ZOP Tekstualni Deo
-
Upload
cvetkovicivan -
Category
Documents
-
view
860 -
download
7
description
Transcript of ZOP Tekstualni Deo
1
GLAVNI PROJEKAT
ZAŠTITE OD POŽARA
ZA IZVOĐENjE RADOVA NA ADAPTACIJI I INVESTICIONOM ODRŽAVANjU PRVOG I DRUGOG SPRATA
ISTOČNOG DELA POSLOVNOG OBJEKTA Po+P+2 na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej
u ulici Pantelejska br.81, Niš
INVESTITOR:
Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“ Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš
Mesto gradnje: na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej
u ulici Pantelejska br.81, Niš
Odgovorni projektant: mr Slobodan Samardžić, dipl. inž. građ.
U Nišu, Decembra 2013. god.
2
SADRŽAJ GLAVNOG PROJEKTA ZAŠTITE OD POŽARA I OPŠTA DOKUMENTACIJA
1. Rešenje o registraciji privrednog subjekta 2. Rešenje o određivanju odgovorniog projektanta 3. Licenca odgovornog projektanta 4. Potvrda o važnosti licence odgovornog projektanta 5. Uverenje MUP-a o položenom stručnom ispitu iz oblasti ZOP-a 6. Izjava odgovornog projektanta o primeni tekućih propisa, standarda i mera
zaštite II TEKSTUALNI DEO 1 PODLOGE ZA IZRADU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE .............................................. 13 2 Tehnički izveštaj .................................................................................................................... 13 2.1 Lokacija objekta ............................................................................................................. 13 2.2 Opis objekta ................................................................................................................... 13 2.3 Izdvojenost objekta ........................................................................................................ 16 2.4 Zapremina objekta ......................................................................................................... 16 2.5 Broj lica u objektu ......................................................................................................... 16 2.6 Kategorija tehnološkog procesa .................................................................................... 16 2.7 Mogućnost vatrogasne intervencije .............................................................................. 17
3 Procena opasnosti od požara ................................................................................................. 18 3.1 Materije i materijali koji se koriste u objektima ............................................................ 22 3.2 Klasifikacija materija i robe prema ponašanju u požaru SRPS Z.CO.005. ...................... 22 3.3 Kategorizacija ugroženosti od požara............................................................................ 24 3.4 Kategorizacija objekata prema požarnom opretećenju ............................................... 25 3.5 Procena opasnosti od požara u pojedinim delovima objekta ....................................... 26
4 Koncepcije zaštite od požara ................................................................................................. 27 5 Relevantni parametri zaštite od požara .................................................................................. 28 5.1 Podela objekta na požarne segmente i požarne sektore .............................................. 28 5.2 Određivanje stepena otpornosti prema požaru ............................................................ 29 5.3 Minimalno potrebno vreme otpornosti na dejstvo požara konstruktivnih elemenata objekta ....................................................................................................................................... 30 5.4 Potrebna količina vode za jedan požar .......................................................................... 31 5.5 Odvođenje dima nastalog u požaru .............................................................................. 31 5.6 Izbor materijala za enterijer za koji postoje posebni zahtevi u pogledu otpornosti prema požaru ............................................................................................................................ 31 5.7 Procena opasnosti od požara koja potiče od tehnološkog procesa i materija koje se u njemu koriste ili uskladištavaju ................................................................................................. 31
6 Mere zaštite od požara u arhitektonsko-građevinskom projektu ........................................... 32 6.1.1 Urbanističke mere zaštite .......................................................................................... 32 6.1.2 Arhitektonske i konstruktivne karakteristike objekta ............................................... 32
3
7 Mere zaštite u glavnom projektu hidrotehničkih instalacija .................................................. 35 7.1 Snabdevanje vodom ...................................................................................................... 35
8 Mere zaštite od požara u glavnom projektu elektro instalacija ............................................. 36 9 Mere zaštite od požara u projektu mašinskih instalacije ....................................................... 39 10 Mobilne instalacije i uređaji za gašenje požara ..................................................................... 42 11 Opis evakuacionih puteva za spasavanje lica i imovine ........................................................ 44 12 PRORAČUNI ........................................................................................................................ 45 12.1 Proračun požarnog opterećenja požarnih sektora ........................................................ 45 12.2 Proračun kapaciteta evakuacionih puteva u objektu .................................................... 45 12.3 Proračun vremena potrebnog za evakuaciju iz objekta ................................................ 46 12.1 Proračun gromobranske instalacije ............................................................................... 48
IZJAVA O ZADOVOLJENJU MERA ZAŠTITE OD POŽARA ................................................ 51 13 PREDMER I PREDRAČUN POTREBNIH APARATA ZA GAŠENJE ............................. 52 LITERATURA .............................................................................................................................. 53 14 DOKUMENTACIJA KVALITETA UGRAĐENIH GRAĐEVINSKIH ELEMENATA, OPREME, UREĐAJA, INSTALACIJA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA ............................. 55
Grafički prilozi
1. Legenda simbola
2. Situacioni plan
3. Osnova podruma – postojeće stanje
4. Osnova prizemlja – postojeće stanje
5. Osnova 1. sprata – novoprojektovano
6. Osnova 2. sprata – novoprojektovano
7. Presek A – A
8. Gromobran ‐ Istočna fasada
9. Gromobran ‐ Zapadna fasada
10. Gromobran ‐ Južna fasada
11. Gromobran ‐ krov
12. Šema dojave požara
I OPŠTA DOKUMENTACIJA
Na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji (SL. glasnik RS br.72/09, br. 81/09 i br. 24/11) donosim:
REŠENJE
o određivanju odgovornog projektanta glavnog projekta zaštite od požara za:
IZVOĐENjE RADOVA NA ADAPTACIJI
I INVESTICIONOM ODRŽAVANjU PRVOG I DRUGOG SPRATA ISTOČNOG DELA POSLOVNOG OBJEKTA Po+P+2
na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš
Mesto gradnje: na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej
u ulici Pantelejska br.81, Niš Investitor: Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“
Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš odgovorni Slobodan Samardžić, dipl.ing.građ., projektant: lic.br. 317 6378 03
uv. MUP‐a RS br. 07 broj 152‐216/12
koji se u svemu mora pridržavati važećih propisa i odredbi gore navedenog Zakona o planiranju i izgradnji Republike Srbije.
II TEKSTUALNI DEO
PROJEKTNI ZADATAK Objekat: POSLOVNI OBJEKAT Po+P+2
na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš
Mesto gradnje: na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej
u ulici Pantelejska br.81, Niš
Investitor: Zdravstvena ustanova „APOTEKA NIŠ“ Bulevar Dr Zorana Đinđića br.6, Niš
Uraditi glavni projekat zaštite od požara za izvođenje radova na adaptaciji i investicionom održavanju prvog i drugog sprata istočnog dela poslovnog objekta Po+P+2 na K.P.br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici Pantelejska br.81, Niš. Projekat zaštite od požara treba da sadrži sledeće: Tekstualnu dokumentaciju, tehnički izveštaj (tehničke opise objekta i instalacija u objektima, procenu opasnosti od nastanka požara, stepen otpornosti objekata i konstruktivnih elemenata na požar, prikaz svih mera zaštite od požara predviđenih u projektno‐tehničkoj dokumentaciji, opis evakuacionih koridora i puteva za vatrogasne intervencije i spašavanje, kao i druge elemente u vezi sa zaštitom od požara ). Numeričku dokumentaciju (proračune ili podatke iz propisa o stepenu otpornosti objekta i konstruktivnih elemenata na požar, požarnom opterećenju, potrebnim količinama sredstava za gašenje požara, aparatima za početno gašenje požara, proračun evakuacije iz objekata, kao i druge potrebne proračune). Grafičku dokumentaciju gde su prikazane odgovarajućim simbolima sve mere zaštite od požara predviđene u projektno‐tehničkoj dokumentaciji. Dokumentacija se radi u svemu prema Zakonu o planiranju i izgradnji (Službeni glasnik RS, broj 72/09) i u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (Službeni glasnik RS , broj 111/09).
Investitor,
1 PODLOGE ZA IZRADU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
Prilikom izrade glavnog projekta zaštite od požara za predmetni objekat korišćena je sledeća projektna dokumentacija :
− Glavni arhitektonsko građevinski projekat − Glavni projekat instalacija vodovoda i kanalizacije, − Glavni projekat elektroinstalacija i − Glavni mašinski projekat.
2 Tehnički izveštaj Predmet izrade Glavnog projekta je 1. i 2. sprat istočnog dela poslovnog objekta spratnosti Po+P+2.
2.1 Lokacija objekta Predmetna katastarska parcela se nalazi na uglu ulice Pantelejske i Dubrovačke u opštini Pantelej, katastarska opština Niš – Pantelej, preko puta glavnog ulaza u kompleks fabrike Niteks i na samom početku Knjaževačke ulice. Parcela je na ravnom terenu i pravougaonog oblika. Sa zapadne i severne strane, predmetna parcela se graniči sa katastarskom parcelom broj 2151/1 KO Niš – Pantelej, na kojoj su izgrađeni slobodnostojeći poslovni i privredni objekti Na predmetnoj katastarskoj parceli postoji jedan objekat podeljen u nekoliko funkcionalnih celina. Objekat je povučen od ulica Pantelejske i Knjaževačke u dubinu parcele. Iz ulice Dubrovačke postoji pasaž kroz koji se pristupa u zadnji deo dvorišta iz koga se ulazi u deo objekta koji je predmet adaptacije i investicionog održavanja. Pristup do objekta je moguć postojećim saobraćajnicama. U neposrednoj okolini su stambeni i poslovni i objekti.
2.2 Opis objekta Horizontalna i vertikalna regulacija definisane su postojećim gabaritima i postojećom spratnošću objekta. Predmetni objekat je poslovne namene, deo objekta koji je predmet adaptacije i investicionog održavanja je spratnosti Po+P+2 i u funkcionalnom smislu predstavlja nezavisnu celinu sa sopstvenim ulazom. Pešački prilaz i ulaz u objekat je iz pravca ulice Pantelejske, dok je kolski ulaz u zadnje dvorište obezbeđen kroz pasaž iz ulice Dubrovačke. Deo parcele između objekta i ulece Pantelejske u upotrebi je kao javna zelena površina. ARHITEKTONSKO I FUNKCIONALNO REŠENjE Postojeći objekat se sastoji iz tri funkcionalno nezavisne celine od kojih svaka poseduje sopstveni ulaz. Ambulanta se nalazi u zapadnom delu objekta spratnosti P+1, sa pešačkim ulazom iz pravca ulice Pantelejske i pomoćnim pešačkim ulazom i kolskim prilazom iz zadnjeg
dela dvorišta. U istočnom delu objekta spratnosti Po+P+2 nalaze se apoteka i galenska laboratorija sa pratećim prostorima. Apoteka ima prilaz iz ulice Pantelejske dok se u galensku laboratoriju ulazi iz zadnjeg dela dvorišta. Podrumska etaža nalazi se ispod manjeg dela istočnog dela objekta i u podrumu se nalaze samo tehničke prostorije. Do podruma se dolazi glavnim stepeništem iz dela objekta koji ima namenu galenske laboratorije. U prizemlju istočnog dela objekta nalazi se jednim delom apoteka a drugim delom galenska laboratorija. Prizemlje objekta nije predmet adaptacije. Vertikalne komunikacije u istočnom delu objekta koji je u funkciji galenske laboratorije čine glavno stepenište i osobni lift. Prvi i drugi sprat istočnog dela obejkta je u funkciji galenske laboratorije sa pratećim sadržajima. Ovaj prostor je predmet adaptacije i investicionog održavanja objekta, ne računajući stepenište i lift. Deo prvog sprata koji je predmet ove adaptacije ima površinu od 210m2, dok deo 2.sprata koji je predmet ove adaptacije ima površinu od 177m2. Na prvom spratu postoji erker duž čitave istočne fasade prema ulici Dubrovačkoj. Prvi sprat u potpunosti je namenjen proizvodnji sterilnih i nesterilnih rastvora sa pratećim prostorijama sa kojima zajedno čine tehnološke celine. Prilikom projektovanja adaptacije ovog prostora projektanti su se pridržavali smernica u pogledu prostora iz Pravilnika o proizvodnji galenskih galenskih lekova. Posebnu pažnju, treba obratiti prilikom adaptacije prostorija za izradu sterilnih rastvora koje u tehničko‐tehnološkom smislu predstavljaju veoma zahtevnu celinu. Prostorije u kojima se vrši izrada sterilnih rastvora treba tretirati kao „čiste sobe“ koje imaju svoje osobenosti u pogledu obrade, primene građevinskih materijala i ugradnje električnih vodovodnih i mašinskih instalacija. U ovim prostorijama strogo su kontrolisani filtrirani vazduh, natpritisak, temperatura, osvetljenje i ostali parametri. Drugi sprat je izveden bez vidljivih kosina sa povlačenjem duž čitave fasade od ulice Dubrovačke, tako da su svi prozorski otvori izvedeni klasično u vertikalnoj ravni, bez krovnih prozora. Krov nad ovim delom objekta je dvovodni, sa padovima ka ulici i unutrašnjem dvorištu, a krovni pokrivač je profilisani trapezasti lim sa izolacionim slojevima prema korisnom prostoru. KONSTRUKCIJA OBJEKTA Postojeći objekat je u konstruktivniom smislu tretiran kao skeletni sistem. Unutrašnji zidovi koji se uklanjaju su zidani pregradni zidovi bez ikakve konstruktivne namene, tako da se ovom adaptacijom, ni na koji način ne utiče na promenu konstruktivne stabilnosti objekta. Svi novi pregradni zidovi su laki gips‐kartonski zidovi na metalnoj potkonstrukciji tako da ne utiču na promenu konstruktivne stabilnosti objekta. Postojeća međuspratna konstrukcija iznad prizemlja i prvog sprata je armirano‐betonska ploča. Postojeće stepenište i liftovsko jezgro urađeni su od armiranog betona. OBRADA OBJEKTA PODOVI Postojeći podovi na prvom spratu u svim prostorijama koji su predmet adaptacije skidaju se i uklanjaju. Postojeći pod je od keramičkih pločica dimenzija 20x10cm postavljenih na cementnom malteru, star 30‐ak godina. Podne pločice uklanjaju se u potpunosti zajedno sa
podlogom, sve do betonske konstrukcije. U jednoj kancelarije na ovoj etaži postoji laminat nešto novijeg datuma, koji se takođe uklanja u potpunosti sa podlogom sve do betonske konstrukcije. Na čitavoj površini prvog sprata (sem stepeništa i lifta) postavlja se novi ravnajući sloj u vidu cementnog estriha pretpostavljene debljine 3‐5cm, kao podloga za završni epoksidni nalivni pod sa svim potrebnim predradnjama. U stepešnom i liftovskom predprostoru postoji pod od livenog teraca koji se kao takav zadržava. Posebnu pažnju obratiti da niveleta novog epoksidnog poda bude u niveleti postojećeg poda od livenog teraca, kako se ne bi javili prelazi između ove dve vrste poda, u vidu stepenika koji nisu dozvoljeni zbog dovoza i odvoza robe kolicima. Epoksidni pod na prvom spratu treba da bude kompaktan i gladak bez fuga i pora, otporan na hemikalije. Ne treba da bude antistatički. U mokrim čvorovima prvog sprata, na podu se postavljaju pločice od granitne keramike. Postojeći podovi na drugom spratu su delimično od laminata i linoleuma. Ovi podovi se uklanjaju do pretpostavljene cementne košuljice. Na postojeću cementnu košuljicu postavljaju se novi podovi od granitnih keramičkih pločica i laminata, zavisno od namene prostorije. Podovi zajedničkog stepeništa i predprostora ispred lifta obloženi su livenim teracom i oni nisu predmet adaptacije. ZIDOVI I PLAFONI Svi postojeći zidovi na prvom spratu obloženi su keramičkim pločicama do visine hč160cm dok su naviše gletovani i bojeni. Na prvom spratu nema spuštenih plafona a svi postojeći plafoni su gletovani i bojeni. Postojeći pregradni zidovi na prvom spratu se delimično ruše i uklanjaju. Sa svih ostalih zidova potrebno je obiti zidne keramičke pločice, a rupe nastale kao posledica obijanja, zakrpiti građevinskim lepkom sa fasadnom mrežicom, tako da zidne površine postanu ravne. Novi pregradni zidovi izrađuju se od GK ploča na metalnoj potkonstrukciji. U svim prostorijama na prvom spratu postavlja se spušteni plafon od GK ploča na metalnoj podkonstrukciji, na visini od 280cm. U prostorijama na prvom spratu, izuzev mokrih čvorova, svi zidovi se do plafona obrađuju građevinskim lepkom radi stvaranja glatke površine za nanos zidnih epoksidnih premaza. U zavisnosti od prostorije, zidovi se do plafona ili do visine h=160cm, završno obrađuju epoksidnim zidnim masama sa svim predradnjama. Zidovi iznad visine h=160cm se zajedno sa novim spuštenim plafonima, obrađuju gletovanjem i završnom akrilnom perivim bojom. U prostorijama gde su predviđeni epoksidni nanosi i na plafonu, novi spušteni plafon od GK na metalnoj podkostrukciji obrađuje se na isti način kao i zidovi, nanosom građevniskog lepka i epoksidnih premaza sa svim potrebnim predradnjama. Zidovi i plafoni u prostorijama sterilnih rastvora tretiraju se epoksidnim premazima. Svi uglovi u ovim prostorijama se obrađuju ugaonim zaobljenim PVC ili aluminijumskim profilima. Unutar ovih prostorija ne treba da bude vidljivih izbočina. Postojeći zidovi na drugom spratu izvedeni su od GK ploča, na metalnoj potkonstrukciji, završno su gletovani i bojeni. Postojeći spušteni plafoni se u potpunosti uklanjaju dok postojeći zidovi samo delimično. Novi pregradni zidovi izvode se takođe od GK ploča na metalnoj potkonstrukciji. Nakon formiranja nove funkcionalne šeme, zidovi i novi spušteni plafoni na drugom spratu završno se gletuju i boje poludisperzivnom bojom. Zidovi u kontrolnoj laboratoriji
oblažu se kiselootpornim keramičkim pločicama do visine h=160cm, dok se ostatak do plafona gletuje i boji akrilnom bojom. Zidovi i plafoni u stepenišnom i liftovskom delu na prvom spratu i potkrovlju gletuju se i boje poludisperzivnom bojom. UNUTRAŠNjA STOLARIJA I BRAVARIJA Sva postojeća šperovana vrata sa drvenim štokovima, na pregradnim zidovima unutar prvog sprata i potkrovlja demintiraju se i odvoze na deponiju. Na čitavom prvom spratu postavljaju se nova vrata od aluminijumskih profila u svemu prema šemama stolarije uz obaveznu konsultaciju sa arhitektom. Postojeće pregrade u sterilnom bloku, od aluminijumskih profila sa zastakljenjem trajno se uklanjaju. Na njihovo mesto dolaze GK zidovi posebno obrađeni epoksidnim premazima, u koje se ugrađuju nova vrata i prozori koji su u ravni zidova, a u svemu prema šemama stolarije i detaljima proizvođača. Spoljna stolarija nije predmet adaptacije i zamene. OPREMANjE PROSTORIJA Unutrašnja laboratorijska oprema i inventar nije predmet ovog projekta. Prilikom izvođenja radova prostorije moraju biti prazne sem u delu sterilnih rastvora gde nije moguće izmeštanje autoklava, suvog sterilizatora i mašina za pranje boca. Ove mašine ostaju na svojim pozicijama, ne izmeštaju se, već štite kako ne bi došlo do njihovog eventualnog oštećenja ili prljanja. SPOLjAŠNjA OBRADA OBJEKTA Spoljašnja obrada objekta nije predmet ovog projekta. Sva spoljna stolarija ostaje ista, a ovim projektom se nikako ne utiče na spoljni izgled objekta. Funkionalne veze pojedinih prostorija i delova objekta kao i njihovo protivvpožarno izdvajanje prikazane su u grafičkom delu projekta.
