.598. Tabela 20. Osnivanje nevladine organizacije
599.600. Grupa diplomiranih studenata, koji žive u
zagañenom području, osnovala je organizaciju za zaštitu okoline koja je:
601.f
602.%
603. Tačan odgovor:604. - nevladina organizacija
60
60
1 6
607. Pogrešni odgovori:608. - sindikalna organizacija609. - profesionalno udruženje610. - grupa za samopomoć
611.7
612.3
613. Ukupno 614.2
615.1
616.617. Učenici su na opisanom primjeru trebali prepoznati nevladinu organizaciju
kao tačan odgovor. Dvije trećine učenika zna tačan odgovor, dok je jedna trećina
učenika navela neke od netačnih odgovora: sindikalna organizacija, profesionalno
udruženje i grupa za samopomoć.
618.
619. Tabela 21. Sloboda okupljanja kao pravo620.
621. U koju grupu prava spada sloboda okupljanja?
622.f
623.%
624. Tačan odgovor:625. - grañanska prava
626.1
627.6
628. Pogrešni odgovori:629. - socijalna prava630. - politička prava631. - kulturna prava
632.6
633.3
634. Ukupno 635.2
636.1
637.638.
639. Sloboda okupljanja prepoznata je kao grañansko pravo kod 68,1%
učenika. S druge strane, 31,9% učenika netačno je odgovorilo da je sloboda
okupljanja socijalno, političko ili kulturno pravo.
640.
641.
642.
643.
644. Tabela 22. Pravo na rad645.
646. Šta znači pravo na rad? 647.f
648.%
649. Tačan odgovor:650. - svako ima jednaku mogućnost
da dobije posao
651.1
652.5
653. Pogrešni odgovori:654. - vlast mora svima osigurati posao655. - nezaposleni trebaju imati
prvenstvo pri zapošljavanju656. - svako ima jednak pristup
informacijama o slobodnim radnim mjestima
657.9
658.4
659. Ukupno 660.2
661.1
662.663.664. Pravo na rad je adekvatno prepoznato kao pravo da svako ima jednaku
mogućnost da dobije posao kod nešto više od polovine učenika (53,5%). Njih
46,5% je netačno odgovorilo, odnosno zaokružilo je jedan od sljedeća tri netačna
odgovora: vlast mora svima osigurati posao, nezaposleni treba da imaju prvenstvo
pri zapošljavanju, svako ima jednak pristup informacijama o slobodnim radnim
mjestima. Visok procenat netačnih odgovora na pitanje o pravu na rad nas
podsjeća na potrebu boljeg razumijevanja prava kao jednake mogućnosti i onoga
što trebamo napraviti kako bismo ostvarili to pravo. Što znači da svaka osoba
treba imati jednaku mogućnost za zaposljenje, ali da će realizacija tog
prava/mogućnosti ovisiti o ličnom angažmanu/mogućnostima/kompetencijama.
665.666.
667. Tabela 23. Meñunarodni pravni instrument zaštite ljudskih prava668.
669. Šta je od navedenog meñunarodni pravni instrument zaštite ljudskih prava?
670.f
671.%
672. Tačan odgovor:673. - konvencija
674.1
675.5
676. Pogrešni odgovori:677. - dekret678. - deklaracija679. - rezolucija
680.1
681.4
682. Ukupno 683.2
684.1
685.686.687.Konvenciju kao meñunarodni pravni instrument zaštite ljudskih prava, kao tačan
odgovor zaokružila je polovina učenika. Druga polovina ispitanika navela je neke
druge tipove dokumenata: deklaraciju, dekret i rezoluciju. Primjećuje se da
učenici ne znaju razliku izmeñu obavezujućeg dokumenta, kao što je konvencija,
čiji su potpisnici dužni postupati u skladu s istim, i onog koji nije formalni
meñunarodni sporazum izmeñu država.
688.689. Tabela 24. Prihvatanje kulture dominantne grupe od strane manjine
690.691. Kad se od manjine očekuje da prihvati
kulturu dominantne grupe u nekom društvu, to nazivamo:
692
693
f %694. Tačan odgovor:695. - asimilacijom
696.8
697.3
698. Pogrešni odgovori:699. - diskriminacijom700. - akulturacijom701. - kohezijom
702.1
703.6
704. Ukupno 705.2
706.1
707.708.
709. Tek 38,5% ispitanika tačno prepoznaje prihvatanje kulture dominantne
grupe od strane manjine kao asimilaciju. Visok procenat ispitanika (61,5%)
navodi sljedeće netačne odgovore: diskriminaciju, akulturaciju i koheziju. Bilo bi
važno znati u kojem se omjeru javljaju procenti netačnih odgovora u odnosu na
ponuñene odgovore. Pretpostavljamo da bi diskriminacija mogla prevladavati
(čak i iznad tačnog odgovora) budući da je taj termin čest u svakodnevnom
školskom i društvenom životu. No, to i dalje ne amnestira učenike da znaju šta
znači pojam asimilacije i istu prepoznaju kao negativnu pojavu u demokratskom
društvu.
710.
711. Tabela 25. Europski sud za ljudska prava712.
713. Europski sud za ljudska prava je ustanova:
714.f
715.%
716. Tačan odgovor:717. - Savjeta Europe
718.6
719.2
720. Pogrešni odgovori:721. - Europske unije722. - Europskog udruženja sudija723. - Organizacije za Europsku sigurnost i
suradnju
724.1
725.7
726. Ukupno 727.2
728.1
729.730.731. Samo 28,6% učenika dalo je tačan odgovor da je Europski sud za ljudska
prava ustanova Savjeta Europe. Više od dvije trećine učenika (71,4%) navodi da
je spomenuta ustanova pod okriljem Europske unije, Europskog udruženja sudija
ili Organizacije za europsku sigurnost i saradnju. Ovaj rezultat istraživanja
pokazuje da učenici nisu stekli dovoljno znanja kroz nastavni predmet o
europskim ustanovama koje se bave ovim i drugim značajnim pitanjima na čemu
bi trebalo dodatno raditi. S obzirom da su aktivnosti Europskog suda za ljudska
prava bile u odreñenoj mjeri, periodu nakon ovog istraživanja, popraćene od
strane medija u BiH, može se pretpostaviti da bi odgovori na ovo pitanje danas
bili drugačiji.
732.733.
734. Tabela 26. Djelatnosti meñunarodnih organizacija735.
736. Poslije svake skraćenice meñunarodne organizacije napiši odgovarajući broj sa liste s desne strane:
737. OSCE738. UNE
SCO739. IMF 740. WTO
741.f
742.%
743.f
744.%
745.f
746.%
747.f
748.%
749.32
750.15.0
751.213
752.100.
0
753.95
754.44.6
755.71
756.33.3
757. Tačan odgovor:
758. - suradnja
759. Tačan odgovor:
760. - obrazovanje
761. Tačan odgovor:
762. - finansiranje
763. Tačan odgovor:
764. - trgovina
765. 766. 767. 768. 769. 770. 771. 772.
181 85.0 - - 118 55.4 142 66.7773. Pogrešni
odgovori:774. -
razoružanje775. -
obrazovanje776. -
trgovina777. -
zdravlje 778. -
finansiranje
779. Pogrešni odgovori:
780. - razoružanje
781. - trgovina
782. - zdravlje
783. - suradnja
784. - finansiranje
785. Pogrešni odgovori:
786. - razoružanje
787. - obrazovanje
788. - trgovina
789. - zdravlje
790. - suradnja
791. Pogrešniodgovori:
792. - razoružanje
793. - obrazovanje
794. - zdravlje
795. - suradnja
796. - finansiranje
797.213
798.100.0
799.213
800.100.
0
801.213
802.100.0
803.213
804.100.0
805.806. 807. 808. Dobiveni odgovori pokazuju da učenici različito poznaju skraćenice
meñunarodnih organizacija i njihove djelatnosti. Odličan podatak je to što svi
učenici iz uzorka (100% tačnih odgovora) znaju djelatnost organizacije
UNESCO, koja se bavi obrazovanjem. Od svih odgovora na pitanja iz I dijela
upitnika, na ovo pitanje su učenici dali najviše tačnih odgovora. Mogući razlog
tome može biti djelatnost UNESCO-a u području obrazovanja. Ipak, iznenañuje
procenat netačnih odgovora za djelatnost kojom se bavi OSCE. Tek 15% učenika
zna povezati skraćenicu i odgovarajuću djelatnost mešunarodne organizacije. Ovo
iznenañuje samo iz razloga što je OSCE aktivno prisutan u BiH i zbog čestog
spominjanja u mas medijima. Djelatnost IMF tačno zna 44,6% učenika, a WTO
33,3% učenika.
809.810. Tabela 27. Sloboda vjeroispovijesti
811.812. Sloboda vjeroispovijesti znači: 8
13.f
814.%
815. Tačan odgovor:816. - pravo na ispovjedanje vjere
817.
818.
1 8
819. Pogrešni odgovori:820. - konfesionalno obrazovanje u svim
javnim školama821. - učestvovanje vjernika u donošenju
političkih odluka822. - odvajanje religije od države
823.3
824.1
825. Ukupno 826.2
827.1
828.829.830. Preko 80% ispitanika zna da sloboda vjeroispovijesti znači pravo na
ispovjedanje vjere. Visok procenat tačnih odgovora ne iznenañuje budući da su
pitanja u vezi sa ovim pravom aktuelna u zadnje dvije decenije u BiH. Oko 18%
učenika je navelo jedan od tri ponuñena netačna odgovora: konfesionalno
obrazovanje u svim javnim školama, učestvovanje vjernika u donošenju političkih
odluka i odvajanje religije od države. Ovo pitanje ima visok procenat tačnih
odgovora i na drugom je mjestu po tačnosti odgovora.
831.832.
833. Tabela 28. Odnos prema drugim narodima834.
835. Iza svake rečenice napišite odgovarajući broj sa liste na desnoj strani:
836. Superiornost naše kulture
837. Kultura x kaoprijetnja
našoj kulturi
838. Kultura x nema
pravevrijednosti
839. Kulturax doprinosi našoj
kulturi
840.f
841.%
842.f
843.%
844.f
845.%
846.f
847.%
848.36
849.16.9
850.83
851.39.0
852.36
853.16.9
854.121
855.56.8
856. Tačan odgovor:
857. - etnocentrizam
858. Tačan odgovor:
859. - ksenofobija
860. Tačan odgovor:
861. - šovinizam
862. Tačan odgovor:
863. - pluralizam
864.177
865.83.1
866.130
867.61.0
868.177
869.83.1
870.92
871.43.2
872. Pogrešniodgovori:
873. - šovinizam
874. - pluralizam
875. - ksenofobija
876. - nacionalizam
877. - rasizam
878. Pogrešni odgovori:
879. - šovinizam
880. - pluralizam
881. - etnocentrizam
882. - nacionalizam
883. - rasizam
884. Pogrešni odgovori:
885. - pluralizam
886. - ksenofobija
887. - etnocentrizam
888. - nacionalizam
889. - rasizam
890. Pogrešniodgovori:
891. - šovinizam
892. - ksenofobija
893. - etnocentrizam
894. - nacionalizam
895. - rasizam
896.213
897.100.0
898.213
899.100.
0
900.213
901.100.0
902.213
903.100.0
904.905.906. 907. Dobijeni rezultati pokazuju na općenito slabo poznavanje pojmova koji
označavaju odnose meñu i prema kulturama. Naime, tek 16,9% ispitanika zna
povezati etnocentrizam i šovinizam sa objašnjenjem istih, dok veći broj ispitanika
(39%) razumijeva pojam ksenofobije. Ipak, najveći procenat ispitanika
razumijeva suštinu pojma pluralizam (56,8%). Ovakvi rezultati se, izmeñu
ostalog, mogu objasniti i principom kontrasta, jer pojam pluralizam jedini
označava nešto pozitivno, dok ostali pojmovi označavaju negativan odnos meñu i
prema kulturama i u svakodnevnoj komunikaciji se uglavnom jasno ne
diferenciraju.
908.909.910. Rezime rezultata znanja o grañanstvu, ljudskim pravima i
demokraciji911.912.913. Dajemo tabelarni prikaz pitanja rangiranih po procentima tačnih odgovora
od najuspješnijih do najmanje uspješnih.
914.915. Tabela 29. Rang pitanja prema procentu tačnih odgovora
916.91
918. R
919.Pitanje 920.%921.t
R
. broj pitanja
ačnihodgovora
922.1
923.23
924. Pored svake skraćenice meñunarodne organizacije dopišite pripadajući broj sa liste na desnoj strani: UNESCO
925.100,0
926.2
927.24
928. Sloboda vjeroispovijesti znači 929.82,2
930.3
931.4 932. Izraz "podjela vlasti", znači 933.72,8
934.4
935.12
936. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite odgovarajući broj sa liste s desne strane: Naglasak na slobodi pojedinca
937.70,9
938.5
939.5 940. Pored svake grane vlasti dopiši broj sa liste koji opisuje njegovu funkciju: Parlament
941.70,4
942.6
943.11
944. Vladavina zakona znači 945.70,0
946.7
947.3 948. Izraz "demokratska vlast je ograničena" znači da je vlast 949.69,5
950.8
951.7 952. Osim što su opći i regularni, koje dvije karakteristike demokratskih izbora su najvažnije?
953.69,5
9 955.1 956. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite 957.6
9 2 odgovarajući broj sa liste s desne strane: Naglasak na učešću grañana
8,5
958.1
959.18
960. U koju grupu prava spada sloboda okupljanja? 961.68,1
962.1
963.17
964. Grupa studenata koji žive u zagañenom području osnovala je organizaciju za zaštitu okoline koja je
965.66,7
966.1
967.16
968. Koja je primarna uloga ombudsmana? 969.64,8
970.1
971.12
972. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite odgovarajući broj sa liste s desne strane: Vladar iznad zakona
973.62,9
974.1
975.2 976. Kad za nekoga kažemo da poseduje grañanske vrline, pod tim prvenstveno mislimo
977.60,1
978.1
979.5 980. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite odgovarajući broj sa liste s desne strane: Pravosuñe
981.60,1
982.1
983.6 984. Zašto je u demokraciji nužno imati više od jedne političke stranke?
985.58,7
986.1
987.25
988. Uz svaku izjavu dopišite odgovarajući broj sa liste sa desne strane: X kultura doprinosi našoj kulturi
989.56,8
990
991.13
992. U kom slučaju demokratska vlast može ograničiti slobodu medija?
993.56,
1 3
994.1
995.12
996. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite odgovarajući broj sa liste s desne strane: Vlast koncentrisana u jednom voñi ili stranci
997.54,5
998.2
999.19
1000. Šta znači pravo na rad? 1001.53,5
1002.2
1003. 9
1004. Šta je najvažnija uloga civilnog društva? 1005.51,2
1006.2
1007. 2
0
1008. Šta je od navedenog meñunarodni pravni instrument zaštite ljudskih prava?
1009.50,7
1010.2
1011. 1
5
1012. Kakvo političko ureñenje ima opisana zemlja? 1013.44,6
1014.2
1015. 2
3
1016. Pored svake skraćenice meñunarodne organizacije dopišite pripadajući broj sa liste na desnoj strani: IMF
1017.44,6
1018.2
1019. 5
1020. Pored svake grane vlasti dopiši broj sa liste koji opisuje njegovu funkciju: Ministarstvo
1021.42,3
1022.
1023. 2
5
1024. Uz svaku izjavu dopišite odgovarajući broj sa liste sa desne strane: X kultura je prijetnja našoj kulturi
1025.39,0
2
1026.2
1027. 2
1
1028. Kad se od manjine očekuje da prihvati kulturu dominantne grupe u nekom društvu, to nazivamo
1029.38,5
1030.2
1031. 1
1032. Šta je od sljedećeg tačno samo za grañane demokratske države?
