Zvona 4 2014

Stan Uskr_s!Stan Uskr_s!GODINA: XX, BROJ: 4, travanj 2014., CIJENA: 10 kn, ISSN:1332-4640

LIST AKOVEKIH UPA

3LIST AKOVEKIH UPAtravanj 2014.

RIJE UREDNIKA

Dragi itatelji Zvona!Nije lako nai primjereni oblik ri-

jei koji bi mogao opisati radost Uskrsa. Crkva slavei ovaj dan sveano pjeva u vazmenom hvalospjevu: Nek uskli-kne... sad. I kao to ne postoji u sve-miru nikakva analogija dogaaja kojega slavimo, tolika bi trebala biti i koliina naeg ushita zbog ovog natpovijesnog dogaaja. Taj dogaaj toliko radikalan i toliko nov da nije mogao biti samo utje-ha tunih uenika koji su htjeli nastaviti djelo svoga Uitelja. Naime, ne radi se samo o povratku u ivot, nego o posve novom ivotu. ivotu koji proizlazi iz Boje stvaralake moi i njegova gos-podstva nad svim to postoji.

Upravo zato, za nas krane, na-kon Uskrsa svijet izgleda potpuno druk-ije nego li prije njega. On nije samo suzna dolina, mjesto borbe za opstanak, nego u punom smislu postaje priprava za Nebo. Sve ono to ovjek i svijet ne mogu samom sebi dati, otvara se u snazi i otajstvu uskrsnua Isusa Krista. Raspe-ti je Uskrsnuli! Svojom rtvom prekinuo je lanac nasilja i unitio je gospodstvo smrti nad ovjekom.

Vjerovanje u injenicu i snagu Uskrsa jest naa temeljna odrednica. Bez vjere da je Isus uskrsnuo ne moe-mo se zvati kranima. Prva propovijed jest upravo navjetaj Uskrsa. Vjera u uskrsnue potrebna je kako u deklarativ-noj, tako i na praktinoj razini. Kranin javno priznaje Krista Uskrsloga. Prak-tino prihvaanje Uskrsa jest svijest da se u svakom dobrom djelu, rtvovanoj ljubavi, nalazi sjeme otajstva uskrsnua. Svako ostvareno zajednitvo postaje na-

govjetajem onog vjenog zajednitva koje postaje naa perspektiva upravo nakon uskrsnua Isusa Krista.

Uskrslog Krista susreemo u nje-govoj zajednici, a prepoznajemo Ga i u brai i sestrama. Osobit je pak susret s Uskrslim u Svetoj priesti. Naime, klica vjenoga ivota, po kojoj smo suukopa-ni i suuskrsnuli s Kristom, posaena je u nae srce po sakramentu Krsta i razbuk-tava se svaki put kad blagujemo Tijelo Kristovo. Uskrsli tada biva u meni, on je onaj koji osnauje moje srce duhom svo-je ljubavi. Hrana Tijela i krvi ini otajstvo uskrsnua djelatnim u nama. Bez te hrane ne mogu ivjeti, a i sve ono to deklara-tivno priznajem postaje samo bijedna slika. Krist uskrsli jest onaj koji djeluje! Novo stvaranje, kako su stari zvali Uskrs, poinje u preoblikovanju koje se dogaa u blagovanju. To je neto najljepe to si moemo poeljeti estitajui Uskrs.

Sv. Pavao u poslanici Rimljanima pie, da kao to je Krist za sve nas umro i slavom Oevom uskrsnuo, tako i kra-nin po krtenju postaje sudionikom Kri-stova vazmenog otajstva te zajedno s nji-me sudjeluje i u novosti ivota (Rim 6,4). Na taj se nain i na Kristovim vjernicima oituje djelovanje slave Oeve. Ova no-vost ima i posljedice u svakodnevnom ivotu. Na je stari ovjek zajedno s njim raspet da onemoa ovo greno tijelo te vie ne robujemo grijehu (Rim 6,6). Kr-anin je tako postao slobodan ovjek: slobodan od grijeha i slobodan od smrti. U toj slobodi treba i ivjeti. Sjedinjeni se Kristom u uskrsnuu, i kranin nad-vladava smrt. O smrti sv. Pavao kae u svojoj ispovijesti vjere da e biti obeskri-jepljena kao posljednji neprijatelj (1 Kor 15,26). To je konana Kristova pobjeda u svakom vjerniku, a podrazumijeva i po-bjedu nad grijehom (Rim 6,9-11).

estitka GradonaelnikaDrage akovanke, dragi akov-

anci, potovani itatelji Zvona!Obasjani uskrsnom svjetlou i

osnaeni ljubavlju koja je pobijedila na kriu, neka nam ovo vrijeme bude poticaj da inimo dobro drugima, iskreno se pri-dravajui temeljnih kranskih vrednota koje oplemenjuju na ivot.

Moja Uskrnja estitka namije-njena ponajvie vama koji u ovo Uskrsno vrijeme trebate iznimnu snagu i hrabrost kako bi vratili vjeru u bolje sutra. U sva-kidanji ivot ispunjen potekoama, bojaznima, nesigurnostima, nemirima srca i unutarnjim ranama unesimo nadu i darujmo oprost sebi i onima pored nas. Krenimo putem bez odustajanja, putem povratka i pouzdanja u svjetlo i istinu. Postanimo dar i darujmo se radosno svo-joj obitelji, svojim susjedima, prijatelji-ma, poznanicima, a naroito potrebitima. Dar nije samo ono materijalno ve osmi-jeh, mir, zagrljaj, strpljenje, izgovorena i sasluana rije ili tek dodir ruke na rame-nu. Budimo novi - topliji, iskreniji i blagi.

Svim itateljima Zvona, kao i svim graanima akovca od srca elim da Uskrs i uskrsno vrijeme provedu u miru, pratanju, zajednitvu, obiteljskom druenju, blagoslovu i srei. Neka Uskrs, kao blagdan mira i nade, ispuni naa srca ljubavlju i podari nam snage da ustraje-mo u dobru i nadvladamo sve potekoe koje su pred nama.

Gradonaelnik Stjepan Kova

ZVONAList akovekih upa

Godina XX. Broj 4 travanj 2014. g.Nakladnik:

UPA SV. NIKOLE BISKUPA, AKOVECwww.ofm.hr/zupa_cakovec/

Adresa Urednitva:FRANJEVAKI SAMOSTAN

akovec, Franjevaki trg 1Tel.040/312-806 Fax.040/310-315

Poslovni RN: 2340009-1116012145 PBZUreivaki odbor:

uro Bel, Stjepan Dami, p. Drago Brglez, Pavao Jurinec, s. Miljana Marui,

s. Vlatka DujmoviGlavni i odgovorni urednik:

p. Stanko BelobrajdiRedaktura:

p. Anelko Rakhel i p. Marko PustiekLektura: Nataa Kralj

Gra ki urednik: Matija HranjecTisak i uvez: IPK - Letis

Naklada: 1100 [email protected]

([email protected])

p. Stanko

Ovim mislima svim itateljicama i itateljima Zvona, SRETAN USKRS I OBILJE BLAGOSLOVA OD USKRSLOG SPASITELJA, ele svi franjevci i asne sestre koji ive u djeluju u ovome gradu.

Klica vjenoga ivota

4 LIST AKOVEKIH UPA travanj 2014.

U ARITU ZBIVANJA

Pismo biskupa Zagrebake crkvene pokrajine roditeljima

krizmanika

Dragi roditelji krizmanika!

I.

Obraamo vam se u radosti to se vae dijete na lazi u pripremi za pri-manje i za slavlje sakramenta svete po-tvrde. Sveta potvrda je jedan od triju te meljnih sakramenata kranske inici-jacije, uvoe nja u kranstvo. Krtenje, potvrda i euharistija su tri dara, tri sa-kramenta koji ovjeka pritjelovljuju Cr-kvi i oslobaaju ga od vlasti zla i smrti. Vjeruje mo da ste i sami osjetili da im vie prostora otvo rimo za Boje djelo-vanje, tim vie nam je darovan vei mir i zadovoljstvo.

Vae dijete, potovani roditelji, po Bojemu daru ivota, trajno pripada vama, ali i vi njemu. Zato vam se obra-amo, mislei i na kumove i na prijatelje te na sve koji su u odgojnom i obrazov-nom hodu s vaom djecom. Pozivamo vas da surauje te sa upnikom, upnim vikarom i katehetama, s odgovornima u upi u raznim vidicima pripreme. Zajed-no ete lake pronai prikladne puteve i rjeenja za mogue potekoe.

IIDragi roditelji, ne zaboravite da

ste vi prvi kate hete i odgajatelji u vjeri svojoj djeci. O vaoj odgo vornosti ovi-si velikim dijelom uspjeh pripremanja za svetu potvrdu. Da bismo to pojasni-li, navodimo nekoliko konkretnih pita-

nja u kojima je vano da kao roditelji ostvarite svoju ulogu i pomognete od-govornima u upi.

1. Najprije vas molimo da svojoj djeci oitujete ne samo pristanak, svo-ju suglasnost da sudjeluju u programu pripreme u upi, nego ih i sami potiite, pratite, razgovarajte s njima, oitujte da je to i vaa radost, a nadasve - molite za njih i s njima. Ne do pustite da djeca osjete da ste ravnoduni ili pak, ne daj Boe, da im prijeite odlaske na svetu misu, na kateheze, ili da vam nije stalo do aktivnosti koje se nude u upi.

2. Vjerniki odgovorni roditelji pazit e da dije te redovito pohaa vje-ronauk u koli, koji je jedan od uvjeta za primanje sakramenta svete potvrde. Naime, ne moemo govoriti o ozbiljno-sti, o svetosti, a da se s druge strane ta ozbiljnost zanemaruje. Ako bi se dogo-dilo da tko ispie dijete s vjeronau ka, tada e se primanje sakramenta odgo-diti do is punjenja uvjeta koje odreu-je dijecezanski biskup. Ispisivanjem djeteta s vjeronauka vi preuzimate i odgovornost to e sveta potvrda biti odgoena. Ujedno napominjemo da je uz pohaanje kolsko ga vjeronauka za primanje sakramenta obvezna priprava u upi - upna kateheza.

Zato elimo jasno rei da u slu-ajevima kad ne budu ispunjeni uvje-ti za svetu potvrdu, iz odgovornosti prema Crkvi i njezinu poslanju nee biti dano doputenje za primanje toga sakramen ta. Suprotni postupci bili bi grubo nepotovanje obveza koje su crkveni slubenici duni izvrava ti. U sluaju odgode ne radi se ni o kakvoj kazni, nego o ponudi i mogunosti za dodatno vrijeme formacije kandidata.

3. Nadalje, dobro nam je poznato da u toj dobi treba mudro uskladiti kol-ske obveze i izvankol ske aktivnosti, ali pritom treba paziti da vjera i vjerski od-goj ne dou na zadnje mjesto. Primjeu-jemo, naime, da ponekad dolazi do nes-porazuma, osobito glede portskih vjeba i drugih programa. Ako se gdje primijeti stanovita kolizija, potrebno je o tome ve na poetku kolske godine razgovara ti sa upnikom, kako bi se s pribliavanjem dana slavlja svete potvrde izbjegle neu-godnosti zbog ne primjerenih zahtjeva, koji ne mogu biti ispunjeni.

4. Roditelji su pozvani ve od najranije dobi, a osobito u vremenu pri-preme za sakramente, dje cu uiti pri-padnosti upi, razvijati njihovu svijest o vanosti upne zajednice i pomoi im pri uklju ivanju u pojedine upne sku-pine i djelovanja.

5. U pripremi za svetu potvrdu vi roditelji ima te vanu ulogu u biranju kume ili kuma za svetu potvrdu, vodei rauna o crkvenim propisima. Bilo bi najbolje kad bi kumovi na krizmi bili krsni kumovi. Ako to nije mogue, neka se kumovi iza biru prema kriteri-jima koje odreuje Crkva.

Da bi tko bio kum ili kuma, po-trebna je pri kladnost za praenje po-tvrenika: a) kumovi na svetoj potvrdi mogu biti samo pripadnici Kato like Crkve koji su primili sakramente inicija-cije: krsta, potvrde i euharistije; b) kum/kuma ne moe biti netko tko je samo civilno vjenan, nego mora biti i crkve-no vjenan; c) kum/kuma ne moe biti netko tko je rastavljen i ponovno civilno vjenan ili ivi u izvanbranoj zajedni-ci; d) kumovi trebaju ivjeti u skladu s katolikom vjerom i crkvenim naukom.

6. Osobito je vaan odgoj za po-naanje u liturgijskome prostoru - crkvi, a taj odgoj posebno mogu i trebaju pro-micati roditelji i kumovi. Crkva je pro-stor poseban i uzvien, zbog svetosti do-gaaja i stvarnosti s kojima je povezan. U njemu se ne smi je ponaati kao u dru-gim prostorima, nego uvijek s dunim potovanjem pobonosti i poniznosti, ra dosti i osjetljivosti.

7. Jedna od pojava s kojom se susreu pastoralni djelatnici jest i nain odijevanja krizmanika, ku mova, ali i drugih vjernika za to slavlje.

Kao roditelje vas molimo da vo-dite brigu o smislu slavlja, koji se treba odraavati u svemu, pa tako i u odije-vanju. Tomu slavlju ne prista ju ni skupa odijela, niti rasko, a posebno su nedopu-


U ARITU ZBIVANJA

hvalnosti jaaju svoju povezanost, ali opet napominjemo da je vano izbjei bilo kakvo pretjerivanje.

