cmyk
Najve}i srpski humoristi~ki pisac: "Sumwivo lice", "Gospo|a ministarka", "Narodni poslanik", "Mister dolar" i dr. Ro|en je u Beogradu, detiwstvo proveo u Beogradu i Smederevu. Napisao je mnogo kwiga, ali je ova najsme{nija. Govori o wegovom `ivotu, od ro|ewa do `enidbe.
Urednici u "Kreativnom centru", radili su na prikupqawu dokumenata i pisawu tekstova na marginama i u "Pustolovnom dodatku" kwige.
Dok je dizajnirala unutra{wost kwige, bilo joj je pustolovno izme|u teksta i ilustracija.
Daroviti ilustrator iz Beograda. U ovoj kwizi hteo je da pro~ita Nu{i}a izme|u redova i da se ma~uje sa wegovim smehom.
�
^itawe kwiga iz na{e bibliotekePustolovine mo`e da bude prava
pustolovina.
Za{to?
Zato {to su to najlep{a
kwi`evna dela.
Zato {to se u wima putuje kroz
vreme i razne krajeve.
Zato {to se susre}u zanimqive
li~nosti i doga|aji.
Zato {to se slikovito upoznaje
kultura i mudrost naroda.
Zato {to se u wima otkriva lepota
i bogatstvo jezika.
Zato {to se zaviruje u `ivot
i radionicu pisca.
Zato {to se tu naziru i novi
pustolovni putevi.
BibliotekaPUSTOLOVINE
Branislav Nu{i}: Autobiografija
drugo izdawe
PrirediliSimeon Marinkovi} i Slavica Markovi}
IlustrovaoDobrosav Bob @ivkovi}
Korektor, lektor i redaktor obja{wewa mawe poznatih re~iVioleta Babi}
Dizajn i prelom tekstaMirjana @ivkovi}
Dizajn koriceDu{an Pavli}
Izdaje Kreativni centar, Beograd, Gradi{tanska 8tel./faks: 011/38 20 464, 38 20 483, 24 40 659e-mail: [email protected]
Glavni i odgovorni urednikDr Simeon Marinkovi}
Za izdava~aQiqana Marinkovi}, direktor
[tampa Grafiprof, Beograd, Crnotravska b. b.
Tira`1.500
Copyright © Kreativni centar, 2001.
ISBN 978-86-7781-042-9
821.163.41-312.6
NU[I], Branislav (1864–1938)Autobiografija / Branislav Nu{i} ;
[priredili Simeon Marinkovi} i SlavicaMarkovi} ; ilustrovao Dobrosav Bob Жivkovi}]. - 2. izd. - Beograd : Kreativni centar, 2009(Beograd : Grafiprof). - 283 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Biblioteka Pustolovine)
Tira` 1.500. - Pustolovni dodatak : str.255-281
ISBN 978-86-7781-042-9
1. Marinkovi}, Simeon [уредник]a) Nu{i}, Branislav (1864-1938) - Autobiografija
COBISS.SR-ID 171207180
CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd
1
2001
2
3
a mislim da uop{te nema smisla pisati
predgovor autobiografiji. Ako `ivot ~o-
ve~ji i ima kakav predgovor, on je tako in-
timne prirode da se o wemu uop{te i ne
pi{e. Ali se meni predgovorom vaqa oprav-
dati {to sam preduzeo ovaj posao — pisawe
biografije — kojim se obi~no bave propali
politi~ari, prognani vladari, besposleni pen-
zioneri, biv{e dvorske dame i ~lanovi Akademije
nauka. I eto, toga opravdawa radi, ja moram ovu prvu
glavu posvetiti predgovoru.
U jedno doba, nastala je bila ~itava hajka na mene. Sve
{to je dobilo svrab za pisawe uzelo je da se ~e{e o me-
ne, tako da sam postao bio neka vrsta pismenog zadatka
za sve one koji su — to se ve} razume — po~iwali kri-
tikom svoja literarna ve`bawa. Svi su oni i na sav glas
tvrdili: da ja nemam ni duha ni talenta. Kako su mi na
taj na~in stvorili donekle reputaciju ~oveka bez duha
i talenta, po~e se {aputati da mi ta reputacija daje
dovoqno kvalifikacija za ~lana Akademije nauka i
umetnosti, te sam svakoga
~asa mogao o~ekivati da
budem i izabran. Pa, kako
svaki akademik mora da
izradi svoju autobi-
ografiju, i, kako je na{im
akademicima za taj posao
potrebno po nekoliko
godina, pa ih ima koji su i
umrli a taj toliko veliki
i va`an posao nisu do-
vr{ili, te se ni dan-danas
ni{ta ne zna ni o wiho-
vom `ivotu ni o wihovom
BIBLIOTEKA PUSTOLOVINE Autobiografija
PREDGOVOR
�� autobiogra-
fija je delo ukome pisac samopisuje svoj`ivot.