1033.36,6
1034.2
1035. 1
0
1036. Koje je načelo ključno za rad nevladinih organizacija? 1037.35,2
1038.3
1039. 2
3
1040. Pored svake skraćenice meñunarodne organizacije dopišite pripadajući broj sa liste na desnoj strani: WTO
1041.33,3
1042.3
1043. 8
1044. Šta se od sljedećeg prvenstveno odnosi na političku aktivnost grañana?
1045.32,4
1046.3
1047. 2
2
1048. Europski sud za ljudska prava je ustanova? 1049.28,6
1050.3
1051. 1
4
1052. Na koji način demokratska vlast najbolje štiti političke interese svojih grañana
1053.26,8
1054
1055. 2
5
1056. Uz svaku izjavu dopišite odgovarajući broj sa liste sa desne strane: naša kultura je superiorna u odnosu na X kulturu
1057.16,9
3
1058.3
1059. 2
5
1060. Uz svaku izjavu dopišite odgovarajući broj sa liste sa desne strane: X kultura nema pravih vrijednosti
1061.16,9
1062.3
1063. 2
3
1064. Pored svake skraćenice meñunarodne organizacije dopišite pripadajući broj sa liste na desnoj strani: OSCE
1065.15,0
1066.1067.1068. U Tabeli 29 rangirana su sva pitanja iz dijela upitnika kojim se propituje
znanje učenika o grañanstvu, ljudskim pravima i demokraciji s obzirom na
procenat tačnih odgovora. Učenici su na 21 pitanje (od ukupno 36) dali preko
50% tačnih odgovora, dok na 9 pitanja dvije trećine učenika nije znalo tačan
odgovor. Zanimljiv je kontrast u procentu tačnih odgovora na 23. pitanje, budući
da se u tom pitanju pojavljuje procenat tačnih odgovora koji pitanje kandidira na
prvo mjesto (skraćenica i djelatnost UNESCO-a) i na posljednje mjesto u tabeli
(skraćenica i djelatnost OSCE-a). Pored toga, učenici su najslabije rezultate
postigli na 22, 14 i 25 pitanju. Na osnovu prosječne vrijednosti na dijelu upitnika
kojim se propituje znanje učenika o grañanstvu, ljudskim pravima i demokraciji
(M=18,89; SD=6,30), kao i na osnovu frekvencijske analize tačnih i netačnih
odgovora možemo zaključiti da učenici imaju zadovoljavajući nivo (52,47% od
maksimalnog skora koji iznosi 36 bodova) znanja iz oblasti grañanskog odgoja i
obrazovanja.
1069.1070. Dakle, najmanje znanja učenici posjeduju iz oblasti odnosa meñu i
prema kulturama, rada pojedinih europskih ustanova i načina na koji demokratska
vlast najbolje štiti političke interese svojih grañana. Uzroci pokazanog znanja i
neznanja učenika na ovom dijelu upitnika mogu biti različiti, mada bi trebalo
obratiti pažnju na sljedeće dvije grupe uzroka: 1. nedovoljno znanje,
razumijevanje i angažiranost učenika unutar nastavnog predmeta; šira oblast koju
obuhvataju pitanja u odnosu na sadržaje koje učenici slušaju u školi i 2.
nedovoljno jasna pitanja i upute u upitniku; suprotstavljanje gradiva i društvenog
konteksta tj. različitost sadržaja predmeta i kontekst u kojem se živi i podučava.
1071.1072. Tabela 30. Znanje i spol učenika
1073.
1074. Razlika aritmetičkih sredina s obzirom na spol učenika
1075. Varijabla
1076.Spol
1077.N
1078.Me
1079.Std.devia
tion
1080.t - test
1081.Sig.
1082. Znanje
1083.
muški
1084.1
1085.18,
1086.6,54
1087.-0,93
1088.0,36
1090.
žensk
i
1091.1
1092.19,
1093.6,09
1096.1097.1098. U Tabeli 30 prikazani su rezultati testiranja razlika aritmetičkih sredina u
znanju s obzirom na spol učenika. Uočavamo nešto viši prosječan skor ispitanika
ženskog spola u odnosu na ispitanike muškog spola (Mmale=18,47, Mfemale=19,27).
Statistički pokazatelj t-test iznosi -0,93, što ukazuje na nepostojanje statistički
značajne razlike izmeñu mladića i djevojaka u znanjima iz oblasti grañanskog
odgoja i obrazovanja.
1099.1100. Tabela 31. Znanje i vrsta škole
1101.
1102. Razlika aritmetičkih sredina s obzirom na vrstu škole
1103. Varijabla
1104.Vrsta
škole
1105.
1106.M
1107.Std.devia
tion
1108.t - test
1109.Sig.
N
1110. Znanje
1111.Gimnazi
ja
1112.1
1113.18,
1114.6,31
1115.-0,26
1116.0,80
1118.4-
godišnje tehničkeili strukovne
1119.8
1120.19,
1121.6,33
1124.1125.1126. Provjerili smo i značajnost razlika aritmetičkih sredina u znanjima učenika
s obzirom na vrstu škole koju pohañaju. Gimnazijalci su na testu znanja postigli
prosječan skor MGym=18,80, dok su učenici koji pohañaju četverogodišnju
tehničku ili stručnu školu postigli nešto viši prosječan skor M4ytv=19,02. Statistički
pokazatelj t – test iznosi -0,26 što ukazuje da uočena razlika nije statistički
značajna. Dakle, radi se o slučajnoj, a ne sistematskoj razlici u znanjima koja bi se
mogla generalizirati.
1127.1128.
1129. Tabela 32. Znanje i prosječan školski uspjeh1130.
1131. Razlika aritmetičkih sredina s obzirom na školski uspjeh
1132.Varijabla
1133.Prosj
ečanuspjeh
1134.N
1135.M
1136.Std.
1137.deviatio
n
1138.Sum of
Squares
1139. F
- test
1140.Si
1141.Znanje
1142.3
11
1144.
1145.6,07
1146.BG
1148. 4
1149
4 17,
309,52
1147.WG
7966,41
,02
0,
1151.4
1152.8
1153.18,
1154.6,58
1159.5
1160.8
1161.20,
1162.6,86
1166.
1167.
1168.1169. U Tabeli 32 prikazani su rezultati utvrñivanja razlika aritmetičkih sredina
u znanjima s obzirom na školski uspjeh učenika. ANOVA ukazuje na postojanje
statistički značajne razlike (F=4,02, Sig.0,02). Naime, s porastom školskog
uspjeha raste i znanje učenika. Bonferonijev test ukazuje na statistički značajnu
razliku na nivou 0,05 izmeñu odličnih i dobrih (MD=2,80), kao odličnih i vrlo
dobrih (MD=2,23). Razlika u prosječnim skorovima izmeñu dobrih i vrlo dobrih
nije statistički značajna (MD=-0,51).
1170.
1171.
1172.
1173.
1174.
1175.
1176.1177. Tabela 33. Znanje i nivo obrazovanja oca i majke
1178.
1179. Razlika aritmetičkih sredina s obzirom na obrazovni nivo oca i majke
1180.Varija
bla
1181. Nivoobrazovanja
(otac)
1182.N
1183.M
1184. Std.deviation
1185. t
-tes
1186. S
ig.
t
1187.Znanje
1188. (1)nezavršena osnovna škola+ (2)završena osnovna škola+ (3)srednja škola
1189.1
1190.19
1191. 6,37
1192. 1
,47
1193. 0
,141195. (4)visa
škola ili fakultet+(5)postdiplomskestudije
1196.6
1197.17
1198. 6,14
1201.Varija
bla
1202. Nivoobrazovanja
(majka)
1203.N
1204.M
1205. Std.deviation
1206. t
-test
1207. S
ig.
1208.Znanje
1209. (1)nezavršena osnovna škola+ (2)završena osnovna škola+ (3)srednja škola
1210.1
1211.19
1212. 6,40
1213. 1
,10
1214. 0
,271216. (4)visa
škola ili fakultet+(5)postdiplomskestudije
1217.5
1218.18
1219. 5,99
1222.1223.
1224. *N1=3, N2=10, N3=129, N4=52, N5=161225. **N1=5, N2=31, N3=123, N4=42, N5=121226.1227.1228. U Tabeli 33 dat je prikaz utvrñivanja razlike aritmetičkih sredina u
znanjima u oblasti grañanskog odgoja i obrazovanja s obzirom na obrazovni nivo
oca i majke. T – testovi ukazuju da razlike koje postoje (zanimljivo je da idu u
korist učenika čiji roditelji imaju niži nivo obrazovanja) nisu statistički značajne.
1229.1230.
2.2. Mišljenje i stavovi o grañanskom obrazovanju u školijjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj.
1233.1234. U drugom dijelu upitnika pitanja se odnose na mišljenja i stavove učenika
o bitnim aspektima nastave iz oblasti grañanskog odgoja i obrazovanja. Ovaj dio
upitnika se sastoji iz 8 pitanja koja obuhvataju neke od sljedećih aspekata nastave:
izvori znanja o demokratskom grañanstvu; zadovoljstvo nastavnim predmetom;
teme koje smatraju posebno važnim za život u demokratskom grañanstvu; stepen
zadovoljenja potrebe za obrazovanjem iz ove oblasti u toku redovnih časova;
atmosfera u školi, uticaj znanja na razvoj samih učenika,... U tabelama su
odgovori, uglavnom, prikazani na petostepenoj skali, dok će u diskusiji odgovori
biti sažimani.
1235.1236.
1237. Tabela 34. Izvori znanja o demokraciji, grañanstvu, ljudskim pravima1238.
1239. U toku svog obrazovanja, na koje načine si učio/la o demokraciji, grañanstvu, ljudskim pravima i temama vezanimuz to?
1240.N
1241.%
1242.1
1243. Odreñeni predmet/i u osnovnoj školi (navedi koji) _________________________
1244.6
1245.1
1246.2
1247. Odreñeni predmet/i u srednjoj školi (navedi koji) ________________________
1248.1
1249.4
1250.3
1251. Drugi predmet/i u osnovnoj školi
1252.2
1253.5,
12
1255. Drugi predmet/i u srednjoj školi 12
12
43 9,
1258.5
1259. Vannastavne aktivnosti, izleti i ekskurzije ili projekti u osnovnoj školi
1260.4
1261.1
1262.6
1263. Vannastavne aktivnosti, izleti i ekskurzije ili projekti u srednjoj školi
1264.1
1265.4,
1266.7
1267. Na druge načine (navedi koje)
1268.4
1269.1,
1270. Bez odgovora
1271.1
1272.0,
1273. Ukupno
1274.3
1275.1
1276.1277.1278. Odgovori na pitanje o izvorima znanja iz oblasti grañanskog odgoja i
obrazovanja su pokazali da glavni izvori znanja jesu: konkretni nastavni predmeti u osnovnoj i srednjoj školi koji tretiraju ova pitanja. Naročito se, u tom smislu, izdvaja nastavni predmet u srednjoj školi koji navodi 47,54% učenika. Razlog ovome može to što su ispitanici učenici srednjih škola. Daleko najmanje zastupljen izvor znanja predstavljaju drugi predmeti u osnovnoj školi (5,80%) i vannastavne aktivnosti u srednjoj školi (4,64%).
1279.
1280.1281. Tabela 35. Stepen zadovoljstva pojedinim dimenzijama predmeta
1282.
1283. U kojoj mjeri si bio zadovoljan sljedećim dimenzijama predmeta „__“?
1284
.N
imal
o
1285
.M
alo
1286
.N
i zad
ovol
jan
ni
nez
adov
olja
n 1287
.M
nog
o
1288
.V
eom
a m
nog
o
1290.N
1291.%
1292.N
1293.%
1294.N
1295.%
1296.N
1297.%
1298.N
1299.%
1300.1
1301.sadržajem
predmeta
1302. osnovna škola
1303.66
1304.3
1305.32
1306.1
1307.8
1308.3
1309.24
1310.1
1311.6
1312.2
1315. srednja škola
1316.3
1317.1
1318.27
1319.1
1320.5
1321.2
1322.71
1323.3
1324.53
1325.2
1326.2
1327.pristupom
nastavnika
1328. osnovna škola
1329.42
1330.1
1331.25
1332.1
1333.1
1334.5
1335.28
1336.1
1337.7
1338.3
1341. srednja škola
1342.3
1343.1
1344.21
1345.9
1346.6
1347.2
1348.59
1349.2
1350.67
1351.3
1352.3
1353.udžbenikom
1354. osnovna škola
1355.59
1356.2
1357.8
1358.3
1359.1
1360.5
1361.32
1362.1
1363.5
1364.2
1367. srednja škola
1368.
136
1370.
137
137
137
1374.
137
1376.
137
52
136 3 1
643
954
1378.4
1379.atmosferom
u učionicitokom nastave ovog predmeta
1380.1381. o
snovna škola
1382.45
1383.2
1384.8
1385.3
1386.1
1387.5
1388.30
1389.1
1390.6
1391.2
1394. srednja škola
1395.15
1396.7
1397.13
1398.6
1399.4
1400.2
1401.44
1402.2
1403.94
1404.4
1405.1406.1407. Učenici su procjenjivali zadovoljstvo sadržajem predmeta, pristupom
nastavnika, udžbenicima i atmosferom u učionici tokom nastave ovog predmeta,
posebno u osnovnoj i srednjoj školi. Učenici su u odnosu na svaki element
procjene izrazili veći stepen zadovoljstva na srednješkolskom nivou u odnosu na
osnovnoškolski. Kada bismo izvršili rangiranje, onda bi na prvom mjestu po
zadovoljstvu učenika srednje škole bili udžbenici, na drugom atmosfera u učionici
tokom nastave ovog predmeta, na trećem i četvrtom nastavnikov pristup i sadržaj
predmeta. Primjećujemo veliki broj odgovora koji se odnosi na to da učenici nisu
niti zadovoljni niti nezadovoljni elementima koje su procjenjivali. Budući da
spomenuti nedefinirani stepen zadovoljstva prevladava kada govorimo o procjeni
elemenata u osnovnoj školi, moguće je da protok vremena i odmak od tog nivoa
obrazovanja jeste uticao na nemogućnost izražavanja stepena zadovoljstva.
Dodatno nas pozivaju na promišljanje podaci o stepenu nezadovoljstva učenika u
osnovnoj školi u odnosu na navedene elemente. Učenici su najmanje zadovoljni
sadržajem predmeta, udžbenikom i atmosferom na času u osnovnoj školi. U tom
smislu, bilo bi potrebno propitati sadržaj, realizaciju i postojanje ova tri elementa
na ovom nivou obrazovanja.
1408.1409. Tabela 36. Zadovoljstvo predmetom i znanje
1410.
1411. Korelacije izmeñu zadovoljstava predmetom i znanja iz nastavnog predmeta
1412. Zadovoljstvo 1413. Znanje
1414.1
1415. sadržajem predmeta
1416.osnovna
škola
1417. Pearson
Correlation
141
8.-.
1422. Sig. (2-tailed)
142
3..
1426.srednja
škola
1427. Pearson
Correlation
142
8..
1432. Sig. (2-tailed)
143
3..
1434.2
1435. pristupom nastavnika
1436.osnovna
škola
1437. Pearson
Correlation
143
8.-.
1442. Sig. (2-tailed)
144
3..
1446.srednja
škola
1447. Pearson
Correlation
144
8..
1452. Sig. (2-tailed)
145
3..
1454.3
1455. udžbenikom 1456.osnovna
škola
1457. Pearson
Correlation
145
8.-.
1462. Sig. (2-tailed)
1463..
1466.srednja
škola
1467. Pearson
Correlation
146
8..
1472. Sig. (2-tailed)
147
3..
1474.4
1475. atmosferom u učionicitokom nastave ovog predmeta
1476.osnovna
škola
1477. Pearson
Correlation
147
8.-.
1482. Sig. (2-tailed)
148
3..
1486.srednja
škola
1487. Pearson
Correlation
148
8..
1492. Sig. (2-tailed)
1493..