2.3 Izdvojenost objekta Objekat je u nizu sa susednim objektom ambulante.
2.4 Zapremina objekta Zapremina objekta iznosi oko 2000 m3.
2.5 Broj lica u objektu U objektu se može naći do 50 lica.
2.6 Kategorija tehnološkog procesa Kategorija tehnološkog procesa prema ugroženosti od požara je K4.
2.7 Mogućnost vatrogasne intervencije Za intervenciju gašenja požara, kao i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom ili drugim elementarnim nepogodama intervenisaće gradska teritorijalna vatrogasna jedinica. S obzirom na udaljenost gradske vatrogasne jedinice od 1 km i brzinu kretanja vatrogasnog vozila koja iznosi oko 60 km/h, vreme čekanja na dolazak vatrogasaca približno se može izračunati na sledeći način, uzimajući u obzir i faktor saobraćajne gužve:
1. vreme na poziv 3 min 2. vreme pripreme za polazak 1 min 3. vreme kretanja vozila oko 2 min Ukupno: 6 min
Dobijeno vreme od približno 6 minuta za početak intervencije je povoljno i ono obezbeđuje efikasnu intervenciju i u slučaju pojave požara većeg intenziteta koji se ne očekuje u objektu ove namene.
Zapaljive supstance u Galenskoj laboratoriji
Zapaljive tečnosti za izradu preparata klasa 3 ADR
Naziv supstance Potrošnja na godišnjem nivou
Stanje u magacinu
Aethanolum concentratum 1420 l 100 l
Benzaldehid 10 l 5 l
Cariophyli aetherolum 0.4 l 1 l
Citri aetherolum 0.3 l 1 l
Eucalipti aetherolum 1 l 1.5 l
Methyl salicilat 3.5 l 0.5 l
Zapaljive čvrste supstance za izradu preparata klasa 4.1. ADR
Kamfor 3.8 kg 2 kg
Mentol 2 kg 2 kg
Sulfur precipitatum 20 kg 10 kg
Zapaljive tečnosti u laboratoriji za kontrolu kvaliteta
klasa 3 ADR
Naziv supstance Potrošnja na godišnjem nivou Stanje u magacinu
aceton 0,5-1l 1l
benzol 0,5l 2l
dietiletar 5l 3l
dietilamin 20ml 1l
dibutilftalat 0,5l
etanol conc 15-20l
izopropilalkohol 1-2l 2l
ksilol 1l 6l
metanol 30-35l 19l
n-propanol 20ml 1l
n-amilalkohol 20ml 1l
N,N-dimetilformamid 20ml 1l
petroletar 5-8l 5l
hloroform 10l 17l
Zapaljive čvrste supstance u laboratoriji za kontrolu kvaliteta klasa 4.1. ADR
cink 10g
difenilamin 2g 10g
heksametilentetraamin 0,8-1Kg
Opis tehnološkog postupka u proizvodnji i u laboratoriji Zapaljive supstance koje se koriste u Galenskoj laboratoiriji, za izradu galenskih lekova, cuvaju se u magacinskim prostorijama, u podrumu..
Ove supstance cuvaju se u metalnim ormanima, vodeci racuna o smernicama iz MSDS lista, koje smo u obavezi da imamo za svaku supstancu pojedinacno.
Temperatura se u magacinskim prostorijama svakodnevno meri i vodi odgovarajuci zapis iz kojeg se vidi da, u toku citave godine, ona varira u intervalu od 16-21ºC.
Temperatura u prostoriji za izradu nesterilnih rastvora na prvom spratu se takodje svakodnevno meri, evidentira u temperaturne liste, i u proseku je 20 C.
Zapaljive tecnosti koje se koriste za izradu galenskih lekova su: Koncentrovani alkohol (96% ) Temperatura kljucanja 77-78 C Izrada svih preparata sa konc. alkoholom vrsi se na sobnoj temperaturi. Nema
primene toplote, koriscenja grejnih tela, za svo vreme postupka izrade rastvora i deljenja u odgovarajucu ambalazu.
1.Koristi se za izradu razblazenog alkohola 70%. Tehnoloski postupak izrade Koncentrovani alkohol se, u originalnoj fabrickoj ambalazi (kantice od 5l) donosi iz
magacina u prostoriju za izradu nesterilnih rasvora, na prvom spratu. Tu se vrsi rucno otvaranje kantica, isipanje u kotejner za mesanje, dodavanje preciscene vode, u odnosu voda : alkohol - 2:1, i dobijeni rastvosr se, u masini za deljenje rastvora, deli u bocice od 100 i 400ml.
2.Koristi se za izradu Losiona sa Klindamicinom, Losiona sa salicilnom kiselinom,… (
galenski lekovi – rastvori za spoljasnju primenu) Tehnoloski postupak izrade Svi ovi preparati izradjuju se u prostoriji za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu. Farmaceutske aktivne supstance se rastvore u koncentrovanom alkoholu, (donosi se iz
magacina u originalnoj fabrickoj ambalazi, kantice od 5l, rucno otvara) u kontejneru za mesanje, doda se preciscena voda, vrsi se mesanje i masinsko deljenje u odgovarajuce bocice.
Benzaldehid Temperatura paljenja 64 C Temperatura samozapaljivosti 190 C Koristi se kao korigens mirisa u izradi galenskih lekova. Izrada se vrsi u pristoriji za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu. Tehnoloski postupak izrade: U lonac za mesanje, zapremine 15 kg, nakon dodavanja i mesanja svih komponenata,
doda se rastvor Benzaldehida, 10 ml, koji se meri menzurom, mesa se do homogenizacije i onda mast deli, na masini za deljenje masti, u kutijce.
Cariophyli aetheroleum, Citri aetheroleum, Eucalypti aetheroleum Ovo su etarska ulja koja se koriste za izradu rastvora- u prostoriji za izradu nesterilnih
rastvora na prvom spratu. Tehnoloski postupak izrade:
Uvidom u svaki pojedinacni postupak izrade galenskih lekova koji sadrze ova etrska ulja, vidi se da se ona nikad ne zagrevaju, nisu u kontaktu sa izvorom toplote, uvek se dodaju na kraju procesa izrade, znaci, na hladno. Odmeravanje potrebnih kolicina se vrsi menzurom ili tezinski.
Methyl salicilat Temperatura paljenja 99 C Temperatura samozapaljivosti 450 C Ovo je tecna lekovita supstanca, koristi se u izradi Analgoantireumatske masti. Tehnoloski postupak izrade je isti i vaze ista pravila kao i za etarska ulja.
Zapaljive cvrste supstance koje se koriste u procesu izrade galenskih lekova su:
Kamfor ( t paljenja 64 C; t samozapaljivosti 466 C ) Mentol ( t paljenja 96 C ) Sulfur precipitatum ( t samozapaljivosti 235 C) Ove supstance se koriste za izradu nesterilnih rastvora, na prvom spratu. U toku tehnoloskog procesa izrade preparata sa ovim supstancama, ne vrsi se njihovo
zagrevanje, one nisu u kontaktu sa izvorom toplote, vec se dodaju pripremljenoj smesi nakon hladjenja, na hladno.
Zapaljive tecnosti u laboratoriji za kontrolu kvaliteta Rad sa supstancama iz ove grupe obavlja se u digestoru, koji se nalazi u Laboratoriji za
kontrolu, na drugom spratu. Za digestor je obezbedjena odgovarajuca ventilacija. Podovi i zidovi u laboratoriji su od nezapaljivog materijala.
Supstanca Metanol sa ovog spiska koristi se u kolicini od 30-35l na godisnjem nivou, kako se vidi iz Priloga, pri cemu se, za analizu 1 serije Diazepama, koristi oko 3 l pomenutog Metanola. Rad se, kako je vec istaknuto, obavlja u digestoru. Iz navedenog opisa tehnološkog postupka u proizvodnji i u laboratoriji procenjuje se da nije potrebna EX instalacija i dodatna ventilacija s obzirom na to da je predviđena prinudna ventilacija u podrumskoj ostavi i digestoru.
3 Procena opasnosti od požara
3.1 Materije i materijali koji se koriste u objektima Klasifikacija požara prema vrsti zapaljivih materija SRPS ISO 3941 PREDMET STANDARDA
Ovim standardom se definiše klasa požara u skladu sa prirodom postojanosti materijala koji su obuhvaćeni požarom. Znači, on ne definiše naročito klasu požara obuhvaćenu kao opasnost od električne struje. Standardom su predviđena odgovarajuća sredstva za gašenje, prema pojedinim klasama požara. KLASIFIKACIJA POŽARA Prema zapaljivosti materijala koji mogu biti obuhvašeni požarom, požari se razvrstavaju u četiri klase i to:
Klasa A Požari koji obuhvataju čvrste materije, često organske prirode pri čijem gorenju se normalno formira žar,
Klasa B Požari koji obuhvataju tečnosti ili utečljive čvrste materije, Klasa C Požari koji obuhvataju gasove, Klasa D Požari koji obuhvataju metale. SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA Sredstva za gašenje požara pojedinih klasa navedena su u tabeli:
Sredstva za gašenje A B C D
Voda u punom plazu + ‐ ‐ ‐ Vodena magla + +/‐ ‐ ‐ Laka pena +/‐ + ‐ ‐ Teška pena +/‐ + ‐ ‐ BCE – prah ‐ + + ‐ ABCE – prah + + + ‐ ABCD – prah + + + + Ugljen‐dioksid ‐ + + ‐ Haloni ‐ + + ‐ + = podesno sredstvo za gašenje
+/‐ = ograničeno podesno sredstvo za gašenje
‐ = nepodesno sredstvo za gašenje
3.2 Klasifikacija materija i robe prema ponašanju u požaru SRPS Z.CO.005.
Ovim standardom se utvrdjuje klasifikacija materija i robe prema njihovom ponašanju na visokim temperaturama nastalim u požaru. VRSTE OPASNOSTI
Ex materije i roba koje sadrže rizik od hemiske i fizičke eksplozije. Fx materije i roba koje direktno ili indirektno mogu učestvovati u
procesu sagorevanja i to odavanjem toplote, energijom samopaljenja, oslobađanjem zapaljivih produkata razlaganjem, ubrzavanjem procesa sagorevanja (oksidaciona sredstva) ili oslobađanjem zapaljivih gasova ili toplote u dodiru sa vodom.
Dx materije i roba koje nisu lako zapaljive, ali koje se ipak pod dejstvom požara (vatre, dima ili vode za ašenje) mogu relativno brzo i jako oštetiti (destrukcija materijala).
KLASE OPASNOSTI Klasa opasnosti I ‐ veoma lako zapaljive i brzo sagorive materije, Klasa opasnosti II ‐ lako zapaljive i brzo sagorive materije, Klasa opasnosti III ‐ zapaljive materije, Klasa opasnosti IV ‐ sagorive materije, Klasa opasnosti V ‐ teško sagorive materije, Klasa opasnosti VI ‐ nezapaljive materije.
PODELA MATERIJA I ROBE PREMA AGREGATNOM STANJU I DRUGIM HEMIJSKIM OSOBINAMA Prema agregatnom stanju na sobnoj temepraturi od 20°C i normalnom
pritisku od 1 bar materije i roba se dele na: A gasovite materije, B tečne materije, C čvrste materije.
Prema fizičko‐hemiskim osobinama materije i robu delimo na: D eksplozivne materije, E samozapaljive materije, F materije koje pri zagrevanju ispuštaju zapaljive i otrovne produkte, G oksidaciona sredstva, H nezapaljive materije koje sa vodom razvijaju zapaljive gasove, I nezapaljive materije koje sa vodom razvijaju toplotu OZNAČAVANJE MATERIJE I ROBE PREMA NEKIM DODATNIM OSOBINAMA Tx materija i roba stepena opasnosti V i VI, koja pod dejstvom požara razvijaju otrovne ili zagušljive gasove – toksične materije, Fu materije i roba svih kategorija opasnosti, koje pod dejstvom požara razvijaju u velikoj meri dim, čime spašavanje čine otežanim, Ra materije i roba svih kategorija opasnosti, koje pod dejstvom požara kontaminiraju prostor radio‐aktivnim zračenjem, Co materije i roba svih kategorija opasnosti, koji pod dejstvom požara razvijaju korozivne gasove i pare. Analizom količine zapaljivih materijala u prostorijama, u objektu su mogući požari klase A, B i na elektroinstalacijama. (klasifikacija SRPS ISO 3941).
3.3 Kategorizacija ugroženosti od požara Osnova za izbor koncepcije zaštite od požara čini požarna ugroženost odnosno požarni
rizik. U prvom faktoru sjedinjene su sve komponente koje određuju mogućnost izbijanja požara i štete koje on može prouzrokovati. Stoga ovaj kriterijum u kombinaciji sa drugim kriterijumima, kao što su mogućnost spoljne intervencije i organizacije, određuje koncepciju zaštite. Kriterijumi koji čine požarnu ugroženost objekta se diferenciraju na tri osnovna stepena:
mala požarna ugroženost (M) srednja požarna ugroženost (S) velika požarna ugroženost (V) Na osnovu sledećih komponenti procenjuje se požarna ugroženost i rizik:
POŽARNI RIZIK PROSTORA M S V
1 IZVOR, RAZVOJ I POSLEDICE POŽARA
ZAPALJIVOST brzina sagorevanja
ZNAČAJ POŽARA
POŽARNO OPTEREĆENJE zgrade i inventara
OPASNO ŠIRENJEpodela prost. br. spratova, komunikacija
STVARANJE DIMA zadimljenje, korozivne pare
UNIŠTIVOST uticaj požara i pratećih pojava KONCENTRACIJA VREDNOSTI
MATERIJALNA ŠTETA
OPASNOST ZA LJUDE LJUDSKE ŽRTVE
2 VREME INTERVENCIJE
3 REAKCIJSKO VREME ZAŠTITNOG SISTEMA
Prema stručnom uputstvu o kategorizaciji radnih organizacija i objekata, a prema stepenu ugroženosti od požara, objekat spada u kategoriju MALE požarne ugroženosti.
3.4 Kategorizacija objekata prema požarnom opretećenju Uzimajući u obzir proces rada, namenu objekta, broj ljudi koji borave u objektima i fizičko‐hemijske osobine materijala koji se nalaze u objektu, može se konstatovati da objekat nije ugrožen od požara pri propisanom režimu rada. Specifično požarno opterećenje je izraženo toplotom svedenom na 1 m2 površine te prostorije i isto se računa po SRPS U.J1.030, a po formuli Pi = qi x Vi x Hi/S gde je: Pi ‐ specifično požarno opterećenje u KJ/m
2
qi ‐ prividna gustina materijala u kg/m3
Vi ‐ zapremina materijala u m3
S ‐ površina osnove u kvadratnim metrima (m2) Hi ‐ kalorična moć u KJ/kg U račun ulaze svi gorivi materijali u smislu standarda SRPS.U.J1.020 koji su sastavni delovi zgrade instalacija i opreme (nameštaja) i materijali za koje je zgrada namenski izgrađena. Prema navedenom standardu definisane su tri grupe požarnog opterećenja:
- nisko požarno opterećenje do 1000 MJ/m2
- srednje požarno opterećenje je od 1000‐2000 MJ/m2
- visoko požarno opterećenje je preko 2000 MJ/m2
U predmetnom objektu prostorije pripadaju različitim grupama požarnog opterećenja.
Na osnovu EURO ALARMA u II delu, grupa 5, Zbirke saveznih propisa iz oblasti zaštite od požara i eksplozija, specifično požarno opterećenje za apoteku sa skladištem je 837 MJ/m2, tako da objekat spada u grupu objekata sa niskim požarnim opterećenjem. Shodno navedenom, objekat spada u grupu objekata sa niskim požarnim opterećenjem.