�� biografija
ili `ivotopisje opis `ivotaneke li~nosti.
�� Akademija na-
uka - dru{tvoizabranih nau~-nika, umetnika ikwi`evnika. UBeogradu je
Knez Mihailo ot-vara prvi sasta-nak Srpskog u~e-nog dru{tva 1864.godine; te godineje ro|en i Brani-slav Nu{i}.
4
� Biografi kwi`evnika i umetnika imaju u tome pogleduneobi~nu sli~nost sa ma{amodama i kroja~icama. I kod wih
postoji onaj kroja~ki ukus: "ovo vam lepo stoji!" �
radu na nauci — to sam odlu~io da za vremena
priberem gra|u za svoj `ivotopis.
Eto, to me je, uglavnom, rukovo-
dilo kada sam seo da pi{em
ovu kwigu.
Opis svoga `ivota
otpo~eo sam sa ro|e-
wem, nalaze}i da je to
najprirodniji po~e-
tak. Polaze}i od toga
fakta, ja se nisam upu-
{tao u stvari koje su
prethodile mome ro-
|ewu, po{to o tome
verovatno i nema
nikakvih pod-
ataka. Autobiogra-
fiju sam zavr{io
`enidbom, nalaze}i
da posle `enidbe
~ovek i nema autobi-
ografije.
1841. godineosnovano prvonau~no dru{tvokoje se zvaloDru{tvo srbskeslovesnosti.Zadatak dru{-tva je bio {i-rewe nauka nasrpskom jezikui usavr{avawesrpskog narod-nog jezika. Us-pe{no je radilodo 1864. godinekada je umestowega osnovanoSrpsko u~enodru{tvo. Srp-ska kraqevskaakademija naukaosnovana je1886. godine poprestanku radaSrpskog u~enogdru{tva. Akade-miju sa~iwavajuakademici, ko-jih je u po~etkumoglo biti 25, aod 1891. godine34. BranislavNu{i} je postao~lan Srpskekraqevske aka-demije 1933. go-dine.
5
Uostalom, vreme od ro|ewa do `enidbe i jeste jedan
period (sa mnogo potperioda) u istoriji ~ovekovoj.
Onako, otprilike, kao {to u istoriji Srba vreme od
doseqewa na Balkansko poluostrvo do propasti
carstva na Kosovu ~ini jedan veliki period sa
mnogo potperioda. ^ak bi se i u `ivotu ~ovekovom
taj period od ro|ewa do `enidbe mogao, kao i u
istoriji, zvati period "od doseqewa do propasti".
Kao {to bi se i period koji zatim nastaje mogao
tako lepo i u `ivotu, kao i u istoriji, nazvati: pe-
riod "robovawa i patwi".
Stoga sam se ja i zadr`ao samo na prvome periodu:
od doseqewa do propasti. Daqi opis moga `ivota po-
verio sam jednome svome prijatequ, vrlo talento-
vanome i otmenome gospodinu, za kojega sam se uverio
da nijednu stvar ne kazuje onako kako je ona bila, ve} je
uvek dopuwuje, name{ta i zamazuje, ne bi li je ulep{ao.
Takvi su qudi neobi~no podesni za biografije
kwi`evnika i umetnika, jer je kod tih biografija
pravilo da se svaka stvar tako ulep{a kako bi veliki
pokojnik potomstvu izgledao {to uzvi{eniji i {to
plemenitiji. Biografi kwi`evnika i umetnika imaju
u tome pogledu neobi~nu sli~nost sa ma{amodama i
kroja~icama. I kod wih postoji onaj kroja~ki ukus: "ovo
vam lepo stoji!" te biografiju tako kroje i doteruju
kako bi {to lep{e stojala onome o kome pi{u. Ako je
dami ru`an struk, kroja~ica }e napraviti hiqadu
ma{nica da ga pokrije; ako je kwi`evniku ru`na
pro{lost, biograf }e izmisliti hiqadu anegdota da je
zama`e. Ako dama ima malo grbava le|a, kroja~ica }e joj
izmisliti takav kroj da se to i ne opazi; ako umetnik
ima malo grbav moral, biograf }e izmisliti takva
obja{wewa da }e takav moral izgledati kao vrlina.