1494. ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
1495. * Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).
1496.1497.1498. U Tabeli 36 prikazane su korelacije izmeñu pojedinih dimenzija nastavnog
predmeta u osnovnoj i srednjoj školi i znanja učenika iz oblasti grañanskog
odgoja i obrazovanja. Sve korelacije na nivou srednje škole su niske (od 0,30 do
0,40) ali su statistički značajne. Korelacija izmeñu zadovoljstva udžbenikom i
znanja je oko 0,41 i bliži se onom nivou koji bismo mogli označiti kao djelimična
korelacija. Znači li to da su udžbenici ključan faktor znanja učenika? Sigurno ne,
ali ukazuje na to da jesu bitan faktor.
1499.
1500. Sve korelacije za osnovnoškolski nivo su niske (od 0,15 do 0,20),
negativne i statistički značajne. Zanimljivo je to što su negativne. Negativne su
stoga što su učenici iskazivali manje zadovoljstvo prema svim aspektima
nastavnog predmeta, a istovremeno su pokazali solidan nivo znanja na testu.
Moguće je da je pokazano znanje više rezultat pohañanja nastave u srednjoj školi,
te se možemo pitati ima li uopće smisla računati i interpretirati korelacije izmeñu
stepena zadovoljstva nastavnim predmetom u osnovnoj školi i znanja kojeg su
učenici stekli u srednjoj školi.
1501. Tabela 37. Upoznavanje sa različitim temama kroz nastavni predmet1502.1503. Tabela sadrži teme koje
su važne za život u demokratskom društvu. Koliko si naučio/la o svakoj od ovih tema u školi?
1504
.N
imal
o
1505
.M
alo
1506
.P
oneš
to
1507
.M
nog
o
1508
.V
eom
a m
nog
o
1510.f
1511.%
1512.f
1513.%
1514.f
1515.%
1516.f
1517.%
1518.f
1519.%
1520.1
1521. Šta je grañanin
1522.12
1523.5.
1524.14
1525.6
1526.3
1527.1
1528.1
1529.5
1530.3
1531.1
1532.2
1533. Šta je demokracija
1534.9
1535.4.
1536.28
1537.1
1538.3
1539.1
1540.7
1541.3
1542.6
1543.3
154
1545. Kakvu ulogu ima vlast
1546.
154
1548.
154
155
155
155
155
155
155
38
3.39
1 4 2 8 3 3 1
1556.4
1557. Kako vlast može zloupotrijebiti moć
1558.19
1559.8.
1560.24
1561.1
1562.3
1563.1
1564.7
1565.3
1566.6
1567.2
1568.5
1569. Zašto je važno poznavati prava i odgovornosti grañana
1570.7
1571.3.
1572.11
1573.5
1574.5
1575.2
1576.3
1577.1
1578.1
1579.4
1580.6
1581. Zašto je važno poštivati zakon
1582.7
1583.3.
1584.7
1585.3
1586.3
1587.1
1588.7
1589.3
1590.9
1591.4
1592.7
1593. Koja su moja prava i odgovornosti u školi
1594.7
1595.3.
1596.3
1597.1
1598.3
1599.1
1600.8
1601.3
1602.8
1603.3
1604.8
1605. Koja su moja grañanska prava i odgovornosti
1606.8
1607.3.
1608.10
1609.4
1610.4
1611.1
1612.8
1613.4
1614.6
1615.3
1616.9
1617. Kako se prava štite demokratskim putem
1618.16
1619.7.
1620.15
1621.7
1622.1
1623.5
1624.4
1625.2
1626.1
1627.8
1628.1
1629. Koje su vrline demokratskog voñe
1630.14
1631.6.
1632.22
1633.1
1634.7
1635.3
1636.8
1637.3
1638.1
1639.8
1640.
1641. Zašto je participacija grañana u odlučivanju važna za demokraciju
1642.15
1643.
1644.12
1645
1646
1647
1648
1649
1650
1651
1 7. 5 5 2 1 4 2 1
1652.1
1653. Kako surañivati s drugima na poboljšanju života u zajednici
1654.12
1655.5.
1656.27
1657.1
1658.6
1659.2
1660.3
1661.1
1662.7
1663.3
1664.1
1665. Zašto je sloboda medija važna u demokratskom društvu
1666.8
1667.3.
1668.34
1669.1
1670.5
1671.2
1672.9
1673.4
1674.1
1675.8
1676.1
1677. Zašto je važno štititiprava manjina
1678.10
1679.4.
1680.22
1681.1
1682.1
1683.4
1684.4
1685.1
1686.3
1687.1
1688.1
1689. Kako nenasilno rješavati sukobe
1690.10
1691.4.
1692.20
1693.9
1694.4
1695.2
1696.8
1697.3
1698.5
1699.2
1700.
1701.1702.1703. Rezultati pokazuju da su učenici naučili mnogo ili vrlo mnogo o
sljedećim temama:
pojam grañanin,
pojam demokracija,
uloga vlasti,
zloupotreba moći od strane vlasti,
važnost poznavanja prava i odgovornosti grañana,
važnost poštivanja zakona,
prava i odgovornosti u školi,
grañanska prava i odgovornosti,
vrline demokratskog voñe,
važnost participacije grañana u odlučivanju,
suradnja s drugima na poboljšanju života u zajednici,
važnost slobode medija u demokratskom društvu, te
nenasilno rješavanje sukoba.
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa.
1718. Od svih 15 tema učenici su najmanje naučili o važnosti zaštite prava
manjina i o načinima zaštite prava demokratskim putem.
1719.1720. Tabela 38. Ostvarenost pojedinih aspekata aktivnosti nastavnika
1721.1722.
1723.
1724. Kad podučava o demokraciji, grañanstvu i ljudskim pravima, koliko je često tvoja nastavnica prakticirala sljedeće:
1725
.N
ikad
1726
.V
rlo
rije
tko
1727
.P
onek
ad
1728
.Č
esto
1729
.V
eom
a če
sto
1731.f
1732.%
1733.f
1734.%
1735.f
1736.%
1737.f
1738.%
1739.f
1740.%
1741.1
1742. Provjeravala/o učeničko razumijevanje najvažnijih koncepata
1743.16
1744.7.
1745.22
1746.1
1747.62
1748.2
1749.9
1750.4
1751.1
1752.8
1753.2
1754. Povezivala nastavneteme sa svakodnevnim životom učenika
1755.13
1756.6.
1757.18
1758.8
1759.37
1760.1
1761.6
1762.3
1763.8
1764.3
1765.3
1766. Poštivala mišljenje učenika 17
67.10
1768.4.
1769.16
1770.7
1771.35
1772.1
1773.5
1774.2
1775.9
1776.4
177
1778. Podsticala učenike na raspravu
1779.
178
1781.
178
1783.
178
178
178
178
178
47
3.27
116
7 5 2 1 5
1789.5
1790. Obrañivala teme sa različitih stajališta
1791.10
1792.4.
1793.18
1794.8
1795.45
1796.2
1797.9
1798.4
1799.4
1800.2
1801.6
1802. Podsticala učenike da izraze osobno mišljenje 18
03.7
1804.3.
1805.10
1806.4
1807.36
1808.1
1809.4
1810.2
1811.1
1812.5
1813.7
1814. Promovirala kritičko mišljenje 18
15.11
1816.5.
1817.38
1818.1
1819.60
1820.2
1821.8
1822.3
1823.1
1824.8
1825.8
1826. Zajednički s učenicima odreñivala ocjene
1827.8
1828.3.
1829.41
1830.1
1831.61
1832.2
1833.6
1834.3
1835.3
1836.1
1837.9
1838. Koristila različite izvore za učenje (osim udžbenika) 18
39.8
1840.3.
1841.18
1842.8
1843.79
1844.3
1845.7
1846.3
1847.3
1848.1
1849.1
1850. Davala povratne informacije učenicima o njihovom radu
1851.10
1852.4.
1853.14
1854.6
1855.60
1856.2
1857.1
1858.4
1859.2
1860.1
1861.
1862.
1863.1864. Ovim pitanjem se propitivala procjena učenika o nekim pedagoškim i
metodičkim aspektima rada nastavnika. Od navedenih deset elemenata rada i
aktivnosti nastavnika, osam je procjenjeno na način da ih nastavnik/ica ostvaruje
često i vrlo često u preko 50% odgovora učenika. Nešto manje u odnosu na ostale
elemente, nastavnik je podsticao učenike na kritičko mišljenje i zajedno s
učenicima odlučivao o ocjenama. S obzirom na datu procjenu, može se biti
zadovoljnim realizacijom i odnosom nastavnika prema učenicima i nastavnom
predmetu.
1865.1866. Tabela 39. Primjena pojedinih nastavnih metoda i postupaka
1867.1868.
1869.
1870. Koliko često si u školi učio o demokraciji, ljudskim pravima i grañanstvu kroz sljedeće:
1871. 1872
.N
ikad
1873
.V
rlo
rije
tko
1874
.P
onek
ad
1875
.Č
esto
1876
.V
eom
a če
sto
1878.f
1879.%
1880.f
1881.%
1882.f
1883.%
1884.f
1885.%
1886.f
1887.%
1888.1
1889. diskusiju
1890.16
1891.7
1892.34
1893.1
1894.1
1895.8
1896.79
1897.3
1898.6
1899.3
1900.2
1901. rad na projektu
1902.14
1903.6
1904.34
1905.1
1906.7
1907.3
1908.59
1909.2
1910.3
1911.1
1912.3
1913. igranje uloga
1914.24
1915.1
1916.23
1917.1
1918.1
1919.4
1920.36
1921.1
1922.3
1923.1
1924.4
1925. predavanje nastavnika
1926.3
1927.1
1928.44
1929.2
1930.3
1931.1
1932.31
1933.1
1934.1
1935.4
1936.
1937. debate 1938.
193
1940.
194
194
194
1944.
194
194
194
55
216
7 8 373
3 3 1
1948.6
1949. analizu video materijala
1950.50
1951.2
1952.82
1953.3
1954.5
1955.2
1956.30
1957.1
1958.0
1959.0
1960.7
1961. učenje putem interneta
1962.81
1963.3
1964.68
1965.3
1966.2
1967.1
1968.6
1969.2
1970.3
1971.1
1972.8
1973. pisanje eseja
1974.37
1975.1
1976.16
1977.7
1978.6
1979.3
1980.34
1981.1
1982.5
1983.2
1984.9
1985. volonterski rad u humanitarnim i drugim NVO 19
86.22
1987.1
1988.68
1989.3
1990.4
1991.1
1992.34
1993.1
1994.4
1995.2
1996.10
1997. analizu novinskih članaka
1998.24
1999.1
2000.21
2001.9
2002.5
2003.2
2004.63
2005.2
2006.4
2007.2
2008.
2009.
2010.2011.2012. Rezultati istraživanja pokazuju da nastavnici tokom realizacije nastave
konkretnog predmeta ne koriste u potpunosti metode aktivne nastave. Naime, od
navedenih nastavnih metoda, najčešće se koriste sljedeće: diskusija (oko 68%),
nastavnikovo predavanje (oko 61%), analiza novinskih članaka (oko 51%) i
debata (oko 50 %). Najrjeñe su primjenjivane analiza video materijala, učenje
putem interneta i volonterski rad u humanitarnim i drugim NVO. Ovakvi rezultati
se djelimično kose sa rezultatima iz prethodne tabele budući da metode realizacije
sadržaja (npr. nastavnikovo predavanje) i procjenjena aktivnost nastavnika prema
predmetu i učenicima (npr. promoviranje kritičkog i posticanje izražavanja
osobnog mišljenja) nisu u suglasju.
2013.2014.2015.2016.2017.2018.2019.2020.2021.2022.2023.
2024.2025. Tabela 40. Obilježja atmosfere na času
2026.2027.
2028. Kad učite o demokraciji, grañanstvu i ljudskim pravima u školi, koliko je često, po tvom mišljenju, atmosfera načasu bila:
2029
.N
ikad
2030
.V
rlo
rije
tko
2031
.P
onek
ad
2032
.Č
esto
2033
.V
eom
a če
sto
2035.f
2036.%
2037.f
2038.%
2039.f
2040.%
2041.f
2042.%
2043.f
2044.%
2045.1
2046. motivirajuća 20
47.9
2048.4
2049.31
2050.1
2051.44
2052.2
2053.6
2054.2
2055.6
2056.3
2057.2
2058. opuštajuća
2059.8
2060.3
2061.22
2062.1
2063.46
2064.2
2065.6
2066.2
2067.7
2068.3
2069.3
2070. takmičarska
2071.23
2072.1
2073.30
2074.1
2075.39
2076.1
2077.9
2078.4
2079.3
2080.1
2 2082. suradni 20 2 20 2 20 2 2 2 2 2
4 čka6
220
937
1 1 5 3 1
2093.5
2094. istraživačka
2095.26
2096.1
2097.19
2098.8
2099.43
2100.2
2101.6
2102.3
2103.6
2104.2
2105.6
2106. radna
2107.8
2108.3
2109.24
2110.1
2111.32
2112.1
2113.5
2114.2
2115.9
2116.4
2117.7
2118. prijateljska
2119.7
2120.3
2121.16
2122.7
2123.25
2124.1
2125.4
2126.2
2127.1
2128.5
2129.8
2130. dosadna
2131.41
2132.1
2133.77
2134.3
2135.62
2136.2
2137.1
2138.5
2139.2
2140.1
2141.9
2142. stroga (autoritarna) 21
43.53
2144.2
2145.70
2146.3
2147.80
2148.3
2149.8
2150.3
2151.2
2152..
2153.1
2154. nekontrolirana
2155.87
2156.4
2157.74
2158.3
2159.42
2160.1
2161.2
2162..
2163.8
2164.3
2165.
2166.2167.2168.2169. Učestalost obilježja atmosfere na časovima grañanskog odgoja i
obrazovanja ispitani su pitanjem br. 31. Općenito je atmosfera na čas procjenjena
kao pozitivna. U tom smislu, izdvajaju se sljedeće odlike atmosfere: prijateljska
(oko 77%), suradnička (oko 70%), radna (oko 70%) i opuštajuća (oko 65%).
Pozitivni su rezultati koji nam govore o tome da je atmosfera na času najmanje
nekontrolirana, dosadna i autoritarna. Bilo bi dobro dodatno istražiti o tome što
učenici razumijevaju pod strogom (autoritarnom) i dosadnom nastavom.
2170.2171.
2172. Tabela 41. Procjena uticaja nastavnog predmeta na razvoj ličnihkarakteristika
2173.2174.
2175.
2176. U kojoj mjeri je učenje o demokraciji, ljudskim pravima i grañanstvu u školi pomoglo da kod sebe razviješ ili usvojiš sljedeće: 21
77.
Nim
alo
2178
.M
alo
2179
.O
sred
nje
2180
.M
nog
o
2181
.V
eom
am
nogo
2183.f
2184.%
2185.f
2186.%
2187.f
2188.%
2189.f
2190.%
2191.f
2192.%
2193.1
2194. tumačenje političkih zbivanja na temelju istinitih informacija
2195.36
2196.1
2197.22
2198.1
2199.52
2200.2
2201.86
2202.4
2203.17
2204.8
2205.2
2206. samostalno donošenje odluka 22
07.9
2208.4
2209.26
2210.1
2211.52
2212.2
2213.79
2214.3
2215.47
2216.2
2217.3
2218. suradnja s drugima u rješavanju problema 22
19.10
2220.4
2221.17
2222.8
2223.44
2224.2
2225.95
2226.4
2227.47
2228.2
2229.4
2230. prihvatanje odgovornostiza vlastite odluke 22
31.6
2232.2
2233.12
2234.5
2235.50
2236.2
2237.46
2238.2
2239.99
2240.4
2241.