3.5 Procena opasnosti od požara u pojedinim delovima objekta Procena opasnosti od požara u objektu bazira na osnovu namene, funkcije, tehnoloških
procesa i požarnog opterećenja. Do požara u objektu može doći usled:
− upotrebe otvorenog plamena (pušenje i sl.) − neispravnosti, preopterećenja i neadekvatnog održavanja električnih uređaja i instalacija − zagrevanja obrtnih delova mašina − upotrebe rešoa, grejalica i drugih grejnih tela sa užarenim ili prekomerno zagrejanim
površinama − upotreba uređaja za zavarivanje, lemljenje i letovanje u toku izgradnje, rekonstrukcije
objekta i u toku radnog procesa − držanja i smeštaja materijala koji je sklon samozapaljenju − samoupale i upale prljavštine i masnoće u kanalima za ventilaciju − nekontrolisanog isticanja rastvarača, ulja iz kompresora frižidera i − podmetanja požara
Kako postoji realna opasnost od nastanka požara u objektu, projektom će biti predviđene mere zaštite od požara u skladu sa zakonom i pravilima struke.
4 Koncepcije zaštite od požara
Na osnovu procene opasnosti od požara u objektu, a u skladu sa zakonom i pravilima struke usvojena je sledeća koncepcija zaštite od požara:
Projekntim rešenjem je omogućan nesmetan prilaz specijalnim vatrogasnim i spasilačkim vozilima u slučaju požara i hitne intervencije.
Vatrogasnim vozilima omogućeno je da priđu objektu dve jedne strane
Na zidovima kojima se pristupa se nalaze prozori, vrata ili drugi slični otvori. Postojeće saobraćajnice imaju dovoljnu širinu za nesmetano kretanje i manevrisanje vatrogasnih vozila.
Oko objekta nema rastinja koje bi eventualno moglo preneti požar van predmetne lokacije.
Iz objekta u bezbedan prostor vodi izlaz sa zaokretnim vratima
Stepen otpornosti prema požaru elemenata i konstrukcija zgrade je usklađen sa projektovanim stepenom otpornosti prema požaru pojedinih požarnih sektora objekta u skladu sa JUS.U.J1.240
o Otpornost prema požaru konstrukcija tehničkih prostorije je usklađena sa zahtevima projektne otpornosti prema požaru, odnosno sa zahtevima posebnih propisa za pojedine tehničke prostorije
Stepen otpornosti prema požaru elemenata i konstrukcija zgrade koji nisu obuhvaćeni JUS.U.J1.240 je u skladi sa zahtevima JUS TP 21
Obezbediti ventilaciju u prostorijama u kojima se koriste zapaljive tečnosti i čvrste materije da se ne bi stvorila eksplozivna atmosfera.
Obezbediti regulaciju temperature u prostorijama u kojima se koriste zapaljive tečnosti i čvrste materije tako da ambijentalna temperatura ne bude niža od najniže tačke paljenja zapaljivih materija.
Obezbediti da se u toku tehnoloskog procesa izrade preparata sa zapaljivim supstancama, ne vrsi se njihovo zagrevanje, da one ne budu u kontaktu sa izvorom toplote, vec da se dodaju pripremljenoj smesi nakon hladjenja, na hladno.
EVAKUACIJA o U predmetnom objektu su obezbeđeni putevi normalne i nužne evakuacije. o Za normalnu i nužnu evakuaciju iz dela objekta predviđeni su horizontalni koridori
dostupni iz svih prostorija u kojima borave lica o Kapacitet ovih koridora je zadovoljavajući u odnosu na broj lica koji se evakuiše. o Rastojanja od polaznog mesta do prvog izlaza prema hodniku (PI), odnosno izlaza u
slučaju nužde omogućavaju brzu evakuaciju. Rastojanje od prvog do etažnog izlaza je manje od 30 metara.
o Minimalna širina otvora vrata je 0,92 cm u prostorijama u kojima boravi 10 lica, 1.00 m do 50 lica, a dvokrilna vrata ili više dvokrilnih dovoljno radvojenih vrata u prostorijama u kojima boravi do 200 lica.
o Visina vrata je minimalno 205cm. o Evakuacioni putevi označeni su znacima na svetiljkama protivpanične rasvete, tablama sa
oznakama za usmeravanje i opremljeni alarnim instalacijama. Za rukovođenje evakuacijom u objektu moraju biti zadužena lica koja su zaposlena u objektu.
Uprava objekta je obavezna da sačini plan zaštite od požara u kome će biti sadržana detaljna zaduženja za lica koja rukovode evakuacijom, kao i procedure koje moraju sprovesti zadužena lica u slučaju požarnog alarmiranja. Zborno mesto evakuisanih iz objekta je udaljeno oko 20m od objekta. Na putevima evakuacije nije dozvoljeno bilo kakvo uskladištenje materijala kao i u pojasu 6m oko objekta.
5 Relevantni parametri zaštite od požara
5.1 Podela objekta na požarne segmente i požarne sektore Prema tehnološkoj povezanosti i požarnoj opasnosti objekat je podeljen na požarne sektore: Podrum PS1 – Prostorija za hidrocel PS2 – Ostava PS3 – Kotlarnica Prizemlje PS4 – Apoteka P=74,11 m2 Od podruma do II sprata – PS5 – Poslovni deo objekta – galenska laboratorija P=460,15 m2 Ventilacioni kanal predstavlja poseban vertikalno orijentisan požarni sektor. Podela na požarne sektore prikazana je u grafičkom delu projekta.
5.2 Određivanje stepena otpornosti prema požaru U smislu klasifikacije zgrada prema nameni, izdvojenosti i visini, predmetni objekat pripada poslovnim zgradama spratnosti Po+P+2, visine manje od 30m, u odnosu na kotu saobraćajnice na koju je moguć pristup vozila sa automehaničkim lestvama, te se kategoriše prema prema SRPS TP 21.
KLASIFIKACIJI ZGRADE PREMA NAMENI, IZDVOJENOSTI I VISINI
Predmet projekta je poslovni objekat u nizu visine 7.10 m, tako da se objekat se klasifikuje kao NJ1.
KLASIFIKACIJA ZGRADE PREMA BROJU LICA KOJA BORAVE U ZGRADI I POVRŠINI POŽARNOG SEKTORA
Procenjeni broj lica u objektu je 40 te je klasa P2. Površina dominantnog požarnog sektora je 579 m2 te je klasa P2. Prema klasifikaciji za NP1 i P2 iz tabele T2 SOP se dobija II stepen otpornosti prema požaru (MO – mala otpornost), saglasno SRPS U.J1.240.
Zgrada IS1 NS1 IS2 NS2 IS3 NS3 IP1 NP1 IP2 NP2 IP3 NP3
NJ3 IJ1 NJ1 IJ2 NJ2 IJ3
P1 II II III III III IV II II II III III IV IV
P2 II III III III IV IV II II III III IV IV IV
P3 III III III IV IV IV II II IV IV IV IV IV
P4 III III IV IV IV IV III III IV IV IV IV IV
P5 IV IV IV IV IV IV III III IV IV IV IV V
P6 IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV V V
P7 IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV V V V
5.3 Minimalno potrebno vreme otpornosti na dejstvo požara konstruktivnih elemenata objekta
Otpornost na dejstvo požara konstruktivnih elemenata je njihova sposobnost da sačuvaju nosivost, onemoguće prodor vatre i da sačuva termičku izolaciju kada su izloženi dejstvu vatre (definicija po standardima ISO 834/1995 i SRPS.U.J1.070). Vreme otpornosti na dejstvo požara konstruktivnog elementa, dela konstrukcije ili konstrukcije u celini predstavlja vreme u minutama za koje je obezbeđeno ispunjenje traženih zahteva Postoje tri kriterijuma za obezbeđenje otpornosti na dejstvo požara:
− KRITERIJUM STABILNOSTI: Konsturkcija, njen deo ili pojedini elementi moraju sačuvati svojstvo nosivosti, odnosno ne smeju se srušiti u požaru, za vreme gašenja ili neposredno posle gašenja požara
− KRITERIJUM INTEGRITETA: U delovima konstrukcije izloženim dejstvu požara ne smeju nastati pukotine kroz koje bi plamen ili zapaljivi gasovi mogli prodreti u susednu prostoriju
− KRITERIJUM IZOLACIJE: Srednja temperatura na strani koja nije izložena dejstvu požara ne sme porasti više od 140 ºC u odnosu na početnu temperaturu pre nastanka požara.
Požarno opterećenje se utvrđuje na osnovu količina materija, toplotne moći te materije i površine koju zauzima materija shodno SRPS J1. 030
Za materijale i konstruktivne elemente ugrađene u konstrukciju objekta minimalno potrebno vreme otpornosti na dejstvo požara utvrđuje se saglasno standardu SRPS.U.J1.240 i to u zavisnosti od vrste građevinske konstrukcije, položaja u okviru objekta i usvojenog stepena otpornosti prema požaru.
Minimalna vremena otpornosti na dejstvo požara za različite vrste građevinskih konstrukcija u zavisnosti od tipova konstrukcija dati su u tabeli 1. Tabela1. Stepeni i vremena vatrootpornosti pojedinih vrsta građevinskih konstrukcija Vrsta konstrukcije
Metoda
ispitivanja
SRPS U.
Položaj
Stepen otpornosti prema požaru (SOP) Otpornost prema
požaru elemenata/konstrukcija zgrade
I (NO) II
(MO)
III
(SO)
IV
(VO)
V
(WO)
Noseći zid J1.090 Unutar
požamih
sektora
1/4 1/2 1 1,5 2
Stub J1.100 1/4 1/2 1 1,5 2
Greda J1.114 — 1/4 1/2 1 1,5
Meduspratna
konstrukcija
J1.110 — 1/4 1/2 1 1,5
— 1/4 1/2 1/2 1 Nenoseći zid J1 .090
Krovna konstrucija / / — 1/4 1/2 1/2 1
Zid J1.092 Na granici požarnih sektora
1/4 1 1,5 2 3
Meduspratna
konstrukcija
J1.110 1/4 1/2 1 1,5 2
Vrata i klapne do
3,6 m2
J1.160 1/4 ¼ 1/2 1 1,5
Vrata > 3,6 m2 J1.160 1/4 1/2 1 1,5 2
Konstrukcija
evakuacionoq puta
/ negoriv
materij1/2 1/2 1 1,5
Fasadni zida) J1.092 Spoljne
konstrukcije
— 1/2 1/2 1 1
Krovni pokrivać6' J1.140 — 1/4 1/2 3/4 1
5.4 Potrebna količina vode za jedan požar
1. Kategorija tehnološkog procesa K – 4 2. Stepen otpornosti objekta II stepen 3. Potrebna količina vode za jedan požar
prema tabeli br. 2 u Sl. listu SRJ br. 30/91 i podacima A, B i C kao i ukupne zapremine objekta do 3000 m3 potrebna količina vode za jedan požar iznosi 10l/sek što treba da obezbedi spoljna mreža. Potrebna količina vode za požarne potrebe u objektu q= 5 l/sek. prema tabeli 3 u Sl. listu SRJ br. 30/91 god.
5.1 Ventilacija prostorija
U ostavi zapaljivih materija u podrumu obezbeđena je prinudna ventilacija preko postojećeg kanala i krovnog ventilatora. Rad sa zapaljivim matrijama u Laboratoriji za kontrolu obavlja se u digestoru. Za digestor je obezbedjena odgovarajuca ventilacija.
5.2 Odvođenje dima nastalog u požaru
U predmetnom objektu se za odvođenje dima iz objekta previđa prirodna ventilacija.
5.3 Izbor materijala za enterijer za koji postoje posebni zahtevi u pogledu otpornosti prema požaru
Žaluzine i sve vrste roletni postavljenih sa spoljne strane pozora moraju biti izrađene od negorivog materijala. Izolacija i obloge zidova u prostorijama u kojima se nalaze mokri čvorovi mogu biti i od gorivog materijala (plastika, emajlirani tvrdi lesonit i sl.).
5.4 Procena opasnosti od požara koja potiče od tehnološkog procesa i materija koje se u njemu koriste ili uskladištavaju
U objektu nije dozvoljeno skladiranje benzina, rastvarača i lako zapaljivih i eksplozivnih materija.
6 Mere zaštite od požara u arhitektonsko‐građevinskom projektu
6.1.1 Urbanističke mere zaštite Urbanističke mere zaštite od požara uslovljene su položajem objekta, koji je definisan u
poglavlju koje se odnosi na lokaciju. Projekntim rešenjem je omogućan nesmetan prilaz specijalnim vatrogasnim i spasilačkim
vozilima u slučaju požara i hitne intervencije. Postojeće saobraćajnice imaju dovoljnu širinu za nesmetano kretanje vatrogasnih vozila.
Na zidovima kolima se pristupa se nalaze prozori, vrata ili drugi slični otvori. Oko objekta nema rastinja koje bi eventualno moglo preneti požar van predmetne
lokacije. Iz objekta u bezbedan prostor vode najmanje dva izlaza.
6.1.2 Arhitektonske i konstruktivne karakteristike objekta Gradjevinsko rešenje objekta je takvo da obezbedjuje usvojenu vatrootpornost (armirno betonske konstrukcije, zidovi, stubovi, armirano betonska medjuspratna konstrukcija, odgovarajuće dimenzije i vrste materijala pregradnihi i obimnih zidova, itd.) NOSEĆI ELEMENTI I KONSTRUKCIJE Zidovi na granici požarnih sektora su od pune opeke i opekarskog bloka minimalne debljine d=25 cm i otporni prema požaru najmanje 60 minuta, a zidovi u podrumu 120 minuta. Međuspratne konstrukcije na granici požarnih sektora su armiranobetonske otporne prema požaru najmanje 30 minuta, a iznad podruma 90 minuta. Noseći i fasadni zidovi su pune opeke i opekarskog bloka minimalne debljine d=25 cm i otporni su prema požaru najmanje 30 minuta. Stubovi i grede su od betona minimalne debljine d=25 cm i otporni su prema požaru najmanje 30 minuta. Međuspratne konstrukcije su armiranobetonske otporne prema požaru najmanje 30 minuta. Nosive grede i nenoseći unutrašnji zidovi moraju biti otporni prema požaru 30 minuta. Stepenice su od armiranog betona debljine 15cm i otporne prema požaru najmanje 30 minuta. KONSTRUKCIJE NA EVAKUACIONOM PUTU su otporne prema požaru najmanje 30 minuta. KROVNA KONSTRUKCIJA je drvena iznad međuspratne konstrukcije i ispod negorivog krovnog pokrivača od lima. Izolacija fasadnih plafona prema krovnoj konstrukciji je od mineralne vune. Vrata prostorije za hidrocel su otporna prema požaru najmanje 90 minuta i imaju mehanizam za samozatvaranje. Vrata tehničkih prostorija u podrumu su otporna prema požaru najmanje 60 minuta i imaju mehanizam za samozatvaranje, a na spratu 15 minuta. Sva protivpožarna vrata moraju imati izveštaj o ispitivanju vrata za traženu otpornost prema požaru (SRPS U.J1.160) izdat od strane akreditovane laboratorije u Republici Srbiji. Na delu krova prema putevima evakuacije je plafon od gipsanih ploča otporan prema požaru 30 minuta. Obloge ventilacionog kanala su od gipsanih ploča otpornih prema požaru 30 minuta. Plafoni i obloge kanala moraju imati izveštaj o ispitivanju za traženu otpornost prema požaru (SRPS U.J1.160) izdat od strane akreditovane laboratorije u Republici Srbiji. Sve ostale konstrukcije objekta koje nisu izdvojene u prethodnom tekstu moraju da ispune uslove za II SOP. U grafičkom delu projekta označeni su konstruktivni elementi objekta i njihova vatrootpornost.
Vatrootpornost delova konstrukcije
Određena na osnovu standarda za ispitivanje otpornosti prema požaru: SRPS U J1.090 – ispitivanje otpornosti zidova protiv požara SRPS U J1.100 – ispitivanje otpornosti stubova protiv požara SRPS U J1.110 – ispitivanje otpornosti međuspratnih konstr. protiv požara SRPS U J1.114 – ispitivanje otpornosti greda protiv požara SRPS U J1.140 – ispitivanje otpornosti krovnih pokrivača protiv požara SRPS U J1.160 – ispitivanje otpornosti vrata, prozora i poklopaca SRPS U J1.043 – ispitivanje otpornosti vrata, prozora i poklopaca SRPS U.J1.150:1993 – Ispitivanje otpornosti protiv požara – učešće visećih plafona u zaštiti čeličnih nosača u podnim i krovnim sklopovima SRPS U.J1.042/2000 i SRPS U.J1.043/2000 – Povećanje otpornosti prema požaru čeličnih konstrukcija ekspandirajućim premazima ili zaštitnim oblogama, prema SRPS U.E7.154/1997,
TABELARNI PRIKAZ VATROOTPORNOSTI DELOVA KONSTRUKCIJE Materijal Dim. (cm) Vatrootpor‐
nost (h) Primedbe
1.Zid od pune opeke 25 12
6 1
nemalterisan ‐
2.Zid od pune opeke
12 12
2 1
obostr.malter. 1,5cm nemalterisan
3.Dvoslojni zid od pune opeke 2x12 6 obostrano malterisan
4.Zid od šuplje opeke 22 10
2 1
obostrano malterisan obostrano malterisan
5.Zid od šupljih betonskih blokova 12 7,5 6
2 1 0.5
agregat smrvljena opeka, šljaka
6.Armirano betonski zid 10 7,5 22,5 18
2 1 6 4
agregat šljunak opeka, šljunak opeka, šljunak opeka, šljunak
7.Zid od nabijenog betona 12 10 7,5 10
2 1 0.5 2
agregat šljunak agregat šljunak agregat šljunak agregat opeka, šljaka
8. Armirano betonski stub 30x30 25x25 20x20
2 1 0,5
9. Armirano betonski stub sa oblogom 30x30 26x26
4(3) 2
10. Čelični stub obzidan opekom 12 7,5 5
6 4 2
debljina opeke i betonske ispune između zida i stuba
11.Armirano betonska međuspratna konstrukcija
18 15 12 10 9
6 4 2 1 0,5
12.Sitnorebrasta međuspratna konstrukcija monta, fert, avramenko
2 1,5
sa donje strane omalterisana sa spuštenim plafonom
13.Armirano betonska podvlaka 6 5 4 2,5
4 2 1 0,5
malterisano d=2 cm
Materijal Dim. (cm) Vatrootpor‐nost (h)
Primedbe
14 Noseći zidovi od penobetona
24 20 17.5 15 11.5
3 2 1.5 1 0,5
obostrano malterisan
15. Pregradni zidovi od penobetona 15 11.5 10 7.5
3 2 1.5 1
obostrano malterisan
16. Zid sa obostranom oblogom od gips‐kartonskih ploča d=12.5 mm GKF
10 12.5 15.0
0,5 1.5 3.0
obostrano po 1 ploča obostrano po 2 ploče obostrano po 3 ploče
17. Čelična krovna konstrukcija zaštićena oblogom od gips‐kartonskikh ploča d=12.5 mm
0,5 1 1,5
jedna gipskartonska ploča dve gipskartonske ploče
18. Čelična krovna konstrukcija – rešetka zaštićena premazima za metal otpornim prema dejstvu vatre (zavisno od faktora preseka F/V)
0,2 0,3 0,5 0,6
0,5 1 1,5 2
debljina premaza prema tehnologiji proizvođača (npr. ADING, PROTHERM STEEL, ...)