BIBLIOTEKA PUSTOLOVINE Autobiografija
5
�� anegdota jekratka pri~a onekom zanimqi-vom doga|aju,obi~no iz `ivo-ta znamenitihqudi.
�� ma{amoda ilimodiskiwa zna-~i: ona koja izra-|uje i prodaje`enske {e{ire.Tada su {e{iribili obavezandeo `enske garde-robe. (Na fotogra-fijama je unutra{-wost jednog beo-gradskog modnogsalona s po~etka20. veka i jedanod modela {e{i-ra iz tog vremena.)
6
Se}am se, na primer, jednoga slu-
~aja kojega sam ja savremenik i
svedok a koji sam zatim prera|en
~itao u biografiji.
Lirski pesnik N. N. jedno ju-
tro, tre{ten pijan, sreo se sa
svojim budu}im biografom.
Veliki pokojnik bivao je ~esto
puta u `ivotu sviwa, ali je ovom
prilikom naro~ito bio zabrqavio, tako da nije umeo
~ak ni ku}u da na|e.
— Slu{aj, prijatequ — re}i }e on, posr}u}i i nas-
lawaju}i se svom te`inom na budu}eg biografa — oni
{to su pili sa mnom napustili su me, stoke bo`je, pa
nema ko da me odvede ku}i. A ja, vidi{, znam na nebu da
na|em Velikog medveda, ali svoju ku}u ne mogu nikako da
na|em!
Ta je epizoda u biografiji ("Uspomene na pokojnog N.
N.") glasila ovako:
"Jednog jutra, sreo sam ga sumorna i bri`na; ~elo mu
je bilo mutno, a o~i — one o~i kojima je on tako duboko
ponirao u du{u ~ovekovu — bile su pune nekog ~udnog
izraza bola i prekora. Kada sam mu pri{ao, on se
osloni na mene i re~e mi:
— Posr}em, posr}em kroz `ivot, jer su me svi pri-
jateqi napustili. Ah, lak{e mi je na}i pute nebeske no
staze `ivota. Ose}am se usamqen, povedi me, povedi me!"
I na to je biograf nadovezao svoj op{iran komen-
tar, obja{wavaju}i dubinu misli u ovim re~ima pokoj-
nikovim.
U biografiji jednog slikara ~itao sam kako je u `i-
votu imao te{kih neprilika usled sukoba zastarelih
pogleda na{ega dru{tva sa wegovom uzvi{enom umet-
no{}u. Ove su neprilike ~ak imale uticaja i na sam
pravac rada wegovog. Dotle portretista Rembrantovih
boja i manira i kompozitor zama{nih invencija, pre-
{ao je odjednom na plener pun sunca i svetlosti. Me|u-
tim, meni je poznat jedan od tih sukoba wegove uzvi-
{ene umetnosti sa zastarelim pogledima dru{tva. On
je sedeo kod jednog kroja~a, koji mu je za ~etrdeset dina-
ra mese~no, sem sobe, davao svako jutro po jednu kafu i
uz to mu besplatno peglao pantalone. Iz blagodarnosti
prema toj pa`wi, on je izradio portret kroja~ev i we-
gove `ene. Verovatno tom prilikom, nastalo je i malo
bli`e poznanstvo izme|u wih, te mu je od toga doba
kroja~eva `ena slu`ila kao model. I kroja~a nije nima-
lo bunilo kada bi zatekao svoju `enu sa pozori{nim
{lemom na glavi i kopqem u ruci, u polo`aju Palade
BIBLIOTEKA PUSTOLOVINE Autobiografija
6
�� Rembrant
(Hermens vanRajn) - 1606 -1669;holandski sli-kar i grafi~ar,jedan od najve-}ih umetnikasveta. Tvorac jeogromnog brojaportreta i ubra-ja se u najve}eportretiste ~ijese slike smatra-ju pravim remek-delima evrop-skog slikarstva.
�� invencija jesposobnost, smi-sao za pronala-`ewe original-nih re{ewa, do-setqivost.