2242. kritički pristup društvenim zbivanjima
2243
22
2245
22
2247
22
2249
22
2251
22
59
413
664
376
351
2
2253.6
2254. shvatanje da je individualni angažman bitan za društvenu promjenu
2255.8
2256.3
2257.35
2258.1
2259.76
2260.3
2261.22
2262.1
2263.72
2264.3
2265.7
2266. učestvovanje u aktivnostima koje doprinose dobrobiti drugih
2267.16
2268.7
2269.15
2270.7
2271.79
2272.3
2273.72
2274.3
2275.31
2276.1
2277.8
2278. bolje shvatanje svoje odgovornosti prema školi 22
79.7
2280.3
2281.24
2282.1
2283.75
2284.3
2285.43
2286.2
2287.64
2288.3
2289.9
2290. shvatanje da je istinit dokaz bitan u iznošenju ličnog stava
2291.8
2292.3
2293.32
2294.1
2295.34
2296.1
2297.53
2298.2
2299.86
2300.4
2301.
2302.
2303.
2304.
2305.
2306.
2307.
2308.
2309.
2310.
2311.
2312.2313.2314. Procjene učenika o uticaju nastavnog predmeta na razvoj njihovih ličnih
karakteristika prikazane su u Tabeli 41. Učenje o demokraciji i ljudskim pravima
u najvećoj mjeri utiče na razvoj sljedećih ličnih karakteristika: prihvatanje
odgovornosti za vlastite odluke (oko 68%), saradnja sa drugima u rješavanju
problema (oko 66%), procjena da je istinit dokaz bitan u iznošenju ličnog stava
(oko 65%). Najmanje je učenika koji misle da je sadržaj ovog predmeta imao
uticaj na shvatanje da je individualni angažman bitan za društvenu promjenu (oko
44%), učestvovanje u aktivnostima koje doprinose dobrobiti drugih i tumačenje
političkih zbivanja na temelju istinitih informacija (oko 48%) i bolje shvatanje
svoje odgovornosti prema školi (oko 50%). Prema procjeni učenika, sadržaj
predmeta utiče na razvoj njihovih individualnih karakteristika. Zanimljivo je
primjetiti da individualne karakteristike koje se razvijaju pod uticajem sadržaja
ovog predmeta češće spadaju u grupu osobina „odnos prema sebi“, a rjeñe se
razvijaju one karakteristike koje spadaju u grupu osobina „odnos prema drugima“.
Važno je djelovati u odnosu na ove rezultate.
2315.
2316. Tabela 42. Prijedlozi za unapreñenje nastavnog predmeta2317.2318.
2319. Šta predlažeš za unapreñenje podučavanja o demokraciji, ljudskim pravima i grañanstvu u školi?
2320.f
2321.%
2322.1
2323. povećati broj časova nastave sedmično 2324.1
2325.4
2326.2
2327. smanjiti predavačku nastavu u korist aktivnih metoda učenja
2328.3
2329.9
2330.3
2331. nastavu više povezati s dobrovoljnim radom u zajednici 2332.9
2333.2
2334.
2335. vrijednosti koje promoviraju predmet ugraditi u druge predmete i rad škole u cjelini
2336.
2337.
4 1 3
2338.5
2339. više koristiti mogućnosti suvremenih medija, a posebno interneta
2340.6
2341.1
2342.6
2343. u nastavi voditi više rasprava o društveno važnim i kontroverznim temama
2344.7
2345.1
2346.7
2347. uspostaviti bolju suradnju škole sa lokalnom zajednicom (nevladine organizacije, roditelji, lokalni političari, stručnjaci)
2348.4
2349.1
2350.8
2351. sprovoditi projekte koji povezuju škole na lokalnom, nacionalnom i meñunarodnom nivou
2352.1
2353.4
2354.9
2355. osigurati da učenici imaju više uticaja na školsku politikui praksu
2356.3
2357.7
2358.1
2359. nešto drugo:2360. - praktična nastava - u vidu posmatranja ljudi koji
donose političke odluke i rješavaju društvene probleme
2361.2
2362.0
2363. Bez odgovora2364.2
2365.0
2366. Ukupno 2367
2368
3 1
2369.2370.2371.
2372.
2373. Učenici su davali prijedloge o unapreñenju nastave iz oblasti grañanskog
odgoja i obrazovanja. Od ponuñenih devet prijedloga na prvom mjestu je
prijedlog za povezivanje nastave sa dobrovoljnim radom u zajednici (24,03%),
zatim slijede prijedlozi da se u nastavi vodi više rasprava o društveno važnim i
kontroverznim temama (18,35%) i više koriste mogućnosti suvremenih medija, a
posebno interneta (17,31%). Ove prijedloge, posebno najčešće izražen prijedlog o
povezivanju nastave sa dobrovoljnim radom u zajednici možemo povezati sa
zaključcima iz prethodnog pitanja. Naime, zaključeno je da se sadržajima ovog
predmeta rjeñe razvijaju one individualne karakteristike učenika koje spadaju u
grupu osobina „odnos prema drugima“. Upravo bi povremena realizacija nastave
na predloženi način i njegovanje duha volonterizma mogla doprinijeti
razvoju/jačanju potrebnih individualnih karakteristika učenika. Zanimljivo je
primjetiti da je samo 9% učenika biralo prijedlog da se predavačka nastava
zamijeni metodama aktivne nastave, budući da je to, prema procjeni učenika,
najčešće korištena nastavna metoda (vidi Tabelu 39). Postavlja se pitanje zašto je
to najčešće korištena metoda, kada su nastavnici kroz obuku dobili kompetencije
za korištenje novih interaktivnih metoda za rad na osnovnim konceptima
demokratskog društva. Takoñer, pitamo se i zašto učenicim odgovara upravo
ovakav način rada, pa ne biraju da predavačka nastava bude zamjenjena
metodama aktivne nastave. Zabrinjavajuće je vidjeti da samo oko 4% učenika
mogu izaći iz konteksta predmeta i razumjeti da vrijednosti koje promovira
predmet trebaju živjeti u mikrozajednici: drugim predmetima, školi, okruženju tj.
da je osnovni cilj predmeta kreiranje kompetentnih, informiranih i posvećenih
grañana BiH, kao i njegovanje kulture ljudskih prava, ali i pripremanje mladih
za život u demokratskom društvu, a ne samo reproduciranje sadržaja.
2374.
2375.
2376. Rezime rezultata mišljenja i stavova o grañanskom obrazovanju u
školi
2377.
2378. Rezultati istraživanja iz drugog dijela upitnika, koji se odnosio na stavove
i mišljenje o grañanskom obrazovanju u školi, pokazuju sljedeće:
2379.
najznačajniji izvor znanja o pitanjima grañanstva, demokracije i ljudskih
prava jeste konkretan nastavni predmet,
učenici su najzadovoljniji udžbenikom, zatim atmosferom na času, pristupom
nastavnika i sadržajem predmeta,
procjena učenika o tome šta su naučili u okviru predmeta pokazuje da su o
svim temama naučili mnogo i veoma mnogo, a najmanje su naučili o
važnosti zaštite prava manjina i načinima zaštite prava demokratskim
putem,
od deset ponuñenih elemenata rada i aktivnosti nastavnika, učenici su osam
procijenili pozitivnim iznad 50%,
pri realizaciji nastave, najčešće se koriste sljedeće metode: diskusija,
predavanje nastavnika, analiza novinskih članaka i debata, a najrjeñe
analiza video materijala, internet i volonterski rad,
atmosfera na času je procjenjena pozitivnom, prijateljskom, suradničkom,
radnom i opuštajućom, a najmanje nekontroliranom, dosadnom i
autoritarnom,
nastavni predmet razvija kod učenika najviše karakteristike koje spadaju u
grupu „odnos prema sebi“, a manje one koje spadaju u grupu „odnos
prema drugima“,
najznačajniji prijedlog za unapreñenje nastave odnosi se na povezivanje
predmeta sa dobrovoljnim radom u zajednici, a najmanje da se predavačka
nastava zamjeni metodama aktivne nastave.
vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv.
2389. Odlično je što nam rezultati istraživanja pokazuju da su učenici zadovoljni
atmosferom na času pri realizaciji nastave konkretnog predmeta, radom i
aktivnošću nastavnika, svojim znanjem kojeg su stekli, uticajem predmeta na
razvoj ličnih karakteristika učenika, te korištenjem različitih nastavnih metoda
kao što su diskusija, debata i sl. Elementi na kojima bi trebalo raditi su: sadržaji
predmeta, posebno oni koji se odnose na zaštitu prava manjina i načine zaštite
prava demokratskim putem; korištenje savremene tehnologije u nastavi (video
materijali, internet i sl.); povezivanje nastave sa radom u zajednici i njegovanje
duha volonterizma i dobrovoljnog rada što bi rezultiralo razvojem i jačanjem
individualnih karakteristika učenika iz grupe „odnos prema drugima“. Za zemlju
u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina, iznimno je važno da vrijednosti koje
promivira nastavni predmet ne ostanu samo na nivou predmeta, već da se ugrade
u cjelokupni život škole i društva u cjelini.
2390.2391.2392.
2.3. Politička kulturabbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb.
2395.2396. Treći dio upitnika sastoji se od deset pitanja koja se odnose na brojne i
različite aspekte demokracije kao što su: politička kultura učenika koja se ogleda
u stepenu i načinima njihove informiranosti o političkom okruženju, stepen
poverenja u društvene institucije, uključenosti u život zajednice, stečene
grañanske vrijednosti (i njihovu hijerarhiju), odnos prema drugim vjerskim i
etničkim zajednicama i sl. Rezultati će biti prikazani u tabelama, a kroz diskusije
sažeti u dvije kategorije na osnovu polarizacije (1+2, 3, 4+5).
2397.
2398. 2.3.1. Informiranost o političkim zbivanjima
2399.
2400. Tabela 43. Informiranost o političkim zbivanjima u zemlji2401.
2402. Koliko si informiran/na opolitičkim zbivanjima u svojojzemlji?
2403.
2404.
f
2405.%
240
2407. nimalo 2408.10
2409.4.7
12410.2
2411. veoma malo 2412.21
2413.9.9
2414.3
2415. osrednje 2416.163
2417.76.
2418.4
2419. mnogo 2420.11
2421.5.2
2422.5
2423. veoma mnogo 2424.
8
2425.3.8
2426. Bez odgovora 2427.
-
2428.
-2429. Ukupno 243
0.213
2431.100
2432.2433.2434. Najveći broj učenika tj.76,5% je osrednje informirano o političkim
zbivanjima u BiH. Oko 15% učenika je nedovoljno informirano, a samo 9%
učenika procjenjuje da je dovoljno informirano o političkim zbivanjima. Važno je
napomenuti da se radi o subjektivnoj procjeni i da ne znamo šta informiranost o
političkim zbivanjima znači za pojedinog učenika (da li se odnosi na praćenje
svakodnevnih izjava pojedinih političara ili aktivnosti političara koje su
usmjerene ka dobrobiti grañana ili nešto drugo).
2435.2436.2437. Tabela 44. Doprinos izvora informiranja poznavanju političkih zbivanja u
zemlji2438.
2439. Koliko svaki od navedenih izvora informacija doprinosi tvom poznavanju političkih zbivanja u tvojoj zemlji?
2440
.N
imal
o
2441
.M
alo
2442
.O
sred
nje
2443
.M
nog
o
2444
.V
eom
am
nog
o
2446.f
2447.%
2448.f
2449.%
2450.f
2451.%
2452.f
2453.%
2454.f
2455.%
2456.1
2457. radio
2458.18
2459.8
2460.45
2461.2
2462.66
2463.3
2464.77
2465.3
2466.7
2467.3
2468.2
2469. TV
2470.5
2471.2
2472.4
2473.1
2474.32
2475.1
2476.38
2477.1
2478.1
2479.6
2480.3
2481. novine
2482.15
2483.7
2484.14
2485.6
2486.44
2487.2
2488.79
2489.3
2490.6
2491.2
2492.4
2493. školski predmet 24
94.45
2495.2
2496.15
2497.7
2498.70
2499.3
2500.62
2501.2
2502.2
2503.9
2504.5
2505. internet
2506.52
2507.2
2508.46
2509.2
2510.12
2511.5
2512.57
2513.2
2514.4
2515.2
2516.6
2517. diskusije sprijateljima 25
18.65
2519.3
2520.39
2521.1
2522.91
2523.4
2524.15
2525.7
2526.3
2527.1
25
2529. diskusije uporodici
2530
25
2532
25
2534
25
2536
25
25
25
7 281
462
592
703 1 4
2540.2541.2542. Televizija je medij koji najviše doprinosi poznavanju političkih zbivanja u
BiH, što navodi oko 80% učenika. Slijede novine kao izvor informiranja (oko
65%), internet (oko 48%) i radio (oko 40%). Značajan broj učenika (oko 40%)
školski predmet i porodicu kao važan izvor informiranja o političkim zbivanjima
u BiH. Učenici procjenjuju da najmanji uticaj na njihovu informiranost o
političkim zbivanjima imaju diskusije s prijateljima. Rezultati istraživanja nisu
neočekivani, budući da je mnogo televizijskih kuća, mnogo političkih i
informativnih emisija,a uz to je televizor postao poput člana porodice.
2543.2544.2545.2546.2547.2548.2549.2550.2551. 2.3.2. Učešće 2552.
2553. Tabela 45. Učešće učenika u aktivnostima2554.2555. Koliko često si u protekloj
godini učestvovao/la u sljedećim aktivnostima:
2556.
2557
.N
ikad
a
2558
.2-
3 p
uta
god
išn
je
2559
.N
ajm
anje
jed
nom
mje
sečn
o
2560
.N
ajm
anje
jed
nom
sed
mič
no
2562.f
2563.%
2564.f
2565.%
2566.f
2567.%
2568.f
2569.%
2570.1
2571. dobrovoljno pomogao/la starijem/joj ili nemoćnom/oj susjedu/susjedi
2572.2
2573.1
2574.5
2575.2
2576.72
2577.3
2578.6
2579.3
2580.2
2581. dao/la novčani prilog u humanitarne svrhe
2582.5
2583.2
2584.1
2585.8
2586.91
2587.4
2588.5
2589.2
2590.3
2591. dobrovoljno radio/la u zajednici (domu za siročad, staračkom domu i sl.)
2592.6
2593.3
2594.8
2595.4
2596.49
2597.2
2598.1
2599.5
2600.4
2601. učestvovao/la u donošenju važnih odluka u svojoj porodici
2602.7
2603.3
2604.2
2605.1
2606.36
2607.1
2608.1
2609.6
2610.5
2611. učestvovao/la u donošenju važnih odluka u svojoj školi
2612.4
2613.2
2614.4
2615.2
2616.66
2617.3
2618.5
2619.2
2620.6
2621. pridružio/la se protestnomskupu ili potpisao/la peticiju
2622.9
2623.4
2624.7
2625.3
2626.30
2627.1
2628.8
2629.3
2630.7
2631. kontaktirao/la lokalnog političara i upozorio ga na odreñeni društveni problem
2632.1
2633.7
2634.3
2635.1
2636.9
2637.4
2638.7
2639.3
2640.8
2641. uključio/la se u medijsku ili on-line raspravu o odreñenom društvenom problemu
2642.1
2643.7
2644.4
2645.2
2646.15
2647.7
2648.3
2649.1
2650.9
2651. otvoreno prigovorio nastavniku/ci zbog nepravednog odnosa prema tebi
2652.3
2653.1
2654.1
2655.4
2656.56
2657.2
2658.1
2659.7
2660.1
2661. otvoreno prigovorio nastavniku/ci zbog nepravednog odnosa prema drugim učenicima/cama
2662.3
2663.1
2664.9
2665.4
2666.66
2667.3
2668.1
2669.7
2670.2671.2672. Aktivnosti u kojim učenici najčešće participiraju su: donošenje važnih
odluka u svojoj porodici (oko 83%), davanje novca u humanitarne svrhe (oko
67%), dobrovoljna pomoć starijem/nemoćnom/susjedu (oko 64%), i učešće u
važnim odlukama u školi (oko 58%). Od svih ispitanih aktivnosti učenici u
najmanjoj mjeri učestvuju u sljedećim: kontaktiranje lokalnog političara,
uključivanje u medijsku ili on-line raspravu o odreñenom društvenom problemu,
učešće u protestnom skupu ili potpisivanje peticije i dobrovoljni rad u zajednici.