10. Za trokove pripreme slavlja upnik smije traiti iskljuivo doprinos koji je odreen crkve nim taksovnikom. A u skladu s praksom Crkve, oni ko-jima to predstavlja nancijske tekoe tre baju biti osloboeni toga doprinosa.

11. to se tie ostalih pitanja, o njima se mogu dogovoriti roditelji me-usobno, ali to nisu za htjevi Crkve. u-pniku pripada mjerodavnost da, potujui kriterije za snimanje liturgijskih slavlja, meu predloenima ili ponuenima sni-mateljima dopusti tko e biti zaduen za tu slubu, tako da bude zaduena jedna snimateljska tvrtka ili osoba. Glede same

stivi oni naini odijevanja koji vrijeaju krjepost ednosti i dostojanstvo ljudsko-ga tijela. Nain odijevanja je svakako jedna od toaka za raspravu na susretima sveenika i kateheta s ro diteljima.

8. Osim odijevanja postoji jo jed-no podruje koje moe zavriti u protur-jeju sa smislom sakramenta potvrde, a to su darovi za krizmanike. Ovim svojim pi-smom jasno dajemo na znanje da se proti-vimo skupim darovima. Sve to naruava skromnost i smislenost darova neka bude otklo njeno iz ozraja svete potvrde.

9. Ta skromnost neka bude vidlji-va i u pripre manju obiteljskih i rodbin-skih slavlja i blagovanja nakon slavlja svete potvrde. Lijepo je da se obitelj i rodbina nau zajedno, da u veselju i za-

USKRSNA ESTITKA UPANA MEIMURSKE UPANIJE

Uskrs je najvei kranski blagdan, blagdan koji svim vjernicima, ali i onima koji to nisu, alje poruku da je novi, drugaiji ivot mogu, te da naa svakodnev-na djelovanja imaju neki vii smisao i svrhu. Uskrs je blagdan kad, okupljajui se u obiteljima, njegujemo stare obiaje, poput bojanja jaja, zajednikog blagovanja i e-stitanja. I konano, on se poklapa i s poetkom proljea, odnosno ponovnog buenja prirode.

Ta simbolika novog poetka i dubljeg smisla naeg i-vota, navodi nas da iz iskustva uimo te da s nadom gledamo u budunost. A to je ono to nam je u ovim vremenima, kad gubimo povjerenje u druge i kad sa strepnjom gledamo u bu-dunost, potrebno. Nama kranima Isusovo uskrsnue znai da Boja ljubav moe promijeniti na ivot te da smo zahva-ljujui Njemu spaeni, dok onima koji nisu vjernici, znaenje Uskrsa omoguava da zajedno s nama krenu u smjeru ljepe-

organizacije, kasnijega nabavljanja sni-maka i plaanja, neka se dogovore sami roditelji. Napominjemo da obveza doli-nog odije vanja vrijedi kako za krizmani-ke i kumove, tako i za snimatelje.

III.Brao i sestre, Gospodin nam je

rekao da o vjek ne ivi samo o kruhu, a suvremenost poka zuje da se naa drutva moraju boriti protiv razli itih ivotnih za-stranjenja, koja su nastala zbog pogrjenih usmjerenja, pokuaja samoostvarivanja ovjeka bez Boga, nepotovanja prema otajstvu ivota. I toliko puta osjeamo da nam nedo staje oduevljenja, snage po-mou koje moe rasti stablo s duhovnim i moralnim plodovima. Ta je snaga Duh Sveti. Pomozite svomu sinu, svojoj keri podravati to svjetlo, koje nije osloboeno prijetnja utrnua. To ete moi samo onda ako se i sami pokuate svakoga dana otva-rati Bojemu Duhu. Njegovo je djelovanje udesno i ne prestaje obogaivati ljudska srca i preobraavati zajednice.

Radujemo se vaoj spremnosti i nesebinosti da obeanja koja ste na krte-nju svoje djece dali Bogu i Crkvi sada is-punjavate. Neka nam svima Gos podin pri-tjee u pomo i neka vas svojim Duhom prati! Zazivamo na sve vas i vae obitelji, osobito na vau djecu koja se pripremaju za svetu potvrdu, obilje blagoslova i mira.

Na prvu korizmenu nedjelju,9. oujka 2014.

Svi biskupi Zagrebake metropolije

ga, ugodnijega i svrsishodnijeg ivota. Smatram da je upravo u tome smisao i jedna od najveih vrijednosti ovog blagdana, njegovog znaenja i poruke.

Za Uskrs emo se ponovno okupiti sa svojim obite-ljima i to je prilika da se posvetimo jedni drugima. Tijekom godine, zbog raznih obveza za to nemamo vremena, a blag-dan je vrijeme kad moemo i trebamo razgovarati sa svojim blinjima te ponovno podijeliti ono to je dobro te zajedno rijeiti ono to nije. Zajedno s njima prisjetit emo se i nekih starih obiaja koji su dio nae zajednike prolosti i koji ine na identitet. Njihovo uvanje i prenoenja na nove narataje jamstvo je nae opstojnosti, ali i zajednitva.

I na kraju, iako Uskrsom zavrava vrijeme odricanja, Isusov nauk ui nas da su skromnost, umjerenost i radinost vrline te da tako moramo ivjeti cijele godine. Stoga, pridra-vajui se njih, zajedno ovaj svijet i na kratki ivot na njemu inimo ljepim i boljim.

Svim itateljicama i itateljima Zvona elim Sretan i bla-goslovljen Uskrs!

Matija Posvec,upan Meimurske upanije


O TOME RAZMILJAMO

SVRHA RIJEISvrha rijei je da posreduju mi-

sli, a kad se misli shvate rijei se za-boravljaju. Stoga me se dojmilo kad je na gvardijan fra Stanko nedavno na nedjeljnoj Sv. misi, proitavi Evanelje prije propovijedi rekao kako bi bilo najkorisnije dobro saslu-ati Boju rije i ne govoriti nita, jer izvorna Kristova rije najbolje govori sama za sebe i nita joj ne bi trebalo dodavati ni oduzimati. Zaista, Krist je naa hrana, Kruh ivota, Dobro i Ljubav sama. U Njemu je sve mudro, a istovremeno sve jednostavno, u do-broti je dua slobodna i ima iskustvo radosti i pjesme i zato pjeva;

ivi u ljubavi jer ba svaki novi dan u Boji dlan je ucrtan.

Uzmi kri i nosi ga, to je put ovjeka do neba.

Uzmi kri i nosi ga, put u raj nije po-sut ruama.

Ne lai, ne kradi, moli se i radi,prii i pomogni, nikom ne odmogni.Pjevaj o slobodi i neka Bog te vodi,

put je samo jedan, biti Njega vrijedan.Rajska rije od zlata otvara nam

vrata.

MILOSNO VRIJEME KORIZMEKroz ovu korizmu, itajui

Evanelje pokuavali smo biti blie

Isusu koji je na uzor, koji se Bogu Ocu jedinome klanja i njemu jedi-nome slui. On je na prvom mjestu i vaniji od bilo ega zemaljskog i Nje-ga se ne iskuava.

Preobraeni Isus na Gori do-biva potvrdu s Neba:Ovo je sin moj ljubljeni, sluajte ga! Njega koji je pravi Bog i pravi ovjek, koji zahvaa svaki segment ljud-skog ivljenja. Ta slika Krista kojeg Nebo potvruje, jest slika svakog ovjeka koji u svojim patnjama ima snage vjerovati i u vlastitoj se slo-bodi otvoriti svom Spasitelju.

Preko Samarijanke upoznaje nas s izvorom vrela ive vode, a to je sam Bog. Jeruzalemski slijepac koji je progledao postao je glasnik koji je Krista javno predstavio jer mu je promijenio ivot i dao novi poetak. Nasljedujui Isusa u njegovu etrde-setodnevnom boravku u pustinji i ove smo godine dobili novu priliku u to milosno vrijeme da se obratimo, pre-vladamo kunje i odriemo se grijeha.

S VJEROM I PJESMOM KROZ IVOT, UMIRANJE I SMRT

Vjerujem da vrijeme kada Bog pozove k sebi nekog iz nae zajednice krana nije sluajno i da nosi puno simbolike i znaaja. U korizmenom vremenu, dominantne ljubiaste boje

koja nam poruuje da smrt nije kraj nego uranjanje u neistraeno pro-stranstvo Bojeg mira, preminula je u Gospodinu lanica naeg enskog zbora Terezija Bratinak. Njen spro-vod jasno je izrazio vazmeni znaaj kranske smrti i javno svjedoenje i ispovijedanje zajednitva s Uskrslim. Fra Venancije Mihaljevi nadahnuto je kao predvoditelj sprovodnog bo-gosluja naglasio kako je lako na-vijetati Evanelje s onima i za one koji to razumiju, koji su sjedinjeni u vjeri, enji i nadi, u mislima i srcu. Otpjevanim pjesmama; O daj mi sna-ge Boe moj, Milost, Boe milostivi, Kao kouta, Sv. Cecilija, koje je i po-kojnica jako voljela i esto pjevala, iskazale smo doivljavanje svoje vje-re kao ono to ivot ini uistinu boljim i kvalitetnijim. Terezija je nesebino koristila svoj glas, kao Boji dar ko-jim se rado sluila iz zahvalnosti to ga je i sama primila. Uza sve ivotne kunje nije prestala vjerovati Bogu i njegovim nakanama. Znala je prepo-znati vrijednost trpljenja i umiranja sebi u velikim, ali i malim, svakod-nevnim ivotnim situacijama. Za nju je samoostvarenje bilo tek plod ljuba-vi za druge. Vjerno je svjedoila da onaj tko neto vrijedi, ne ivi za svoj uitak, a da najbolji dio ivota ovje-ka jesu ona bezimena, nezapamena djela dobrote i ljubavi. Stoga to nije bio samo gubitak osobe, nego i nada da emo se skupa opet nai u Bojem kraljevstvu, a da na svemu to jesmo i imamo poiva i sjena smrti.

Marija Tuksar


KATEKIZAM KATOLIKE CRKVE

OPINSTVO SVETIH

Ispovjedivi da vjerujemo u svetu Crkvu katoliku, Apostolsko vjerovanje dodaje opinstvo svetih. Crkva je opinstvo svetih.

Budui da svi vjernici tvore samo jedno tijelo, dobra se jednih priopuju drugima. Treba doista vje-rovati da u Crkvi postoji zajednitvo dobara. A najvaniji je lan Krist, jer je glava. Stoga Kristovo se dobro priopuje svim lanovima; to biva po sakramentima Crkve. (sv. Toma Akvinski). Budui da Crkvom rav-na jedan te isti Duh, sva dobra koja je primila nuno su zajedniko dobro. (Rimski katekizam).

Izriaj opinstvo svetih, ima stoga dva, usko povezana znaenja: zajednitvo u svetim stvarima i zajednitvo izmeu svetih osoba.

I. Zajednitvo duhovnih dobaraU prvoj jeruzalemskoj zajedni-

ci, uenici bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajednitvu lomljenja kruha i molitvama (Dj 2,42).

Zajednitvo vjere. Vjera vjer-nika jest vjera Crkve primljena od apostola, ivotno blago koje se dije-ljenjem poveava.

Zajednitvo sakramenata.

Plod svih sakramenata pripada svim vjernicima. Sakramenti, napose kr-tenje koje je poput vrata kroz koja se ulazi u Crkvu, jesu svete veze koje ih sve ujedinjuju i povezuju s Isusom Kristom. Opinstvo svetih oznaava to zajednitvo sakramenata.

Zajednitvo karizmi. U opin-stvu svetih Duh Sveti dijeli meu vjernicima svakoga stalea posebne milosti za izgradnju Crkve. Svakome se daje objava Duha na opu korist.

Sve im bijae zajedniko. (Dj 4,32). Sve to pravi kranin posjeduje treba smatrati dobrom koje je zajedniko sa svima: zato uvijek mora biti spreman i brian da priskoi u pomo onome koji nema i pomo-gne blinjemu u potrebi. Kranin je upravitelj Gospodinovih dobara.

Zajednitvo ljubavi. U opin-stvu svetih nitko od nas sebi ne ivi, nitko sebi ne umire (Rim 7,14). I ako trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi: ako li se slavi jedan ud, raduju se zajed-no svi udovi. A Vi ste tijelo Kristovo i pojedinano udovi (1 Kor 12,26-27). Ljubav ne trai svoje (1 Kor 13,5). I najmanji in koji vrimo u ljubavi do-nosi korist svima, po toj solidarnosti sa svim ljudima, ivima ili mrtvima, koja se temelji na opinstvu svetih. Svaki grijeh kodi tom opinstvu.

II. Opinstvo Crkve nanebu i na zemlji

Tri stanja Crkve. Sve dok ne doe Gospodin u svome velianstvu i svi aneli s njim i dok mu, kad jednom bude unitena smrt, ne budu podlone sve stva-ri, neki od njegovih uenika putnici su na zemlji, neki se - ostavivi ovaj ivot - iste, a neki uivaju slavu gle-dajui jasnije trojedinoga Boga kakav jest (II. vati-kanski sabor).

Zagovor svetih. Zbog toga to su s Kri-stom tjenje sjedinjeni, nebeski blaenici utvru-ju cijelu Crkvu u svetosti. Oni kod Oca ne prestaju za nas posredovati, pri-

kazujui zasluge koje su stekli na zemlji po Kristu Isusu, jedinom po-sredniku izmeu Boga i ljudi. Stoga njihova bratska briga mnogo poma-e naoj slabosti.

