Zidane Konstrukcije Web
-
Upload
amir-omerasevic -
Category
Documents
-
view
213 -
download
37
Transcript of Zidane Konstrukcije Web
-
Boris Trogrli
ZIDANE KONSTRUKCIJE
MULTIMEDIJALNA SKRIPTA (u izradi - samo za internu uporabu nije recenzirano)
Graevinsko-arhitektonski fakultet
-
SADRAJ
LITERATURA
1. UVOD
2. GRADIVA
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
4. ZIDANJE OPA PRAVILA
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
-
LITERATURA
1/ Sori, Z.: Zidane konstrukcije I, drugo izdanje, Zagreb, 2004.
2/ EUROCODE 6: Design of masonry structures Part 1-1: General rules for buildings Rules for reinforced and unreinforced masonry
3/ EUROCODE 8: Design provisions for earthquake resistance of structures Part 1-1: General rules Seismic actions and general requirements for structures.
4/ Mihanovi A., Z. Rak: Potpuno armirane lakobetonske konstrukcije, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 1996.
5/ Taka, S.: Zidane konstrukcije, Graevinski fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera, 2000.
-
1. UVOD
1.1 POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA9000 gpK: Izrael; zidane kue5000 gpK: Egipat; opeka od blata s dodatkom suhe trave
kula Babilonska (90 m?); 900 gpK, razvijena tehnologija preenja (vrstoa),
opeka, vezivo - bitumen
stari Egipat 3100-2600 gpK, primjena opeke gotovo u svakoj gradnji.
Piramide u Gizehu nastale su negdje oko 2650. i 2550. gpK
-
1. UVOD
KOLOSEUM RIM: poetak gradnje 72. gnK (12 godina); eliptina (189x164 m); visina 48 m; 50000 gledatelja.
-
1. UVOD
PANTHEON (hram svih bogova): izgraen tijekom 1. st.; raspon kupole 43.3 m;
-
1. UVOD
PULSKA ARENA: od kamenih blokova, I. i II. st. nK.
-
1. UVOD
DIOKLECIJANOVA PALAA; 295-305 gnK;
bijeli vapnenac preteno s Braa,opeka iz radionica Salone,
sedra - iz bliih rijeka.
ZIDINE DUROVNIKA;XIII/XIV st.
-
1. UVOD
ZIDANE GRAEVINEXXI. stoljea
-
2. GRADIVA
2.1 ZIDNI ELEMENTIZIDANE KONSTRUKCIJE: Konstrukcije izvedene iz zidnih elemenata (opeke ili blokova) vezanih vezivom (mortom).ZIDNI ELEMENT - BLOK: Predgotovljeni graevinski proizvod (blok od gline, kamena, betona, vapna s silicijskimagregatom) namjenjen izvedbi zia.ZIE: Graevinski kompozit koji nastaje naizmjeninim polaganjem zidnih elemenata (blokova) izmeu nekog vezivnog materijala - morta, ime se postiu raznovrsne strukture i teksture zidanih konstrukcija.
-
2. GRADIVA
2.2 VRSTE ZIDNIH BLOKOVA (prema vrsti materijala):GLINENI ZIDNI BLOK: opeka i openi blokovi. Nastaju peenjem elemenata oblikovanih od sirove gline.KALCIJSKO SILIKATNI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese silicijskog agregata, vapna, izraeni pod tlakom i zaparivani.BETONSKI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese agregata normalne teine (kamena) i cementa, izvedeni u kalupima, vibrirani.BETONSKI ZIDNI BLOKOVI OD LAKOG AGREGATA: Proizvedeni od smjese lakog agregata (npr. ekspandirana ljaka visokih pei, ekspandirana glina) i veziva, izvedeni u kalupima, vibrirani.PORASTI (AERIRANI I AUTOKLAVIRANI) BLOKOVI: Proizvedeni od smjese finog silicijskogagregata, cementa, vapna i dodatka za stvaranje mjehuria. Izrauje se u autokalvama i oblikuje rezanjem.KAMENI ZIDNI BLOKOVI: Izraeni od blokova kamena klesanih ili rezanih na odreene dimenzije, te od lomljenog kamena napravilnog oblika.