Uzrok ovakvim rezultatima može biti uzrast učenika, ali i pitanje da li su imali
mogućnost da poduzmu neku od navedenih aktivnosti. Dobar primjer za ovo jeste
dobrovoljni rad u zajednici koji se kao aktivnost rjeñe realizira, a to je upravo bio
najčešće dat prijedlog za unapreñenje nastave datog predmeta.
2673. Tabela 46. Uvjerenja o političkim i grañanskim angažiranjima ubudućnosti
2674.2675. Koliko si
sada siguran/na da ćeš kao odraslaosoba učiniti sljedeće:
2676.
2677
.S
igu
rno
neć
u
2678
.V
jero
vatn
o n
eću
2679
.N
e zn
am, n
isam
sigu
ran
/na 26
80.
Vje
rova
tno
hoć
u
2681
.S
igu
rno
hoć
u
2683.f
2684.%
2685.f
2686.%
2687.f
2688.%
2689.f
2690.%
2691.f
2692.%
2693.1
2694. postati član neke političke stranke
2695.8
2696.3
2697.3
2698.1
2699.6
2700.2
2701.2
2702..
2703.3
2704.1
2705.2
2706. kandidovati se za neku javnu funkciju
2707.7
2708.3
2709.4
2710.2
2711.8
2712.3
2713.1
2714..
2715.3
2716.1
2717.3
2718. potpisati peticiju ili se pridružiti protestu koji organizuje nevladina organizacija
2719.2
2720.9
2721.5
2722.2
2723.9
2724.4
2725.3
2726.1
2727.8
2728.3
2729.4
2730. osnovati nevladinu organizaciju
2731.6
2732.3
2733.5
2734.2
2735.7
2736.3
2737.1
2738.8
2739.0
2740.0
2741.5
2742. kontaktirati lokalnog političara na vlasti o važnom društvenom problemu
2743.3
2744.1
2745.4
2746.2
2747.8
2748.3
2749.4
2750.2
2751.6
2752.2
2753.6
2754. obavijestiti ili pisati novinama o slučaju korupcije
2
7
5
5
.
3
2
7
5
6
.
1
2
7
5
7
.
4
2
7
5
8
.
2
2
7
5
9
.
8
2
7
6
0
.
3
2
7
6
1
.
4
2
7
6
2
.
1
2
7
6
3
.
3
2
7
6
4
.
1
2765.7
2766. uključiti se u medijsku raspravu o odreñenom društvenom problemu
2
7
6
7
.
2
2
7
6
8
.
1
2
7
6
9
.
4
2
7
7
0
.
2
2
7
7
1
.
7
2
7
7
2
.
3
2
7
7
3
.
5
2
7
7
4
.
2
2
7
7
5
.
4
2
7
7
6
.
1
2777
2778. otvoreno prigovoriti nadreñenom
2
7
7
2
7
8
2
7
8
2
7
8
2
7
8
2
7
8
2
7
8
2
7
8
2
7
8
2
7
8
8 na poslu zbog nepravednogodnosa prema tebi
94 1 7 5 2 1 4 3 1
2789.9
2790. otvoreno prigovoriti nadreñenom zbog nepravednogodnosa prema tvom kolegi
2
7
9
1
.
1
2
7
9
2
.
6
2
7
9
3
.
3
2
7
9
4
.
1
2
7
9
5
.
5
2
7
9
6
.
2
2
7
9
7
.
7
2
7
9
8
.
3
2
7
9
9
.
4
2
8
0
0
.
1
2801.1
2802. učiti svoju djecu da su istina i poštenje najveće vrijednosti u životu
2
8
0
3
.
3
2
8
0
4
.
1
2
8
0
5
.
1
2
8
0
6
.
.
2
8
0
7
.
3
2
8
0
8
.
1
2
8
0
9
.
8
2
8
1
0
.
3
2
8
1
1
.
1
2
8
1
2
.
7
2813.2814.2815. Mladi negativno anticipiraju svoje buduće političko i u nekim segmentima
i grañansko angažiranje. Tako npr. preko 50% učenika potpuno odbacuje
mogućnost angažiranja u nekoj političkoj stranci, vršenju javne funkcije i
osnivanju NVO-a. S druge strane, oko 80% ispitanika tvrdi da vjerovatno ili
sigurno hoće učiti svoju djecu da su istina i poštenje najveće vrijednosti u životu.
Takoñer, visok procenat ispitanika bi bio spreman otvoreno prigovoriti
nadreñenom na poslu zbog nepravednog odnosa prema njima ili njihovim
kolegama. Primjećuje se izražena neodlučnost učenika za angažiranje u šest od
deset segmenata političkog i grañanskog djelovanja, ali i to da se u sedam od
deset segmenata odgovori rasporeñuju u kategorijama sigurno i vjerovatno neću.
Rezultati pokazuju da najveći procenat učenika hoće učiti svoju djecu da su istina
i poštenje najveće vrijednosti u životu, značajan je broj onih koji su neodlučni u
vezi sa tim. Možemo li ove rezultate tumačiti u odnosu na specifičnosti uzrasta
učenika, njihova iskustva, trenutna politička, socijalna i druga zbivanja u zemlji i
sl?
2816.
2817. 2.3.3. Mišljenja o demokraciji2818.
2819. Tabela 47. Mišljenje o važnosti demokratskih principa2820.
2821. Koliko je, potvom mišljenju, za demokratiju važno sljedeće:
2822.
2823
.N
imal
o
2824
.M
alo
2825
.O
sred
nje
2826
.M
nogo
2827
.
2828
.B
ez o
dgov
ora
2830.f
2831.%
2832.f
2833.%
2834.f
2835.%
2836.f
2837.%
2838.f
2839.%
2840.f
2841.%
2842.1
2843. kad grañani/ke podržavaju svakuodluku vlasti
2844.2
2845.1
2846.3
2847.1
2848.1
2849.5
2850.4
2851.1
2852.1
2853..5
2854.4
2855.1
2856.2
2857. kad svako gleda svoje interese
2858.6
2859.2
2860.5
2861.2
2862.7
2863.3
2864.1
2865.8
2866.0
2867.0
2868.4
2869.1
2870.3
2871. kad političke stranke imaju različite stavove o društvenim problemima
2872.2
2873.9
2874.3
2875.1
2876.7
2877.3
2878.7
2879.3
2880.0
2881.0
2882.6
2883.2
2884.4
2885. kada mediji imaju slobodu da pišu šta hoće
2886.5
2887.2
2888.2
2889.1
2890.9
2891.4
2892.3
2893.1
2894.1
2895..5
2896.4
2897.1
2898.5
2899. kad se ljudi učlanjuju u političke stranke kako bi došli na vlast
2900.3
2901.1
2902.3
2903.1
2904.7
2905.3
2906.3
2907.1
2908.1
2909..5
2910.2
2911.1
291
2913. kad su grañani/ke
291
291
291
291
291
291
292
292
2922.0
2923.
292
292
6 politički obrazovani/e
94
94 4 2 8 3
07 3
2926.7
2927. kad se grañani/ke učlanjuju u nevladine organizacije da bolje kontrolirajuvlast
2928.1
2929.8
2930.2
2931.1
2932.6
2933.2
2934.6
2935.3
2936.0
2937.0
2938.3
2939.1
2940.8
2941. kad vlastdonosi odluke u konsultaciji s vjerskim voñama
2942.1
2943.4
2944.4
2945.2
2946.6
2947.2
2948.0
2949.0
2950.0
2951.0
2952.2
2953.9
2954.9
2955. kad vlastograničava slobodan protok roba na tržištu
2956.2
2957.1
2958.4
2959.1
2960.7
2961.3
2962.2
2963.1
2964.1
2965..5
2966.4
2967.2
2968.1
2969. kad na izborima za predsjednika države postoji samo jedan kandidat
2970.6
2971.3
2972.2
2973.1
2974.6
2975.3
2976.4
2977.2
2978.1
2979..5
2980.4
2981.1
2982.2983.2984. Prema procjenama učenika, za demokraciju je važno da su grañani
demokratski obrazovani (37,6%), različiti stavovi političkih stranaka (33,8%), te
da se grañani uključuju u nevladine organizacije u cilju kontrole vlasti (32,4%).
Kao nevažne ili najmanje važne principe demokacije učenici navode gledanje
samo u vlastite interese (oko 56%) i kandidatura samo jednog predsjedničkog
kandidata na izborima (oko 44%). Ovdje je važno gledati na date odgovore o
kandidaturi samo jednog predsjedničkog kandidata na izborima u kontekstu naše
zemlje i političkog ureñenja. Primjećujemo da je 90% odgovora učenika na
pitanje o važnosti konsultacije vlasti s vjerskim voñama pri donošenju odluka
distribuirano u prve tri kategorije (nimalo, malo i osrednje), što je u skladu sa
opredjeljenjem Bosne i Hercegovine kao sekularne države.
2985.2986.
2987. 2.3.4. Lične vrijednosti2988.
2989. Tabela 48. Procjena ličnih vrijednosti2990.
2991. Koliko je tebi l ično u životuvažno sljedeće:
2992. 2993
.N
imal
o
2994
.M
alo
2995
.O
sred
nje
2996
.M
nog
o
2997
.V
rlo
mn
ogo
2999.f
3000.%
3001.f
3002.%
3003.f
3004.%
3005.f
3006.%
3007.f
3008.%
3009.1
3010. lična sloboda
3011.0
3012.0
3013.10
3014.4
3015.1
3016.5
3017.31
3018.1
3019.1
3020.7
3021.2
3022. nacionalni identitet
3023.20
3024.9.
3025.9
3026.4
3027.5
3028.2
3029.34
3030.1
3031.1
3032.4
3033.3
3034. vjera
3035.6
3036.2.
3037.33
3038.1
3039.2
3040.1
3041.16
3042.7
3043.1
3044.6
3045.4
3046. porodica
3047.2
3048..9
3049.0
3050.0
3051.1
3052.8
3053.23
3054.1
3055.1
3056.8
3057.5
3058. pravda
3059.1
3060..5
3061.6
3062.2
3063.1
3064.5
3065.35
3066.1
3067.1
3068.7
3069
3070. materijalna sigurnost 3071.2
3072.
3073.4
3074
3075
3076
3077.53
3078
3079
3080
6.9
1 3 1 2 1 5
3081.7
3082. zaštita socijalno ugroženih
3083.2
3084..9
3085.7
3086.3
3087.3
3088.1
3089.44
3090.2
3091.1
3092.5
3093.8
3094. prijateljski odnosi meñu narodima
3095.3
3096.1.
3097.9
3098.4
3099.2
3100.9
3101.21
3102.9
3103.1
3104.7
3105.9
3106. prijatelji
3107.1
3108..5
3109.3
3110.1
3111.1
3112.6
3113.24
3114.1
3115.1
3116.8
3117.1
3118. dobro plaćen posao
3119.2
3120..9
3121.2
3122..
3123.1
3124.7
3125.67
3126.3
3127.1
3128.5
3129.1
3130. privatnost doma
3131.2
3132..9
3133.4
3134.1
3135.1
3136.5
3137.37
3138.1
3139.1
3140.7
3141.1
3142. tradicija
3143.5
3144.2.
3145.5
3146.2
3147.3
3148.1
3149.45
3150.2
3151.1
3152.5
3153.1
3154. slobodno vrijeme
3155.4
3156.1.
3157.17
3158.8
3159.1
3160.5
3161.49
3162.2
3163.1
3164.6
3165
3166. pripadnost europskoj kulturi
3167.2
3168.
3169.14
3170
3171
3172
3173.81
3174
3175
3176
1.9
6 4 2 3 6 3
3177.1
3178. zaštita manjina
3179.3
3180.1.
3181.8
3182.3
3183.6
3184.2
3185.47
3186.2
3187.9
3188.4
3189.1
3190. društveni status
3191.2
3192..9
3193.4
3194.1
3195.4
3196.2
3197.72
3198.3
3199.8
3200.4
3201.1
3202. sloboda medija
3203.1
3204..5
3205.7
3206.3
3207.1
3208.5
3209.46
3210.2
3211.4
3212.2
3213.1
3214. jednakost svih ljudi
3215.2
3216..9
3217.0
3218.0
3219.1
3220.8
3221.25
3222.1
3223.1
3224.7
3225.3226.
3227. Većina navedenih vrijednosti je od izuzetne važnosti za učenike i kreću se
u rasponu od 60% do 95% odabira. Od 18 ponuñenih vrijednosti učenicima su,
meñu pet, najznačajnije: prijatelji, privatnost doma, porodica, jednakost svih ljudi
i lična sloboda. Sve navedene vrijednosti imaju više od 90% odabira od strane
učenika. Najniže rangirana vrijednost je sloboda medija.
3228.3229.3230. 2.3.5. Povjerenje 3231.
3232. Tabela 49. Nivo povjerenja3233.
3234. Koliko poverenja imaš u:
3235.
3236
.ni
mal
o
3237
.m
alo
3238
.os
red
nje
3239
.m
nog
o
3240
.vr
lo m
nog
o
32 3 3 3 3 3 32 3 3 3
f % f % f % f % f %3252.1
3253. državne vlasti 32
54.60
3255.2
3256.9
3257.4
3258.4
3259.2
3260.3
3261.1
3262.4
3263.1
3264.2
3265. parlament 32
66.43
3267.2
3268.1
3269.4
3270.6
3271.2
3272.7
3273.3
3274.1
3275..
3276.3
3277. lokalne vlasti 32
78.19
3279.8
3280.5
3281.2
3282.1
3283.6
3284.2
3285..
3286.0
3287.0
3288.4
3289. javne medije 32
90.42
3291.1
3292.3
3293.1
3294.1
3295.5
3296.9
3297.4
3298.4
3299.1
3300.5
3301. domaće sudove 33
02.32
3303.1
3304.7
3305.3
3306.9
3307.4
3308.4
3309.1
3310.6
3311.2
3312.6
3313. svoju vjersku instituciju 33
14.18
3315.8
3316.1
3317.8
3318.8
3319.3
3320.20
3321.9
3322.7
3323.3
3324.7
3325. nevladine organizacije 33
26.16
3327.7
3328.2
3329.1
3330.1
3331.5
3332.53
3333.2
3334.3
3335.1
3336.8
3337. multinacionalne kompanije
3338.56
3339.
3340.
3341.
3342.
3343.
3344.5
3345.
3346.
3347.
2 7 3 7 3 20 0
3348.9
3349. Europsku uniju 33
50.41
3351.1
3352.2
3353.1
3354.9
3355.4
3356.47
3357.2
3358.1
3359..
3360.10
3361. NATO
3362.65
3363.3
3364.4
3365.2
3366.9
3367.4
3368.8
3369.3
3370.2
3371..
3372.11
3373. meñunarodne finansijske institucije
3374.56
3375.2
3376.4
3377.2
3378.8
3379.3
3380.28
3381.1
3382.1
3383..
3384.12
3385. meñunarodne sudove 33
86.41
3387.1
3388.4
3389.2
3390.1
3391.5
3392.9
3393.4
3394.2
3395..
3396.13
3397. nastavnike 33
98.10
3399.4
3400.3
3401.1
3402.6
3403.3
3404.80
3405.3
3406.2
3407.1
3408.14
3409. prijatelje 34
10.1
3411..
3412.3
3413.1
3414.1
3415.8
3416.71
3417.3
3418.1
3419.5
3420.15
3421. roditelje 34
22.1
3423..