Zajednitvo sa svetima. Uspo-menu svetaca ne tujemo radi samoga primjera, nego jo vie zato da se sjedi-njenje Crkve u Duhu pojaa vrenjem bratske ljubavi. Jer, kao to nas kran-sko zajednitvo meu putnicima dovo-di blie Kristu, tako nas zajednitvo sa svetima zdruuje s Kristom od kojega, kao Izvora i Glave, izlazi svaka milost i ivot samoga Bojeg naroda.

Zajednitvo s pokojnicima. Poznajui dobro zajednitvo cije-loga otajstvenog Tijela Isusa Krista, Crkva putnika ve od prvih vreme-na kranstva s velikim je potova-njem njegovala spomen mrtvih i jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve da im se oproste grijesi (2 Mak 12,46), za njih je prinosila i mo-litve. Naa molitva za njih moe im ne samo pomoi, ve njihov zagovor uiniti uspjenim u nau korist.

U jedinstvenoj Bojoj obitelji. Svi koji smo djeca Boja i koji u Kristu tvorimo jednu obitelj, dok u meusob-noj ljubavi i u jednoj hvali Presvetog Trojstva meu sobom opimo, odgo-varamo bitnom pozivu Crkve (II. va-tikanski sabor). (KKC 946 - 959).


IZAK - SIN OBEANJA

Izak-jedini Abrahamov batinikU biblijsku priu o neplodnosti

Abrahama i Sare vjeto je utkana i pri-a o Sarinoj slukinji, Egipanki Ha-gari, koju ona velikoduno daje Abra-hamu za enu, ne bi li s njom imao potomstvo, kad ve ne moe sa Sarom imati sina (Post 16). Iako i na Hagarinu sinu Jimaelu poiva obeanje brojnog potomstva (16, 10; 21, 13), iako je i on Abrahamov sin te praotac brojnih arapskih naroda, Bog, ipak, usliava Sarinu elju, da sin slukinje ne smije biti batinik s mojim sinom - s Izakom (21, 10) i objavljuje Abrahamu kako e samo Izakovo potomstvo tebi ovjeko-vjeiti ime (21, 12). To je istaknuto i irokim pripovijedanjem o obeanju Izakova roenja od strane tajanstvenih posjetitelja koje je Abraham ugostio kod hrasta Mamre (Post 18).

U tom pripovijedanju stopile su se razliite predaje, pa se tako kae da se Abrahamu ukazao Jahve kod hrasta Mamre (18, 1), dok on vidi tri ovjeka koji stoje pred njim (18, 2). Dok njih trojica pitaju Abrahama za Saru, obea-nje daje samo jedan: Vratit u se k tebi kad istee vrijeme trudnoe, a tvoja ena Sara imat e sina. (18, 9s) A sve kulminira u retorikom pitanju kojim se obeskrepljuje Sarina sumnja: Zar je Jahvi ita nemogue? (18, 14)

Izakovo nesueno rtvovanjeVrhunac biblijskoga kazivanja o

Abrahamu i Izaku zasigurno je pri a o

tome kako Bog od Abrahama trai da mu kao rtvu prinese sina jedinca, Izaka, kojega je na udesan nain dobio u svojoj starosti. Ta pria, u kojoj Bog reira sretan i iznenaujui zavretak, moe se itati na dva razliita naina. Prvo, u njoj je mogue gledati snaan protest protiv rtvovanja vlastite djece u zemlji koju je Abraham ostavio, ali moda i u Kanaa-

nu, u kojem se sad nalazi. Drugo, u njoj se prepoznaje motiv kunje Abrahamo-ve vjere. Abraham naime po novno uje Boji glas: ustani i poi. To je za njega nov, nutarnji exodus, jo tei od onoga prvog, jer se ovaj put ne mora odrei samo zaviaja, ve najdraega, sina Izaka. No njegova vjera se ponovno pokazuje vrstom pa je Bog na kraju na-grauje novim obeanjem (22, 15-18). Dobro je podsjetiti da vjerovati u hebrej-skome znai vrsto se osloniti na Jahvu. Abraham se oslonio na Boje obeanje velika potomstva (15, 5) i nije se poko-lebao ni u trenutku kada je izgledalo kao da Bog sam radi protiv svoga vlastitog obeanja.

Izrael se u svojoj povijesti e-sto suoavao sa slinim situacijama, kad se inilo kao da je Bog zaboravio svoja obeanja, da je sakrio svoje lice, da je odsutan iz ivota svojeg naroda. U takvim prigoda ma Abrahamov pri-mjer bio je dragocjeno jamstvo Boje vjernosti narodu, pa je to tema mnogih Izraelovih proroka.

Izak i RebekaU biblijsko pripovijedanje o

Izakovoj enidbi utkane su mnoge te-oloke niti Abrahamova poziva, posla-nja i vjere. On koji se na Boju rije odvojio od svojeg zaviaja, stranac je u svojem novom zaviaju, u Kanaanu. Nije primio njegovu religiju ni njegove obiaje, pa ne eli da to uini ni njegov sin Izak. Zato nareuje svojemu sluzi da mu sinu dovede djevojku iz njegova zaviaja, ali ne doputa da tamo vodi Izaka (24, 2-6). Abrahamova vjernost Bogu nagraena je tako to Jahve sam njegova slugu vodi prema eljenom ci-lju i usliava njegovu molitvu te on na

studencu sretno su sree Rebeku, budu-u Izakovu enu (24, 12s.)

U prikazu enidbe i ivota Izaka i Rebeke postoje vane zajednike toke s prikazom odnosa Abrahama i Sare. I u taj prikaz ugraene su neke karakte-ristine crte iz ivota izabranog naroda Izraela i njegova odnosa prema drugim narodima. Ponajprije, i Rebeka je poput Sare nerotkinja, a Izak podsjea na vje-ru svojeg oca Abrahama: kad se obraa Bogu za pomo (25, 21). I tu je ponovno na djelu Boja svemogunost. Osjetiv-i da nosi dvojke, Rebeka se uplaena obraa Bogu, na to dobiva odgovor u kojem je sadrano budue poslanje nje-zine djece: Dva su svijeta u utrobi tvo-joj; dva e se naroda iz tvog krila odije-liti. Narod e nad narodom gospodovati, stariji e sluiti mlaemu. (25, 23)

Izak - nositelj obeanjaZa razliku od Abrahama, koji

sam mora djelovati, Izak je u Knjizi Po-stanka uglavnom samo predmet Bojeg djelovanja. Na njemu se ispunja obe-anje i on sam postaje nositelj novog obeanja. Iako je Bog ve s Abraha-mom i njegovim potomstvom sklopio vjeni savez, Izak je, ipak, izrijekom spomenut kao subjekt tog saveza: A Bog ree: Ipak e ti tvoja ena Sara roditi sina; nadjeni mu ime Izak. Savez svoj s njime u sklopiti, Savez vjeni s njime i s nje govim potomstvom posli-je njega. (17, 19) Tako je jo jednom Izraelu zajamen savez s Bogom. Osim toga Bog trajno bdije nad Izakom. Kad se ponovno pojavila glad, Bog Izaku ne doputa da poput svojeg oca Abra-hama ide u Egipat, ve mu zapovijeda da ostane u Kanaanu, da bi na njemu mogao ispuniti obeanje dano Abraha-mu (26, 3-5).

Postavi poslije vrlo bogat, ni Izak se ne spori oko prostora za svoja stada, ve se u miru dijeli od gerarsko-ga kralja Abimeleka (26, 12-16), nakon ega ga Jahve ponovno blagoslivlja zbog Abrahama, sluge svojega (26, 24). Tako se zatvara krug Bojih obe-anja i ispunjenja, kao nagrada za Iza-kovu vjernost.

Iz knjige p. Ivana DugandiaUpoznajmo Bibliju

u nakladi GLASA KONCILA

UPOZNAJMO BIBLIJU

Caravaggio: Abraham rtvuje Izaka


SAKRAMENTI

EUHARISTIJA - VRHUNAC

SVEGAPrema rijeima i vjeri Crkve eu-

haristija je izvor i vrhunac cjelokupnoga ivota vjer nika i cijele Crkve. Odatle sve izvire i u euharistiji sve nalazi svoju pu-ninu. To je najvea svetinja vjere i Crkva poziva na redovito sudje lovanje sve svo-je vjernike. Crkva nastoji omogu iti vjer-nicima po svojim slubenicima da svake nedjelje, a mnogi i ee, mogu sudjelo-vati na euharistiji. Euharistija je i punina kranske ini cijacije. ovjek vjernik kad pristupa kranstvu postaje to u pravom smislu rijei tek kad primi temeljna tri sakramenta, tj. krst, potvrdu i euha ristiju. Euharistija je na neki nain kruna toga kranskog hoda za Isusom u zajednici vjernika, tj. u Crkvi. Bez jednog od ta tri sakramenta o vjek jo nije potpuni kra-nin i valja se potruditi da to uini u vjer-nosti temeljnim krsnim obea njima.

Naziv euharistijaNaziv euharistija koji se sve e-

e uje u vjerskoj upotrebi grkog je podrijetla. Dolazi od grkoga glago-la eucharistein, to znai zahva ljivati. Vjernik je neprestano zahvaljivao Bogu za sve. Zahvaljivao je za svoj ivot. To je Boji dar. Katkada se u tijeku nevolja ivota ovje ku ini kao da je kanjen i-votom i ne prihva a sebe i svoj ivot. To je znak nevjere prema Bogu Stvoritelju i Ocu koji nas je obdario ivo tom. Sva-ko zahvaljivanje za ivot, za zdravlje, za udove tijela, za obitelj, roditelje, brau, za radno mjesto, ljude koje susreemo, za sunce i kiu, za plodove zemlje od kojih se hranimo: svako takvo zahva-ljivanje znak je vjere da je Bog Otac,

da je ovjeka u ljubavi stvorio i da ga u ljubavi uzdra va. Zato i danas vjernik zahvaljuje na osobit i ne posredan nain Bogu Ocu za svako jelo to se do nosi na stol jer u tome osjea takvu trajnu lju-bav Boju. Geste i rijei zahvaljivanja, odnosno blagoslivljanja Boga za stol i jelo na njemu sauvane su u biblijskoj tradiciji, Tako je i Isus zahvaljivao na Posljednjoj veeri za jelo i pie, za kruh i vino i zbog tih rijei uz takvu svetinju vjere vezan je i danas sve vie uobiajen naziv euharistija.

Sveta misaU hrvatskoj tradiciji nalazi se naj-

ee naziv misa, odnosno sveta misa. Pridjev svet dodaje se radi neizrecivog potovanja koje vjernici imaju prema toj tajni vjere. Naziv misa dolazi od la tinske rijei koja znai otpust odnosno poslanje. Obredno se ta rije nalazila na zavret-ku svake mise i upozoravala vjernike da je sveti in gotov, ali da sada zapoinje vrijeme kad e svaki vjer nik u svom re-dovitom ivotu pokazivati plodo ve tog ina, kad e se oitovati da vjernici svo-ju misu, svoje potovanje prema Bogu Ocu pokazu ju iskrenom i djelotvornom ljubavlju prema lju dima za koje su odgo-vorni i s kojima ive. Tada misa postaje doista poslanje. Ta je rije kod za padnog kranstva postala uobiajena i nala-zimo jc kod svih naroda i jezika koji su u zajedni-tvu s Rimskom Crkvom.

LiturgijaU tradiciji Crkve,

a osobito istone Crkve, nalazi se esto za svetu misu naziv liturgija. I ta je rije grkoga podrijetla i znai zapravo djelo na-

roda Bojega. To je konstitutivni in ko-jim se zajednica vjernika prepoznaje kao Boja i na taj nain daje Bogu svoju ast i hvalu. Liturgija na Zapadu u proirenom smislu znai svaki vjerski in kojim se Bog slavi i kojim se od Boga trai pomo i milost, ali jer je sveta misa vrhunac ta-kvoga bogotovlja, onda je taj izraz naj-prikladniji upravo za taj in vjere. Moda je kod nas najpri kladniji izraz koji odgo-vara toj staroj rijei upra vo bogotovlje odnosno bogosluje. Zato i danas katolici esto kau da idu na slubu Boju. Kod katolika istonoga obreda, tj. kod grkoka-tolika, izraz liturgija je uobiajeni naziv za svetu misu.

Spomen Posljednje veereNaziv spomen Posljednje vee-

re podsjea vjernike da je svaka misa poela s Isusovom posljednjom vee-rom, da je tu sve krenulo i da je sam Isus uenicima naredio da upravo to ine njemu na spomen. Svaka misa u svojim obredi ma u glavnom dijelu go-tovo doslovce slijedi kroniku Isusove posljednje veere, i to rijeima i gesta-ma. eli biti to vjernija tomu prvom inu, odnosno prvoj misi svijeta koja se dogodila na toj veeri. A dogodilo se neto to uenici nee nikada za-boraviti, i zato e to ostati prisutno u njihovu sjeanju. Nije stoga udo da su ustraj no nastojali da ostanu vjerni Isusovoj elji da sa uvaju spomen na tu posljednju i oprotajnu veeru s Isu-som. Njihova praksa e pokazati ve iz izvjea novozavjetnih knjiga da su oni to inili po kuama i sabirali se na lomljenje kruha. Kod mnogih prote-stantskih zajednica jo i danas domi-nira taj naziv za njihovo okupljanje subotom odnosno nedjeljom.

Iz knjige:Da radost vaa bude potpuna

p. Zvjezdana Linia


USKRS PROMOCIJA LJUDSKOGA RODA

Uskrs je povijesni blagdan do-godio se u povijesti, pa se i povijesno moe slijediti i pratiti. Ustanovljeno je: da je kamen s groba dignut, a ni-jedna ga ljudska ruka nije taknula; da je grob naen prazan, a nitko od ljudi nije odnio Isusovo tijelo; da su u grobu ostali i bili vieni: povoji, gdje lee; i ubrus, koji bijae na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu, a ljudske ih ruke nisu ni slagale, ni na odreeno mjesto stavljale. Sve je to neizbrisivo i zapisa-no za sva vremena!