blok-opeka
zid od kamena i
opeke
porobetonskiblok
-
2. GRADIVA
2.3 GRUPE ZIDNIH BLOKOVA (prema EC6):
-
2. GRADIVA
2.4 SVOJSTVA ZIDNIH BLOKOVATLANA VRSTOA: Normalizirana tlana vrstoa fb.Tlana vrstoa zidnog elementa prevedena na tlanu vrstou na zraku suenog zidnog uzorka irine 100 mm i visine 100 mm.Srednja tlana vrstoa dobivena eksperimentalno (uzorci 24 sata uronjeni u vodu), pretvara se u normaliziranu vrstou za suhe zidne blokove 1.10 (za blokove od peene gline) 1.20 (za ostale blokove)Zatim se dobivena vrijednost mnoi s faktorom oblika :
minimalna tlana vrstoa: fb,min,vert.= 4.0 MPa (okomito na horizontalnu sljubnicu morta)fb,min,hor.= 2.0 MPa (paralelno horiz. sljubnici u ravnini zida)
-
2. GRADIVA
2.5 MORTMORT je vezivni materijal koji se sastoji od mjeavine anorganskog veziva, agregata i vode, a moe sadravati i dodatke za poveanje vrstoe, vodonepropusnosti itd.
VRSTE MORTOVA:
Cementni mort: smjesa odreenih koliina cementa i pijeska, te dodataka (po potrebi)
Cementno-vapneni mort: smjesa odreenih koliina cementa, vapna i pijeska (produni mort)
Tankoslojni mort: unaprijed pripremljeni cementni mort s maksimalnim zrnom pijeska do 1.0
mm i s kemijskim dodacima. Debljina ovog morta (ljepila) je 1-3 mm.
Hidraulini vapneni mort: smjesa odreenih koliina hidratiziranog vapna i pijeska.
Unaprijed pripremljeni mort (ready mixed mortar) doprema se na gradilite u suhom
stanju.
Lakoagregatni mort mort od lakog agregata gustoe < 1000 kg/m3. Agregat: perlit, ekspandirana glina, plovuac i slino.
-
2. GRADIVA
KLASIFIKACIJA MORTOVA:Raunska tlana vrstoa M-[N/mm2]; npr. M5, M10...
Volumni sastav morta prema EC6
TLANA VRSTOA MORTA:
Ispitivanje u skladu s normama.
-
2. GRADIVA
2.6 MEHANIKA SVOJSTVA NEARMIRANOG ZIA2.6.1 ODNOS NAPREZANJE DEFORMACIJA () I MODUL ELASTINOSTI2.6.2 TLANA VRSTOA2.6.3 VLANA VRSTOA2.6.4 POSMINA VRSTOA2.6.5 VRSTOA PRI SAVIJANJU
Faktori vani za mehanika svojstva zia: ??? Opisati detaljnije crtezi???
za zidni blok: vrstoa, oblik i dimenzije (pun, upljikav, porast - sadri pore i sl.) i
vodoupojnost,
za mort: vrstoa, relativne deformacijske karakteristke i relativna debljina,
za zie: vezivanje zidnog bloka i morta, pravci naprezanja (anizotropija) i koncentracija
naprezanja.
-
2. GRADIVA
E = 1000 fk (fk karak. tlana vr.)
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIA
Odnos naprezanja i deformacija u tlaku, okomito na sljubnice
Idealizirani dijagram naprezanje/deformacija u tlaku prema EC-6
-
2. GRADIVA
Odnos naprezanja i deformacija pri jednoosnom tlaku u ziu u ovisnosti
o kutu izmeu pravca pruanja sljubnica i horizontalne ravnine
vertikalna deformacija [10-4]
v
e
r
t
i
k
a
l
n
o
n
a
p
r
e
z
a
n
j
e
[M
P
a
]
=67.5o
=45o
=22.5o
=90o
=0o
tg 22.5o 0.4
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIA
-
2. GRADIVA
Anvelope sloma pri dvoosnom tlanom naprezanju izraene preko 1, 2 i
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIA
-
2. GRADIVA
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIA
vrstoa zia ovisna je i o omjeru krutosti zidnog bloka i morta.