�� plener - slikara|ena u priro-di, obasjana sasvih strana svet-lo{}u.
�� Palada Atina
- u starogr~kojmitologiji Zev-sova k}i, bogiwamudrosti, za{ti-tnica grada Ati-ne. Bila je veomapametna i uvekje pomagala he-roje. Podu~ava-la je zanatlije,potpomagala jepesnike, nau~ilaje `ene da pletu.
�� Veliki med-
ved (Velika ko-la) je jedno odnajve}ih sazve-`|a na severnojnebeskoj hemis-feri. Od sedamnajsjajnijih zve-zda pet pripadaistoj zvezdanojstruji. Pomo}uVelikog i Malogmedveda lakose pronalazizvezda Severwa-~a (posledwazvezda na repuMalog medveda).
7
Atine, ali su se u wemu pobunili zastareli pogledi na-
{ega dru{tva kada ju je jednom zatekao u polo`aju spar-
tanske kraqice Lede a slikara kraj we kao labuda. Tom
prilikom je kroja~, bez obzira na to {to }e do}i u su-
kob sa uzvi{enom umetno{}u, tako isprebijao labuda
kako mo`e samo jedan ~ovek zastarelih pogleda u~i-
niti. Onom istom utijom kojom mu je svako jutro peglao
pantalone ispeglao mu je ovom prilikom rebra, a {i-
va}om iglom sistema "Singer i komp." toliko ga izbo da
je slikar morao {est nedeqa le`ati u bolnici, i od to-
ga doba je sasvim napustio portrete i kompozicije a
odao se pleneru, iskori{}uju}i kao modele krave, koze
i `drebad, uveren da na taj na~in ne}e do}i u sukob
niti sa zastarelim pogledima na{ega dru{tva niti
pak sa qubomornim kroja~ima.
To isto, samo malo druk~ije, i sa jednim kompozito-
rom. ^itao sam mu biografiju, po kojoj je u wegovoj ak-
tivnosti, posle prvih sna`nih i emotivnih kompozi-
cija, nastala bila izvesna stagnacija, posle koje je kom-
ponovao liturgiju. Biograf tu stagnaciju obja{wava
neda}ama bra~noga `ivota, jer ga wegova biv{a supruga
nije umela dovoqno da razume. Kompozitor je imao da
spremi jednu sopranistkiwu za izvesno solo u jednoj
svojoj kompoziciji. To je spremawe ne{to podu`e
trajalo i, na kraju, sopranistkiwa izgleda da je
dobro shvatila solo, ali ga kompozitorova `ena
nije shvatila. I mesto aplauza i kite cve}a, {to je
sopranistkiwu o~ekivalo na koncertu, kopozi-
torova je `ena, na glavnoj probi, razbila o wenu
glavu nov novcat ki{obran. I posle toga slu~aja, a
usled toga {to ga supruga nije dovoqno razumela,
nastala je ona stagnacija u kompozitorovoj aktivnosti,
posle koje je komponovao liturgiju, i to ne toliko iz
ose}awa pobo`nosti koliko {to je sudijama
duhovnoga suda, prilikom brakorazvodne par-
nice, dao re~ da }e komponovati novu liturgiju
ako spor u wegovu korist re{e.
Eto, tako se kroje haqine velikih qudi; eto,
tako se pi{u biografije u kroja~kim radwama
za izradu biografija. I to je dobra strana tih
biografa, koju istorija kwi`evnosti prili~no
iskori{}uje, ali ti biografi imaju i jednu
r|avu stranu, koju po{to poto treba suz-
biti ili je bar onemogu}iti. Ti
biografi, naime imaju obi~aj da se
posle smrti koga poznatijeg
~oveka uvuku u wegovu ku}u i
sa jednom policijskom
BIBLIOTEKA PUSTOLOVINE Autobiografija
7
�� spartanska
kraqica Leda
- po helenskommitu veoma le-pa `ena spar-tanskog kraqaTindareja. U wuse zaqubio Zevs,koji je sa womodr`avao odno-se pretvoren ulabuda. Mnogislikari i vaja-ri inspirisanisu tim mitom.
�� liturgija
je najva`nijebogoslu`ewe upravoslavnojcrkvi, slu`babo`ja. Ovde se,me|utim, mislina muziku kojase izvodi naliturgiji.