19. Čelična konstrukcija zaštićena oblogom od vatrootpornih gips‐kartonskikh ploča d=20 mm
1,5
dve gipskartonske ploče ridurit ploče
20. Sendvič krovni paneli sa ispunom od kamene vune
6 8 10 15 20
obavezan atest proizvođača panela
21. Sendvič fasadni paneli sa ispunom od kamene vune
6 8 10 15 20
obavezan atest proizvođača panela
22. Monolitni spušteni plafon sa podkonstrukcijom
0,5 1.5
jedna ploča (GKF, AMF ili sl....) dve ploče (GKF, AMF ili sl. )
23. Čelična konstrukcija zaštićena oblogom od vatrootpornih gipsanih ploča
1,50
dve GKF ploče ridurit ploče
24. Čelična konstrukcija ‐ STUB zaštićen RIDURIT pločama u zavisnosti faktora preseka F/V
po proračunu 1,50
obavezan atest izvođača radova
25. Čelična konstrukcija ‐ GREDA zaštićena RIDURIT pločama u zavisnosti faktora preseka F/V
po proračunu 1,00
obavezan atest izvođača radova
25. Čelična konstrukcija ‐ GREDA zaštićena RIDURIT pločama u zavisnosti faktora preseka F/V
po proračunu 1,00
obavezan atest izvođača radova
26. Kanal od čeličnog lima sa oblogom od gipsanih ili FIREBOARD ili RIDURIT ploča
1,5 dve ploče FIREBOARD d=20 mm dve polče RIDURIT d=20 ili gipsane ploče ukupne debljine d=45 mm
ZAKLJUČAK Rešenja data arhitektonsko građevinskim projektom su zadovoljavajuća u okviru požarnih sektora.
7 Mere zaštite u glavnom projektu hidrotehničkih instalacija
7.1 Snabdevanje vodom Snabdevanje objekta vodom rešeno je priključkom na postojeću vodovodnu u objektu na postojeće vertikale ili postojeće razvode ispod ploče ili u podu. Za objekat je predviđeno postojeće merenje sanitarne potrošnje vode u postojećem vodomernom oknu. Vodovodnu mrežu u objektu sačinjavaju: horizontalni razvodi rešeni ispod ploče etaža, vodovodne vertikale i ogranci koji povezuju pojedine sanitarne uređaje. Hidrantska mreža objekta je postojeća i nije predmet ovog projekta. Vodovodne cevi za razvod tople vode u zidu dodatno obaviti slojem talasaste hartije. Na dnu svakog ogranka, postaviti zajednički propusni ventil, a ispod svakog točećeg mesta propusni ventil sa točkićem ili kapom prečnika prema projektu. Vodovodne cevi postavljene ispod plafona i vidljive vertikale pričvrstiti za plafon dvodelnim obujmicama sa gumenim umetkom između obujmice i cevi, i zaštititi od eventualne kondezacije plaštom "Amstrong" sa lepljenjem spojeva. Razvode u mokrim čvorovima i kuhinji izvesti tako da priključci budu u ravni finalne obrade zidova . Posle grube montaže, vodovodnu mrežu privremeno zatvoriti čepovima i ispitati na probni pritisak koji meren na najnižem mestu treba da iznosi najmanje 12 bara. O samom ispitivanju sačiniti zapisnik koji treba da bude potpisan od strane nadzornog organa. Pre puštanja u upotrebu celokupnu vodovodnu mrežu isprati i izvršiti dezinfekciju cevi u skladu sa važećim propisima. Kao dokaz o ispravnosti vode za piće iz mreže objekta pribaviti odgovarajuće analize od strane ndležne ustanove za kontrolu vode na teritoriji grada. HIDRAULIČKI PRORAČUN INSTALACIJE VODOVODA S obzirom da se hidrauličko opterećenje nije povečalo u odnosu na postojeće stanje pritisak u mreži zadovoljava uslove korišćenja vodovodne i kanalizacione mreže. Napomena : Korišćeni su podaci iz Glavnog projekta Vodovoda i kanalizacije Labaratorije u ul. Ratka Pavlovića iz 1977. godine.
8 Mere zaštite od požara u glavnom projektu elektro instalacija
Osnova za izradu ovog projekta je bio projektni zadatak investitora, glavni arhitektonsko ‐građevinski projekat, sa projektima vodovoda i kanalizacije , grejanja i tehničkih uslova u skladu sa važećim tehničkim propisima koji regulišu ovu vrstu projektovanja.
NAPAJANJE
Celokupni razvod električne energije u objektu izvršen je preko glavne razvodne table smeštene u prizemlju objekta.
Za napajanje I sprata koristiće se postojeća razvodna tabla RT‐S odakle će se napajati još dve novoprojektovane razvodne table RT‐Sd i RT‐Sd1. U postojećoj razvodnoj RT‐S razvezati instalaciju prostorija koje se rekonstruišu. Napajanje novih razvodnih tabli izvesti kablovima tipa PP‐Y 5x6mm delom u zidu ispod maltera, a delom kroz montažni zid i plafon tipa knauf u PVC creva fi 23mm.
Napajanje potkrovlja izvedeno je pomoću postojećih razvodnih tabli RT‐D i RT‐P iz kojih se napajaju nove RT‐Pd i RT‐Dd. Napojne kablove privezati na postojeća rezervna EZ postolja. Napajanje RT‐Pd i RT‐Dd biće izvedeno kablom tipa PP‐Y 5x6mm2 u zidu ispod maltera.
Razvodne table na izraditi u kućištu od dva puta dekapiranog lima i ugraditi ih na zid na mestu predviđenim na crtežu i opremiti ih automatskim osiguračima za zaštitu strujnih krugova i odgovarajućim grebenastim prekidačem. Unutar tabli obeležiti strujne krugove i el. opremu.
Na vratima ormana nalaze se oznake ‐ natpisi: sa spoljašne strane nalazi se izlomljena crvena strelica i natpis »pažnja ‐ opasno po život« a sa unutrašnje strane »TN sistem« i oznake glavnih osigurača.
ZAŠTITA Zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja obezbeđuju predviđeni automatski osigurači,
dimenzionisani prema presecima provodnika i predviđenim potrošačima, koji se stavljaju na početku svakog strujnog kruga i na mestima gde se smanjuje trajno dozvoljena struja provodnika. Osigurači su tako dimenzionisani da se postiže selektivnost u instalaciji.
Zaštita od opasnog napona dodira u objektu će se izvesti sa postojećim sistemom TN, što znači da se u instalaciji nula i zaštitni vod vodde odvojeno, a u KPK izvršiti spajanje nultog i zaštitnog voda .
Za povezivanje dodatih novih razvodnih tabli koristiće se šina izjednačenja potencijala u samim razvodnim tablama .
Zaštita od slučajnog dodira delova pod naponom izvedena je zaštitnim izolovanjem tj. pokrivanjem delova pod naponom izolacionim materijalom koji može da se ukloni samo razaranjem. Za fabrički izrađenu opremu izolacija odgovara JUS‐u. Sva grananja vodova pod naponom izvedena su u razvodnim kutijama, a goli slobodni krajevi vodova završeni odgovarajućim stezaljkama. EL. INSTALACIJA OSVETLJENJA
Osvetljenje prostorija izvedeno je u svemu prema nameni.
Instalacija osvetljenja izvedena je kablovima PP‐Y 3x1,5mm2 u zid ispod maltera. Paljenje osvetljenja izvedeno je pomoću prekidača u prostoriji, a za sanitarni čvor predvidjen je KIP prekidač za bojler i običan za osvetljenje. Osvetljenje trpezarije izvedeno je sa nadgradnim plafonjerama sa običnim sijalicama a uključenje se vrši serijskim prekidačem na visini 1,5 met od gotovog poda, gde se pale plafonjere koje su prikazane na crtežu. Osvetljenje hodničkog prostora i kancelarija izvedeno je fluo svetiljkama sa sjajnim rasterom, a uključenje se vrši običnim i serijskim prekidačima montiranim na zidu pored ulaznih vrata prostorija. Za osvetljenje još su predvidjene i fluo svetiljke sa mlečnim difuzorom i to u prostorijama proizvodnje i spratu i kontrolne laboratorije na spratu. Instalacija osvetljenja u cistim prostorijama izvedena je ugradnim fluo svetiljkama sa metalnim kućištem koje je plastificirano u beloj boji. Kao celina u panelnom sistemu osiguravaju nepropusnost nadpritiska u cistom prostoru. Zaštita svetiljki izvedena je u IP 54, IP65 ili IP66.
Svetiljke su postavljene u svemu prema šemi na crtežu datoj u prilogu.
EL. INSTALACIJA TERMIJE U svim prostorijama predviđene su monofazne i trofazne šuko priključnice za opštu upotrebu kao i potrebni izvodi za termičke potrošače. Monofazne priključnice su sa zaštitnim kontaktom i montirati ih u zidu na visini 0,6m od poda, osim u kuhinji iznad radnih površina priključnice montirati na 1,2m od poda. Takođe i prekidač za uključenje i isključenje niskomontažnog bojlera izvesti provodnicima tipa PP‐Y 3x2,5mm2, i montirati na visini 1,2m od poda, a priključak izvesti monofaznom šuko priključnicom na visini 0.6m od poda. U kuhinji i za potrebe mašina je predviđena trofazna šuko priključnica za priključak el. šporeta. El. instalaciju monofaznih šuko priključnica izvesti provodnicima tipa PP‐Y 3x2,5mm2 , a trofaznih priključnica, provodnicima tipa PP‐Y 5x2,5mm2 položenim u zidu ispod maltera. U podrumu je predvidjen priključak el. kotla kablom tipa PP‐Y 5x6mm2 koji se napaja iz GRT u prizemlju objekta. U sanitarnim čvorovima su predviđeni izvodi za sušač ruku kablovima tipa PP‐Y 3x2.5mm.Izvode izvesti na 1.2m od poda. El. instalaciju priključnica izvesti provodnicima tipa PP‐Y 3x2,5mm2 položenim na zidu ispod maltera. El. instalaciju bojlera izvesti kablom PP‐Y 3x2,5mm2, a izvode za direktan priključak završiti na visini 1.5met od poda, i ostaviti rezervu u kablu u dužini od 0.7met za direktan priključak bojlera.
INSTALACIJA TELEFONA
Kablovi unutrašnjih telefonskih instalacija su tipa UTP 4x2x0,6mm2. Instalacija telefona izvedena je UTP Cat 6 kablovima 4x2x0,6mm koji se vode kroz plastične cevi u zid ispod maltera, do Rack ormana u kancelariji .Od priključnog mesta na I spratu do Rack ormana provući kabl tipa IY(St)Y 10x2x0,6mm kroz PVC gibljivo crevo fi 16mm2. Instalaciju računarske mreže takodje izvesti UTP Cat 6 4x2x0,5mm2 kablovima od Rack ormana do RJ 45 priključnica u kancelariji. Izgled i sastav Rack ormana nije deo ovog projekta.
INSTALACIJA PANIČNE RASVETE Za slučaj nestanka mrežnog napona upotrebljene se svetiljke za paničnu rasvetu sa odgovarajućom oznakom koja treba da obezbedi nesmetan i bezbedan ulaz ljudi iz prostorija. Svetiljke su stalno priključene na napon od 220V opremljene su aku baterijama koje obezbeđuju trajni rad ove svetiljke u trajanju od 3h . Svetiljke su montirane na zidu na visini 2.2m od poda, a njihova instalacija je izvedena provodnicima tipa PP 2x1,5mm2 položenim delom u zidu ispod maltera, a delom u montažni zid I plafon tipa knauf kroz PVC crevo fi 13,5mm.
PROTIVPOŽARNA INSTALACIJA Instalaciju protivpožarnog sistema izvesti tako da se u slučaju pojave požara može
dostupno i blagovremeno alarmirati korisnici objekta. Za slučaj alariranja pojave požara u objektu upotrebiće se ručni javljač požara. Ručni javljač požara tipa JPR‐01 montirati na zidu na visini 1,5m od poda. Alarmnu trubu montirati u prizemlju I na II spratu na zidu na visini 2,3m od poda,. El. instalaciju ručnih javljača požara izvesti provodnicima tipa JH(St)H 1x2x0,8 kroz halogen free gibljivo PVC crevo fi 11mm, alarmne trube provodnikom tipa NHXHX FE 180/E30 2x1,5mm2 položenim u zidu ispod maltera.
Na zidu pored ulaznih vrata u prizemlju ugradiće se jednozonska protivpožarna centrala. Napajanje energijom mora biti iz dva izvora. Prvi izvor je električna mreža, a drugi‐ zaptivena (želatinozna) akumulatorska baterija. Pri nestanku energije iz električčne mreže akumulatorska baterija automatski i bez prekida preuzima napajanje stabilne instalacije. Autonomija rada centrale u alarmnom stanju je 3h. Otvori za prolaz kablova se moraju obložiti negorivima materijalom iste otpornosti prema požaru kao i sama konstrukcija ( PLAMMAL‐om ) radi sprečavanja širenja protivpožarne opasnosti.
GROMOBRANSKA INSTALACIJA
Za zaštitu objekta od atmosferskog pražnjenja predvidjena je klasična gromobranska instalacija mrežnog tipa. Instalaciju čine prihvatni sistem od gromobranskih hvataljki, krovni prihvatni vodovi, odvodni vodovi, zemni uvodnici i uzemljivač. Prihvatni sistem objekta sastavljen je od kombinacija: prirodnih komponenti horizontalnih oluka i krovnog prihvatnog voda. Na krovnoj ravni krovni prihvatni vod izraditi od trake P20 FeZn 20x3mm koja je pričvršćena na krovnim potporama za slime i krov. Proračunom je dobijen III nivo zaštite, gde su odvodi udaljeni max 20 m, veličina okca 10 m. Hvataljka je izvedena po slemenu krova i popreko na krov kako bi se dobila okca potrebne veličine . Hvataljka je izvedena pocinkonanom trakom 20x3 mm na odgovarajuće držače. Horizontalne oluke na krovnoj ravni povezati sa krovnim prihvatnim vodovima trakom P20 i ukrsnim komadom, a za oluk stezaljkom za oluk P JUS.N.B4.908. Vrh spustnih vodova povezati stezaljkom za lim krova. Odvodne vodove izraditi od trake P20 FeZn 20x3mm i postaviti ih na “T” potpore po zidu objekta. Odvodne vodove spojiti sa krovnim prihvatnim vodovima ukrsnim komadima, a završiti ih u kutijama za merni spoj.
Merne spojeve uraditi na mestu prikazanim na planu gromobranske instalacije, na visini od 1,5m od nivoa terena i spojiti ih sa postojećim odvodnim vodovima i zemnim uvodnicima.
Zaključak : Električne instalacije su projektovane u skladu sa važećim tehničkim propisima i standardima iz ove oblasti.