Uskrs je u isto vrijeme i nad-povijestan, onostran. To je njegova prava i puna dimenzija. Kao to je na Blagovijest i Boi Sin Boji - Isus Krist - uao u ovaj na svijet; tako je na Uskrs iziao iz njega. I kao to su aneli na Boi uputili pastire, gdje e Novoroenoga nai (Lk 2,9s); tako je na Uskrs aneo uputio ene: Nije ovdje! Uskrsnu, kako ree (Mt 28,6). Uskrsnuvi, Isus iz Nazareta prodrije kroz nebesa (Heb 4,14), i postade pr-vim stanovnikom uskrsnoga svijeta. Uskrs je stoga apsolutna Boja no-vost, koja nadilazi povijest!

Pavao nam danas pie o nama. Uvjerava nas, da smo i mi suuskrsnu-li, a ne samo da je Krist uskrsnuo. Po krtenju smo uskrsnici. To podrava-mo i uveavamo ostalim sakramen-tima i krjeposnim ivotom. Zato nas Pavao potie: Ako ste suuskrsnuli s Kristom, traite, to je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Budite, to jeste! Novi ljudi! Uskrsnici! Sveti!

Ivanovo uskrsno Evanelje naj-

ljepa je promocija ene i rehabilitacija grjenik! Boi je bio najprije objav-ljen pastirima, koje su smatrali grjeni-cima, a Uskrs je najprije iskusila Marija Magdalena - neko javna grjenica (i druge ene). Pastiri su na Boi, a ene na Uskrs, rehabilitirani. Vraena im je oduzeta ast i dostojanstvo.

Uskrs je sveana promocija ljud u brau i sestre. I to je Uskrsli ui-nio po eni: Idi mojoj brai. Do tada su bili uenici, apostoli, prijatelji! Od sada su jo: i braa i sestre! Oni i mi!

VJERA JE USKRSNI DARAko je prirodno slaviti roen-

dan, imendan, onda je isto tako pri-rodno slaviti dan krtenja. Liturgijski se taj dan slavi danas - na drugu vaz-menu nedjelju. A to znai slaviti dan krtenja, kazuje nam zborna molitva.

Na zbornu se molitvu nado-vezuje ovogodinji odlomak Djel apostolskih, koji je svojevrsna abe-ceda kranskog ivota. Opisuje se, kako su krani ivjeli u praskozorje kranstva: Braa bijahu postojana u nauku apostolskom, u zajednitvu, lomljenju kruha i molitvama. Bez toga naprosto nema ni kranstva ni Crkve. Lomljenje kruha je najstariji izraz za Euharistiju, Svetu misu. Tu se udesno dogaa i slavi zajednitvo ljud s Bogom i meu sobom. Jer, sla-vei istu Kristovu rtvu, i blagujui isto Tijelo Kristovo, i sami postaje-mo Tijelo Kristovo, Crkva, opinstvo svetih. A molitva je svojevrsni produ-etak Euharistije, i znak nae ovisno-sti o Bogu. Molitva je razgovor neba sa zemljom, i ljud s Bogom u obi-nom ivotu.

Evanelje se dogaa prvoga i osmoga dana. Uskrsli donosi prestra-

enim uenicima najprije osloboe-nje od straha: Mir vama! A onda im se identi cira: Pokae im ruke i bok - ui ih da se ne moe ui u vjenu radost, dok se sve to ne pretrpi (Lk 24,26). A tada im se boina velika radost pretvorila u uskrsnu: Obrado-vae se uenici, vidjevi Gospodina.

Osmog su se dana sreli Uskr-sli i Toma. Uskrsli je danas i Tomi stvorio vjeru, kao to ju je na Uskrs bio stvorio ostalim uenicima. ak je ispunio i sve njegove zahtjeve. Divna li Isusa, koji slua i nevjernog ueni-ka! Tomi vjeru nisu mogli stvoriti ni apostoli, ni on sm, ni itko drugi na svijetu. Vjera je uskrsni dar Uskrslo-ga Gospodina!

STAZA IVOTAPoimo i mi danas u Jeruzalem

na prvu Petrovu propovijed. itajmo je i sluajmo pomno!, On, prvi papa, poinje propovijedati Jeruzalemci-ma i hodoasnicima iz Sredozemlja, kako Bog Isusa Nazareanina potvrdi silnim djelima, udesima i zname-njima. A vrhunska je potvrda - ko-joj nema ravne u povijesti - Bog ga uskrisi, oslobodivi ga grozote smrti.

Kod krtenja i kod preobraenja za nj je Bog bio rekao: Ovo je Sin moj, Ljubljeni! a sada ga je, na Uskrs, uveo u stanje konane proslavljenosti: Isus iz Nazareta sjeo je s desne Oeve!

Petra smo sluali u Djelima, sluajmo ga i u Poslanici! Prva mu je rije Otac, a posljednja Bog. Izmeu njih djelo je spasenja, koje je Bog Otac izveo po svojemu Sinu Isusu Kristu.

U evanelju uoavamo kako je uenike osobito zbunjivala svi-jest, koja se probudila u narodu: Isus

LITURGIJSKI VODI

USKRSUSKRSUSKRSDj 10, 34a. 37-43; Kol 3, 1-4; Iv 20, 1-9Dj 10, 34a. 37-43; Kol 3, 1-4; Iv 20, 1-9Dj 10, 34a. 37-43; Kol 3, 1-4; Iv 20, 1-9

3. VAZMENA NEDJELJA3. VAZMENA NEDJELJA3. VAZMENA NEDJELJADj 2, 14. 22-28; 1 Pt 1, 17-21; Lk 24, 13-35Dj 2, 14. 22-28; 1 Pt 1, 17-21; Lk 24, 13-35Dj 2, 14. 22-28; 1 Pt 1, 17-21; Lk 24, 13-35

2. VAZMENA NEDJELJA2. VAZMENA NEDJELJA2. VAZMENA NEDJELJADj 2, 42-47; 1 Pt 1, 3-9; Iv 20, 19-31;Dj 2, 42-47; 1 Pt 1, 3-9; Iv 20, 19-31;Dj 2, 42-47; 1 Pt 1, 3-9; Iv 20, 19-31;


to, to meu uenicima ima i idova i Grka; a domalo e ih biti iz svakoga naroda (Otkr 7,9). I Grci stadoe mrmljati protiv domaih idova.

Ovo mrmljanje je ipak urodilo dijalogom! Bio je to jedan od prvih dijaloga u Crkvi. Tim je dijalogom pronaeno rjeenje prihvatljivo za obje strane. Apostoli su sebi zadra-li samo ono, ega se nisu htjeli, a ni mogli, odrei - posvetiti se molitvi i posluivanju Rijei.

Dijaloko rjeenje bijae pravo proljee za Crkvu i kranstvo. Uro-dilo je divnim plodom. Rije je Boja rasla, uvelike se mnoio broj ueni-k u Jeruzalemu, i veliko je mnotvo sveenik prihvaalo vjeru.

Isus nije ostavio apostole u ne-znanju. Rekao im je i prorekao da odlazi; da e umrijeti; da e ga jedan od njih izdati; Petar zatajiti; i da sotona zaiska da ih proreeta kao penicu

Sve ih je to zbunilo i prestra-ilo. Zato ih tjei: Neka se ne uzne-miruje srce vae! i sokoli: Vjerujte u Boga i u mene vjerujte! To je vie zapovijed, nego savjet! On odlazi pri-praviti im mjesto u kui svoga Oca. A nakon toga e ponovno doi, da i njih uzme k sebi. A to je domovina i nae budunosti, ako ustrajemo u vjeri i ivljenju po njoj.

Oni u ovom meuvremenu moraju znati, da im je On Put, Isti-na i ivot... da nitko ne moe doi Ocu, osim po njemu. Tko je vidio njega, vidio je i Oca, On je u Ocu i Otac u njemu.

Na kraju im je jo nagovijestio: Tko vjeruje u mene, init e djela, koja ja inim, i vea e od njih ini-ti. I dogodilo se tako. Na trgove su iznosili bolesnike i postavljali ih na lealjkama i posteljama, ne bi li, kad Petar bude prolazio, bar sjena njego-va osjenila kojega od njih i svi bi ozdravljali (Dj 5,15-16).

Iz knjige od ovjeka do Bogap. Zlatka Papca

Isus iz Nazareta iste naravi s Bogom Ocem i Duhom Svetim; da je Gospo-din i Gospodar i svemira i ovjean-stva i neba i zemlje i svakoga od nas.

Evanelje je slikovit Isusov govor, kakav je u ono doba bio uo-biajen. U Starom zavjetu vladare su nazivali pastirima, koji tite narod i brinu se za njegove potrebe.

Ondanji bi pastiri uveer za-tvarali svoja stada u zajedniki tor. Jutrom bi svaki pastir zvao svoje sta-do, da ga vodi na pau, a ovce bi pre-poznavale glas svoga pastira i ile bi za njim.

U toj se slici dade iitati po-vijest i sudbina cijelog ovjeanstva, koje je raspreno po krugu zemalj-skom. Svi smo mi slini jedni dru-gima, iako su nam razliiti jezici, mentaliteti, kulture i civilizacije. I svi mi stanujemo pod istim nebom. K nama je Bog poslao svoga Sina, da nam bude Spasitelj, Izvoditelj i Pred-vodnik na putu u oinski dom na ne-besima. Dovoljno se ugradio u nau povijest i potvrdio - Rijeju i Djelom, ivotom i Smru, Uskrsnuem i Izli-jevanjem Duha Svetoga! Njegovo je Evanelje glas, koji ovce prepoznaju, i poziv svim ljudima, da ve na zemlji ive na nebeski nain.

NOVI IZRAEL Ovaj je svijet ljubavlju Stvo-

riteljevom sazdan i uzdravan (GS 2), kako bi se na njemu mogla udomi-ti Kristova Crkva - roena u Jeruzale-mu - i kako bi krenula na put sve do kraja zemlje. Dananjim odlomkom Djela apostolskih poinje nova epoha Crkve i kranstva. Novost je ovdje i

je prorok, silan na djelu i rijei pred Bogom i svim narodom; i drugo, ona grozota smrti, koja je to stranija, to su ga vlastiti njegovi predali na osu-du i smrt.

S tim mislima su ona dvojica putovali s Isusom, a da ga nisu pre-poznali. A On im je tumaio Pisma. Onda su razgovarali i raspravljali s Isusom, kao i mi na misi, kad proi-tamo Pisma, molimo i razgovaramo s Bogom. Molitva je druga priprava za susret s Isusom. Stoga molimo i kod kue, svuda. Kad je bilo pri kraju, ova su dvojica zavoljeli Isusa, i Isus njih. Tko moli, Isus ga voli. Na kraju je Isus sjeo s njima za stol. A oni su po-stali izlijeeni od svojih sumnj, puni vjere, radosti i sigurnosti. Stoga i nisu mogli izdrati, a da se istoga trena ne vrate brai u Jeruzalem.

DOBRI PASTIREvo nas opet u Jeruzalemu na

svretku prve Petrove propovijedi na Duhove. Petar je glasnogovornik apostolskoga zbora. On najprije ui, to treba vjerovati - dogmatiku. A onda, kako treba ivjeti - moralku. Slino je postupio i sveti Pavao pred Damaskom, kad ga je Uskrsli Gospo-din obasjao novim svjetlom. Upitao je: Tko si ti, Gospodine? (Dj 9,5); i na to mu je odgovoreno: Ui u grad, i rei e ti se, to ti je initi. A prije njih dvojice - kae nam sveti Luka - i sm je Isus tako inio i uio (Dj 1,1).

Ono. to je Petar davno pri-je Uskrsa bio ispovjedio o Isusu iz Nazareta: Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga ivoga, to je na Uskrs potvrdio Bog Otac: Bog ga je uinio Gospo-dinom i Kristom. A to znai, da je

LITURGIJSKI VODI

4. VAZMENA NEDJELJA 4. VAZMENA NEDJELJA 4. VAZMENA NEDJELJA Dj 2, 14a. 36-41; 1 Pt 2, 20b-25; Iv 10, 1-10Dj 2, 14a. 36-41; 1 Pt 2, 20b-25; Iv 10, 1-10Dj 2, 14a. 36-41; 1 Pt 2, 20b-25; Iv 10, 1-10

5. VAZMENA NEDJELJA5. VAZMENA NEDJELJA5. VAZMENA NEDJELJADj 6, 1-7; 1 Pt 2, 4-9; Iv 14, 1-12Dj 6, 1-7; 1 Pt 2, 4-9; Iv 14, 1-12Dj 6, 1-7; 1 Pt 2, 4-9; Iv 14, 1-12


Novo Selo Rok www.estra.hr

za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju

Centrala....................................040/373-700

Deurna sluba........................040/370-730

Prijava kvara (besplatni telefon)........0800/31-3111

Tajnica......................................040/373-770

Fax............................................040/373-771

Odnosi s korisnicima..............040/373-772

e-mail: medjimurske-vode.hr

www.medjimurske-vode.hr

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

DOBROINITELJI LISTA


Novo Selo Rok www.estra.hr

za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju

Centrala....................................040/373-700

Deurna sluba........................040/370-730

Prijava kvara (besplatni telefon)........0800/31-3111

Tajnica......................................040/373-770

Fax............................................040/373-771

Odnosi s korisnicima..............040/373-772

e-mail: medjimurske-vode.hr

www.medjimurske-vode.hr

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!