-
2. GRADIVA
Zie optereeno u jednoosnom tlaku postie slom uglavnom razvojem vlanih pukotina paralelnih
pravcu djelovanja optereenja, koja su kao rezultat vlanih naprezanja okomita na glavna tlana
naprezanja.
vrstoa zia u tlaku je znaajno manja nego nominalna tlana vrstoa bloka, od kojeg je zie
izvedeno. Na drugoj strani, vrstoa zia moe znaajno prekoraiti slomnu vrstoe kocke morta.
Opa svojstva:
(a) sekundarno vlano naprezanje, koje prouzroava pukotinski slom zia, posljedica je
sprijeenih deformacija morta u fugama zia;
(b) prividna tlana vrstoa bloka u standardnim ispitivanjima na tlak nije prava mjera vrstoe
bloka u ziu, jer je nain sloma razliit;
(c) mort moe podnijeti poveana tlana naprezanja u fugama zbog vieosnog stanja naprezanja.
2.6.2 TLANA VRSTOA ZIA (fk)
-
2. GRADIVA
Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) je vrstoa ispod koje se bez utjecaja
ekscentrinosti, vitkosti i sprijeenih bonih deformacija ne oekuje vie od 5% rezultata.
Koeficijent varijacije ne smije biti vei od < 25%.
Karakteristinu tlanu vrstou zia (fk) treba odrediti eksperimentalno ili izraunom
(empirijske formule) na temelju eksperimentalno odreenih tlanih vrstoa morta i zidnog
bloka.
2.6.2 TLANA VRSTOA ZIA (fk)
-
2. GRADIVA
2.6.2 TLANA VRSTOA ZIA (fk)
-
2. GRADIVA
Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) za mort ope namjene:
fk = K fb0.65 fm0.25 [EC6]
K ovisno o grupi zidnih blokova; fb tlana vrstoa bloka; fm tlana vrstoa morta
Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) za tankoslojni mort:
fk = 0.8 fb0.85 [EC6]
Karakteristina tlana vrstoa zia (fk) za lakoagregatni mort:
fk = K fb0.65 [EC6]
K ovisno o gustoi i vrsti lakoagregatnog morta
RAUNSKA KARAKTERISTINA TLANA VRSTOA ZIA (fk)
-
2. GRADIVA
2.6.3 VLANA VRSTOA ZIA
Vlana vrstoa zia zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/pijesak) je relativno mala i
promjenjiva. Vlana vrstoa zia moe se poveati zbog ravninskog savijanja ili savijanja van
ravnine zia. U sluaju ravninskog savijanja, vlana vrstoa ovisi o adheziji bloka i morta.
Stvaranje etringita, na dodiru gline i cementa, koje ovisi o odnosu dijametra pora u bloku i veliini
mikrokristala etringita, presudno je za vlanu vrstou na kontaktu bloka i cementne paste. Za
ostvarivanje mehanike veze potrebna je veliina pora u bloku vea od 0.05 mm, te ispravno
hidratizirani cement iza sloja etringita, usprkos povlaenju dijela vode zbog upijanja bloka. Ako je
blok suh i ima visoku vodoupojnost, postojat e djelimino hidratizirane zone u cementnoj pasti
debljine nekoliko milimetara, te zbog toga smanjena mehanika vrstoa. Zato treba naglasiti da
je koliina vlage u trenutku zidanja od velike vanosti pri odreivanju vlane vrstoe veze bloka i
morta.
-
2. GRADIVA
2.6.4 POSMINA VRSTOA ZIA (fk)
Zidane konstrukcije su esto podvrgnute posminom djelovanju, istovremeno s tlanim
optereenjem. Poznato je da posmina vrstoa pada s poveanjem visine zida, dok raste s
porastom debljine. Takoer, dokazano je da stupanj zasienosti vodom punih glinenih blokova za
vrijeme zidanja ima utjecaj na poetnu posminu vrstou, vrstoa je vrlo mala i promjenjiva
ovisno da li je opeka zasiena vodom ili je suha.