9 Mere zaštite od požara u projektu mašinskih instalacije Za potrebe investitora izrađena je investiciono‐tehnička dokumentacija ‐ glavni projekat instalacije centralnog grejanja, lokalnog hlađenja (multisplit VRV sistemi) i održavanje nadpritiska i filtracija prostora galvanske laboratorije za izvođenje radova na adaptaciji i investicionom održavanju prvog sprata i potkrovlja istočnog dela poslovnog objekta Po+P+1+Pk, u ulici Pantelejska br.81 u Nišu, investitora Zdravstvene ustanove „APOTEKA NIŠ“. Za zagrevanje ovog objekta zadržava se (u prizemlju) deo izvedenog dvocevnog sistema centralnog radijatorskog grejanja sa prinudnom cirkulacijom tople vode (sistem 90/700 C), deo instalacije na I spratu i potkrovlju se prerađuje i dopunjuje shodno izmenama u AG projektu. Kao izvor toplotne energije za zagrevanje ovog objekta koristi se kotlarnica na električnu energiju smeštena u podrumu objekta. Pri tome se zadržavaju dva postojeća kotla od po 36 kW i dodaje još jedan kotao za grejanje prostora na prizemlju, I spratu i potkrovlju. Za grejanje izdvojenog prostora prodajne apoteke ugrađuje se novi odgovarajući manji kotao od 12 kW komplet sa cirkulacionom pumpom, ekspanzionim sudom, ventilom sigurnosti i pratećom armaturom, što ga čini posebnim nezavisnim sistemom. U prostorijama predmetnog objekta izveden je dvocevni sistem radijatorskog grejanja. Kao grejna tela korišćeni su aluminijumski člankasti radijatori tipa "Mural" i „Global Vox” odgovarjućih veličina – broja članaka. Na radijatorima na napojnom priključku ugrađenii su radijatorski ventili sa duplom regulacijom koji imaju mogućnost regulacije protoka i prigušenja viška napora. Na povratnoj vezi ugrađeni su radijatorski navijci za regulaciju i isključenje grejnog tela. U okviru adaptacije postojećeg prostora postojeći radijatori se demontiraju, čiste i ponovo montiraju na postojeće veze ili nove veze. Horizontalna razvodna cevna mreža izrađena je od crnih čeličnih cevi i vođena je najvećim delom ispod plafona prizemlja sa toplotnom izolacijom cevi većih dimenzija. Zbog izmene i proširenja instalacije grejanja na spratu i potkrovlju kao i zbog dotrajalosti menja se kompletna cevna mreža objekta. Dispozicija cevne mreže data je u grafičkoj dokumentaciji. Razvodna mreža je vođena sa usponom ka vertikalama tako da se odvod vazduha vrši na najvišim delovima instalacije. Cevna mreža je jedinstvena ‐ zajednička za prizemlje, sprat i potkrovlje. Osiguranje instalacije od toplotne dilatacije‐širenja vode u sistemu kao i održavanje pritiska ostvaruje se putem zatvorenih ekspanzionih posuda u navedenoj kotlarnici. Povezivanje radijatorskih grejnih tela sa horizontalnom razvodnom mrežom ostvareno je preko vertikalnih vodova i radijatorskih veza koji su izrađeni od crnih čeličnih navojnih cevi. Hlađenje pojedinih prostorija kao i grejanje u prelaznom periodu, omogućeno je „multisplit“ VRV sistemima sa unutrašnjom isparivačko‐ventilatorskom i spoljašnjom kompresorsko‐kondenzatorskom jedinicom. Pri tome su sprat i potkrovlje odvojeni kao posebni sistemi. Spoljašnje jedinice montiraju se na unutrašnjoj‐dvorišnoj strani objekta iznad terase kod ulaza (dispozicija prikazana u grafičkoj dokumentaciji).Ovi multisplit mini VRV sistemi omogućuju priključenje više unutrašnjih jedinica i veće dužine cevovoda. Uz regulisani kapacitet i potrošnja električne energije je znatno smanjena. Sve spoljašnje (kompresorsko kondenzatorske) jedinice locirane su tako da je omogućena njihova laka montaža i održavanje. Dispozicija‐položaj opreme za grejanje i hlađenje prilagođena je konfiguraciji objekta i data je u grafičkom prilogu ovog projekta.
Za prostore galenske laboratorije koji imaju tehnološke zahteve za održavanjem nadpritiska i potrebnog kvaliteta vazduha predviđen je poseban sistem za i filtraciju.Shodno navedenim zahtevima kondicionirani vazduh se ubacuje u prostorije sa najvećim nadpritiskom i putem regulacionih klapni prestrujava u prostorije sa manjim nadpritiskom sve do izlaza u hodnik koji je bez nadpritiska. Iz hodničkog prostora se vazduh ponovo usisava i filtrira. Sav vazduh koji se ubacuje filtrira se hepa filterima u cilju dobijanja potrebnog kvaliteta vazduha. Predviđena su 3 sistema za ubacivanje vazduha čime se pokriva određena grupa prostorija sa potrebnim nadpritiskom. Prestrujavanje između prostorija sa različitim nadpritiscima se vrši se prestrujnim rešetkama postavljenim u zidovima ili vratima. Za prostorije magacina i merenja hemikalija predviđen je poseban sistem odsisne ventilacije. Vazduh koji se izbacuje napolje pre izlaza u atmosferu se prečišćava odgovarajućim filterom. Za rad svih termotehničkih uređaja predviđen je sistem automatske regulacije i nadzora sa odgovarajućom regulacionom opremom, senzorima, izvršnim elementima koji omogućuje praćenje rada sistema, registraciju i alarmna stanja. Ovaj projekat rađen je na osnovu važećih propisa i preporuka za ovu vrstu instalacije. Ostali podaci koji su neophodni za izvođenje nalaze se u tekstualnom i grafičkom delu ove projektne dokumentacije. Ventilacija prostorija u podrumu je postojeća nije predmet ovog projekta. Mera zaštite pri zavarivanju u prostorijama objekta
U prostorijama objekta nije predviđeno rezanje, lemljenje i zavarivanje. Prilikom izvođenja radova ili ako se ukaže potreba za ovim radovima u toku eksploatacije
objekta, izvođači radova su obavezni da se pridržavaju odredaba Uredbe o merama zaštite od požara pri izvodjenju radova zavarivanje, rezanjem i lemljenjem (Sl. glasnik SRS br. 50/79).
Radovi sa zavarivanjem u prostorijama mogu se vršiti samo po odobrenju odgovornih osoba, uz uslov da su izradjeni pismeni uputi za rad. Ova obaveza odnosi se na sve vrste zavarivanja (elektro, plinsko i dr.). Nakon prevoza boca s kiseonikom i disugasa radi zavarivanja u objektu iste držati na udaljenosti od 5m od mesta zavarivanja. Ukoliko se povremeno boce ostavljaju na dvorišnom prostoru, radi obavljanja radova, iste moraju biti zaštićene od sunčanih zraka.
Pri radu s plinskim zavarivanjem mora se zabraniti: - Otvaranje‐zatvaranje ventila na bocama masnim krpama ili rukama, - Ispitivanje nepropusnosti boca, ventila i priključnih naprava plamenom ili užarenim
predmetom (ove poslove obavljati samo uronjavanjem tih delova u vodu i sl.), - Vešanje na boce radna odela ili bilo kakve druge predmete, - Upotrebu neispravnih ili oštećenih namometara, ventila, cevi ili aparata za
zavarivanje, - Ostavljanje boce bez nadzora zavarivača. Zavarivanje u prostorijama objekta sa povećanim opasnostima od požara može se
obavljati samo u onim slučajevima kada se delovi ne mogu na licu mesta demontirati i kada se ne mogu zavariti izvan prostorije. U slučajevima zavarivanja u okvakvim prostorijama treba se pridržavati sledećeg:
- Oceniti da li treba provetriti celu prostoriju, - Sve upaljive materije ukloniti iz prostorije,
- Prema potrebi prostor na kome se vrši zavarivanje paravanom odeliti, - Dežurni vatrogasac dužan je da primeni sva pravila zaštite, - Obezbediti potreban broj vatrogasnih aparata na mestu zavarivanja. Po završenom radu ventile čvrsto zatvoriti na bocama i na samom aparatu. Osobe
zaposlene na poslovima zavarivanja moraju znati rukovati aparatima za gašenje požara, te moraju biti upućene u osnovne požarne opasnosti i pravila zaštite od požara sa bocama, odnosno zavarivanju. Uredjaji za zavarivanje (boce sa pripadajućom armaturom, aparat, kolica) moraju biti atestirani i ispitani na osnovu važećih tehničkih propisa, standarda i pravilnika.
10 Mobilne instalacije i uređaji za gašenje požara
Za gašenje početnih požara se predviđa mobilna oprema, pri čemu se podrazumevaju ručni i prevozni aparati za gašenje požara. Pri određivanju vrste , tipa, kapaciteta i broja aparata uzeti su u obzir sledeći kriterijumi:
procena ugroženosti od požara, namena objekta i prostorija, korišćenje gorivih i opasnih materija, požarno opterećenje objekta i prostorija, moguće klase požara,
ostali uslovi.
Aparati sa CO2 se koriste za gašenje požara na električnim instalacijama, uređajima i opremi. Aparati se moraju postaviti na vidljivom i pristupačnim mestima. Pri izboru mesta
postavljanja aparata tipa CO2 , mora se imati u vidu da isti ne bude izložen direktnom dejstvu plamena na zid suda u požaru, što bi za posledicu moglo imati eksploziju suda.
Prenosni aparati tipa CO2 i S se postavljaju na visini ne većoj od 1,5 m na fabričkom držaču. Svi prenosni i prevozni aparati se moraju obezbediti od neovlašćenog premeštanja. Mesto postavljanja aparata se mora obeležiti bojom, trajno.
Određivanje broja mobilnih aparata za gašenje požara. n=2+(460‐150)/400=3
Podrum PS1 – Prostorija za hidrocel........................ Usvaja se 1 aparat tipa S9 PS2 – Ostava............................................. Usvaja se 1 aparat tipa S9 PS3 – Kotlarnica........................................ Usvaja se 1 aparat tipa S9 Prizemlje PS4 – Apoteka P=74,11 m2........................ Usvaja se 1 aparat tipa S9 PS5 – Poslovni deo objekta Podrum ............................................... Usvaja se 1 aparat tipa S9 Prizemlje ............................................. Usvaja se 2 aparata tipa S9 Prvi sprat .............................................Usvaja se 5 aparata tipa S9 Drugi sprat ..........................................Usvaja se 3 aparata tipa S9
Ukupno 15 aparata tipa tipa S9.
Ispunjenost opštih tehničkih uslova i preventiva
- Ugrađeni su glavni prekidači za nužno isključenje električne energije u RO smeštenim u odgovorajućim prostorijama.
- U objektu su postavljeni unutrašnji hidranti sa pratećom opremom u svemu prema grafičkim prilozima koji su deo ovog projekta
- U objekat se ne smeju unositi sredstva koja povećavaju opasnost od požara. Ta sredstva su mazivo, boje, razređivači, sredstva za pranje i sl.
- Pri izvođenju radova rezanja, lemljenja i zavarivanja pridržavati se odredaba Uredbe o merama zaštite od požara (sl. bl. RS br. 50/79)
- Panik svetiljke ugrađene u svemu prema grafičkim prilozima koji su deo ovog projekta - Obezbediti da instalacijama mogu rukovati samo ovlašćena lica - Samo zadužena i ovlašćena lica mogu i moraju nadgledati rad instalacija u objektu. - Ne zakrčavati puteve evakuacije iz objekta - Zabraniti pristup neovlašćenim licima u prostorije sa instalacijama i postrojenjima - Postavljanjem mobilne oprema za gašenje požara u objektu, omogućava se gašenje početnih požara.
- Odabrana oprema je principijelno rasporedjena u grafičkom prilogu po mestu, broju i kapacitetu. U principu aparati se postavljaju na uočljivo i lako pristupačno mesto, uz zid i neposredno pored vrata, najviše na 1,5 m od tla i međusobnom udaljenju ne većem od 20m.
- Stalno nadgledanje stanja ispravnosti mobilne opreme za gašenje požara i kontrola potencijalnih izvora požara.
- Periodična kontrola stanja ispravnosti uređaja i instalacija u objektu i uređaja za gašenje požara.
11 Opis evakuacionih puteva za spasavanje lica i imovine U objektu su obezbeđeni putevi normalne i nužne evakuacije. Za normalnu i nužnu evakuaciju iz objekta predviđeni su koridori hodnici dostupni iz svih prostorija u kojima borave lica koji vode do izlaza iz objekta. Sva vrata na putevima evakuacije su zaokretna i otvaraju se u smeru evakuacije. Kapacitet hodnika i stepeništa je zadovoljavajući u odnosu na broj lica koji se evakuiše što je dokazano proračunom. Na koridorima evakuacije se ne smeju postavljati ogledala ili slična oprema koja može da zbuni lica koja se evakuišu. Minimalna širina otvora vrata je 0,92 cm u prostorijama u kojima boravi 10 lica, 1.00 m do 50 lica. Minimalna visina vrata je minimalno 205cm. Otpornost prema požaru konstrukcija evakuacionih puteva je minimalno 30 minuta što je zadovoljavajuće. Rastojanje od prvog do etažnog, odnosno krajnjeg izlaza je manje od 30 metara. Evakuacioni putevi su označeni znacima na svetiljkama protivpanične rasvete i tablama sa oznakama za usmeravanje. Svi putevi evakuacije, kao i vatrogasno požarni, ucrtani su i označeni u grafičkoj u dokumentaciji. Za spasavanje lica i imovine kao vatrogasno‐požarni putevi za kretanje vatrogasne opreme i vozila koristiće se javne saobraćajnice. Na fasadi objekta prema vatrogasnim putevima predviđeni su otvori koji moraju su pristupačni za vatrogasnu opremu da bi se pri gašenju požara moglo intervenisati sa spoljne strane. Pristupni put i plato za intervencije ima kolovoz nosivosti najmanje 10 tona osovinskog pritiska. Zborno mesto evakuisanih iz objekta je udaljeno od objekta oko 20m.
Na putevima evakuacije nije dozvoljeno bilo kakvo uskladištenje materijala kao i u pojasu 6m oko objekta.
12 PRORAČUNI
12.1 Proračun požarnog opterećenja požarnih sektora
Veličina požarnog opterećenja direktno utiče na preventivna rešenja sistema zaštite od požara i
to arhitektonsko‐građevinskog rešenja, u smislu izbora građevinskih elemenata konstrukcije. Osim toga, veličina vrednosti požarnog opterećenja, klase požara i površine štićenog
prostora određuju vrstu sistema i sredstava za gašenje požara i količinu vatrogasnih aparata. Na osnovu Zbirke propisa iz oblasti zaštite od požara ‐ Grupa IV ‐ Prilog 2, požarno opterećenje za prostore se ne proračunava, već se usvaja i iznosi: ‐ Prostorija – Apoteka sa skladištem ..............Po=qR = 837 MJ/m2 ‐ nisko požarno opterećenje ‐ Prostorija – Laboratorija – hemijska .............Po=qR = 502 MJ/m2 ‐ nisko požarno opterećenje
‐ Prostorije – Garderobe sa met. ormarima........Po=qR = 84 MJ/m2‐ nisko požarno opterećenje
U skladu sa SRPS U.J1.030 požarno opterećenje u SVIM predmetnim prostorima je ‐ nisko požarno opterećenje (do 1 GJ/m2).
12.2 Proračun kapaciteta evakuacionih puteva u objektu
L=N/go; go=g*τE; N ‐ broj lica u objektu = 50 lica Računski broj lica N = 1.25 * 50 = 62 lica g=167 lica/m1*min L=62/167 =0,37 m Odredjivanje broja IZLAZA za usvojenu širinu 0.90 m N=0,37/0.90 = 1 (jedan izlaz) Ukupan broj izlaza u prizemlju je 3. Ukupna širina izlaza je 0,9+0,9+0,9= 2,70 metara što je zadovoljavajuće. U nivou prizemlja su za 50 lica previđena tri izlaza ukupne širine 2,70m.
12.3 Proračun vremena potrebnog za evakuaciju iz objekta
Evakuacija podrazumeva udaljavanje osoba od ugroženog mesta do bezbednog mesta. Bezbedno mesto je mesto udaljeno najmanaje 5 m od izlaza iz objekta na ulici ili u prostranom dvorištu. Parametri koji karakterišu evakuaciju su:
polazno mesto (PM), na kome se zatiče osoba u trenutku saznanja da je došlo do
požara;
prvi izlaz (PI), je izlaz iz prostorije ka hodniku;
koridor evakuacije (KE), su prostori hodnika, stepeništa i sl;
primarni koridor evakuacije (PK), je koridor koji se koristi za normalno kretanje u
objektu ;
etažni izlaz (EI), su vrata na izlazu iz hodnika, otporna prema požaru, ka tampon
prostoru stepeništa, komunikacijama;
krajnji izlaz (KI), je izlaz iz objekta u spoljašnji prostor;
brzina evakuacije (Ve), je projektovana vrednost brzine kretanja čoveka kroz koridor evakuacije;
vreme evakuacije (Te), je vreme od početka evakuacije do bezbednog mesta za
evakuaciju.
specifična propusna moć (SPM), je broj ljudi koji mogu da prođu prolaz ili izlaz
određene širine u toku jednog minuta. Etape evakuacije su:
I. etapa – od PM do PI; II. etapa – od PI do EI
III. etapa – od EI do KI IV. etapa – od KI do bezbednog mesta
Dozvoljena vremena i brzine pri evakuaciji su:
vreme pripreme za evakuaciju maksimalno 5 min za poslovne objekte.
To je vreme od trenutka saznanja o nastanku požara do napuštanja prostorije
boravka;
kretanje osobe u I etapi – maksimalno 30 sek – T1
kretanje osobe u II etapi – maksimalno 60 sek – T2
kretanje osobe u III etapi – maksimalno 3 min – T3
brzina neometanog kretanja po ravnom podu V0=1,5 m/s
brzina kretanja niz stepenište se koriguje sa kojeficijentom U=0,8
za nailazak na vrata otvora manjeg od 1,6 m dodaje se 3 sek na svakih 10 lica
za nailazak na stepenište dodaje se 2 sek na svakih 10 lica za skretanje pod uglom većim od 60 doda je se 5 sek na svakih 10 lica
PRORAČUN EVAKUACIJE Proračun se radi za maksimalan broj od 50 lica koji se mogu naći u objektu. Potrebno vreme za evakuaciju iz sale je: Te = Tp + T1 + T2 + T3 + T4 Te = 300 + 30 + 60 + 180 = 570 sek = 9 min 30 sek Vreme evakuacije po etapama: Proračun evakuacije sa polaznim mestom prostoriji br. 11 na drugom spratu: I etapa evakuacije od polaznog mesta (PM) do prvog izlaza (PI) t1 = 4,5 m :1.5 m/s = 3s ukupno trajanje 3 sek < 30 sek II etapa evakuacije od prvog izlaza (PI) do krajnjeg izlaza (KI) t2 = 18 m :1.5 m/s = 12s vreme zadržavanja zbog nailaska na vrata t3= (12/10*3)=4s niz stepenice t4=18m/1.2 m/s = 15s vreme zadržavanja zbog skretanja t5= (42/10*5)=20s ukupno trajanje 51 sek < 180 sek etapa evakuacije od krajnjeg izlaza (KI) do bezbednog mesta na ravnom hodu t5 = 20 m :1.5 m/s = 14s
Te = 300 + 3 + 51 + 14 = 368 6 min 13 sek
Zaključak: Maksimalno vreme evakuacije iz sale je 6 minuta i 13 sekundi, što je manje od potrebnog vremena za evakuaciju od 9 minuta i 30 sekundi. S obzirom, na vreme dobijeno u predhodnom proračunu za evakuaciju lica u slučaju požara, kao i da su predviđene dovoljne širine i pravilan raspored krajnjih izlaza, zadovoljeni su svi uslovi za bezbednu evakuaciju svih lica iz predmetnog objekta. Udaljenost od izlaza iz
prostorija do stepeništa ne prelazi 30 metara. Smer evakuacije unutar objekata prikazan je u grafičkom delu projekta. Putevi evakuacije obeleženi su antipanik rasvetom na putevima prema izlazu iz objekta.