Sretan Uskrs!Uskrsu prethodi kri i smrt koji

su povezani s trpljenjem. To je put koji nam je pokazao Isus Krist rekavi: Ja sam Put, Istina i ivot. Put kojim tre-bamo ii Isusu. Istina koja nam poka-zuje Put i ivot kojim trebamo ivjeti da bismo stigli do konanog cilja.

Otajstvo Uskrsa na najbolji nain doarava liturgija Vazmenog Trodnevlja kroz koju proivljavamo odluujue trenutke Isusovog Vazma - od muke i smrti do pobjede kona-nog Uskrsnua.... Sve to saeto je u liturgiji Vazmenog trodnevlja, Veli-kog etvrtka, Velikog petka i Velike subote, tj. Vazma. U tim otajstvima proivljavamo sredinje dogaaje Isusova ivota, njegovu naputenost, prezrenost i odbaenost, izdaju, ali i intimne trenutke s apostolima na Po-sljednjoj veeri na kojoj ustanovlju-je Euharistiju i Sveeniki red. Tada apostolima otkriva budue dogaaje i daje obeanje Duha - koji e ih uve-sti u svu istinu! Za vrijeme Velikog petka uivljavamo se u Muku koju Isus svjesno prihvaa iz ljubavi pre-ma svim ljudima, dajui svoj ivot da

bi svi mogli imati ivot u punini.. Konano u liturgiji Vazmenog bdije-nja, najprije kroz starozavjetna ita-nja, prisjeamo se i itave povijesti spasenja koja je zapoela Stvaranjem te promatramo Boje djelovanje u po-vijesti Izabranog naroda kojega Bog vodi iz ropstva u slobodu prema Obeanoj zemlji. U novozavjetnim tekstovima rije je o Mesiji koji je obean po prorocima, koji dolazi ispuniti Pisma i izvriti sve to je o njemu pisano. U Evanelju se opisuju dogaaji Isusova uskrsnua i njegove pobjede nad smru. Napokon sudionici ove Vazmene liturgije, po-put apostola i sami bivaju zahvaeni i proeti Duhom Uskrslog Krista.

Vrijeme korizme nam je pomo-glo (ili nam je trebalo pomoi), oslo-boditi se onoga to nas navezuje na materijalno i zemaljsko da bismo svoje srce i nutrinu mogli osloboditi od svega to nas odvlai od Boga te pripremiti prostor za duhovne vrijednosti. Ovo je Otajstvo umiranja svijetu ... da bi u nama mogao uskrsnuti novi ivot pro-et Bogom. Simboliki smo to uinili

kroz vanjske znakove rtve, kroz post, odricanje i milostinju da bismo na svje-stan nain mogli suraivati s Bogom u ovom procesu obnove duha. inimo to svake godine na poseban nain u vre-menu priprave za Uskrs - iako bismo to trebali initi neprestano. Trebali bismo dopustiti Bogu da u nama djeluje i pre-obraava na ivot, da bi se moglo oi-tovati to otajstvo Bojeg ivota u nama. Osim toga i sam ivot neprestano nam donosi umiranje kroz razliite oblike trpljenja neugode i boli. Ali u svjetlu vjere vidimo da je to potrebno, da je to kri koji ne smijemo odbaciti jer nas on vodi prema uskrsnuu i ivotu u punini. O tom otajstvu nam Isus govori i potvr-uje ga primjerom svoga ivota.

Tako konano sve u naem i-votu moe imati smisao. Nita nije besmisleno i uzaludno. Sve su to po-staje naeg krinog puta koji nas vode prema uskrsnuu i jo potpuni-jem i boljem ivotu. Bog moe sve, pa i zlo okrenuti na dobro! Stoga nikada ne smijemo oajavati ili misliti da smo zaboravljeni, naputeni ili kanjeni - ako doivljavamo neto to je teko prihvatiti, to se protivi naim elja-ma i ne odgovara naim zamislima.

Ovo otajstvo Uskrsa odraa-va se u prirodi.... U proljee priroda kao da oivljava nakon privremene smrti i umiranja. U prirodi se oi-tuje ova pobjeda ivota nad smru i postaje sudionikom u tom otajstvu te nam vidljivo pokazuje kako nakon smrti dolazi ivot nepobjediv i neza-ustavljiv.... Isus Krist nam je doao to objaviti, doao nam je to rei da se niega ne bojimo, pa ni smrti. On nas hrabri i tjei da je smrt samo privre-mena i da ivot koji Bog daje uvijek nadvladava smrt.

Stoga, radujmo se ovom otaj-stvu uskrsnua koji nam daje nadu da emo i mi uskrsnuti zajedno s Kristom, da e se i na krini put zavriti te da emo zajedno s uskrslim Kristom ui u ivot koji nikada ne prestaje. Ovo svjetlo Kristova uskrsnua pomoi e nam da lake nosimo svoje krieve, s vjerom u konaan smisao i pobjedu.

USKRS

Uskrsno otajstvoOvih dana ivjet emo ponovno u ozraju Uskrsa i uskrsnog otajstva.


USKRS

Obiaji uz Cvjetnu nedjelju

GDJE JE NESTALA DRIJENKOVA

GRANICA? (PUKA?)

Cvjetnica ili Nedjelja muke Gos-podnje dan je kojim zapoinje Veliki ili Sveti tjedan, tjedan u kojem slavimo

najvee tajne kranstva: Isusovu muku, smrt i uskrsnue. Na Cvjetnu nedjelju slavimo radost pobjednikoga ulaska naega Gospodina Isusa Krista u Jeru-zalem. Tu su ga doekali oni koji su ga slavili i u znak dobrodolice, pred noge mu bacali palmine grane. I mi se u naoj upi svake godine na Cvjetnicu prisje-amo sveana Isusova ulaska u Jeruza-lem. Nakon to se blagoslove granice u crkvi toga dana itamo izvjetaj o Muci Gospodinovoj kako su ga napisali evan-elisti: u godini A - Matej; u godini B - Marko; u godini C - Luka.

Zanimljivo je primijetiti raznoli-kost granica i bilja koje je u razliitim krajevima nae domovine narod dono-sio na Cvjetnicu. S jedne strane, ljudi su u razliitim krajevima njegovali razli-ite obiaje, no s druge strane raznoli-kost granica uvjetovana je i prirodnim raznolikostima naih krajeva pa su ljudi uzimali ono to su mogli pronai u pri-rodi podneblja u kojem ive.

Tako su se u sjevernoj Hrvat-skoj na blagoslov nosile granice od drijenka, cica maca i brljana sa stapkom opletenom vrbovom utom ibom u sveanj u Meimurju pozna-ta imenom puka. Blagoslovljena granica drijenka, vjerovali su nai stari, moe potkrijepiti vjerovanje u zdravlje. Zbog toga se i uvrijeila ona stara izreka biti zdrav kao drijen,to u svim prilikama elimo sebi i drugima.

U nekim drugim kontinentalnim krajevima granice su se slagale od ra-zliitog cvijea i zelenila koje se tamo

nalo. A maslinova granica koja se da-nas uvrijeila u itavoj Hrvatskoj, bila je, zapravo speci na samo uz priobalje i june krajeve nae domovine. S vreme-nom se proirila na itavu Hrvatsku jer se zbog pojednostavljenja postupno odusta-jalo od slaganja granica prirodnim zele-nilom. U naoj okolini sve je tee pronai drijenak, brljan i cica mace. To je dakle razlog zato su maslinove granice, ne-kad karakteristine samo za Dalmaciju, istisnule domae cvijee u naim konti-nentalnim krajevima.

Nakon blagoslova, procesije i mise, granice nosimo svojim kua-ma. U svakom bi se domu uvale jer se smatralo da tite dom i njive od zala, pa tako od groma i drugih razliitih nepo-goda. Blagoslovljena granica nije se smjela baciti, ve se morala spaliti. Bla-goslovljene granice maslina i ostalog cvijea pale se na Pepelnicu i od toga se dobiva pepeo za pepeljenje.

Jo uvijek ima upljana koji se i u dananje vrijeme u pojedinim upama malo vie potrude da bi pro-nali granice drijenka i na taj nain probali od zaborava spasiti nae sta-re, naalost, ve zaboravljene obi-aje. Svi bismo se trebali malo vie potruditi da odrimo nau starinu i prepoznatljivost drevnih obiaja, koji su bez sumnje, veliko svjedoanstvo kulture i bogatstva duha naega naro-da i njegove tradicije.

Prema izvjetajima evanelista, Isus je umro uoi idovske Pashe, koja je padala 14. dana mjeseca nisana, a uskrsnuo je u nedjelju nakon toga. Ni-san je inae sedmi mjesec idovskoga kalendara, a odgovara naem oujku i travnju, s poetkom proljea, a 14. dana toga mjeseca puni je mjesec, tj. utap.

U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjedna-ko, iako su se svi ravnali prema idov-skoj Pashi. Crkve u Maloj Aziji u starini su slavile Uskrs uvijek 14. nisana, bez obzira kojeg je dana u tjednu padao; ostale Crkve slave Uskrs u nedjelju na-

kon 14. nisana. No, jo od apostolskih vremena krani svake nedjelje slave Isusovo uskrsno otajstvo poput tjednog Uskrsa, a od drugog stoljea poinje se slaviti godinji Uskrs, mada se moe rei kako su ve sami prvi krani nedje-lju poslije proljetnog punog mjeseca - u kojoj su idovi slavili Pashu - naglae-nije slavili od drugih nedjelja u godini.

Koncil u Niceji je - kako kae i Katekizam Katolike Crkve u br. 1170 - 325. godine donio ope pra-vilo za odreivanje datuma slavljenja Uskrsa, kako bi svi u jedan glas i u isti dan mogli uzdii svoje molitve na sveti dan Uskrsa. Otada se Uskrs slavi u nedjelju koja pada nakon pu-nog mjeseca koji prati proljetnu rav-

nodnevnicu, tj. ekvinokcij.Zato je Uskrs pomoni blag-

dan jer se zapravo pomie, izmeu 21. oujka i 25. travnja. Otkad je pak papa Grgur XIII. reformirao kalendar, dolo je do razlike u danu slavljenja Uskrsa izmeu Istone i Zapadne Cr-kve jer se neke istone Crkve do danas ravnaju po julijanskom kalendaru. Tako ovaj najvei blagdan, bez obzira kojoj Crkvi pripadali, svi krani ne slave na isti dan (osim ponekad kao to je to bilo 2004. godine). No postoji tenja da se doe do to usklaenijega svjetskog kalendara pa bi se time mogao postii i zajedniki datum slavljenja Uskrsa.

KAKO SE ODREUJE DATUM USKRSA


USKRS

Uskrsnimo i mi s Isusom Kristom

Uskrsnue Isusovo najvea je sveanost kranstva, nada da se iz svih smrtnih stanja moe izai. To je radost izlaska na slobodu. Isusovo uskrsnue zadobiva svoj vrhunac kad slavi Gozbu ljubavi i bratstva sa svo-jim uenicima. Tada njih (i nas) uvodi u misterij svoga ivota i priopava im ga. Stoga je euharistija (misa) u cije-lom svojem znaenju i ivosti nabi-jena sjeanjem na kri i puna nade u novo stvaranje. Tako je Uskrs, uskr-snue raspetoga Isusa Krista iz ijeg ponienja dolazi nae uzvienje. A njegov kri ostaje znakom ljudima na ovoj zemlji.

Do uskrsnua se dolazi preko kria. Iza Uskrsa i uskrsne radosti stoji Kristov kri koji daje zbiljnost i uskr-snue nade osloboene od utopizma. Vjera i nada u uskrsnue smjetaju kranina unutar svijeta koji nadilazi sadanji izgled. Uskrsnue i uskrsna nada daju ovjeku i svijetu puno veu vrijednost i smislenost ivota.

Ako gledamo svakodnevni ljudski ivot u svjetlu uskrsnua, tada vidimo da je uza sve ovjekove ne-mogunosti da bude sretan i ostvaren,

u ovjeku ipak nada, realna nada, da u zajednici s Bogom ivei za bra-u i sestre to bude ostvareno. Bog i Boja ljubav mogu izvesti stvari koje nama izgledaju nemogue. Ono to je ovjeku nemogue, to postaje Bogu vrlo lagano.

esto nam se ini da je ne-mogue biti potpuno sretan i to nam smeta da se otvorimo boanskom svjetlu, da ve sada ponemo doiv-ljavati Kristovo uskrsnue, da ve sada mi ponemo ovdje na zemlji uskrsavati. Zlo, kri, ne smije o-vjeka dotui - to je izriit navjetaj uskrsnua. Isusovo uskrsnue ljudi-ma garantira da su ljubljeni od Boga, da nas njegova ljubav poziva na vjeni ivot, da nas poziva na uskr-snue. Zato i jest blagdan Uskrsa - blagdan uskrsnua, blagdan vjene ljubavi koja se nudi svim ljudima.

Vjera je optimistinaZato je srce nae vjere da a-

lost svrava u radosti, smrt u uskr-snuu, pa i svaka pogreka moe na koncu imati sretan svretak. I u ovo-me je naa vjera nadnaravna. Svat-ko od nas ivi, pod teretom nekog kamena, svatko se nalazi u nekom grobu, svatko nosi neko ivotno breme. Tko e biti jak da s nas di-gne taj kamen? Evo, tu nam Uskrs govori kroz bol da je kamen dignut i da treba izai na sunce, na ivot. Kranstvo bi trebalo biti svjetlost i optimizam. A kranin je ovjek koji vjeruje da je zahvaen i preporoen osloboenjem i preobrazbom Dru-goga. Uskrs nas poziva da izaemo iz samih sebe, iz svojih rezignacija, svojih nezgodnih uspomena. Poziva nas da se povjerimo Vjenoj ljubavi, da povjerujemo u radost, u neto to nam izgleda ovoga momenta nemo-gue. U tom paradoksu vjera oituje svoju snagu i Isusovo uskrsnue se vraa u nas. Jer vrlo esto smo ba Boga istisnuli iz svojih kriznih zona i ostali sami u sebi zatvoreni.