�� utija je sta-rinska napravaza gla~awe rub-qa, odela i sl.,tj. pegla. (Na fo-tografijama sustare utije (peg-le) kakve su bi-le u to vreme.)
ˆ
8
8BIBLIOTEKA PUSTOLOVINE Autobiografija
�� {kolska sve-
doxba je svedo-~anstvo, pisme-no uverewe opostignutom us-pehu koje {kolana kraju {kolskegodine izdajeu~eniku.
revno{}u ispreturaju mu fioke i sve hartije i harti-
jice koje se po ku}i nalaze. No i to im je malo, ve}
razviju pravu sudsku istragu, te po~nu po celome svetu
pribirati pokojnikova pisma, {kolske svedoxbe,
priznanice i sva druga dokumenta, pa ih zatim, sa ist-
rajno{}u jednoga pasioniranoga islednika, de{i-
friraju, komentari{u, obja{wavaju, obr}u re~i, pre-
me}u re~enice i, na kraju krajeva, na osnovu novih
podataka, tako izmoluju pokojnika i tako prevrnu bio-
grafiju, koja je dotle bila napisana, da biv{a bi-
ografija li~i prosto na prevrnut kaput, sa grudnim
xepom koji je s leve strane grudi pre{ao na desnu, sa
novom somotskom jakom i sa novom postavom. Jer vaqa
znati da te biografske kroja~ke radwe ne kroje samo
nove biografije, ve} vr{e i sve ostale poslove: prera-
|uju stare, peglaju, vade fleke, prevr}u ih i krpe tamo
gde se na kojoj biografiji pojavila rupa.
Ja se, na primer, se}am biografije jednoga na{eg za-
slu`nog ~oveka, priznatoga nau~nika, profesora Sto-
jana Anti}a, koja je u svoje vreme bila sasvim uqudno na-
pisana i koju je, kao {to sam ~uo, i sam pokojnik, dok je
bio `iv, pro~itao u jednom kalendaru i nije se bunio
protiv we. Po toj biografiji, pokojnik se rodio 1852.
godine u Petrovcu, od majke Angeline i oca Miqka, koji
je bio sviwarski trgovac. Stojan je svr{io osnovnu
{kolu u Petrovcu, ni`u gimnaziju u Po`arevcu, vi{u i
Veliku {kolu u Beogradu. Kako je po struci bio prirod-
wak, to mu je odmah, ~im je postao nastavnik,
dodeqeno da predaje nema~ki jezik i gimnas-
tiku, i u tom pravcu je razvio toliko svoju
delatnost da je ~ak i izradio jednu iscrpnu
nau~nu studiju o tragovima srpskih re~i u
sanskritskom jeziku.
Na dvadeset godina docnije, po{to su se
biografi do~epali raznih wegovih privat-
nih pisama, ja sam na osnovu "novih podata-
ka" ~itao sasvim drugu i druga~iju wegovu
biografiju. Po toj novoj biografiji, poko-
jnik se nije zvao Stojan, nego Spira; on je
pogre{no nosio prezime Anti}, jer wegovo
je prezime u stvari Nikoli}. Wegova se maj-
ka nije zvala Angelina, jer mu je to bila ma-
}eha, ve} Marija; wegov se otac nije zvao
Miqko, ve} Mijat, i nije bio sviwarski
trgovac, ve} pop. Pokojni se Spira nije ro-
dio u Petrovcu, u po`areva~kom okrugu, ve} u
Rekovcu, jagodinskom okrugu; ni`u gimnaziju
nije u~io u Po`arevcu, ve} u Jagodini;
�� kalendar
ovde ozna~avakwigu ili ~aso-pis koji izlaziobi~no jednomgodi{we i sa-dr`i zabavnideo, ali i nizrubrika popu-larnih u narodu(lekarske, kuli-narske, poqo-privredne idruge savete,pregled va{ara,crkvenih praz-nika i dr.). Naslici je naslov-na strana jednogkalendara iz1879. godine.
9
Veliku {kolu nije u~io u Beogradu, jer je svr{io ratar-
sku {kolu u Kraqevu. Kao nastavnik nije predavao ne-
ma~ki jezik i gimnastiku, ve} hri{}ansku nauku i
notno pevawe. Pokojnik nije pisao studiju o tragovima
srpskih re~i u sanskritskom jeziku, ve} o uticaju {uma
na klimatske odnose.