12.1 Proračun gromobranske instalacije Izbor nivoa zaštite gromobranske instalacije Izbor nivoa zaštite mora biti određen shodno zahtevima IEC 1024-1-1 kako bi se definisala potrebna efikasnost projektovane gromobranske instalacije, odnosno dobili ostali neophodni parametri za projektovanje zaštite. U donjoj tabeli date su veličine efikasnosti, rastojanja okca i temene vrednosti prve povratne struje pražnjenja za ta rastojanja pražnjenja odnosno za svaki od propisanih nivoa zaštite.
Nivo zaštite Efikasnost E
Širina okca
mreže(m)
Temena vrednost prve povratne
struje pražnjenja I (kA)
1 2 3 4 nivo I sa
dodatnim merama zaštite
E >0.98
nivo I 0.98 E 0.95 5 2.8 nivo II 0.95 E 0.90 10 5.2 nivo III 0.90 E 0.80 10 9.5 nivo IV 0.80 E 0 15 14.7
Zahtevna efikasnost gromobranske zaštite računa se po izrazu:
Nd
NcE 1
gde je: Nc - usvojena učestalost groma u štićeni objekat, odnosno maksimalni usvojeni srednji usvojeni godišnji broj udara groma, koji mogu prouzrokovati oštećenja Nd - učestalost direktnih udara groma u objekat, odnosno srednji godišnji broj direktnih udara groma koji prouzrukuju oštećenja objekta .
Usvojena učestalost udara groma u svaki od štićenih objekatabiće dobijena na bazi sledećih podataka:
- Karakteristika konstrukcije objekta, koeficijent C1 - Sadržaj objekta, koeficijent C2 - Namena objekta , koeficijent C3 - Posledice od udara groma, koeficijent C4,
a, računa se po jednačini:
CNc
3103
gde je: C = C1 x C2 x C3 x C4
a svaki od koeficijenata C1 do C4 određuje se iz tabele V1 doV4 (IEC 1024-1-1 prilog B) Nc - usvojena učestalost groma u štićeni objekat, odnosno maksimalni usvojeni srednji godišnji broj udara groma, koji mogu prouzrokovati oštećenja. Učestalost direktnoig udara groma u predmetni objekat dobiće se iz izraza: Nd = Ng x Ae x 10-6 gde je: Ng - prosečna godišnja učestalost udara groma po km2 za regiju u kojoj se nalazi štićeni objekat Ae - ekvivalentna prihvatna površina štićenog objekta u m2 Prosečna godišnja učestalost udara groma računa se po izrazu: Ng = 0.04 x Td1.25 gde je: Td - broj grmljavinskih dana u toku godine dana, takozvani izokeraunički nivo.
Ekvivalentna prihvatna površina računa se po izrazu: Ae = a x b + 6 x h x (a + b) + 9 x x h2
gde je: a - dužina objekta (m) b - širina objekta (m)
h - visina objekta (m)
Na osnovu ovako izabranog nivoa zaštite, a prema tablici 1. IEC 1024-1-1, usvaja se širina okca, a iz tablice 3 istog zakona srednja vrednost rastojanja spusnih provodnika.
Verovatnoća direktnog udara groma u štićeni prostor se znatno smanjuje postavljanjem pravilno konstruisanog prihvatnog sistema. Prihvatni system je pravilno postavljen na objektu ako odgovara zahtevima datim u tabeli JUS N.B4.801
Nivo zaštite
h(m) 20 30 45 60 [irina okaca mreže (m) R(m) (0) (0) (0) (0)
I 20 25 * * * 5 II 30 35 25 * * 10 III 45 45 35 25 * 10IV 60 55 45 35 25 20
OB[JW! B! C! I! Bp!! Ue Oh! Oe Lbsbl/!Pckflub Od Fs!
Ojw/!Hspn!
jsjob!
Pldb
Sbtu/!Qsbokf/
PCKFLUB!)n*! )n*! )n*! )n3*! !! !! !!
D
2!D
3!D
4!D
5! !! !!{bujuf! )n*! )n*!
Hbmfotlb!mbcpsbupsjkb! 38!
22-9!
22-1!
73:9-9! 47!
4-64!
1-133! 2! 2! 2! 2!
1-1141! 1-97! JJJ! 21! 31!
IZJAVA O ZADOVOLJENJU MERA ZAŠTITE OD POŽARA
Na osnovu prikazanih mera i tehničkih rešenja zaštite od požara u pojedinim
poglavljima ovog glavnog projekta, utvrdjeno je da su zadovoljene mere zaštite od
požara u tehničkoj dokumentaciji za IZVOĐENjE RADOVA NA ADAPTACIJI I
INVESTICIONOM ODRŽAVANjU PRVOG I DRUGOG SPRATA ISTOČNOG DELA
POSLOVNOG OBJEKTA Po+P+2 na K.P.Br. 2152 K.O. Niš – Pantelej u ulici
Pantelejska br.81, Niš.
ODGOVORNI PROJEKTANT: Decembar 2013. god mr. Samardžić Slobodan dipl. inž. građ.
13 PREDMER I PREDRAČUN POTREBNIH APARATA ZA GAŠENJE
Poz. Naziv Jed. mere
KoličinaJed.cena (din), bez
PDV
Ukupno (din), bez PDV
1 Aparat za početno gašenje požara prahom, pod stalnim pritiskom, tipa S‐9
kom 15 4,100.00 61,500.00
2
Oznaka za mesto postavljanja aparata‐ Znak „Vatrogasni aparat (tip)“, dimenzija znaka 15x15 cm,sa dimenzionalno srazmernim dopunskim tekstualnim delom, izrađen na PVC ploči min. debljine 2 mm
kom 15 600.00 9,000.00
3
Metalna tablica dimenzija 400x300 mm. sa fluorescentnim natpisom "U slučaju požara isključi struju" Nabavka, isporuka i montaža.
kom 6 1,000.00 6,000.00
4
Metalna tablica dimenzija 400x300 mm. sa fluorescentnim natpisom "Nezaposlenim licima ulaz zabranjen" Nabavka, isporuka i montaža.
kom 4 1,000.00 4,000.00
5
Metalna tablica dimenzija 300x200 mm. sa fluorescentnim natpisom IZLAZ Nabavka, isporuka i montaža. kom 3 1,000.00 3,000.00
Ukupno (din), bez PDV: 83,500.00
LITERATURA
Prilikom izrade ovog projekta zaštite od požara korišćeni su sledeći zakoni, pravilnici, propisi, tehničke norme i standardi:
o Zakon o zaštiti od požara (Sl.glasnik RS broj 111/09.) o Zakon o planiranju i izgradnji objekta (“Sl. glasnik RS“, br. 72/2009) o Zakon o standardizaciji (Sl. list SFRJ 38/77, 11/80 i 38/80) o Zakon o mernim jedinicama i merilima (Sl. list SFRJ br.13/76) o Zakon o zaštiti vazduha od zagadjivanja (Sl. list SFRJ 30/65) o Zakon o zaštiti na radu (Sl. glasnik SRS br. 42/91) o Uredba o merama zaštite od požara pri izvodjenju radova zavarivanje, rezanjem i
lemljenjem (Sl. glasnik SRS br. 50/79) o Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (Sl.list SRJ br.
7/84),
Uredba o merama zaštite od požara pri izvodjenju radova zavarivanje, rezanjem i lemljenjem (Sl. glasnik SRS br. 50/79)
Pravilnik o opštim merama i normativima zaštite na radu za građevinske objekte namenjene za radne i pomoćne prostorije (Sl. list SFRJ br. 29/87)
Pravilnik o tehničkim normativima za spoljne i unutrašnje hidrantske mreže za gašenje požara vodom (Sl.list SRJ br. 30/91),
o Pravilnik o tehničkim merama za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara (Sl.list SFRJ br. 74/90)
o Pravilnik o tehničkim normativima za pristupne puteve, okretnice i uređene platoe za vatrogasna vozila u blizini objekta većeg rizika od požara (Sl. list SRJ br. 8/95)
o Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl.list SRJ br. 13/76) o Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskih pražnjenja (Sl.list
SRJ br. 11/96) o Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl.list SRJ br.
53/88), o Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara (Sl.list SRJ br. 24/87.), o Tehnički uslovi za projektovanje i gradjenje zgrada (Sl.list br. 3/80) SRPS U I5.600, o Pravilnik o tehničkim merama za toplotnu energiju u zgradama (Sl.list SRJ br. 28/70), o Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (Sl.list SRJ br.
62/73), o Uputstvo o izradi telefonskih instalacija i uvoda o Pravilnik o zaštiti od zagadjivanja životne i radne sredine (Sl. glasnik SRS br. 8/73 i 31/77) o Pravilnik o maksimalno dozvoljenim koncentracijama štetnih materija u vazduhu okoline
(Sl.glasnik SRS br. 31/78) o Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i uskladištenju i pretakanju
zapaljivih tečnosti (Sl.list SRJ br. 24/71, 23/71), o Pravilnik o smeštaju i držanju ulja za loženje (Sl.list SFRJ br. 45/67) o Pravilnik o tehničkim normativima za pumpe i kompresore (Sl. list SFRJ br. 32/74)
o Pravilnik o opštim tehničkim propisima za izradu predmeta i konstrukcija zavarivanjem (Sl. list SFRJ br.19/59)
o Pravilnik o tehničkim merama i uslovima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije (Sl. list SFRJ br. 29/70 i 32/70)
o SRPS U J1 010 Definicija pojmova zaštite od požara o SRPS U J1 030 Požarno opterećenje o SRPS U J1 240 Konstrukcija zgrada prema otpornosti protiv požara o SRPS TP 21 Tehničke preporuke za projektovanje stambenih, poslovnih i javnih
zgrada o SRPS U J1.042 Zaštita od požara, ekspandujući premazi o SRPS ISO 3941:1994 Klasifikacija požara prema vrsti zapaljivih materijala o SRPS Z C0 005 Klasifikacija materijala i robe prema ponašanju u požaru o SRPS Z C0 007 Klasifikacija zapaljivih tečnosti o SRPS U J1 220 Simboli za tehničke šeme o SRPS Z C0 012 Utvrdjivanje kategorije i stepena otpornosti materijala pri požaru o SRPS N.AO 826/86 ‐ Termini i definicije o SRPS NB.2.702/84 ‐ Opsezi napona o SRPS NB.2.730/84 ‐ Opšte karakteristike i klasifikacija o SRPS NB.2.741/89 ‐ Zaštita od električnog udara o SRPS NB.2.742/88 ‐ Zaštita od toplotnog dejstva o SRPS NB.2.743/88 ‐ Zaštita od prekomernih struja o SRPS NB.2.749/91 ‐ Posebni uslovi za zaštitu od električnog udara o SRPS IEC 60364‐5‐52:2008 ‐ Trajno dozvoljene struje o SRPS IEC 60364‐5‐54:2008 ‐ Uzemljenje i zaštitni provodnici o SRPS IEC 60364‐7‐701:2008 ‐ Prostorije sa kadom i tušem
14 DOKUMENTACIJA KVALITETA UGRAĐENIH GRAĐEVINSKIH ELEMENATA, OPREME, UREĐAJA, INSTALACIJA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA
Uredba o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009) Uredba o načinu priznavanja inostranih isprava i znakova usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009) Uredba o načinu imenovanja i ovlašćivanja tela za ocenjivanje usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009) Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za atestiranje tih proizvoda („Sl.list SFRJ“, br. 24/90) Naredbа o obaveznom atestiranju ručnih i prevoznih aparata za gašenje požara („Sl. list SFRJ“, broj 61/83)
Izdavanje isprava o usaglašenosti Isprava o usaglašenosti je dokument kojim se potvrđuje da je proizvod usaglašen sa zahtevima
tehničkog propisa. Delom IV Uredbe o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o
usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009) propisani su vrste, sadržina i ko izdaje odrešene isprave o usaglašeni. Na osnovu sprovedenog ocenjivanja usaglašenosti, za predmetni proizvod koji ispunjava propisane zahteve izdaje se odgovarajuća isprava o usaglašenosti u skladu sa tehničkim propisom. Isprave o usaglašenosti, koje se izdaju na osnovu tehničkih propisa, mogu biti:
1) Deklaracija 2) Sertifikat 3) Izveštaj o ispitivanju 4) druge isprave o usaglašenosti Deklaracija i Sertifikat mogu da, kao prilog, sadrže i izveštaje o ispitivanju na osnovu kojih su
izdati, ako je to predviđeno tehničkim propisom. Kad je tehničkim propisom utvrđena obaveza periodičnih pregleda tehnički složenih proizvoda,
tim propisom može biti propisana i obaveza izdavanja odgovarajućeg dokumenta radi potvrđivanja bezbednosti tokom njihovog veka upotrebe.
Deklaracija je isprava kojom proizvođač ili njegov zastupnik potvrđuje da: 1) su ispunjeni svi odgovarajući zahtevi iz tehničkog propisa 2) poseduje tehničku dokumentaciju, odnosno drugu dokumentaciju o ispitivanjima, kojom se
nesumnjivo potvrđuje ispunjenost zahteva iz tehničkog propisa 3) preuzima odgovornost za usaglašenost proizvoda sa propisanim zahtevima, odnosno za
bezbednost proizvoda Deklaracija sadrži, naročito: 1) poslovno ime, odnosno ime ili naziv i adresu sedišta proizvođača ili zastupnika 2) jedinstveni identifikacioni broj proizvoda 3) opis proizvoda (može biti praćen fotografijom, ako je to odgovarajuće) koji sadrži naziv,
marku, tip, odnosno model ili druge podatke, radi bliže identifikacije proizvoda 4) naziv države u kojoj je proizvod proizveden 5) naziv tehničkog propisa na osnovu koga je ocenjena usaglašenost predmetnog proizvoda,
uključujući i broj službenog glasila Republike Srbije u kome je taj propis objavljen 6) podatke o primenjenim standardima ili tehničkim specifikacijama na koje se tehnički propis
poziva, a u odnosu na koje se izjavljuje da postoji usaglašenost 7) identifikaciju i potpis ovlašćenog lica, odgovornog za izdavanje Deklaracije u ime proizvođača
ili njegovog zastupnika 8) mesto i datum izdavanja Deklaracije
Osim ovih podataka, Deklaracija može da sadrži i druge podatke utvrđene posebnim tehničkim propisom.
Sertifikat je isprava kojom Imenovano telo ili nadležni organ potvrđuje da je proizvod usaglašen sa zahtevima tehničkog propisa.
Sertifikat sadrži, naročito: 1) poslovno ime, odnosno ime ili naziv i adresu sedišta Imenovanog tela koje je izdalo Sertifikat 2) jedinstveni broj Imenovanog tela iz Registra imenovanih tela za ocenjivanje usaglašenosti 3) naziv i broj Sertifikata 4) poslovno ime, odnosno ime ili naziv i adresu sedišta proizvođača 5) poslovno ime, odnosno ime ili naziv i adresu sedišta podnosioca zahteva 6) naziv proizvoda koji je predmet sertifikata, uključujući i marku, tip, odnosno model ili druge
podatke radi bliže identifikacije proizvoda, kao i godinu proizvodnje 7) izričitu izjavu kojom se potvrđuje da je proizvod usaglašen sa zahtevima tehničkog propisa i
naziv tog propisa, uključujući i broj službenog glasila u kome je taj propis objavljen, odnosno izjavu kojom se potvrđuje da je proizvod usaglašen sa zahtevima primenjenih srpskih standarda
8) broj izveštaja o ispitivanju ili drugog odgovarajućeg izveštaja na osnovu koga je Sertifikat izdat 9) rok važenja Sertifikata, ako je to primenljivo 10) identifikaciju i potpis ovlašćenog lica, odgovornog za izdavanje Sertifikata 11) mesto i datum izdavanja Sertifikata Osim ovih podataka, Sertifikat može da sadrži i druge podatke utvrđene posebnim tehničkim
propisom. Izveštaj o ispitivanju je isprava kojom Imenovano telo ili nadležni organ potvrđuje da je
proizvod usaglašen sa propisanim zahtevima. Izveštaj o ispitivanju sadrži, naročito: 1) poslovno ime, odnosno ime ili naziv i adresu sedišta Imenovanog tela koje je sačinilo Izveštaj o
ispitivanju 2) jedinstveni broj Imenovanog tela iz Registra imenovanih tela za ocenjivanje usaglašenosti 3) naziv isprave (Izveštaj o ispitivanju), broj pod kojim je taj izveštaj sačinjen, kao i identifikaciju
svake strane izveštaja koja omogućava de se ona prepozna kao deo izveštaja, kao i preciznu identifikaciju kraja izveštaja
4) identifikaciju korišćene metode ispitivanja 5) opis, stanje i nedvosmislenu identifikaciju uzoraka koji su ispitivani, datum prijema uzoraka,
datume obavljanja ispitivanja, kao i plan i procedure uzorkovanja 6) rezultate ispitivanja sa, ako je potrebno, mernim jedinicama 7) poslovno ime, odnosno ime ili naziv i adresu sedišta proizvođača 8) poslovno ime, odnosno ime ili naziv i adresu sedišta podnosioca zahteva 9) identifikaciju i potpis ovlašćenog lica, odgovornog za sačinjavanje izveštaja 10) mesto i datum izdavanja sačinjavanja izveštaja Osim ovih podataka, Izveštaj o ispitivanju može da sadrži i druge podatke utvrđene posebnim
tehničkim propisom. U slučaju priznavanja inostranih isprava o usaglašenosti primenjuje se Uredba o načinu
priznavanja inostranih isprava i znakova usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009) Inostrana isprava ili znak usaglašenosti koji je izdat u skladu sa potvrđenim međunarodnim
sporazumom čiji je potpisnik Republika Srbija, važi u Republici Srbiji a na osnovu člana 3 Uredbe o načinu priznavanja inostranih isprava i znakova usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009).