3424.3
3425.1
3426.2
3427.9
3428.8
3429.3
3430.1
3431.8
3432.16
3433. sebe 3434.1
3435
3436
3437
3438
3439
3440.36
3441
3442
3443
.3
1 1 6 1 1 7
3444.3445. Propitivanjem nivoa povjerenja učenika prema različitim javnim i
privatnim subjektima dobiveni su zanimljivi podaci. Sasvim očekivano, učenici
najviše povjerenja imaju u sebe (oko 91%), prijatelje (90%) i roditelje (oko 89%).
Dakle, učenici su orijentirani na svoje najbliže okruženje, pa čak i ne iznenañuje
da su prijatelji na istom nivou povjerenja, kao i roditelji, budući da su ispitanici
srednješkolskog uzrasta. Oko 50% učenika ima dovoljno povjerenja u svoje
nastavnike. Najviši nivo nepovjerenja učenici iskazuju prema domaćim, ali i
meñunarodnim institucijama. Od domaćih institucija nepovjerenja je usmjereno
prema vladi i parlamentu, a u okvirima meñunarodnih organizacija prema
multinacionalnim kompanijama, NATO-u i meñunarodnim finansijskim
institucijama. Rezultati istraživanja jesu pokazatelji realnih zbivanja na političkoj
i svakoj drugoj pozornici u zemlji.
3446.3447.3448. 2.3.6. Socijalna distanca3449.
3450. Tabela 50. Socijalna distanca3451.
3452. U kojoj mjeri bi za susjeda volio imati osobu koja pripada svakoj od sljedećih skupina:
3453
.ni
mal
o
3454
.m
alo
3455
.os
red
nje
3456
.m
nog
o
3457
.vr
lo m
nog
o3459.f
3460.%
3461.f
3462.%
3463.f
3464.%
3465.f
3466.%
3467.f
3468.%
3469.1
3470.Albanci
3471.9
3472.4
3473.4
3474.2
3475.3
3476.1
3477.2
3478.9
3479.2
3480.1
3481.
3482.Bošnjaci
3483.
3484.
3485.
3486.
3487.
3488.
3489.
3490.
3491.
3492.
20 0
1 5 2 13
1 1 8
3493.3
3494.Bugari
3495.4
3496.2
3497.2
3498.1
3499.9
3500.4
3501.2
3502.9
3503.2
3504.1
3505.4
3506.Katolici
3507.2
3508.1
3509.0
3510.0
3511.4
3512.2
3513.1
3514.5
3515.2
3516.1
3517.5
3518.Hrvati
3519.2
3520.1
3521.2
3522.1
3523.9
3524.4
3525.4
3526.2
3527.2
3528.1
3529.6
3530.Nijemci
3531.1
3532.6
3533.0
3534.0
3535.3
3536.1
3537.2
3538.9
3539.2
3540.1
3541.7
3542.Mañari
3543.2
3544.1
3545.5
3546.2
3547.7
3548.3
3549.4
3550.1
3551.2
3552.1
3553.8
3554.Italijani
3555.6
3556.3
3557.0
3558.0
3559.8
3560.3
3561.4
3562.1
3563.2
3564.1
3565.9
3566.Jehovi svjedoci
3567.5
3568.2
3569.1
3570.8
3571.1
3572.4
3573.1
3574.8
3575.2
3576.9
3577
3578.Jevreji
3579
3580
3581
3582
3583
3584
3585
3586
3587
3588
10 0 0 0
2 1 9 4 9 4
3589.1
3590.Makedonci
3591.2
3592.9
3593.1
3594.8
3595.0
3596.0
3597.6
3598.2
3599.6
3600.2
3601.1
3602.Kosovari
3603.4
3604.2
3605.0
3606.0
3607.1
3608.4
3609.4
3610.2
3611.2
3612.1
3613.1
3614.Crnogorci
3615.0
3616.0
3617.1
3618.7
3619.1
3620.4
3621.1
3622.5
3623.8
3624.3
3625.1
3626.Muslimani
3627.1
3628.4
3629.2
3630..
3631.5
3632.2
3633.0
3634.0
3635.1
3636.9
3637.1
3638.Pravoslavci
3639.2
3640.1
3641.7
3642.3
3643.0
3644.0
3645.1
3646.5
3647.9
3648.4
3649.1
3650.Protestanti
3651.4
3652.2
3653.4
3654.2
3655.5
3656.2
3657.2
3658.9
3659.4
3660.2
3661.1
3662.Romi
3663.9
3664.4
3665.0
3666.0
3667.1
3668.6
3669.3
3670.1
3671.2
3672.1
3673
3674.Rumuni
3675
3676
3677
3678
3679
3680
3681
3682
3683
3684
1 3 15
2 1 53
1 4 2
3685.1
3686.Srbi
3687.2
3688.1
3689.2
3690.1
3691.0
3692.0
3693.9
3694.4
3695.7
3696.3
3697.2
3698.Slovenci
3699.6
3700.3
3701.1
3702.4
3703.0
3704.0
3705.2
3706.9
3707.2
3708.1
3709.2
3710.Turci
3711.2
3712.1
3713.7
3714.3
3715.5
3716.2
3717.2
3718.9
3719.4
3720.2
3721. Najmanja socijalna distanca je izražena prema Muslimanima (92%
učenika bi ih željelo imati za susjeda), Jevrejima (89% učenika bi ih željelo imati
za susjeda), Bošnjacima (81% učenika bi ih željelo imati za susjeda), Srbima
(78% učenika bi ih željelo imati za susjeda) i Katolicima (67% učenika bi ih
željelo imati za susjeda). Ohrabrujući su podaci koji su dobiveni ovim pitanjem, s
obzirom na, ne tako davna, ratna zbivanja. Naravno, s obzirom na kontekst BiH
najvalidnije rezultate bismo dobili kada bismo kontrolirali varijablu nacionalna
pripadnost učenika.
3722. Najveća socijalna distanca je prema sljedećim grupama: Makedoncima
(95% učenika ne bi ih željelo imati za susjeda), Slovencima (79% učenika ne bi ih
željelo imati za susjeda), Nijemcima (65% učenika ne bi ih željelo imati za
susjeda) i Protestantima (42% učenika ne bi ih željelo imati za susjeda).
3723.3724.3725. Rezime rezultata o političkoj kulturi učenika
3726. Rezime rezultata trećeg dijela upitnika, koji se odnosi na političku kulturu
učenika, pokazuje sljedeće:
učenici su, po vlastitoj procjeni, osrednje informirani o političkim zbivanjima
u zemlji;
najznačajniji izvor informiranja je televizija, a značajni su i konkretni nastavni
predmet i porodica;
učešće učenika u aktivnostima najčešće participiraju u donošenju važnih
odluka u porodici, davanju novca u humanitarne svrhe, dobrovoljnom
pomaganju, a najmanje kontaktiraju lokalnog političara;
uvjerenja o grañanskom i političkom angažmanu pokazuju da se učenici ne
vide u političkom angažiranju u budućnosti, dok se grañanski angažman
najviše odnosi na reagiranje kod nadreñenih na budućem poslu;
kada je u pitanju važnost demokratskih principa najznačajnije demokratsko
obrazovanje grañana, a najmanje važno gledanje samo vlastitih interesa;
sve vrijednosti su izuzetno važne, a najniže rangirana je sloboda medija;
sebi i najbližem okruženju ukazano je najveće povjerenje, a vladi i parlamentu
najmanje;
socijalna distanca najmanje je izražena prema: Muslimanima, Jevrejima,
Bošnjacima, Srbima i Katolicima, a najveća prema: Makedoncima,
Slovencima, Nijemcima i Protestantima.
qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqq
qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqq
qqqqqqqqqqqqqqqqqqqq.
3736. Primjećena je apolitičnost i društvena neangažiranost učenika, ali i
anticipacija lične budućnosti, društvenog i političkog angažmana, je u skladu sa
trenutnim stanjem. Tranzicija, koja sa sobom nosi probleme, prepreke i izazove,
uz nedovoljnu uključenost mladih, dovodi do nepovjerenja prema državnim i
meñunarodnim nivoima vlasti, ali i izraženom povjerenju samo prema sebi,
porodici, prijateljima, nastavnicima i vjerskim ustanovama.
3737.3738.3739.3740. 2.3.7. EU članstvo3741.3742. Naredna dva pitanja propituju odnos učenika prema europskim integracija
u odnosu na značaj članstva zemlje u EU i u odnosu na specifične pozitivne i
negativne promjene koje članstvo u EU može potencijalno donijeti.
3743.3744. Tabela 51. Pristupanje zemalja u tranziciji Evropskoj uniji
3745.3746. Koliko je po tvom mišljenju za
zemlju u tranziciji važno da postane članica Evropske unije
3747.
3748.N
3749.%
3750.1
3751. Nimalo
3752.
4
3753.1.9
3754.2
3755. Malo
3756.10
3757.4.7
3758.3
3759. Osrednje
3760.116
3761.54.
3762.4
3763. Mnogo
3764.78
3765.36.
3766.5
3767. Veoma mnogo
3768.
5
3769.2.3
3770. Bez odgovora 3771.
-
3772.
-3773. Ukupno
3774.213
3775.100
3776.3777. Na pitanje o pristupanju zemalja u tranziciji Europskoj uniji polovina
(54,5%) ispitanika smatra da je to osrednje važno. Treba naglasiti da je znatno
veći procenat onih koji smatraju da je pridruživanje zemalja u tranziji, kao što je
BiH, važno (oko 39%) u odnosu na procenat onih koji su zaokružili odgovore koji
ukazuju da taj proces integracije nije važan (oko 7%).
3778.3779.
3780. Tabela 52. Vrijednost pristupanja Europskoj uniji3781.3782. U kojoj mjeri se slažeš
da će ulaskom tvoje zemlje u Europsku uniju doći do sljedećih promjena
3783
.n
imal
o se
ne
slaž
em
3784
.n
e sl
ažem
se
3785
.ni
ti s
e sl
azem
, nit
i se
nesl
ažem
3786
.sl
ažem
se
3787
.po
tpu
no
se s
laže
m
3789.N
3790.%
3791.N
3792.%
3793.N
3794.%
3795.N
3796.%
3797.N
3798.%
3799.1
3800. društvo će biti mnogo demokratičnije 38
01.12
3802.5
3803.55
3804.2
3805.9
3806.4
3807.47
3808.2
3809.7
3810.3
3811.2
3812. da će se povećati životni standard 38
13.24
3814.1
3815.70
3816.3
3817.7
3818.3
3819.25
3820.1
3821.18
3822.8
3823.3
3824. suverenitet države bit će ograničen 38
25.13
3826.6
3827.49
3828.2
3829.9
3830.4
3831.54
3832.2
3833.2
3834..
3835.4
3836. biće manje nezaposlenih 38
37.26
3838.1
3839.27
3840.1
3841.9
3842.4
3843.30
3844.1
3845.32
3846.1
3847.
3848. nacionalna bogatstva bit će u rukama stranaca
3849.13
3850
3851.17
3852
3853
3854
3855.53
3856
3857.39
3858
5 6 8 9 4 2 1
3859.6
3860. uspostavit će se bolji odnosi s drugim zemlja
3861.20
3862.9
3863.33
3864.1
3865.5
3866.2
3867.52
3868.2
3869.50
3870.2
3871.7
3872. povećat će se socijalne razlike izmeñu grañana
3873.11
3874.5
3875.27
3876.1
3877.8
3878.4
3879.81
3880.3
3881.7
3882.3
3883.8
3884. pravni sistem će biti pravedniji i djelotvorniji
3885.13
3886.6
3887.33
3888.1
3889.9
3890.4
3891.69
3892.3
3893.2
3894..
3895.9
3896. nacionalni identitetće biti ugrožen 38
97.14
3898.6
3899.52
3900.2
3901.1
3902.5
3903.17
3904.8
3905.8
3906.3
3907.1
3908. povećat će se kvalitet obrazovanja 39
09.8
3910.3
3911.21
3912.9
3913.9
3914.4
3915.37
3916.1
3917.51
3918.2
3919.11
3920. prevladat će materijalni interesi 39
21.8
3922.3
3923.28
3924.1
3925.7
3926.3
3927.33
3928.1
3929.66
3930.3
3931.1
3932. prestat će korupcijau javnim službama 39
33.47
3934.2
3935.39
3936.1
3937.6
3938.3
3939.43
3940.2
3941.18
3942.8
3943.
3944. političari će odgovornije donositi odluke
3945.59
3946
3947.35
3948
3949
3950
3951.16
3952
3953.6
3954
1 2 1 9 4 7 2
3955.1
3956. stranci će postati vlasnici velikih kompanija 39
57.7
3958.3
3959.21
3960.9
3961.1
3962.4
3963.11
3964.5
3965.68
3966.3
3967.1
3968. prava radnika bit će puno bolje zaštićena 39
69.59
3970.2
3971.26
3972.1
3973.7
3974.3
3975.33
3976.1
3977.20
3978.9
3979.1
3980. povećat će se sigurnost grañana 39
81.44
3982.2
3983.54
3984.2
3985.6
3986.3
3987.45
3988.2
3989.5
3990.2
3991.3992. Procjena učenika o pozitivnim i negativnim promjenama koje bi donijelo
članstvo zemlje u Europsku uniju pokazuju da su učenici na svim tvrdnjama
izbjegli iskazati jasan stav zaokruživanjem neutralnog stepena slaganja.
3993. Očekivanja učenika, s obzirom na pozitivne i negativne promjene, su u
nastavku rangirana po procentu slaganja s njima:
3994. - da će se uspostaviti bolji odnosi s drugim zemlja (47,9%);
3995. - da će prevladati materijalni interesi u društvu (46,5%);
3996. - da će nacionalna bogatstva biti u rukama stranaca (43,2%);
3997. - da će se povećati socijalne razlike meñu grañanima (41,3%);
3998. - da će stranci postati vlasnici velikih kompanija (37,1%);
3999. - da će pravni sistem biti pravedniji i djelotvorniji (33,3%);
4000. - da će se povećati kvalitet obrazovanja (31,3%);
4001. - da će biti manje nezaposlenih (29,1%);
4002. - da će prestati korupcija u javnim službama (28,7%);
4003. - da će suverenitet države biti ograničen (26,3%);
4004. - da će društvo biti mnogo demokratičnije (25,4%);
4005. - da će prava radnika biti puno bolje zaštićena (24,9%);
4006. - da će se povećati sigurnost grañana (23,4%);
4007. - da će se povećati životni standard (20,2%);
4008. - da će nacionalni identitet biti ugrožen (11,8%);
4009. - da će političari odgovornije donositi odluke (10,3%).
4010.
4011. Neke od najviše izraženih pozitivnih promjena su: poboljšanje odnosa sa
drugim zemljama, pravni sistem će biti pravedniji i djelotvorniji, povećava se
kvalitet obrazovanja. Najviše izraženi negativni aspekti pristupanja Evropskoj
uniji su: prevladavanje materijalnih interesa, prenos nacionalnog bogatstva u ruke
stranaca povećanje socijalnih razlika meñu grañanima.
4012.4013.4014. Rezime rezultata o EU članstvu
4015.
4016. Rezime istraživanja o mišljenju učenika o važnosti europskih integracija i
promjenama koje se mogu desiti u tom procesu pokazuje da:
malo više od 50% učenika iskazuje pozitivan stav prema članstvu u Europsku
uniju;
pozitivne promjene koje se očekuju su: poboljšanje odnosa sa drugim
zemljama, pravni sistem će biti pravedniji i djelotvorniji, povećava se
kvalitet obrazovanja;
negativni aspekti pristupanja Evropskoj uniji su: prevladavanje materijalnih
interesa, prenos nacionalnog bogatstva u ruke stranaca povećanje
socijalnih razlika meñu grañanima.
pppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppp
pppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppp
ppppppppppppppppppppppppppppppp.