Mene, verujte, ne bi iznenadilo kada bi ti biogra-
fi, na osnovu podataka koje su sabrali iz pisama i dru-
gih svojeru~nih napisa, koji bi zaostali iza smrti
koga velikog ~oveka, utvrdili da pokojnik uop{te nije
ni postojao. Jer, mo`ete misliti {ta su sve ti biogra-
fi kadri prona}i u privatnim pismima pokojniko-
vim, a naro~ito u onima koja je pisao dok jo{ ni sam
nije slutio da }e biti veliki pokojnik. Jer, kad ve} ne-
ko postane veliki ~ovek, on onda, razume se, i svoja
privatna pisma ude{ava tako da bi se mogla objaviti,
otprilike kao {to se `ena koja je stekla priznawe da je
lepa ude{ava da bi tome i odgovorila. ^itao sam tako,
na primer, pismo jednog velikog ~oveka, akademika,
koji je od svoga kirajxije tra`io nepla}enu kiriju.
Veliki je ~ovek u pismu svome kirajxiji pisao kako je
`ivot sa svoje materijalne strane odista odvratan,
kako dnevne brige zamaraju velike du{e i jo{ puno
drugih aforizama o `ivotu, a sve s obzirom na eventu-
alno {tampawe toga pisma. Kad je tako napisao puno
ru`nih stvari o `ivotu, pre{ao je na frazu: "ali pos-
toji izvestan red stvari u `ivotu koji se ne da izbe}i"
i, na osnovu te fraze, tra`io je od kirajxije
tromese~nu du`nu kiriju. Razume se da je kiriju dobio
tek kad je sreo li~no kirajxiju i usmeno ({to se ne
mo`e {tampati) mu opsovao sto bogova i popretio da
}e ga kao ma~ku isprebijati.
Drugi jedan veliki ~ovek, iz obazrivosti da mu se ne
{tampaju pisma posle smrti, zavr{avao ih je uvek fra-
zom: "Molim da mi po pro~itawu ovaj list hartije vra-
BIBLIOTEKA PUSTOLOVINE Autobiografija
9
�� sanskrit
(sanskrt) jejezik indijskeklasi~ne kwi-`evnosti od500. godine pren. e. do 12. veka;verovatno naj-stariji indoev-ropski jezik.
�� kirajxija jeonaj koji stanujeu tu|oj ku}i i zato pla}a kiriju.
�� Velika {ko-
la je imala trifakulteta iliodelenija: fi-losofijski, teh-ni~ki i pravnii u vreme kadaje Nu{i} biowen studentprava sva trifakulteta tra-jala su po ~eti-ri godine. U~e-we na fakulte-tima bilo je po-deqeno po gra-nama srodnihnauka. (Na slicije Kapetan-Mi{i-no zdawe, neka-da{wa Velika{kola, u kome sedanas nalazirektorat Beograd-skog univerzite-ta. (Fotografijaje snimqena oko1865. godine.)
cmyk
Najve}i srpski humoristi~ki pisac: "Sumwivo lice", "Gospo|a ministarka", "Narodni poslanik", "Mister dolar" i dr. Ro|en je u Beogradu, detiwstvo proveo u Beogradu i Smederevu. Napisao je mnogo kwiga, ali je ova najsme{nija. Govori o wegovom `ivotu, od ro|ewa do `enidbe.
Urednici u "Kreativnom centru", radili su na prikupqawu dokumenata i pisawu tekstova na marginama i u "Pustolovnom dodatku" kwige.
Dok je dizajnirala unutra{wost kwige, bilo joj je pustolovno izme|u teksta i ilustracija.
Daroviti ilustrator iz Beograda. U ovoj kwizi hteo je da pro~ita Nu{i}a izme|u redova i da se ma~uje sa wegovim smehom.
�
^itawe kwiga iz na{e bibliotekePustolovine mo`e da bude prava
pustolovina.
Za{to?
Zato {to su to najlep{a
kwi`evna dela.
Zato {to se u wima putuje kroz
vreme i razne krajeve.
Zato {to se susre}u zanimqive
li~nosti i doga|aji.
Zato {to se slikovito upoznaje
kultura i mudrost naroda.
Zato {to se u wima otkriva lepota
i bogatstvo jezika.
Zato {to se zaviruje u `ivot
i radionicu pisca.
Zato {to se tu naziru i novi
pustolovni putevi.
Top Related