Na traženje pravnih ili fizičkih lica, ministarstvo u čijem delokrugu je priprema i donošenje tehničkih propisa kojima se uređuju zahtevi za proizvode na koje se odnosi inostrana isprava, odnosno znak usaglašenosti, daje mišljenje o postojanju potvrđenog međunarodnog sporazuma iz odnosno da li je određena inostrana isprava ili znak usaglašenosti izdat u skladu sa tim sporazumom.
Ako inostrana isprava ili znak usaglašenosti nije izdat u skladu sa potvrđenim sporazumom, a na osnovu člana 4 Uredbe o načinu priznavanja inostranih isprava i znakova usaglašenosti („Sl. glasnik RS”,
br. 98/2009), postupak za priznavanje važenja inostrane isprave, odnosno znaka usaglašenosti pokreće se, pre stavljanja proizvoda na tržište ili upotrebu u Republici Srbiji, na osnovu zahteva za priznavanje koji podnosi inostrani proizvođač ili njegov zastupnik, odnosno uvoznik.
Ispunjenost uslova za priznavanje važenja inostrane isprave utvrđuje Komisija koju, za oblast jednog ili više tehničkih propisa, obrazuje ministar nadležnog ministarstva, na osnovu člana 7 Uredbe o načinu priznavanja inostranih isprava i znakova usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009).
Komisiju sačinjavaju najmanje tri člana, od kojih je najmanje jedan predstavnik nadležnog ministarstva, predstavnik Akreditacionog tela Srbije i predstavnik iz reda stručnjaka iz oblasti koja je uređena odgovarajućim srpskim tehničkim propisom.
Članovi Komisije mogu imati zamenike. Po potrebi, u rad Komisije mogu se uključiti i drugi stručnjaci, izvan nadležnog ministarstva, za
oblast koja je uređena odgovarajućim srpskim tehničkim propisom. Radom Komisije rukovodi predstavnik nadležnog ministarstva. Komisija na osnovu podnetog zahteva za priznavanje, priloženih dokaza i utvrđenih činjenica,
utvrđuje da li inostrana isprava, odnosno znak usaglašenosti, ispunjava uslove iz člana 8. Uredbe o načinu priznavanja inostranih isprava i znakova usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009).
Nadležni ministar donosi rešenje o priznavanju važenja inostrane isprave, odnosno znaka usaglašenosti po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za poslove koji se odnose na tehničke propise.
Uz zahtev za davanje mišljenja, nadležno ministarstvo dostavlja predlog rešenja o priznavanju važenja inostrane isprave, odnosno znaka usaglašenosti, sa obrazloženjem.
POSTUPAK ISPITIVANJA Postupci ispitivanja karakteristika građevinskih elemenata, opreme, uređaja, instalacija i
građevinskih materijala definisani su tehničkim propisima za ove grupe proizvoda uređaja ili instalacija: Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (“Sl. list SFRJ”, br.
53/88, 54/88, 28/95) Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za dojavu požara (“Sl. list SFRJ” br.
87/93) Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za detekciju eksplozivnih gasova i para
("Sl. list SRJ", br.24/93) SRPS HD 60364-6:2012 Električne instalacije niskog napona - Deo 6: Verifikacija SRPS U.J1.043 - Zaštita od požara - Ekspandujući premazi za čelične konstrukcije-Tehnički
uslovi SRPS U.J1.090 - Tehnički uslovi zaštite od požara u građevinarstvu - Ispitivanje otpornosti zidova
prema požaru SRPS U.J1.092 - Zaštita od požara u građevinarstvu - Ispitivanje otpornosti protiv požara
požarnih zidova i nenosećih spoljnih zidova SRPS U.J1.140 - Zaštita od požara - Ispitivanje otpornosti krovnih pokrivača protiv dejstva požara
spolja SRPS U.J1.160 - Tehnički uslovi zaštite od požara u građevinarstvu - Ispitivanje otpornosti vrata i
drugih elemenata za zatvaranje otvora u zidovima SRPS EN 12845 - Instalacije za gašenje požara - Automatski sprinkler sistemi - Projektovanje,
ugradnja i održavanje SRPS EN 12259-1 - Instalacije za gašenje požara - Komponente za sisteme sprinklera i sisteme za
raspršivanje vode - Deo 1: Sprinkleri SRPS EN 12259-2 - Instalacije za gašenje požara - Komponente za sisteme sprinklera i sisteme za
raspršivanje vode - Deo 2: Sklopovi mokrog alarmnog ventila, SRPS EN 12259-3 - Instalacije za gašenje požara - Komponente za sisteme sprinklera i sisteme za
raspršivanje vode - Deo 3: Sklopovi suvog alarmnog ventila, SRPS EN 12259-4 - Instalacije za gašenje požara - Komponente za sisteme sprinklera i sisteme za
raspršivanje vode - Deo 4: Hidromotorni alarmi, SRPS EN 12259-5 - Instalacije za gašenje požara - Komponente za sisteme sprinklera i sisteme za
raspršivanje vode - Deo 5: Detektori protoka vode, SRPS EN 54-13:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 13: Ocenjivanje
kompatibilnosti komponenata sistema, SRPS EN 54-2:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 2: Oprema za
kontrolu i indikaciju, SRPS EN 54-2:2008/A1:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 2:
Oprema za kontrolu i indikaciju - Izmena 1, SRPS EN 54-21:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 21: Pojedinačna
oprema za prenošenje alarmnog signala i signala za upozorenje o grešci, SRPS EN 54-17:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 17: Izolatori za
kratak spoj SRPS EN 54-18:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 18: Ulazno-
izlazni uređaji SRPS EN 54-18:2008/AC:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 18:
Ulazno-izlazni uređaji - Ispravka Za javljače požara primenjuju se sledeći standardi:
SRPS EN 54-10:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 10: Detektori plamena - Tačkasti detektori
SRPS EN 54-10:2008/A1:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 10: Detektori plamena - Tačkasti detektori - Izmena 1
SRPS EN 54-11:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 11: Ručni javljači požara
SRPS EN 54-11:2008/A1:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 11: Ručni javljači požara - Izmena 1
SRPS EN 54-12:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 12: Detektori dima - Linijski detektori koji koriste optički svetlosni snop
SRPS EN 54-20:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 20: Usisni dimni detektori
SRPS EN 54-5:2011/A1:2011 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 5: Detektori toplote - Tačkasti detektori - Izmena 1
SRPS EN 54-7:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 7: Dimni detektori - Tačkasti detektori koji rade na principu rasipanja svetlosti, propuštanja svetolosti ili jonizacije
SRPS EN 54-7:2008/A2:2008 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 7: Dimni detektori - Tačkasti detektori koji rade na principu rasipanja svetlosti, propuštanja svetlosti ili jonizacije - Izmena 2
Za uređaje za uzbunjivanje primenjuju se sledeći standardi: SRPS EN 54-23:2012 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi- Deo 23:Požarni
alarmni uređaji- Vizualni alarmni uređaji, SRPS EN 54-24:2009 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 24:
Komponente sistema za glasovno upozorenje - Zvučnici SRPS EN 54-25:2009 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 25:
Komponente koje koriste radio-linkove SRPS EN 54-3:2011Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 3: Požarni
alarmni uređaji - Sirene SRPS EN 54-3:2011/A1:2011 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 3:
Požarni alarmni uređaj - Sirene - Izmena 1 SRPS EN 54-3:2011/A2:2012 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 3:
Požarni alarmni uređaj - Sirene - Izmena 2 Za izvore napajanja (akumulatore) primenjuju se sledeći standardi:
SRPS EN 54-4:2011 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 4: Oprema za napajanje
SRPS EN 54-4:2011/A1:2011Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 4: Oprema za napajanje - Izmena 1
SRPS EN 54-4:2011/A2:2012 Sistemi za detekciju požara i požarni alarmni sistemi - Deo 4: Oprema za napajanje - Izmena 2
SRPS EN 50402:2011 Električni uređaji za detekciju i merenje zapaljivih ili toksičnih gasova ili para, ili kiseonika - Zahtevi za funkcionalnu bezbednost stabilnih sistema za detekciju gasova
SRPS EN 50402:2011/A1:2011 Električni uređaji za detekciju i merenje zapaljivih ili toksičnih gasova ili para, ili kiseonika - Zahtevi za funkcionalnu bezbednost stabilnih sistema za detekciju gasova - Izmena 1
SRPS EN 12101-1:2009 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 1: Specifikacije za dimne barijere
SRPS EN 12101-1:2009/A1:2009 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 1: Specifikacije za dimne barijere - Izmena 1
SRPS EN 12101-10:2008 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 10: Napajanja SRPS EN 12101-10:2008/AC:2008 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 10: Napajanja -
Ispravka SRPS EN 12101-2:2008 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 2: Specifikacije uređaja za
prirodno odvođenje dima i toplote
SRPS EN 12101-3:2008 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 3: Specifikacije ventilatora za prinudno odvođenje dima i toplote
SRPS EN 12101-3:2008/AC:2008 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 3: Specifikacije ventilatora za prinudno odvođenje dima i toplote - Ispravka
SRPS EN 12101-6:2008 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 6: Specifikacije sistema za natpritisak - Setovi
SRPS EN 12101-6:2008/AC:2008 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 6: Specifikacije sistema za natpritisak - Setovi - Ispravka
SRPS EN 12101-7:2012 Sistemi za kontrolu dima i toplote - Deo 7: Kanali za odimljavanje SRPS EN 12101-8:2012 Sistemi za kontrolu dima i toplote- Deo 8: Klapne za kontrolu dima SRPS EN 1366-1:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 1: Kanali SRPS EN 1366-2:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 2: Klapne
otporne na požar SRPS EN 1366-3:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 3:
Penetracijske zaptivke SRPS EN 1366-4:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 4: Linearni
zaptivni spojevi SRPS EN 1366-5:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 5: Ventilacioni
kanali i okna SRPS EN 1366-6:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 6: Podignuti i
šuplji podovi SRPS EN 1366-7:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 7: Transportni
sistemi i njihovi zatvarači SRPS EN 1366-8:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 8: Kanali za
odimljavanje SRPS EN 1366-9:2011 Ispitivanja otpornosti na požar sistema za ventilaciju - Deo 9: Zasebno
pregrađeni kanali za odimljavanje SRPS EN 81-58:2010 Bezbednosna pravila za konstrukciju i ugradnju liftova - Pregled i
ispitivanje - Deo 58: Vrata voznog okna, ispitivanje otpornosti prema požaru LABORATORIJE ZA ISPITIVANJE Laboratotrije za ispitivanje moraju biti akreditovane od Akreditacionog tela Srbije čijom
akreditacijom se utvrđuje kompetentnost tela za ocenjivanje usaglašenosti.
TEHNIČKI ZAHTEVI ZA PROIZVODE I OCENJIVANJE USAGLAŠENOSTI Značenje sledećih izraza definisani su članom 3, Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i
ocenjivanju usaglašenosti (“Sl.glasnik RS” br.36/09) 1. proizvod je svaki proizvod koji je, kao rezultat nekog procesa, izrađen ili na drugi način dobijen,
nezavisno od stepena njegove prerade, a namenjen je za stavljanje na tržište ili isporuku na tržištu 2. isporuka na tržištu je svako činjenje dostupnim proizvoda na tržištu Republike Srbije radi
distribucije, potrošnje ili upotrebe sa ili bez naknade 3. proizvođač je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje izrađuje proizvod ili lice koje se
predstavlja kao proizvođač stavljanjem na proizvod svog poslovnog imena, imena ili naziva, žiga, neke druge prepoznatljive oznake ili na drugi način
4. zastupnik je pravno lice ili preduzetnik registrovan u Republici Srbiji, odnosno fizičko lice sa prebivalištem u Republici Srbiji, koje je proizvođač ovlastio da za njegov račun preduzima radnje iz ovlašćenja, a u vezi sa stavljanjem proizvoda na tržište Republike Srbije
5. uvoznik je pravno lice ili preduzetnik registrovan u Republici Srbiji, odnosno fizičko lice sa prebivalištem u Republici Srbiji koje stavlja na tržište proizvod iz drugih zemalja
6. distributer je pravno lice ili preduzetnik registrovan u Republici Srbiji, odnosno fizičko lice sa prebivalištem u Republici Srbiji, koje je uključeno u lanac isporuke i koje u okviru obavljanja svoje delatnosti isporučuje proizvod, a nije proizvođač ili uvoznik
7. isporučilac je proizvođač, zastupnik, uvoznik ili distributer 8. ocenjivanje usaglašenosti je svaka aktivnost kojom se utvrđuje da li je proizvod, odnosno proces
proizvodnje usaglašen sa propisanim tehničkim zahtevima 9. telo za ocenjivanje usaglašenosti je privredno društvo, ustanova ili drugo pravno lice koje
sprovodi ocenjivanje usaglašenosti, odnosno obavlja poslove tehničke procene, uključujući etaloniranje, ispitivanje, sertifikaciju i kontrolu
10. isprava o usaglašenosti je deklaracija o usaglašenosti, izveštaj o ispitivanju, sertifikat, uverenje o kontrolisanju ili drugi dokument kojim se potvrđuje usaglašenost proizvoda sa propisanim zahtevima
11. imenovanje je odobrenje koje nadležni ministar daje telu za ocenjivanje usaglašenosti za sprovođenje ocenjivanja usaglašenosti za potrebe proizvođača, u skladu sa zahtevima iz tehničkog propisa
12. ovlašćivanje je odobrenje koje nadležni ministar daje telu za ocenjivanje usaglašenosti za obavljanje poslova tehničke procene, za potrebe organa državne uprave koji sprovodi ocenjivanje usaglašenosti, u skladu sa zahtevima iz tehničkog propisa
13. tehnička procena je ispitivanje, odnosno kontrolisanje proizvoda u skladu sa zahtevima tehničkog propisa, koje obavlja ovlašćeno telo za ocenjivanje usaglašenosti za potrebe organa državne uprave
14. tehnička specifikacija je dokument u kome se utvrđuju tehnički zahtevi za proizvode i postupci ocenjivanja usaglašenosti, koji priprema stručna komisija koju obrazuje nadležno ministarstvo, a donosi ga ministar koji rukovodi radom ministarstva
NAČIN PROPISIVANJA TEHNIČKIH ZAHTEVA ZA PROIZVODE Način propisivanja tehničkih zahteva za proizvode definisan je članovima 3,4,5,6,7 Zakona o
tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti (“Sl.glasnik RS” br.36/09) Tehnički propis priprema i donosi ministarstvo u okviru svog delokruga.
Tehnički zahtevi za pojedinačni proizvod, odnosno grupe proizvoda propisuju se tehničkim propisom neposredno, navođenjem tih zahteva u tekstu propisa ili posredno, pozivanjem tehničkog propisa na srpski standard, odnosno tehničku specifikaciju.
POSREDNO PROPISIVANJE TEHNIČKIH ZAHTEVA ZA PROIZVODE Tehnički propis se može pozvati na srpski standard na dva načina:
1. tehničkim propisom može se odrediti da je jedini način postizanja usaglašenosti sa zahtevima tog propisa ispunjavanje zahteva srpskog standarda na koji se tehnički propis poziva;
2. tehničkim propisom može se odrediti da je jedan od mogućih načina postizanja usaglašenosti sa zahtevima tog propisa ispunjavanje zahteva srpskog standarda na koji se tehnički propis poziva. Institut za standardizaciju Srbije dužan je da, na zahtev nadležnog ministarstva, dostavi
obaveštenje o tome da li za proizvod koji se uređuje tehničkim propisom postoji odgovarajući srpski standard ili predstoji njegovo donošenje, odnosno da li postoji odgovarajući međunarodni ili evropski standard.
PROPISIVANJE OBAVEZE OCENJIVANJA USAGLAŠENOSTI Propisivanje obaveze ocenjivanja usaglašenosti dato je u članom 9 Zakona o tehničkim zahtevima
za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti (“Sl.glasnik RS” br.36/09) a tehničkim propisom se određuje vrsta isprave o usaglašenosti koju je isporučilac dužan da izda ili obezbedi za proizvod pre njegovog stavljanja na tržište ili upotrebu.
POSTUPCI OCENJIVANJA USAGLAŠENOSTI Postupci ocenjivanja usaglašenosti utvrđuju se tehničkim propisom kojim se utvrđuje način
ocenjivanja usaglašenosti koji može da obuhvati primenu jednog postupka, nekoliko postupaka ili kombinaciju različitih postupaka ocenjivanja usaglašenosti.
Na osnovu članova 18 i 19 Uredbe o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009)
Ocenjivanje usaglašenosti sprovodi se na osnovu modula koji su propisani tehničkim propisom, u skladu sa Odlukom Evropskog parlamenta i Saveta o zajedničkom okviru za trgovanje proizvodima broj 768/2008/EZ od 9. jula 2008. godine (Decision of the European Parliament and of the Council on a Common Framework for the Marketing of Products 768/2008/EC).