Crkveni Oci nam govore da je jedino sredstvo da se oslobodimo a-losti, da alost ne volimo. Zato vjero-vati u Boga, da nas On moe uiniti sretnima.

Postavlja nam se pitanje elimo

li uskrsnuti, elimo li istinski ivjeti

puninu svojeg darovanog ivota? Si-

gurno je da na mali egoistini ivot

ne moe uskrsnuti, nema se to ovje-

kovjeiti. Zato, istinska vjera u uskr-

snue moe se provjeriti iz istinske

ljubavi. Isus nas upoznaje s neprola-

znou ljubavi: vjera i nada prolaze,

ali ljubav ostaje! Naa vjera i naa

nada u uskrsnue nas samih i drugih,

jako puno ovisi o kapacitetu nae lju-

bavi. Imali u nama dovoljno ljubavi

koju bi trebalo uskrsnuti i ovjekovje-

iti? Ovo su pitanja koja nam Krist

postavlja kroz ovo uskrsno vrijeme,

ako ga hoemo uskrsno doivljavati,

a ne samo obredno i kroz obiaje sla-

viti. Vjerujemo li da je On uskrsnue

i ivot? Vjerujemo li da nas On moe

uskrisiti iz nae smrtnosti?

Uskrsnue ve sada poinjeModa vjera u nama ne djelu-

je ivotno ako vjerujemo da emo u

neko budue vrijeme uskrsnuti. Uskr-

sna vjera nas poziva da ve sada mo-

emo uskrsnuti i ui u okus novoga

ivota. To bi bila iva vjera. To je Isu-

sova vjera. To znai ne samo vjero-

vati u Isusa, nego vjerovati Isusu. Mi

smo jo raspoloeni vjerovati u Isusa,

ali smo slabi da povjerujemo Isusu

pa tako cijeli ivot ivimo vjeru, a da

se uope ne preporodimo. Apostoli

su Isusu vjerovali i na njih se prelila

Isusova ljubav i mo. Uskrs i danas

znai da mi moemo uskrsnuti, da

postoji uskrsnue kojega moemo

djelomino doivjeti ve sada i to sa-

danje uskrsnue bit e nam garancija

vjenog uskrsnua.

Nema blagdana uskrsnua za

nas ako ne prihvaamo da umremo

svojem egoizmu. Iza te smrti, uskr-

snut emo u miru, u vjeri, u nadi, u

oprotenju, u ljubavi i radosti.

Sretan Uskrs!


Draga brao i sestre!1. U Evanelju se kae da obi-

lazio je Isus sve gradove i sela...Vi-djevi mnotvo saali mu se nad njim jer bijahu izmueni i ophrvani kao ovce bez pastira. Tada ree svojim uenici-ma. etve je mnogo, a radnika malo (Mt 9, 35-38). Te nas rijei iznenauju jer svi znamo da najprije treba orati, sijati, obraivati, da bi se poslije, kada za to doe vrijeme, moglo ubrati bo-gatu etvu. Isus naprotiv kae da e-tve je mnogo. Ali tko je to radio da je urod tako obilan? Odgovor je samo jedan: Bog. Oito je da je njiva o kojoj govori Isus ovjeanstvo, a njiva smo mi. A plodonosni rad koji daje obilje ploda je Boja milost, zajednitvo s njim (usp, Iv 15,5). Molitva koju Isus trai od Crkve je molitva da se povea broj onih koji su u slubi njegova Kra-ljevstva. Sveti Pavao koji je bio jedan od tih Bojih suradnika, neumorno se posveivao Evanelju i Crkvi. Sa svije-u onoga koji je osobno iskusio koliko je Boja spasenjska volja nedokui-va i kako je u temelju svakog poziva Boji milosni zahvat, Apostol podsjea korintske krane Boja ste njiva (1 Kor 3,9). Zato se u naem srcu javlja prije svega divljenje zbog obilne etve koju jedino Bog u svojoj dareljivosti moe dati; zatim zahvalnost zbog lju-bavi koja nas uvijek pretjee, i, kona-no, klanjanje zbog djela koje je on ui-

nio, koje trai na slobodni pristanak da djelujemo s njim i za njega.

2. Toliko smo puta molili s ri-jeima psalmiste: On nas stvori, i mi smo njegovi, njegov smo narod i ovce pae njegove (Ps 100,3) ili Jer Jahve sebi odabra Jakova, Izraela za dragu svojinu (Ps 135,4). Meutim, mi smo Boja svojina, ne u smislu posje-dovanja koje nas ini robovima, ve vrste povezanosti izmeu Boga i nas u skladu sa savezom koji je vjean jer vjena je ljubav njegova (Ps 136). U izvjeu o pozivu proroka Jeremije, na primjer, Bog podsjea da on neprestano bdije nad svakim od nas, da su u nama ostvari njegova rije. U tekstu se kori-sti slika grane badema, stabla koje prvo procvate, najavljujui tako ponovno raanje ivota na proljee (usp. Jr 1,11-12). Sve dolazi od njega i njegov je dar, svijet, ivot, smrt, sadanjost i budu-nost ali - umiruje apostol - vi (ste) Kri-stovi, Krist Boji (1 Kor 3,23). Time je objanjen nain na koji pripadamo Bogu kroz jedinstveni i osobni odnos s Isusom, koji nam je dan krtenjem od samoga poetka naeg preporoenja na novi ivot. Krist je dakle taj, koji nas stalno poziva svojom rijeju, da bismo se pouzdali u Njega, ljubei ga iz sve-ga srca, iz svega razuma i iz sve snage (Mt 12,33). Zato svaki poziv, premda su putovi razliiti, uvijek zahtijeva izlazak iz sebe kako bismo u sredite vlastitog ivota stavili Krista i njegovo

Evanelje. I u branom ivotu, i u razli-itim oblicima redovnikog posveenja kao i u sveenikom ivotu, treba pre-vladati naine razmiljanja i ponaanja koji nisu u skladu s Bojom voljom.

3. I danas Isus ivi i kroi kroz stvarnost naeg svakodnevnog ivota da se priblii svima, poevi od posljednjih, da nas ozdravi od naih slabosti i bolesti. Obraam se sada onima koji su spremni uti Kristov glas koji odzvanja u Crkvi i shvatiti koji je njihov poziv. Pozivam vas da sluate i slijedite Isusa i da dopustite da vas iznutra preobraze njegove rijei koje su duh i ivot (Iv 6,63). Marija, Isusova i naa majka, ponavlja takoer nama: to god vam rekne, uinite! (Iv 2,5). Bit e vam od velike koristi odluiti se s pouz-danjem u zajedniki hod neke zajednice koja je kadra osloboditi u vama i oko vas najbolje energije

4. Draga brao i sestre, ivjeti to visoko mjerilo redovitog kranskog ivota znai pokatkad ii protiv stru-je i nailaziti na svom putu na prepreke, izvan nas i u nama samima. Sam Isus nas opominje: dobro sjeme Boje rijei esto otme Zli, zaprijee nevolje, ugu-e brige i zavodljivosti svijeta (usp. Mt 13,19-22). Sve bi nas te tekoe mogle obeshrabriti i navesti da se priklonimo naizgled udobnijim putovima. Ali pra-va radost pozvanih sastoji se u vjeri i iskustvu da je on, Gospodin, vjeran. A s njim moemo hodati putem ivota, biti uenici i svjedoci Boje ljubavi, otvori-ti srce za velike ideale, za velike stvari. Gospodin nije izabrao nas krane za male stvari: uvijek teite naprijed, stre-mite velikim stvarima. Utroite svoj ivot za velike ideale. Oraspoloimo dakle svoje srce da bude dobro tlo, da sluamo, prihvaamo i ivimo Boju rije i tako donosimo rod. to se bude-mo bolje znali sjediniti s Isusom kroz molitvu, Sveto pismo, euharistiju i sa-kramente slavljene i ivljene u Crkvi i ivom bratstvu, to e vie u nama rasti radost suradnje s Bogom u slubi Kra-ljevstva milosra i istine, pravde i mira, i etva e biti obilna, razmjerna milosti koju budemo s pouljivou znali pri-miti u sebe. U toj nadi i s molbom da molite za mene, svima od srca podje-ljujem svoj apostolski blagoslov.

Iz Vatikana, 15. sijenja 2014.Papa Franjo

NEDJELJA DOBROG PASTIRA

Poruka pape Franje za Svjetski dan duhovnih zvanja


SVETAC MJESECA

SVETA KATARINA SIJENSKA(29. travnja)Sveta Katarina Sijenska rodila

se 25. oujka 1347. u Sieni - Italija. Bila je sestra u redu Dominikanki. Katarina je bila 23. od 25. djece. Ro-ditelji su joj bili Giacomo de Benin-casa, majka joj se zvala Lapa.

Katarinu je jo kao malo dije-te, im je dola do uporabe razuma i prvih spoznaja, privlaila crkva i sve to se u njoj zbiva. Katarinu je Bog ve od najranije mladosti vodio izvanrednim putem pa je djevoji-ca ve sa est godina ivota imala svoj prvi zanos i neko vienje. Kad je Katarini bilo 15 godina, zadesi-la ju je vrlo velika bol. Umrla joj je najdraa sestra Bonaventura. To ju je toliko potreslo da je odluila prekinuti sa svijetom te se pridru-ila dominikanskim treoredicama, kojih je u Sieni bilo stotinjak. Maj-ka Lapa se tomu vrlo protivila jer joj je ve bila nala zarunika. Ka-tarina je bila vrlo odluna djevojka pa je svoju odluku o izboru zvanja provela u djelo. U devetnaestoj go-dini ivota, Katarina je u mistinom

zanosu doivjela svoje zaruke s Kristom postavi tako Njegova za-runica. U jednom vienju Isus joj je naloio da se posveti apostola-tu. Deset posljednjih godina ivota provest e na putovanjima. Borila se za politiku pomirenja meu gra-dovima, pokrajinama i dravama te za obnovu u Crkvi. Godine 1374. harala je po Italiji kuga i Katarina se dade na dvorbu oboljelih. Mno-gima je svojom molitvom vratila natrag eljeno zdravlje, a njezin je hrabri primjer potaknuo i druge da pomau bolesnicima. Ona je svima ulijevala pouzdanje.

Nalazei se prvog travnja 1375. godine u crkvi sv. Katarine u Pisi, primivi svetu priest zadobi-la je pet rana na rukama, nogama i prsima - te stigme blistale su svje-tlom, a ne krvlju. Dogodilo se to dok se molila pred raspelom i osje-tila kako iz Raspetoga izlaze sjajne zrake, koje u njeno tijelo urezuju rane vidljive samo njoj.

U mjesecu svibnju 1376. go-dine putuje u Avignon s dvadese-toricom sljedbenika i fra Rajmun-dom, svojim duhovnikom k papi Grguru XI. da ga privoli i moral-no prisili na povratak u Rim. Prije nego je pola na put, uputila mu je nekoliko pisama u kojima vapi za duhovnom obnovom Crkve i za povratkom pape u sjedite njegove biskupije, u Rim. S Papom u Avi-gnonu sastala se tek u rujnu 1376. godine. Odlinom diplomatskom politikom uspijeva nagovoriti Papu da se vrati u sredite svoje bisku-pije (Rim) i trai reformu Crkve. Papa Grgur XI. ju je posluao i vra-tio se u Rim i tako se dokonalo 70 godinje avignonsko prebivalite papa koje se jo naziva i babilon-skim suanjstvom. Bila je savjet-nica papama Grguru i Urbanu.

Godine 1378. poslana je od Pape u Firencu da ugovori mir i na-stavlja s pisanjem Dialoga della Di-vina Providenza to je plod njezina nauavanja u kojima opisuje svoje mistine doivljaje.

U meuvremenu u Rimu umire papa Grgur XI., a za papu je izabran

Urban VI. Dio nezadovoljnih kardi-nala ponovno izabire za papu Kle-menta VII. i tako nastaje u Crkvi za-padni raskol. Papa Urban VI. poziva Katarinu u Rim gdje ona ohrabruje papu Urbana i kardinale koji su mu ostali vjerni. U svom daljnjem djelo-vanju bila je jako aktivna u pokaziva-nju politiarima i vladarima zakoni-tost izbora pape Urbana. Provodi sate u molitvi za jedinstvo Crkve, a u boli za podijeljenom Crkvom. Neke od tih molitava su nam i sauvane.

Poetkom 1380. godine njezi-no zdravlje se pogorava. Ne moe vie piti ni jesti, ali neumorno svako jutro odlazi u baziliku sv. Petra gdje provodi cijele dane u molitvi za Cr-kvu. Od kraja veljae je vezana za krevet, trpi neopisive kunje i tjelesne i moralne, ali pie pisma i svoj ivot nudi za jedinstvo Crkve.

Umire 29. travnja 1380. godi-ne s navrene 33 godine. Nakon to je rekla Oe u ruke tvoje predajem duh svoj, posljednje su joj rijei bile za-zivi Krvi Kristovoj. Sahranjena je u Rimu u crkvi sv. Marije.

Papa Pio II. 1461. proglasio ju je svetom, Papa Pavao VI. proglasio je 1970. godine nauiteljicom Crkve, a papa Ivan Pavao II. 1999. godine suzatitnicom Europe.