4021. Procjena učenika o pozitivnim i negativnim promjenama koje bi donijelo
članstvo zemlje u Europsku uniju pokazuju da su učenici na svim tvrdnjama
izbjegli iskazati jasan stav zaokruživanjem neutralnog stepena slaganja, što se, u
odnosu na cijeli upitnik, desilo samo na ovom pitanju. Kada su i imali jasan stav o
nekoj promjeni, on je češće izražavao neslaganje sa pozitivnim promjenama, a
slaganje sa negativnim promjenama. Ovo je vidljivo iz rang liste u kojoj su se, od
16 tvrdnji, na prvih pet mjesta našle čak četiri negativne promjene koje se mogu
desiti ulaskom zemlje u EU.
4022.4023.4024. Korelacije 4025.4026. U ovom dijelu izvještaja su dati rezultati koji se odnose na
utvrñivanje povezanosti stepena znanja pokazanog na dijelu upitnika kojim se
propitivalo znanje o ljudskim pravima, demokraciji i grañanstvu sa nekim socio-
demografskim karakteristikama uzorka. Takoñer, analizirana je povezanost
stepena znanja i samoprocjene informiranosti kao i veza ovih varijabli sa drugim
varijablama: različiti oblici participacije u zajednici, povjerenje u državne
institucije i sl.
4027.4028.
4029. Tabela 53. Znanje i informiranost, učešće i povjerenje4030.
4031. Korelacija izmeñu znanja i informisanosti, učešća i povjerenja4032. 4033. Koliko si informiran o
političkim zbivanjima u svojojzemlji?
4034.Učešće
4035.Povjeren
je
4036.Zn
4037. Pearson
Correlation4038. -.005
4039..148*
4040..149*
4042. Sig.(2-tailed)
4043. .9434044.
.0314045.
.0294047. N
4048. 2134049.
2134050.
213
4051. * Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).
4052.4053.4054. U Tabeli 53 navodimo rezultate utvrñivanja povezanosti izmeñu znanja
učenika o temama iz oblasti demokracije sa njihovom informiranošću o političkim
zbivanjima u zemlji, učešćem u zajednici i povjerenjem prema različitim javnim i
privatnim faktorima. Dobijeni rezultati ukazuju da izmeñu znanja i informisanosti
o političkim zbivanjima nema korelacije. Meñutim, izmeñu znanja i učešća, kao i
izmeñu znanja i povjerenja uočavamo vrlo niske, ali statistički značajne
korelacije.
4055. Tabela 54a. Informiranost i učešće učenika4056.
4057. Korelacija izmeñu informiranosti i učešća učenika
4058. 4059. Učešće4060. Koliko siinformiran o političkim
4061. zbivanjima u svojoj zemlji?
4062. Pearson
Correlation
406
3..
4065. Sig. (2-tailed)
406
6..
4068. N
406
9.2
4070. ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
4071.4072. Utvrdili smo da izmeñu informiranosti i učešća učenika postoji statistički
značajna povezanost na nivou 0,01 (Tabela 54a). Korelacija je pozitivna i iznosi
r=0,365, što se može smatrati niskom povezanošću. S obzirom da sam koeficijent
govori samo o visini povezanosti, ali ne o tome kakav je odnos izmeñu ove dvije
varijable u smislu zavisnosti, pretpostavljamo da što su učenici više informirani o
dešavanjima u zemlji više učestvuju u društvenom životu. Meñutim, moguća je i
obrnuta interpretacija, odnosno što je veće učešće u društvenom životu to se više
učenici mogu informirati. Ovaj odnos bi se mogao detaljnije proučiti u nekom
narednom istraživanju uz primjenu kvalitativnih istraživačkih strategija, metoda i
postupaka (npr. fokus grupe, intervjui i sl.)
4073.4074. Tabela 54b. Informiranost i pojedini aspekti učešća učenika
4075.
4076. Korelacija izmeñu informiranosti i pojedinih aspekata učešća učenika
4077. Učešće4078.
4079. Koliko siinformiran o političkim
4080. zbivanjima usvojoj zemlji?
4081. …dobrovoljno pomogao/la starijem/oj ili nemoćnom/oj
4082.
4083. Pearson Correlation
4084. .162*
4086. Sig. (2-tailed)
4087. .018
4089. N 4090. 213
4091. … dao/la novčani prilog u humanitarne svrhe
4092.4093.
4094. Pearson Correlation
4095. .194**
4097. Sig. (2-tailed)
4098. .004
4100. N 4101. 2134102. … dobrovoljno radio/la u
zajednici4103.
4104. Pearson Correlation
4105. .176**
4107. Sig. (2-tailed)
4108. .010
4110. N 4111. 2134112. … sudjelovao/la u donošenju
važnih odluka u svojoj obitelji4113.
4114. Pearson Correlation
4115. .258**
4117. Sig. (2-tailed)
4118. .000
4120. N 4121. 2134122. … sudjelovao/la u donošenju
važnih odluka u svojoj školi4123.
4124. Pearson Correlation
4125. .223**
4127. Sig. (2-tailed)
4128. .001
4130. N 4131. 2134132. … pridružio/la se protestnom
skupu ili potpisao/la peticiju4133.
4134. Pearson Correlation
4135. .320**
4137. Sig. (2-tailed)
4138. .000
4140. N 4141. 2134142. … kontaktirao/la lokalnog
političara i upozorio ga na odreñeni druptveni problem
4143.
4144. Pearson Correlation
4145. .358**
4147. Sig. (2-tailed)
4148. .000
4150. N 4151. 2134152. … sudjelovao/la u medijskoj
ili on-line raspravi o odreñenom društvenom problemu
4153.
4154. Pearson Correlation
4155. .115
4157. Sig. (2-tailed)
4158. .095
4160. N 4161. 2134162. … otvoreno prigovorio/la
nastavniku/ci zbog nepravednog odnosa prema tebi
4163.
4164. Pearson Correlation
4165. .181**
4167. Sig. (2-tailed)
4168. .008
4170. N 4171. 2134172. … otvoreno prigovorio/la
nastavniku/ci zbog nepravednog odnosa prema drugim učenicim/cama
4173. Pearson Correlation
4174. .175**
4176. Sig. (2-tailed)
4177. .010
4179. N 4180. 213
4181. * Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).
4182. ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).4183.4184.4185. U Tabeli 54b dat je prikaz korelativne analize informiranosti učenika i
svakog pojedinog aspekta participacije. Rezultati pokazuju da je stepen
informiranosti o političkim zbivanjima u zemlji povezan sa različitim aspektima
učešća učenika. Uviñamo da stepen informiranost najviše korelira sa spremnošću
na kontaktiranje lokalnog političara i učešćem na protestu ili peticiji.
4186.4187. Tabela 55a. Informiranost i povjerenje
4188.4189. Korelacija izmeñu informiranosti i povjerenja
4190. 4191.4192. Povjerenje
4193. Koliko ste informirani o političkim zbivanja u svojoj zemlji?
4194. 4195. Pearson
Correlation
4196. .
315**
4198. Sig. (2-tailed)
4199. .
000
4201. N
4202. 2
13
4203. ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
4204.
4205. Tabele 55a i 55b pokazuju rezultate korelativne analize izmeñu
infomiranosti i povjerenja učenika u razne domaće i meñunarodne institucije i
bliske osobe. Korelacija izmeñu infomiranosti i ukupnog skora za povjerenje je
niska r=315, ali statistički značajna na nivou 0,01. Pretpostavljamo da učenici koji
su više infomirani imaju i više povjerenja prema raznim institucijama.
4206.4207.
4208. Tabela 55b. Informiranost i povjerenje po aspektima 4209.
4210. Korelacija izmeñu informisanosti i povjerenja4211. Povjerenje 4213. Informiranost o
4212.političkim zbivanjima u zemlji
4214. državne vlasti4215. 4216.
4217. Pearson Correlation
4218. .303**
4220. Sig.(2-tailed)
4221. .000
4223. N 4224. 2134225. parlament4226. 4227.
4228. Pearson Correlation
4229. .189**
4231. Sig.(2-tailed)
4232. .006
4234. N 4235. 2134236. lokalnu vlast4237. 4238.
4239. Pearson Correlation
4240. .231**
4242. Sig.(2-tailed)
4243. .001
4245. N 4246. 2134247. javne medije4248. 4249.
4250. Pearson Correlation
4251. .159*
4253. Sig.(2-tailed)
4254. .020
4256. N 4257. 2134258. domaće
sudove4259. 4260.
4261. Pearson Correlation
4262. .231**
4264. Sig.(2-tailed)
4265. .001
4267. N 4268. 2134269. osobnu
vjersku instituciju4270. 4271.
4272. Pearson Correlation
4273. .099
4275. Sig.(2-tailed)
4276. .151
4278. N 4279. 2134280. nevladine
organizacije4281. 4282.
4283. Pearson Correlation
4284. .090
4286. Sig.(2-tailed)
4287. .191
4289. N 4290. 2134291. multinacional
ne kompanije4292. 4293.
4294. Pearson Correlation
4295. .138*
4297. Sig.(2-tailed)
4298. .044
4300. N 4301. 2134302. Europsku
uniju4303.
4304. Pearson Correlation
4305. .093
4307. Sig. 4308. .175
(2-tailed)4310. N 4311. 213
4312. NATO4313. 4314.
4315. Pearson Correlation
4316. .276**
4318. Sig.(2-tailed)
4319. .000
4321. N 4322. 2134323. meñunarodne
finansijske institucije4324. 4325.
4326. Pearson Correlation
4327. .141*
4329. Sig.(2-tailed)
4330. .040
4332. N 4333. 2134334. meñunarodne
sudove4335. 4336.
4337. Pearson Correlation
4338. .226**
4340. Sig.(2-tailed)
4341. .001
4343. N 4344. 2134345. nastavnike4346. 4347.
4348. Pearson Correlation
4349. .262**
4351. Sig.(2-tailed)
4352. .000
4354. N 4355. 2134356. prijatelje4357. 4358.
4359. Pearson Correlation
4360. .176**
4362. Sig.(2-tailed)
4363. .010
4365. N 4366. 2134367. roditelje4368. 4369.
4370. Pearson Correlation
4371. .083
4373. Sig.(2-tailed)
4374. .227
4376. N 4377. 2134378. sebe4379. 4380.
4381. Pearson Correlation
4382. .085
4384. Sig.(2-tailed)
4385. .216
4387. N 4388. 213
4389. ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
4390. * Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).4391.4392. Ako pogledamo korelacije izmeñu informiranosti i svakog pojedinog
aspekta povjerenja uočavamo da je sasvim logična korelacija izmeñu
informiranosti i povjerenja prema domaćim i stranim institucijama, kao i
nepostojanje korelacije izmeñu infomiranosti i povjerenja u sebe i roditelje. Za
povjerenje prema sebi i roditeljima nije ni potrebna informiranost o političkim
dešavanjima u zemlji. Ipak, čudi nalaz da je informisanost statistički značajno
korelirana sa povjerenjem prema nastavniku. Nastavnik se izgleda shvata, ne kao
blizak čovjek koji može pomoći i u kojeg se bezrezervno može imati povjerenja,
nego se više doživljava formalno kao dio institucije (škole).
4393. Tabela 56.Učešće i povjerenje učenika4394.
4395. Korelacija izmeñu učešća i povjerenja
4396.
4397.4398. Povjerenje
4399.
4400.Uč
4401. Pearson
Correlation
4402.
.
4404. Sig. (2-tailed)
4405.
.
4407. N 4408.21
4409. ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
4410.4411.4412. Korelacija izmeñu učešća i povjerenja iznosi r=0,33 i statistički je
značajna na nivou 0,01. Radi se o složenom odnosu dvije kompleksne varijable.
Ovaj odnos bi se pojednostavljeno mogao objasniti na sljedeći način: sa
povećanjem učešća učenika, povećava se i njihovo povjerenje. Svakako, i ovo
pitanje bi se moglo detaljnije proučiti u narednim istraživanjima, kako bismo došli
do potpunijih saznanja o prirodi ovog odnosa.
4413.4414.
4415. 3. Diskusija rezultata
4416. Uzorak istraživanja
4417. Uzorak istraživanja je reprezentativan za populaciju učenika koji u
srednjim školama u Bosni i Hercegovini pohañaju Demokraciju u ljudska prava.
Istraživanjem je obuhvaćeno 213 učenika srednjih škola iz cijele BiH. Od tog
broja, 101 učenik ili 47,7% je muškog spola, a 112 ili 52,6% je ženskog spola.
Meñu ispitanim učenicima, 128, tj.60,1% pohaña škole općeobrazovnog profila
(gimnaziju), a njih 85, tj.39,9% četverogodišnju srednju stručnu ili tehničku
školu. Najviše roditelja učenika iz uzorka završilo je srednju školu (60,6% očeva i
57,7% majki), nakon toga slijedi završena viša škola ili fakultet (24,4% očeva i
19,7% majki). Oko 10% više majki u odnosu na očeve ima završenu samo
osnovnu školu.
4418.
4419.
4420.
4421. 1. Znanje o grañanstvu, ljudskim pravila i demokraciji
4422. Prosječan skor koji su postigli učenici srednjih škola u BiH je 18,9 bodova
uz SD 6,3 bodova. Takav rezultat možemo uzeti kao zadovoljavajući, jer
predstavlja 52,5% od maksimalnog skora koji iznosi 36 bodova.
4423. Učenici su na 21 pitanje (od ukupno 36) dali preko 50% tačnih odgovora,
dok na 9 pitanja dvije trećine učenika nije znalo tačan odgovor. Zanimljiv je
kontrast u procentu tačnih odgovora na 23. pitanje, budući da se u tom pitanju
pojavljuje procenat tačnih odgovora koji pitanje kandidira na prvo mjesto
(skraćenica i djelatnost UNESCO-a) i na posljednje mjesto u tabeli (skraćenica i
djelatnost OSCE-a). Pored toga, učenici su najslabije rezultate postigli na 22; 14. i
25. pitanju. Pitanja sa najvećim procentom tačnih odgovora su: 23. pitanje –
100%; 24. pitanje – 82,2%; 4. pitanje - 72,8%; 12. pitanje – 70,9% i 5. pitanje -
70,4%. Dakle, učenici su najviše znali o skraćenica i djelatnost UNESCO-a;
značenje slobode vjeroispovijesti; značenje izraza podjela vlasti; društveno
ureñenje i osnovne karakteristike, odnosno razumijevanje pojma liberalizam i
funkciju parlamenta. Pitanja sa najnižim procentom tačnih odgovora su: 22.
pitanje – 28,6%; 14. pitanje – 26,8%; 25. pitanje – 16,9%; 25. pitanje – 16,9% i
23. pitanje - 15%. Dakle, učenici znaju najmanje o: Europskom sudu; načinima na
koje demokratska vlast najbolje štiti političke interese svojih grañana;
razumijevanje pojmova etnocentrizam i šovinizam i skraćenicu i djelatnost
OSCE-a.
4424. Uzroci pokazanog znanja i neznanja učenika na ovom dijelu upitnika
mogu biti različiti, mada bi trebalo obratiti pažnju na sljedeće dvije grupe uzroka:
1. nedovoljno znanje, razumijevanje i angažiranost učenika unutar nastavnog
predmeta; šira oblast koju obuhvataju pitanja u odnosu na sadržaje koje učenici
slušaju u školi i 2. nedovoljno jasna pitanja i upute u upitniku; suprotstavljanje
gradiva i društvenog konteksta tj. različitost sadržaja predmeta i kontekst u kojem
se živi i podučava.
4425.
4426. 2. Mišljenje i stavovi o grañanskom obrazovanju u školi
4427. Odgovori na pitanje o izvorima znanja iz oblasti grañanskog odgoja i
obrazovanja su pokazali da glavni izvor znanja jeste nastavni predmet u srednjoj
školi (47,54%). Najmanje zastupljen izvor znanja jesu drugi predmeti u osnovnoj
školi (5,80%) i vannastavne aktivnosti u srednjoj školi (4,64%).