Tehničkim propisom se mogu propisati sledeći moduli ocenjivanja usaglašenosti: 1. Modul A - interna kontrola proizvodnje; 2. Modul B - pregled tipa; 3. Modul C - usaglašenost sa tipom na osnovu interne kontrole proizvodnje; 4. Modul D - usaglašenost sa tipom na osnovu garancije kvaliteta procesa proizvodnje - obezbeđenje
kvaliteta proizvodnje; 5. Modul E - usaglašenost sa tipom na osnovu garancije kvaliteta proizvoda - obezbeđenje kvaliteta
proizvoda; 6. Modul F - usaglašenost sa tipom na osnovu verifikacije proizvoda; 7. Modul G - usaglašenost na osnovu pojedinačne verifikacije proizvoda; 8. Modul H - usaglašenost na osnovu potpune garancije kvaliteta - potpuno obezbeđenje kvaliteta.
Osim ovuh modula ocenjivanja usaglašenosti, tehničkim propisom mogu da se propišu i drugi moduli ocenjivanja usaglašenosti. Pomenuti moduli ocenjivanja usaglašenosti mogu se primenjivati pojedinačno ili u kombinaciji, u skladu sa tehničkim propisom.
Izbor modula ocenjivanja usaglašenosti proizvoda, vrši se u skladu sa sledećim kriterijumima: 1. vrsta proizvoda 2. vrsta i stepen rizika koji proizvod može da prouzrokuje
3. potreba da se proizvođaču omogući izbor između modula obezbeđenja kvaliteta i sertifikacije proizvoda, ako je obavezno učešće treće strane
4. izbegavanje propisivanja modula koji bi za proizvođača mogli da predstavljaju preveliko opterećenje u odnosu na bezbednosne zahteve utvrđene u tehničkom propisu Ako je jedan proizvod predmet više tehničkih propisa, tim propisima se obezbeđuje usklađenost
modula OCENJIVANJE USAGLAŠENOSTI KOJE SPROVODI PROIZVOĐAČ Ocenjivanje usaglašenosti koje sprovodi proizvođač negov zastupnik ili uvoznik i definiiše se
tehničkim propisom za određeni proizvod. Na osnovu člana 3 Uredbe o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009) ako je tehničkim propisom utvrđeno da ocenjivanje usaglašenosti sprovodi proizvođač, tim propisom propisuju se i zahtevi vezani za internu kontrolu proizvodnje. Na osnovu sprovedenog postupka ocenjivanja usaglašenosti, proizvođač izdaje Deklaraciju o usaglašenosti, ako je proizvod koji je predmet ocenjivanja usaglašen sa propisanim zahtevima.
OCENJIVANJE USAGLAŠENOSTI KOJE SPROVODI IMENOVANO TELO ZA OCENJIVANJE USAGLAŠENOSTI Ocenjivanje usaglašenosti koje sprovodi imenovano telo definiiše se tehničkim propisom za
određeni proizvod. Na osnovu člana 4 Uredbe o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009) Ako je tehničkim propisom utvrđeno da ocenjivanje usaglašenosti sprovodi Imenovano telo, ocenjivanje usaglašenosti se sprovodi na osnovu zahteva za ocenjivanje usaglašenosti koji se podnosi Imenovanom telu. Imenovano telo sprovodi ocenjivanje usaglašenosti u skladu sa modulom ocenjivanja usaglašenosti koji je utvrđen tehničkim propisom.
Imenovano telo sprovodi ocenjivanje usaglašenosti u skladu sa modulom ocenjivanja usaglašenosti koji je utvrđen tehničkim propisom na osnovu člana 7 Uredbe o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009).
Pri ocenjivanju usaglašenosti, Imenovano telo dužno je da: 1. sprovede ocenjivanje usaglašenosti samo u obimu koji je potreban, u skladu sa tehničkim
propisom, bez dodatnih zahteva prema podnosiocu zahteva 2. sprovede ocenjivanje usaglašenosti efikasno i ekonomično, u najkraćem mogućem roku i sa
najvećim stepenom stručnosti i profesionalizma 3. obaveštava podnosioca zahteva, na njegovo traženje, o stanju postupka ocenjivanja usaglašenosti i
eventualnim razlozima za kašnjenje, kao i da mu pruža druga potrebna obaveštenja 4. da obezbedi brzo i efikasno postupanje po prigovorima na rad i odluke Imenovanog tela u vezi sa
sprovođenjem ocenjivanja usaglašenosti 5. da zahteva od podnosioca zahteva samo informacije neophodne za sprovođenje ocenjivanja
usaglašenosti, kao i da obezbedi poverljivost svih informacija pribavljenih tokom ocenjivanja usaglašenosti
6. kada obavlja uzorkovanje, to uzorkovanje ne vrši na način kojim se stvaraju nepotrebne nepogodnosti podnosiocu zahteva Na osnovu sprovedenog ocenjivanja usaglašenosti na osnovu člana 8 Uredbe o načinu
sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009), za predmetni proizvod koji ispunjava propisane zahteve Imenovano telo izdaje odgovarajuću ispravu o usaglašenosti, u skladu sa tehničkim propisom i obimom poslova koji je utvrđen rešenjem o njegovom imenovanju.
Imenovano telo ne može da izda ispravu o usaglašenosti za svoje proizvode, proizvode koje uvozi, odnosno kupuje.
Imenovano telo na osnovu člana 15 Uredbe o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka usaglašenosti („Sl. glasnik RS”, br. 98/2009) dužno je da vodi evidenciju o izdatim i oduzetim ispravama o usaglašenosti, ograničavanju važenja izdatih isprava o usaglašenosti, kao i o odbijanju izdavanja isprava o usaglašenosti.
Imenovano telo dužno je da čuva dokumentaciju o rezultatima ispitivanja i druge podatke, kao i tehničku i drugu dokumentaciju u vezi sa sprovedenim postupkom ocenjivanja usaglašenosti i izdatom ispravom o usaglašenosti, u roku od 10 godina od dana izdavanja isprave o usaglašenosti, odnosno od dana svakog pojedinačno sprovedenog ocenjivanja usaglašenosti, ako tehničkim propisom nije drugačije određeno.
OCENJIVANJE USAGLAŠENOSTI KOJE SPROVODI ORGAN DRŽAVNE UPRAVE Ocenjivanje usaglašenosti koje sprovodi organ državne uprave (nadležni organ) definiše se
tehničkim propisom za određeni proizvod. Na osnovu člana 17 i 17 Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti (“Sl.glasnik RS” br. 36/09).
Kada je tehničkim propisom utvrđeno da ocenjivanje usaglašenosti sprovodi organ državne uprave, a kada za potrebe tog organa tehničku procenu vrši telo za ocenjivanje usaglašenosti, to telo mora da ispunjava zahteve iz tehničkog propisa u smislu člana 12. Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti (“Sl.glasnik RS” br.36/09).
ULOGA AKREDITACIJE U OCENJIVANJU USAGLAŠENOSTI Pri donošenju rešenja o imenovanju ili ovlašćivanju tela za ocenjivanje usaglašenosti smatra se da
telo za ocenjivanje usaglašenosti koje ima akt o akreditaciji ispunjava propisane zahteve u meri u kojoj su obuhvaćeni obimom akreditacije, uzimajući u obzir postupke ocenjivanja usaglašenosti i proizvode obuhvaćene akreditacijom.
PRIJAVLJIVANJE TELA ZA OCENJIVANJE USAGLAŠENOSTI Ministarstvo nadležno za poslove koji se odnose na tehničke propise, na predlog nadležnog
ministarstva, vrši prijavljivanje imenovanog, odnosno ovlašćenog tela za ocenjivanje usaglašenosti odgovarajućoj međunarodnoj organizaciji u skladu sa pravilima potvrđenih međunarodnih sporazuma čiji je potpisnik Republika Srbija.
Obaveze proizvođača, uvoznika proizvoda, obaveze distributera proizvoda, obaveze vlasnika proizvoda u upotrebi definisane su poglavljem IV Zakona o tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti (“Sl.glasnik RS” br.36/09) i Proizvod se stavlja na tržište, odnosno isporučuje na tržištu samo ako je usaglašen sa propisanim tehničkim zahtevima, ako je njegova usaglašenost ocenjena prema propisanom postupku, ako je označen u skladu sa propisima i ako ga prate propisane isprave o usaglašenosti i druga propisana dokumentacija.
Važenje inostranih isprava i znakova usaglašenosti Isprave o usaglašenosti koje je izdalo inostrano telo za ocenjivanje usaglašenosti i znaci
usaglašenosti izdati u inostranstvu važe u Republici Srbiji, ako su izdati u skladu sa potvrđenim međunarodnim sporazumima čiji je potpisnik Republika Srbija.
Nadležni ministar može priznati važenje inostranih isprava i znakova usaglašenosti kojima se potvrđuje usaglašenost proizvoda sa inostranim tehničkim propisom, pod uslovom da zahtevi iz tog propisa obezbeđuju najmanje isti stepen zaštite bezbednosti života i zdravlja ljudi, zaštite životinja i biljaka, zaštite životne sredine, zaštite potrošača i drugih korisnika i zaštite imovine, koji su određeni zahtevima srpskog tehničkog propisa.
KONKRETNI ZAHTEVI U VEZI ISPRAVA O USAGLAŠENOSTI ZA MATERIJALE, KONSTRUKCIJE, INSTALACIJE I OPREMU I UREĐAJE KOJI SU PREDMET PROJEKTA Svi materijali, konstrukcije, instalacije i opremu i uređaji koji se koriste u cilju zaštite objekata
požara mоrаju imаti važeće isprave o usaglašenosti, pojedinačne sertifikate kojima se dokazuje kvalitet ugrađenog materijala i opreme (deklaracije proizvođača), odnosno izvršenih radova (probne kocke, provere kvaliteta nasutih podloga i dr.), kao i posebni sertifikati koje izdaju imenovana tela, a odnose se na ispravnost odgovarajućih sistema instalacija i opreme kao na primer:
Sertifikat o otpornosti prema požaru zidova na granicama požarnih sektora u skladu sa standardom SRPS U.J1.090 i SRPS U.J1.092 a na osnovu Pravilnika o obaveznom atestiranjue elemanata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za testiranje tih proizvoda („Sl. list SFRJ“ br. 24/90) izdatim od strane imenovanog tela
Sertifikat o otpornosti prema požaru negorivih materijala za zaptivanje prodora instalacija na granici požarnog sektora u skladu sa standardom DIN 4102 deo 9, odnosno DIN 4102 deo 11 a na osnovu Pravilnika o obaveznom atestiranju elemanata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za testiranje tih proizvoda („Sl. list SFRJ“ br. 24/90) izdatim od strane imenovanog tela.
Zapisnik o pregledu ugrađenih negorivih materijala za zaptivanje prodora instalacija na granici požarnog sektora izrađenih u skladu sa standardom DIN 4102 deo 9, odnosno DIN 4102 deo 11 izdatim od strane ovlašćenog pravnog lica.
Sertifikat o otpornosti prema požaru panela krovnog pokrivača u skladu sa standardom SRPS U.J1.140 a na osnovu Pravilnika o obaveznom atestiranjue elemanata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za testiranje tih proizvoda („Sl. list SFRJ“ br. 24/90) izdatim od strane imenovanog tela
Sertifikat za kanale otporne na požar sistema za odvođenje dima i toplote u skladu sa standardima SRPS EN 1366-8 i SRPS EN 1366-9 a na osnovu Pravilnika o obaveznom atestiranjue elemanata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za testiranje tih proizvoda („Sl. list SFRJ“ br. 24/90) izdat od strane imenovanog tela
Sertifikat za klapne otporne na požar sistema za odvoćenje dima i toplote u skladu sa standardima SRPS EN 1366-2 a na osnovu Pravilnika o obaveznom atestiranjue elemanata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za testiranje tih proizvoda („Sl. list SFRJ“ br. 24/90) izdat od strane imenovanog tela
Sertifikat za ventilatore sistema za odvođenje dima i toplote u skladu sa standardima SRPS EN 12101-3 a na osnovu Pravilnika o obaveznom atestiranju elemanata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za testiranje tih proizvoda („Sl. list SFRJ“ br. 24/90) izdat od strane imenovanog tela
Sertifikat za ventilatore sistema za nadpritisak u skladu sa standardima SRPS EN 12101-6 a na osnovu Pravilnika o obaveznom atestiranju elemanata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za testiranje tih proizvoda („Sl. list SFRJ“ br. 24/90) izdat od strane imenovanog tela
Stručni nalaz o pregledu, merenju i ispitivanju električnih instalacija objekta u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (“Sl. list SFRJ”, br. 53/88, 54/88, 28/95)
Izveštaj o funkcionalnom ispitivanju protivpaničnog osvetljenja Stručni nalaz o pregledu i ispitivanju instalacija za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja
(gromobranske instalacije)
Izjava da je instalacija sistema za dojavu požara izvedena prema projektnoj dokumentaciji, potpisana od strane nadzornog organa i ovlaščenog izvođača radova u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnog ispita i uslovima za dobijanje licence i ovlašćenja za izradu Glavnog projekta zaštite od požara i posebnih sistema i mera zaštite od požara
Zapisnik o pregledu i ispitivanju sistema za dojavu požara izdat od strane ovlašćenog izvođača radova u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnog ispita i uslovima za dobijanje licence i ovlašćenja za izradu Glavnog projekta zaštite od požara i posebnih sistema i mera zaštite od požara
Sertifikat o ispitivanju tipa za ugrađene elemente i centralu sistema za dojavu požara u skladu sa zahtevima standarda SRPS EN 54-xx izdat od strane imenovanog tela
Sertifikat, sa nalazom o ispitivanju, o otpornosti prema požaru vrata vatrootpornosti 90 minuta u skladu sa standardom SRPS U.J1.160 a na osnovu Pravilnika o obaveznom atestiranju elemanata tipskih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru i o uslovima koje moraju ispunjavati organizacije udruženog rada ovlašćene za testiranje tih proizvoda („Sl. list SFRJ“ br. 24/90) izdatim od strane imenovanog tela
Izjava o usaglašenosti proizvoda izdata od strane stavljaoca na proizvoda na tržište (proizvođača ili njegovog zastupnika, uvoznika ili distributera) da su isporučena vrata otporna na požar u skladu sa standardom SRPS U.J1.160 izveštajima o ispitivanju izdatim od ovlašćene organizacije
Izveštaj o funkcionalnom ispitivanju sistema ventilacije i sistema odvođenja dima i toplote, potpisan od strane nadzornog organa i ovlašćenog izvođača radova koji poseduje licencu u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnog ispita i uslovima za dobijanje licence i ovlašćenja za izradu Glavnog projekta zaštite od požara i posebnih sistema i mera zaštite od požara
Zapisnik o hidrauličkom ispitivanju instalacija sprinklera (gašenja požara raspršenom vodom) potpisan od strane nadzornog organa i izvožača radova koji poseduje licencu u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnog ispita i uslovima za dobijanje licence i ovlašćenja za izradu Glavnog projekta zaštite od požara i posebnih sistema i mera zaštite od požara.
Stručni nalaz o kontroli protočno kapaciteta i pritiska vode u hidrantskoj mreži sa zapisnikom o puštanju u rad postrojenja za povišenje pritiska hidrantske instalacije izdat od strane ovlašćenog pravnog lica.
Zapisnik o pregledu i ispitivanju vatrogasne opreme (Hidrantski nastavak dvokraki, obična mlaznica tip C, kosi ventil tip C, potisna spojka tip C) izdat od ovlašćenog pravnog lica.
Izveštaj o ispitivanju na hladni vodeni pritisak za potisno crevo tip „C” izdat od strane od ovlašćenog pravnog lica
Sertifikat za aparat za gašenje S-9A na osnovu Naredbe o obaveznom atestiranju ručnih i prevoznih aparata za gašenje požara („Službeni list SFRJ“, broj 61/83) izdat od strane imenovanog tela
Sertifikat za aparat za gašenje CO2-5 na osnovu Naredbe o obaveznom atestiranju ručnih i prevoznih aparata za gašenje požara („Službeni list SFRJ“, br. 61/83) izdat od strane imenovanog tela.
Garantni list o kontroli ispravnosti i servisiranju prenosnih aparata za gašenje požara izdat od strane ovlašćenog pravnog lica.
AKREDITACIJA Pojam akreditacije je definisan članom 2 Zakonom o akreditaciji („Sl. glasnik RS”, br. 73/2010)
i predstavlja utvrđivanje od strane nacionalnog tela za akreditaciju da li telo za ocenjivanje usaglašenosti ispunjava zahteve odgovarajucih srpskih, odnosno međunarodnih i evropskih standarda, i kada je primenljivo, sve dodatne zahteve definisane za pojedine oblasti, kako bi se vršili određeni poslovi ocenjivanja usaglašenosti;
Akreditaciono telo Srbije (ATS) je jedino u Republici Srbiji kome se Zakonom o akreditaciji poverava obavljanje poslova akreditacije i utvrđivanje kompetentnost tela za ocenjivanje usaglašenosti za obavljanje poslova: ispitivanja; etaloniranja; kontrolisanja; sertifikacije proizvoda; sertifikacije sistema menadžmenta; sertifikacije osoba.
Postupak akreditacije pokrece se na osnovu prijave koju podnosi telo za ocenjivanje usaglašenosti. Prijava sadrži ime, adresu i pravni status podnosioca prijave, jasno definisan traženi obim akreditacije, kao i druge podatke i dokumentaciju u skladu s pravilima akreditacije koja donosi ATS.
Poslovi za koje je potrebna akreditacija utvrđuju se zakonima i tehničkim propisima.
III GRAFIČKI PRILOZI