Franjevake Puke misije:

Danas mi je boraviti u tvojoj kui

Nae, dugo najavljivane Puke misije, zaivjele su u subotu 8. ouj-ka. Na veernjoj svetoj misi na biskup mons. Josip Mrzljak, blagoslovio je i podijelio krieve desetorici mladih fra-njevaca koji e ovih osam dana boraviti u naoj zajednici. U kratkoj propovijedi osvrnuo se posebno na sv. Franju Asi-koga i na naeg dragog papu Franju. Jednostavnost, skromnost, poniznost i poslunost odlike su koje krase oboji-cu. Tako e i nai franjevci misiona-ri ovih dana krenuti u svoje poslanje: u kole, domove za stare i nemone, pa i u obitelji koje e im otvoriti svo-je domove. Suoit e se oni i susretati s onima koji ive svoju vjeru radosni i zauzeto, s onima koji svoju vjeru prak-ticiraju tek povremeno za blagdane, a i one koji nisu upoznali Isusa i naeg dobrog i pravednog Boga. Mise e se odravati i u naim lijalama, a u u-pnoj crkvi bit e svaki dan krunica, a petkom i nedjeljom Krini put.

Svako poslijepodne u 17 sati, fra Ivan Mati iz Samobora, voditelj Kue susreta Tabor, odrat e navjetaj Teme

dana, a teme se poune i svakodnevne. Pokojni fra Zvjezdan Lini dobio je do-stojnog zamjenika, koji e ljude voditi k Bogu, tjeiti ih, hrabriti i za njih moliti.

Nedjelja je prva korizmena, vrije-me odricanja, posta i molitve. Veernju misu predvodio je fra Ivan Mati. Evan-elje nas uvodi u Stari zavjet. Zmija je zavela Evu, a time i Adama. Tu se ve spominju kunje zloga. I mi smo izlo-eni napastima i kunjama. Ne bojte se jer Bog je s nama! Otvorimo svoja srca Kristu, dopustimo da se radost i ljubav nastane u srcima naim. Mi sami mora-mo posjedovati tu radost, taj mir i ljubav da bismo mogli prenijeti na druge.

U ponedjeljak je misu predvodio i propovijedao fra Krunoslav Albert. Dokazao je kako je napredovao i oja-ao u svome poslanju. Kao svog uzora spomenuo je papa Franju. Oslukujui njegove rijei i djela bit emo na pra-vom putu. to god ste uinili jednome od moje najmanje brae, meni ste ui-nili. Kako znakovito! Prepoznajemo li i mi danas Isusa u naem svakodnevnom ivotu, meu svojim najbliima.

Ve je utorak, tema je zajedni-tvo. Govorio je fra Ivan Mati. Lijepo je uti kako je nae srce hram Boje ljubavi, a mi budi-mo apostoli naeg vremena. Misu je slavio fra Robert ibari u konce-lebraciji s braom franjevcima. Dje-luje u Vukovaru i njegovo poslanje je izuzetno za-htjevno. U propo-vijedi je poseban naglasak stavio na molitvu u naim ivotima. Istina je da se molitve esto samo nabrajaju bez ikakvog reda. Navikli smo Boga moli-ti za ovo, za ono, ali kao to ree fra Robert, Bog zna to nam treba. Tiina nam treba, tiina za na razgovor s Bo-

gom. Previe je buke oko nas. Znamo li zahvaljivati? Znamo li oslukivati? Go-vorio nam je on i o naim obiteljima na temu zajednitva. Kao to ree, brak se najee temelji na nekim naim ljuba-vima, a ne na temeljima Boje ljubavi. Takvi brakovi najee pucaju po avo-vima i raspadaju se.

Srijeda je. Tema dana je svje-doanstvo. Fra Ivan Mati je i danas govorio o temi dana. Oduevila me njegova reenica koja se esto moe uti u njegovom navjetenju da smo mi vjernici zamilovani od Boga. udesna je ta rije i ima svoj znaaj u naim ivotima. Ve na poetku navjetaja pridruila nam se grupa buduih sve-enika franjevaca. Bili su nai gosti te veeri i svojom prisutnou, pjesmom i svjedoanstvom uveliali nau sve-anost. Misu je te veeri predvodio fra Milan Krito iz Zagreba, koji veoma zauzeto radi na pastoralu mladih. I on se osvrnuo na temu svjedoanstva. Svi oni imaju svoju priu o putu do svojeg poslanja. No, veeras su o tome svje-doili franjevaki bogoslovi. Eksplo-zija oduevljenja i radosti meu nama. Izuzetno iskreno, bez uvijanja i sakri-vanja svjedoio je fra Mate o svom mukotrpnom putu. Izmamio je i suze i divljenje. Malo mi je teko prihvatiti da neki roditelji ne prihvaaju i ne potuju odluku sina da bude sveenik. Koliko je to plemenito sluiti drugima.

Dan po dan i ve je etvrtak. Okupljamo se i radosno s naim misi-onarima slavimo otajstva svete vjere. Tema dana je euharistija. U nju nas uvodi fra Ivan Mati. Euharistija je

neto najuzvienije i najsvetije u naoj vjeri. Danas nas u nju uvodi fra Marino Kuzminski. Rekli su nam mnogi da ima veliko srce puno ljubavi i radosti. Lije-

IZ IVOTA NAIH UPA UPA SVETOG NIKOLE BISKUPA


ga ljubavlju odravamo. Oni su zapalili plamen, a na nama je da ga odravamo. Vjerujem da e i neki od njih s vreme-nom doi u nau upu kao pastiri. Svi su dobro doli. Misije se nastavljaju u Istri, na nekom drugom mjestu, meu drugim ljudima ve pod kraj ovog mjeseca.

Fra Ivan Mati kao koordina-tor te fra Krunoslav Albert, fra Grgur Blaevi, fra Ivan Crnkovi, fra Robert ibari, fra Zdravko ukelj, fra Franjo Glasnovi, fra Milan Krito, fra Mari-no Kuziminski, fra Marko Pustiek i fra SandroTomaevi veoma su uspje-no odradili svoje prvo veliko poslanje. Hvala im! Za sve ovo moemo zahva-liti naem fra Tomislavu Faletaru koji je sad na nastavku studiranja u Rimu, a koji je idejni zaetnik ovoga projek-ta. Bio je u naim mislima, molitvama i u naim srcima cijelo vrijeme misija, hvala mu. Sve to zduno su podrali i pomogli u realizaciji na upnik i gvar-dijan samostana p. Stanko Belobrajdi, fra Anelko Rakhel te kolske sestre franjevke koje djeluju u naoj upi.

Marija Sklepi

P. S. Hrvatski radio akovec, Radio 1, akoveka televizija, Varadinska televiz-ija (Vjera i nada), kao i tiskovni mediji ukljuili su se i pratili odvijanje misija i obilno o njima izvjetavali. Hvala im.

pjesmom obilazimo sredinji dio grada s upaljenim svijea-ma. Nakon procesi-je nastavljamo misu koju predvodi fra Ivan Mati u kon-celebraciji s ostalim misionarima. Pozi-va nas da ljubimo Boga i blinjega svoga pogledom, sr-cem i djelima. I ve-

eras zavravamo u Katolikom domu uz prigodni program koji su nam pri-premili nai Framai i lanovi Djejeg zbora nae upe. Na fra Marko Pusti-ek sve nas je oduevio ulogom dobrog pape Franje. Dobro smo se nasmijali i tako uljepali i ovu veer. Isto tako, nai dragi gosti, franjevci misionari, podijelili su s nama neka svjedoanstva i iskustva koja su doivjeli ovih dana u naoj sredini. Fra Ivan Mati svakod-nevno je govorio o tim milosnim susre-tima u obiteljima, kolama, udrugama, domovima, sluajnim susretima u gra-du neki susreti su izmamili i suze. Fra Ivan Mati sve ih je redom pred-stavljao i svi zajedno su nam na kraju otpjevali pjesmu koju uvijek pjevaju na svojim susretima i raznim proslavama. Muki glasovi me uvijek nanovo odu-evljavaju. Druenje je nastavljeno na trgu ispred nae crkve do dugo u no. Sve ih je obasjavao i pratio Mjesec, taj vjeiti noni putnik, te dobri Bog i naa nebeska majka Marija.

Nedjelja, dan zahvale, zajedni-tva i poslanja. Misu je predvodio va-radinski biskup mons. Josip Mrzljak u koncelebraciji sa svim misionarima. Iskazao je veliko zadovoljstvo i radost.

I tako smo proivjeli osam dana u milosti Boga naega, uronjeni u Boje milosre i ponovnom otkrivanju ljepote ivljenja. Upijali smo rije Boju, zavo-ljeli nae misionare. U potpunosti su se unijeli u svoje poslanje i dali sami sebe. Oni su posijali sjeme, a na nama je da

po je to uti. I on je otvorio svoje srce i s nama podijelio dio svog ivota na putu do ovog poziva. Nije to lako. I on je po-put mnogih traio sebe na tom putu. I kao to ree: Bogu je sve mogue, uli smo to esto i ovih dana. Rjeenje za svoje patnje, bolesti i probleme esto traimo na krivim mjestima kod krivih ljudi. Nakon mise fra Marino predvo-dio je i klanjanje pred Presvetim oltar-skim sakramentom. U tiini i sabranosti oslukivali smo i molili. Prikazivali smo svoje obitelji, prijatelje, susjede, svee-nike Mnogi jo uvijek lutaju i trae svoj put. Boje milosre neto je to me ispunjava, nadahnjuje, obogauje. To je Boji dar, milost od Boga.

I u petak, govori nam fra Ivan Mati. Onako spontano uvodi nas u taj-ne Bojeg milosra. Prolazimo i Krini put prije mise koju danas predvodi fra Sandro Tomaevi u koncelebraciji s ostalim misionarima. On je prologodi-nji mladomisnik i svoje e poslanje obo-gaivati iz dana u dan. Onako simpati-an i spontan, uvodi nas u tajne Bojeg milosra i u istinsku zauzetost za Boga. Nakon Mise preselili smo se u Katoliki dom gdje smo gledali mjuzikl o svetom Franji, to su nam izveli mladi entuzija-sti iz Koprivnice uz potporu fra Kruno-slava Alberta. Oduevili su nas, nasmi-jali i obogatili nau radost. Hvala im!

to god nam rekne, uinite! Subota je, dan posveen Mariji, majci Isusovoj. Ona je naa odvjetnica, naa zagovornica i naa majka na nebu. Na-kon navjetaja fra Ivana Matia o temi dana formiramo procesiju s kipom Blaene Djevice Marije i molitvom i



KONCERT ZAJEDNICE CENACOLO U nedjelju, 9. oujka, u Katoli-

kom domu u akovcu, svima ve dobro znana zajednica Cenacolo, odrala je svoj koncert popraen plesom. Koncert je bio odran u sklopu aktualnih Franje-vakih pukih misija, a glazbeni bend i plesae inili su preteno enakolovci iz Vrbovca te nekolicina iz oblinjeg nam Varadina. U ispunjenoj dvorani Katoli-kog doma, priutili su nam zaista jedan kvalitetan glazbeno-molitveno-duhovni program, ili bolje ga nazvati - predah.

Osim pjesama, od kojih su neke svima nam opepoznate a neke su njiho-ve autorske izvedbe, u stankama izmeu njih uli smo i dva svjedoanstva. Dvi-je djevojke, Martina i Nikolina (bive narkomanke), ispriale su pred svima svoja prijanja mrana ivotna iskustva i lutanja koja su ih naposljetku (svaku na njen nain - udesnim Bojim ka-nalima) dovela do zajednice Cenacolo. Nakon toga u njihovim se ivotima mi-jenja apsolutno sve. Upoznaju dobrotu, pratanje, mir, ljubav, smisao - upoznaju Boga! To ih toliko preobraava da vie

MISIONARI U CENTRU ZA ODGOJ I

OBRAZOVANJEU petak 14. oujka nau ko-

lu posjetili su posebni gosti, misio-nari iz razliitih dijelova Hrvatske koji su boravili u akovcu u sklopu Franjevakih pukih misija. Izmeu ostalih aktivnosti koje su imali odvo-jili su vremena i posjetili nau kolu. Nai uenici pripremili su prigodni program i pokazali da oni puno toga mogu i znaju. Za nae goste pripre-mili smo dva igrokaza: Svaa ane-la i igrokaz Izgubljeni sin, a osim igrokaza nai uenici su im pokazali kako oni znaju slaviti Boga pjesmom pa su otpjevali pjesme: Isuse volim te, Ima jedna duga cesta i Mi e-limo uzdi Isusa. Na kraju programa predstavili su nam se i nai misionari i otpjevali s nama nekoliko pjesama te poruili djeci da nikad ne zaborave da ih Bog jako voli. Nakon prigod-nog programa misionari su se susreli s uenicima i nastavilo se druenje uz pjesmu i razgovor. Na kraju susreta osmijeh i na licu misionara i na licu djece, ali i uitelja, pokazao je koliko je ovaj susret bio blagoslovljen.

Sanja Bratinak

IZ IVOTA NAIH UPA UPA SVETOG NIKOLE BISKUPAnikad ne ostaju iste, a svoje iskustvo ne mogu vie drati same za sebe jer je toliko snano da ga jednostavno moraju dijeliti sa drugima. Ovo je mnogima, vjerujem, bio naju-peatljiviji dio cjelo-kupnog programa.

Na samom kraju koncerta, glav-na pjevaica i glavni

svira benda (takoer bivi ovisnici o drogi) posvjedoili su nam kako su se upoznali u zajednici, zaljubili se, oe-nili te dobili etvoro predivne djece. Jo uvijek ive i djeluju u zajednici jer ele svoja iskustva prenijeti na druge koji e prolaziti kroz Cenacolo.