4428. Učenici su na prvo mjesto po zadovoljstvu naveli udženike (74,6%), zatim
atmosferu u učionici tokom nastave ovog predmeta (64,8%), te nastavnikov
pristup (59,2%) i sadržaj predmeta (58,2%). Učenici su ovim elementima
značajno zadovoljniji u srednjoj školi, nego u osnovnoj školi, što može biti
posljedica protoka vremena i odmak od ovog nivoa obrazovanja. U osnovnoj
školi, učenici su najnezadovoljniji: sadržajem predmeta, udžbenikom i
atmosferom na času.
4429. Procjena učenika o tome šta su naučili u okviru predmeta pokazuje da su o
svim temama naučili mnogo i veoma mnogo, a najmanje su naučili o važnosti
zaštite prava manjina i načinima zaštite prava demokratskim putem.
4430. Od deset ponuñenih elemenata rada i aktivnosti nastavnika, učenici su
osam procijenili pozitivnim iznad 50%. Najpozitivnije su ocijenjeni sljedeći
elementi: podsticanje učenika na raspravu (76,6%), podsticanje učenika da izraze
osobno mišljenje (75,2%), Poštivanje mišljenja učenika (71,7%), povezivanje
nastavnih tema sa svakodnevnim životom učenika (68%) i obrañivanje tema sa
različitih stajališta (65,7%).
4431. Pri realizaciji nastave, najčešće se koriste sljedeće metode: diskusija
(67,6%), predavanje nastavnika (61,5%), analiza novinskih članaka (52,1%) i
debata (50,3%), a najrjeñe analiza video materijala, internet i volonterski rad.
4432. Atmosfera na času je procjenjena pozitivnom, prijateljskom (77%),
suradničkom (70%), radnom (70%) i opuštajućom (65%), a najmanje
nekontroliranom, dosadnom i autoritarnom. Ovo pokazuje da su učenici mogli da
učestvuju u radu i pri tome se dobro osjećaju.
4433. Nastavni predmet razvija kod učenika najviše karakteristike koje spadaju u
grupu „odnos prema sebi“, a manje one koje spadaju u grupu „odnos prema
drugima“. Učenje Demokratije i ljudskih prava u najvećoj mjeri utiče na razvoj
sljedećih ličnih karakteristika: prihvatanje odgovornosti za vlastite odluke (68%),
saradnja sa drugima u rješavanju problema (66%), procjena da je istinit dokaz
bitan u iznošenju ličnog stava (65%). Najmanje je učenika koji misle da je sadržaj
ovog predmeta imao uticaj na shvatanje da je individualni angažman bitan za
društvenu promjenu, učestvovanje u aktivnostima koje doprinose dobrobiti
drugih, tumačenje političkih zbivanja na temelju istinitih informacija i bolje
shvatanje svoje odgovornosti prema školi.
4434. Najznačajniji prijedlog za unapreñenje nastave odnosi se na povezivanje
predmeta sa dobrovoljnim radom u zajednici (24%), zatim slijede prijedlozi da se
u nastavi vodi više rasprava o društveno važnim i kontroverznim temama (18,4%)
i više koriste mogućnosti savremenih medija, a posebno interneta (17,3%).
Najmanje prijedloga se odnosi na to da se predavačka nastava zamjeni metodama
aktivne nastave.
4435.
4436. Rezultati istraživanja, dakle, pokazuju da su učenici zadovoljni
atmosferom na času pri realizaciji nastave konkretnog predmeta, radom i
aktivnošću nastavnika, svojim znanjem kojeg su stekli, uticajem predmeta na
razvoj ličnih karakteristika učenika, te korištenjem različitih nastavnih metoda
kao što su diskusija, debata i sl. Elementi na kojima bi trebalo raditi su: sadržaji
predmeta, posebno oni koji se odnose na zaštitu prava manjina i načine zaštite
prava demokratskim putem; korištenje savremene tehnologije u nastavi (video
materijali, internet i sl.); povezivanje nastave sa radom u zajednici i njegovanje
duha volonterizma i dobrovoljnog rada što bi rezultiralo razvojem i jačanjem
individualnih karakteristika učenika iz grupe „odnos prema drugima“. Za zemlju
u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina, iznimno je važno da vrijednosti koje
promivira nastavni predmet ne ostanu samo na nivou predmeta, već da se ugrade
u cjelokupni život škole i društva u cjelini.
4437.
4438. 3. Politička kultura
4439. Učenici su, po vlastitoj procjeni, osrednje (76,5%) informirani o
političkim zbivanjima u zemlji. Najznačajniji izvor informiranja je televizija
(80%), poslije toga dolaze novine (65%), internet (48%) i radio (40%), a značajni
su i konkretni nastavni predmet i porodica (40%).
4440. Aktivnosti u kojima učenici najčešće participiraju su: donošenje važnih
odluka u porodici (83%), davanje novca u humanitarne svrhe (67%), dobrovoljno
pomaganju (64%), a najmanje kontaktiraju lokalnog političara, uključivanje u
medijsku ili on-line raspravu o odreñenom društvenom problemu, učešće u
protestnom skupu ili potpisivanju peticije i dobrovoljni rad u zajednici.
4441. Uvjerenja o grañanskom i političkom angažmanu pokazuju da se učenici
ne vide u političkom angažiranju u budućnosti (50% učenika potpuno odbacuje
mogućnost angažiranja u nekoj političkoj stranci, vršenje javne funkcije i
osnivanju NVO-a), dok se grañanski angažman najviše odnosi na reagiranje kod
nadreñenih na budućem poslu (za sebe: 64,7% i za druge: 52,6%). Oko 80%
ispitanika da vjerovatno ili sigurno hoće učiti svoju djecu da su istina i poštenje
najviše vrijednosti u životu.
4442. Govoreći o važnosti demokratskih principa najznačajnije je demokratsko
obrazovanje grañana (37,6%), različiti stavovi političkih stranaka o društvenim
problemima (33,8%), te da se grañani uključuju u nevladine organizacije u cilju
kontrole vlasti (32,4%). Najmanje važno jeste gledanje samo vlastitih interesa.
4443. Većina navedenih vrijednosti je od izuzetno važnosti za učenike. Kreću se
u rasponu od 60% do 90% odabira. Od 18 ponuñenih vrijednosti, učenicima su,
meñu pet, najznačajnije: prijatelji, privatnost doma, porodica, jednakost svih ljudi
i lična sloboda. Najniže rangirana je sloboda medija.
4444. Propitivanje nivoa povjerenja prema osobama i insitucijama (javnim i
meñunarodnim) pokazalo je da učenici imaju najviše povjerenja u sebe (91%) ,
prijatelje (90%) i roditelje (89%). Najviši nivo nepovjerenja učenici iskazuju
prema javnim (vlada i parlament) i meñunarodnim institucijama (multinacionalne
kompanije, NATO i meñunarodne finansijske institucije).
4445. Socijalna distanca najmanje je izražena prema: Muslimanima (92%),
Jevrejima (89%), Bošnjacima (81%), Srbima (78%) i Katolicima (67%), a najveća
prema: Makedoncima, Slovencima, Nijemcima i Protestantima. S obzirom na
kontekst BiH, najvalidnije rezultate dobili bismo kada bismo kontrolirali varijablu
nacionalna pripadnost učenika.
4446. Primjećena je apolitičnost i društvena neangažiranost učenika, ali i
anticipacija lične budućnosti, društvenog i političkog angažmana, je u skladu sa
trenutnim stanjem. Tranzicija, koja sa sobom nosi probleme, prepreke i izazove,
uz nedovoljnu uključenost mladih, dovodi do nepovjerenja prema državnim i
meñunarodnim nivoima vlasti, ali i izraženom povjerenju samo prema sebi,
porodici, prijateljima, nastavnicima i vjerskim ustanovama.
4447. Na pitanje o pristupanju zemalja u tranziciji Europskoj uniji 54,5%
ispitanika smatra da je to osrednje važno. Treba naglasiti da je znatno veći
procenat onih koji smatraju da je pridruživanje Europskoj uniji važno (39%) u
odnosu na procenat onih koji su zaokružili odgovore koji ukazuju da taj proces
integracije nije važan (7%).
4448. Pozitivne promjene koje se očekuju ulaskom u Europsku uniju su:
poboljšanje odnosa sa drugim zemljama (47,9%), pravni sistem će biti pravedniji i
djelotvorniji (33,3%), povećava se kvalitet obrazovanja (31,3%). Negativni
aspekti pristupanja Evropskoj uniji su: prevladavanje materijalnih interesa, prenos
nacionalnog bogatstva u ruke stranaca i povećanje socijalnih razlika meñu
grañanima.
4449.
4450. Procjena učenika o pozitivnim i negativnim promjenama koje bi donijelo
članstvo zemlje u Europsku uniju pokazuju da su učenici na svim tvrdnjama
izbjegli iskazati jasan stav zaokruživanjem neutralnog stepena slaganja, što se, u
odnosu na cijeli upitnik, desilo samo na ovom pitanju. Kada su i imali jasan stav o
nekoj promjeni, on je češće izražavao neslaganje sa pozitivnim promjenama, a
slaganje sa negativnim promjenama. Ovo je vidljivo iz rang liste u kojoj su se, od
16 tvrdnji, na prvih pet mjesta našle čak četiri negativne promjene koje se mogu
desiti ulaskom zemlje u EU.
4451.
4452. 4. Korelacije4453. Računanje korelacija je pokazalo sljedeće:
4454. A dio: Znanje - demografija
4455. a) znanje i spol učenika – nema statistički značajne razlike izmeñu
mladića i djevojaka u znanju iz oblasti grañansko odgoja i obrazovanja;
4456. b) znanje i tip škole – učenici koji pohañaju četverogodišnju tehničku ili
stručnu školu su postigli viši prosječan skor od onih koji pohañaju gimnaziju, ali
ta razlika nije statistički značajna;
4457. c) znanje i prosječan školski uspjeh – pokazalo se da postoji statistički
značajna razlika, s porastom školskog uspjeha raste i znanje učenika;
4458. d) znanje i nivo obrazovanja oca i majke – razlike koje postoje (idu u
korist učenika čiji roditelji imaju niži nivo obrazovanja) nisu statistički značajne.
4459.
4460. B dio: Znanje – informiranost – učešće – povjerenje
4461. a) znanje i informiranost – nema korelacije;
4462. b) znanje i učešće – niska, ali statistički značajna korelacija, što znači da
se povećanjem znanja povećava učešće učenika;
4463. c) znanje i povjerenje - niska, ali statistički značajna korelacija, što znači
da se povećanjem znanja učenika razvija veći stepen povjerenja prema osobama i
institucijama;
4464. d) informiranost i učešće – postoji pozitivna, statistički značajna
korelacija, to znači da se povećanjem informiranosti povećava učešće u
društvenom životu, ali je moguće i da se učešćem povećava nivo informiranosti;
4465. e) informiranost i povjerenje – korelacija je niska, ali statistički značajna,
učenici koji su više informirani imaju više povjerenja;
4466. f) učešće i povjerenje – postoji statistički značajna korelacija, s
povećanjem učešća u društvenim aktivnostima učenika povećava se njihovo
povjerenje u osobe i institucije.
4467.
4468.
4469. 4. Zaključak – sugestije za daljnja istraživanja
4470. Bosna i Hercegovina je jedinstvena po svom državnom ureñenju.
Posljednje dvije decenije prolazi svoj tranzicijski put i nastoji ući u klub zemalja
sa demokratskim ureñenjem. Jedan od puteva dolaska u tu zajednicu jeste i
promoviranje vrijednosti demokratskog društva kroz školu i konkretan nastavni
predmet.
4471. Istraživanjem koje je rañeno na području cijele BiH i obuhvatajući
učenike srednjih škola (gimnazija i srednje stručne i tehničke škole) došlo se do
zaključka da ovaj nastavni predmet značajno doprinosi razvoju pojedinih ličnih
karakteristika učenika značajnih za život u demokratskom društvu i postavlja
druge temelje značajne za djelovanje u skladu sa znanjima i vrijednostima o
demokraciji, ljudskih pravima i grañanstvu. Učenici su, uglavnom, zadovoljni
realizacijom nastave, posebno u srednjoj školi, što ne iznenañuje budući da su
nastavnici, koji predaju ovaj nastavni predmet, obučeni za rad pomoću metoda
aktivne nastave. Ovakvoj nastavi prilagoñeni su udžbenici, posebno kada je riječ
o srednjoj školi. Interaktivna metoda pokazala se kao izvanredna mogućnost,
kojom su maksimalno angažirani učenici i nastavnici. Ona razvija kreativnost u
radu nastavnika i unosi pozitivnu atmosferu u učionicu, koja je postala poticajan i
zabavan centar za istraživanje. Škola treba da pruži nastavnicima mogućnost za
nastavak obrazovanja koje će im omogućiti da učenjem novih tehnika idu
ukorak sa savremenim inovacijama u nastavi i tendencijama u kretanju društva.
4472.
4473. No, samo jednostrano uvoñenje nastavnog predmeta nije dovoljno,
potrebno je raditi na sljedećem:
za zemlju u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina, iznimno je važno da
vrijednosti demokratskog društva promovirati i ugraditi kroz sve nastavne
predmete, školu i društvo u cjelini;
kontinuirano istraživati sa svrhom uočavanja slabosti demokratskog
grañanstva na razini teorije, politike i prakse;
pojačati razumijevanje osnovnih demokratskih procesa i unutar toga
razumijevanje koncepata i terminologije, sa jasnim razumijevanjem da su
neki od njih negativni;
dodatno propitati sadržaj nastavnog predmeta (posebno onih koji su se
pokazali kao najmanje usvojeni, npr. zaštita prava manjina i načini zaštite
prava demokratskim putem), njegovu realizaciju na osnovnoškolskom i
srednješkolskom nivou (npr.korištenje savremene tehnologije u nastavi) i
postojanje svih potrebnih elemenata pri njegovoj realizaciji (npr.postojanje
udžbenika);
povezivanje nastave sa radom u zajednici, njegovanje duha volonterizma i
dobrovoljnog rada što bi rezultiralo razvojem i jačanjem individualnih
karakteristika koje pripadaju grupi „odnos prema drugima“;
propitati mogućnosti obrazovanja nastavnika, koji predaju predmete o
demokraciji, grañanstvu i ljudskim pravima, na visokoškolskom nivou;
modificirati neka pitanja-skratiti ih, jasnije i konkretnije formulirati i
obezbjediti jednako razumijevanje pojmova;
u budućim istraživanjima kombinirati kvantitativne i kvalitativne metode
istraživanja.
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj
jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj.
4483. Istraživanje je, nažalost, pokazalo da ne postoji dovoljno istraživanja iz
odgojno-obrazovne prakse u Bosni i Hercegovini, pa tako ni u području
grañanskog odgoja i obrazovanja. Svakoj promjeni u obrazovnom sistemu trebalo
bi prethoditi sveobuhvatno, kvalitetno i znanstveno istraživanje. U tome vidimo
dodatnu vrijednost ovog istraživanja, koje samo u komparaciji sa rezultatima
sličnih istraživanja, u zemlji i regiji, u ovom području otvara prostor za refleksiju
i unapreñenje unutar nastavnog predmeta i škole, kao mikroelemenata društva u
cjelini.
4484.4485.4486.4487.4488.4489. Literatura4490.1. Demokratija i ljudska prava: udžbenik za učenike srednje škole: bosanski jezik
(2007); Sarajevo: CIVITAS
2. Informacija o projektima EU iz oblasti obrazovanja i nauke koji su otvoreni za
BiH i uslovima za njihovo apliciranje (2010); Federalno ministarstvo obrazovanja
i nauke
3. Spajić-Vrkaš, V. i Džidić, R. (2011); Obrazovanje za demokraciju i ljudska prava
u Bosni i Hercegovini – Rezultati istraživanja; Srarajevo: Obrazovni centar za
demokraciju i ljudska prava CIVITAS
4. Statistički bilten, br.234/1993, www.fzs.ba (posjećeno: 28.10.2011)
Top Related