Slom zidnih panela uslijed posmika je uglavnom u dijagonalnom vlaku. Pri malom predtlanom
naprezanju, razvijaju se stepenaste pukotine uglavnom du fuga, priblino pod kutem od 45o, a
mjestimino odstupaju od tog pravca. Ako se predtlano naprezanje povea, glavna vlana
naprezanja prouzroavaju slom pod veim kutem u odnosu na horizontalnu ravninu, te pukotine
prolaze vertikalno kroz fuge. Predloeno je da se za kriterij sloma uzme kritina vrijednosti
glavnih vlanih naprezanja. Pojava prve pukotine u ziu je u suglasju s ovim kriterijem, ali
vrijednost glavnog vlanog naprezanja pri slomu nastupa tek pri poveanju predtlanog
naprezanja.
Mohr! crtez
Nacrtati tipove sloma zia - ektremna djelovanja H i N, za niske i visoke zidove.
-
2. GRADIVA
Karakteristina posmina vrstoa zia (fvk) je vrstoa ispod koje se ne oekuje vie od 5% rezultata.
Ispitivanje: a/ bez normalnog naprezanja; b/ dodavanjem normalnog naprezanja; c/ s uvijek prisutnim tlanim naprezanjem
2.6.4 POSMINA VRSTOA ZIA (fk)
-
2. GRADIVA
Karakteristina posmina vrstoa zia (fvk):
fvk = fvk0 + 0.4 dili
fvk = 0.065 fbfvk0 posmina vrstoa za d=0.0; (fvk0 = 0.1 N/mm2)
d - raunsko tlano naprezanje u zidufvk0 normalizirna tlana vrstoa zidnog elementa
RAUNSKA KARAKTERISTINA POSMINA VRSTOA ZIA (fvk)
-
2. GRADIVA
Eksperimentalno ili tablino.Dodati: Skica ukrucenja zidane graevine.
Uloga meukatnih konstrukcija pri horizontalnom djelovanju
2.6.5 KARAKTERISTINA VRSTOA ZIA NA SAVIJANJE (fxk)
-
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.1 NEARMIRANI ZIDOVI
-
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.1 NEARMIRANI ZIDOVI
-
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.2 ARMIRANI ZIDOVI
-
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
3.3 OMEENI ZIDOVI
-
4. ZIDANJE OPA PRAVILA
4.1 MATERIJALI
4.2 PRIPREMA MORTA
4.3 ZIDANJE
4.4 ZATITA NOVOIZVEDENOG ZIDA
4.5 DOPUTENA ODSTUPANJAOD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI
4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA
-
4. ZIDANJE OPA PRAVILA
4.1 MATERIJALI
Graevni proizvod moe se staviti u promet i rabiti za graenje samo ako je dokazana
njegova uporabljivost. (Zakon o gradnji).
Skladitenje (oteenje, vlaga, oneienje, niske temperature, trajnost)
4.2 PRIPREMA MORTA
Omjeri (maseni, volumski).
Vrijeme vezivanja.
Apsorpcija vlage zidnog bloka (presudno za vrstou na dodiru morta i zidnog bloka).
Predgotovljeni mortovi - ready-mixed mortar. Trajnost morta.
-
4. ZIDANJE OPA PRAVILA
4.3 ZIDANJE
Pravilan zidni vez. isti zidni blokovi. Vlanost! Temperatura izvedbe (+5o do +35o C). Prekidi zidanja. A-b serklai (zupasto povezivanje s ziem) Sljubnice. Jednake debljine (8-16 mm za mort ope namjene, 3 mm za tankoslojni
mort). Vertikalne sljubnice! Vanjska obrada sljubnica. Prekid kapilarne vlage. Vodonepropusni premazi zadovoljavajue vrstoe. Detalj
izolacije zid/temelj. Dilatacijske razdjelinice. (Biti e objanjene u proraunu zidanih konstrukcija).