Ako ste ikada priali s nekim du-gogodinjim (moemo rei izlijeenim) lanom ove zajednice i pitali ga kad mi-sli izai iz nje, onda ste esto dobili kao odgovor sljedeu reenicu: Da, osjeam se spremnim za ivot u svijetu, van za-jednice, ali ne mogu jednostavno jo otii dok svoje iskustvo, taj dar koji sam do-bio, koji me preobrazio, ne prenesem i ne podijelim s drugima koji su tek na poet-ku svog hoda kroz zajednicu. Ovo jasno govori o tome koliko je Cenacolo zajed-nica - ne ustanova koja lijei one koji su ovisni o drogi, alkoholu, kocki, seksu, in-ternetu, one koji ne vide smisla u ivotu itd., ve zajednica Duha Svetoga.

A to djelo pokrenula je i izmoli-la omalena asna sestra Elvira iz Italije (ima samo etiri razreda osnovne ko-le) koja je osnivaica zajednice. Dakle, gdje je poniznost, skromnost i veliko srce za one koji pate, ondje je i Bog. I tada On ini udesa, koja da vam ih net-ko pria, udom biste se udili!

Marko Dami

FRANJEVAKE PUKE MISIJE


Izbor upnog pastoralnog

vijeaVaradinski biskup mons. Jo-

sip Mrzljak svojim dopisom od 3. oujka 2014. godine odredio je da se u svim upama Varadinske biskupije obavi izbor lanova Pastoralnog vi-jea na treu korizmenu nedjelju 23. oujka ove godine.

Na svojoj posljednjoj sjednici odranoj 2. oujka lanovi Pastoral-nog vijea izabrali su odbor za izbor lanova novog PV u koji su izabrani Katica Stojko, Stjepan Dami i Vladi-mir otari.

Nakon provedenih potrebnih priprema u nedjelju, 23. oujka, poslije svetih misa u akovcu i Novom Selu Roku vjernici su mogli izabrati svoje predstavnike i to u akovcu 6 predstav-nika od 12 kandidata i u Novom Selu Roku 2 predstavnika od etiri kandidata.

U akovcu je izborima pri-stupilo 452 vjernika od ega su 423

vaea glasaka listia, a 29 listia je bilo nevaeih.

Izabrani su 1. Beria Benjamin 302 glasa2. Hranjec Stjepan 278 glasova3. Kapun Vladimir 228 glasova4. anta Edita Lesjak 199 glasova5. Matotek tefanija 177 glasova6. Sklepi Marija 173. glasa

Nisu izabrani7. Brali Josip 168. glasova8. Dobrani Mio 161. glas9. Vugrinec Boris 145 glasova10. Majerak Branka 141. glas11. Kolari Stjepan 133. glasa12. Trstoglavec Dragutin 124. glasa

U Novom Selu Roku izborima je pristupilo 108 vjernika od ega je 1 glas bio nevaei.

Izabrani su 1. Vukovi Franjo 78 glasova2. Zorec Josip 62 glasa

Nisu izabrani3. Kralji Mladen 47 glasova4. Lidija Mlinari 19 glasova

Ostali lanovi PV su: upnik i upni vikari te izabrani u svojim gru-

pama, udrugama i pokretima: Nina

Somoi, vjerouiteljica; Hrvoje iv-

kovi, vjerouitelj; Stjepan Dami,

predstavnik Ekonomskog vijea; Ana

Kolari, prestavnik OFS-a; Magdalena

Gyo , predstavnik Frame; Vesna Hor-

vat, predstavnik Karitasa; . s. Vlatka

Dujmovi, predstavnik redovnica;

Nataa Vrbanec, predstavnik udruga,

pokreta i molitvenih zajednica; Boi-

dar Bogdan, predstavnik Mjeovitog

zbora; Dragica imunkovi, predstav-

nica enskog zbora; Bruno Matotek,

te Milivoj Bedi i Senka Golub, dva

predstavnika Mihovljana.

Sluba lanova PV-a traje pet

godina i zapoinje potvrdom izbora

od strane varadinskog biskupa.

Svim dosadanjim lanovi

PV-a vijea zahvaljujem na suradnji

i svemu to su uinili za vrijeme kada

su bili lanovi PV-a.

upnik fra Stanko



IZ IVOTA NAIH UPA

Zapoela montaa prvog dijela

obnovljenog oltaraOsamnaestoga oujka zapo-

ela je montaa oltara u naoj cr-kvi. Nakon sedam godina rada vide se prvi rezultati ove velike obnove. Veliki dio oltara je obnovljen i nala-zi se u dijelovima smjeten u naem samostanu. Za ovaj dio oltara nisu bile potrebne skele, a sama obnova potrajat e jo neko vrijeme u crkvi, a onda i u restauratorskoj radionici gospodina Velimira Ivezia. Za pre-ostali dio oltara, kad budu gotovi svi dijelovi, bit e potrebno postaviti skele. Oekuje se da bi se preostali dio oltara mogao montirati krajem ove ili poetkom sljedee godine. Oltar e u cijelosti biti vraen ob-novljen i vidjet emo ga onakvoga kakav je bio oko 1740. godine kad je postavljen. Do sada nije na njemu vrena restauracija nego su samo sa-nirana oteenja tijekom ovih vie od 250 godina koliko se ovaj oltar nalazi u naoj crkvi.

Povratak restauriranih anela27. travnja Restauratorski

zavod u Zagrebu zavrio je restau-raciju dva lebdea anela s oltara u naoj crkvi te ih vratio samostanu. Aneli su djelo, kao i svi kipovi na glavnom oltaru, Josipa Strauba. An-

ele je u pratnji suradnika predala Maja Postonjski, djelatnica u Resta-uratorskom zavodu u Zagrebu. Vra-anjem ova dva anela zavrena je restauracija svih kipova s glavnog oltara.

Vizitacija u naoj upiSvake godine prema propisima

Crkvenog zakona, dekani pojedinih dekanata duni su posjetiti upe svoga dekanata i obaviti vizitaciju. Kako je upnik p. Stanko Belobrajdi i dekan akovekog dekanata onda pojedinim dekanima dolazi na vizitaciju netko iz Ordinarijata biskupije. Ove godine u vizitaciju naoj upi doao je mons. Antun Peri, kancelar biskupije 27. oujka. U svojoj vizitaciji najprije je proitao zapisnik o stanju u upi koji mora sastaviti svaki upnik, a zatim pregledao i potpisao sve knjige koje se vode u upnom uredu kako to pro-pisuje Crkveni zakonik.

Zahvala upljanimaU ime Udruge Pomo neizlje-

ivima srdano zahvaljujemo onim upljanima koji su tijekom misija u upi, na poticaj upnika fra Stanka Be-lobrajdia, darovali svoje preostale li-jekove. Naa Udruga pomae mnogim obiteljima, osobito odmah po otpustu tekog bolesnika iz bolnice. Za nau po-sudionicu pomagala za bolesnike (koja je smjetena u akovekoj bolnici) rado emo primiti, osim lijekova, i pelene za odrasle, tlakomjere, aparatie za mjere-nje eera u krvi, igle i price za ee-rae, take, hodalice, sobne WC stolice, bolesnike krevete i antidekubitalne ma-drace. Sve to vama vie nije potrebno, proslijedit emo tekim bolesnicima. In-formacije moete dobiti kod med. sestre Spomenke Tomai 098 18 09 94 09 ili mr. Renate Maretko 091 484 1048.

Verica Jamenica-Jazbec, dr. med.

UPA SVETOG NIKOLE BISKUPA


NIKO HRABRI MALI BORAC ZA ZDRAVLJIE

Vjerujem da e vas ganuti, ali i potaknuti ova pria o jednom malom hrabrom borcu za svoje zdravlje koji je svojoj majci, obitelji i bolnikom osoblju donio svjetlo i radost u napo-rima koje ine za njega.

U sreditu ove prie, ili bolje rei svjedoanstva, je na mali su-upljanin i prvai - 7 i polgodinji Niko iz upe sv Antuna Padovanskog, koji ve u svojim mladim godinama razumije vanost zdravlja. Od svojih najranijih dana zajedno s obitelji bori se za svoje zdravlje naalost, kao i mnoga druga djeca za koju esto do-znamo tek putem nekog poziva za pomo ili hvalevrijedne humanitarne akcije ili pak ako se i sami naemo na bolnikom odjelu ili ambulanti. Ovo je i lijepi poticaj svim majkama koje pro-laze kroz bol i razliite rtve za svoju djecu tijekom bolnikih zahvata: koli-ko je vano pripremiti dijete kroz to-pao razgovor i neprestanu osobnu bli-zinu i predanost. Mojoj mami treba zdravljie da me moe paziti i brinuti za mene! spremno kae Niko, lijepi primjer koliko je vano da je dijete osnaeno za sve to ga eka, ali tako-er i spremno za neoekivani uzvrat u zahvalnosti i radosti.

Dakle, u veljai ove godine, u Djejoj bolnici Srebrnjak u Zagrebu tre-balo je obaviti Ph-metriju jednjaka i pro-

vokacijski test sa ciljem kontinuiranog praenja stanja alergije. Trebalo je 24 sata pretrpjeti provuenu sondu iz nosa u trbui; uz noenje ureaja prikopa-nog na tijelo trebalo je pratiti i zapisivati vrijeme unosa hrane i pia. Prvo mi je bilo jako neugodno, plakao sam, bo-ljelo me... prisjea se Niko, a njegova mama Gordana nastavlja kako je s bolo-vima otiao u bolniku kolu. Tamo ga je vjerouitelj Josip pohvalio kako ga je njegova uiteljica nauila lijepo pjevati. Osim to je u bolnikoj koli marljivo rjeavao svoje kolske zadae koje mu je javljao prijatelj iz razreda, Niko s po-nosom pria kako je tamo svirao bubnje-ve, a najljepe je to to se iz kole vraao u svoj bolniki krevet dobro raspoloen.

Radi sigurnosti provoenja pre-vokacijskog testa trebalo je postaviti branilu to ne bi bio problem da nisu uzastopno pucale ile i krvarile. Mali je Niko hrabro pruao jednu pa drugu ruku, trpio u sebi, podnosio i samo pi-tao da li je gotovo. Ovdje Nikina mama naglaava i pohvaljuje izuzetno palji-vo medicinsko osoblje i lijenike koji s puno suosjeanja i panje obavljaju svoj posao s djecom. Niko je i nakon toga hrabro nastavio svoj bolniki ivot - sa obje zamotane ruke pisao je zadae

u bolnikoj koli.Treeg dana boravka u bolnici

Niko se iz kole vratio promukao i bez glasa te je trebalo, uza sve prethodno, pri-miti inhalaciju za grlo. Sve je to zajedno s njim prolazila mama Gordana tjeei ga i bodrei kao i mnogo puta prije toga.

Nakon svega pretrpljenog sli-jedilo neoekivano iznenaenje. Na zavrnom pregledu Niko je rekao lijenici i medicinskoj sestri: Bilo mi je lijepo u bolnici. Nikad vas ne budem zaboravio. Vidimo se drugi put! Dirnute, one su mu odgovorile: Niko, nadamo se i elimo ti da vie nee morati doi... No, on je dodao: Kako ne bih doao ponovo? Pa vi se brinete za moje zdravlje!

Usprkos svemu, Niko je s ve-likim iskrenim osmijehom i veseljem iao iz bolnice, zahvalan to mu poma-u u njegovoj borbi za zdravlje. Tamo mi daju lijekove koji e mi pomoi da mogu normalno ii u kolu! Priajui o svom iskustvu iz bolnice, Niko se prisje-a i svojeg svakodnevnog zaziva nakon molitve Anelu mili, uvaru moj:

Boe, daj meni, mojoj mami i svim ljudima zdravljie!

Vlatka eleznjak

IZ IVOTA NAIH UPA UPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG


KORIZMA U NAOJ UPIKorizma je novo doba u Crkvenoj godini, novi po-

etak, iekivanje. Korizma je vezana uz molitvu , ali i odricanje te neeg novog u naim ivotima.

Tako je i u naoj upnoj crkvi dolo do promjena gdje se, kao i inae moli krini put , ali sada malo drugai-je. Svaki petak i nedjelju prije svete mise molitvu vezanu uz krini put vodili su lanovi liturgijske grupe. Lijepo je bilo vidjeti kako se skupljamo u sakristiji na dogovoru te zajedno sa sveenikom i ministrantima idemo za kriem te pratimo Isusa na njegovom gorkom putu. Susretati nje-govu prealosnu majku, ene u plau te pomagati Isusu nositi kri bio je poseban doivljaj. Uz pratnju i pjesmu od postaje do postaje pratila je cijela crkva te pobono sudje-lovala u molitvi. Isus je nosio kri ne samo za mene ve za sve nas. Za itav svijet. Zato je to mala zahvala za sve ono to je uinio za nas po kriu za nae spasenje..

I Gospodin, na Otac, proplakao je za svojim sinom, ali i za svima nama jer smo grijeni, a eljni iskupljenja koje je Isus za nas uinio. Zato se i slijedee Korizme pri-kljuimo u molitvi krinog puta i pomognimo Isusu nositi kri, kako u Crkvi tako i kroz upu od pila do pila, kako to inimo svake godine na Cvjetnicu.

Korizme nas potie da svoje molitve, pokoru, razma-tranja krinog puta i djela milosra protkamo i vremenom provedenom u razmatranju Boje rijei. Kako bismo dali znaaja

Zvona 4 2014

Documents

Transcript of Zvona 4 2014