4.4 ZATITA NOVOIZVEDENOG ZIA
Iscvjetavanje (kristalizacija topivih soli). Korozija morta.Otpornost na mraz. Korozija armature u ziu. Zie u fazi ovravnja - zatita.
-
4. ZIDANJE OPA PRAVILA
4.5 DOPUTENA ODSTUPANJA OD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI ODSTUPANJE OD VERTIKALE: Najvie 20 mm horizontalno na visinu kata ili 50 mm
na visinu graevine. PORAVNANJE ZIDOVA PO VERTIKALI: Najvie 20 mm horizontalno, izmeu
sredinjih linija zidova ispod i iznad meukatne konstrukcije. ??? izboenje /uleg
-
4. ZIDANJE OPA PRAVILA
4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA
Definiranje kategorije se temelji na: kvalifikaciju zidara, nadzor, procjena svojstava morta, nain mjeanja morta.
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
Polumontani sustavi stropnih konstrukcija koji se sastoje od: gredica (glavni nosivi element), blokova ispune, poprenih rebara, monolitne ploe i tipskih elemenata.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE: izraena nosivost samo u uzdunom smjeru (u smjeru gredica) ostala mehanika svojstva u poprenom smjeru se postiu
- izvedbom tlane ploe - proguenjem poprenih rebara
bra izvedba
PRIMJENA: meukatne i krovne ravne ploe kose krovne ploe stepenini krakovi nadstreice industrijski objekti
SUSTAVI: FERT STROP BIJELI STROP SIVI STROP POLUMONTANI STROP S BETONSKOM
ISPUNOM
5.1 OPENITO
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
POSEBNA SVOJSTVA: - ispuna: openi blok- a-b rebro za ukrutu potrebo za raspone
stropa vee od 3.0 m- maksimalni raspon do cca 6.0 m- tlana ploa: ukruuje strop u svojoj
ravnini, armirana- debljina stropa d=14+4=18 cm
5.2 FERT STROP
STROP S POJEDINANIM GREDICAMA
STROP S UDVOJENIM GREDICAMA POPRENO REBRO
- samo za sustave proste grede - preko 5.0 m zadati nadvienje
L/200 (L=duljina gredice)- strop od pojedinanih i udvojenih gredica- teina stropa 280-300 kg/m2- oslanjanje na zid min. 5 cm
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
GREDICE glavni nosivi element stropa prema materijalu:
- opene- betonske
prema tipu armiranja:- od elinih reetkastih nosaa- od posebno oblikovane armature
5.2 FERT STROP
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
OPENI BLOK5.2 FERT STROP
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
IZVEDBA - montaa
5.2 FERT STROP
IZVEDBA armiranje i monolitiziranje
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.3 BIJELI STROP POSEBNA SVOJSTVA:
- ispuna: porobetonski blok- a-b gredica od dvostrukih R-nosaa
preuzima cjelokupno optereenje- debljina stropa d=15 cm (osnovni tip)- poprena rebra na razmaku 1.0-1.25 m- maksimalni raspon do cca 6.0 m za
osnovni tip- mogui vei rasponi za povieni bijeli
strop uz inenjerski proraun
- mogui svi tipovi oslanjanja (prosta greda,kontinuirani nosa, konzola)
- preko 5.0 m zadati nadvienjeL/200 (L=duljina gredice)
- strop od pojedinanih i udvojenih gredica- teina stropa 130 kg/m2- oslanjanje: na zid min. 5 cm ili preko vora
reetkastog nosaa
BIJELI STROP OSNOVNI TIP
BIJELI STROP POVIENI
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.3 BIJELI STROP
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.4 SIVI STROP POSEBNA SVOJSTVA:
- ispuna: dvodijeli a-b blok- debljina stropa d=15 cm (osnovni tip)- poprena rebra na razmaku 1.0-1.25 m- maksimalni raspon do cca 6.0 m za
osnovni tip- mogui vei rasponi za modifikacije sivog
stropa uz inenjerski proraun
- mogui svi tipovi oslanjanja (prosta greda,kontinuirani nosa, konzola)
- strop od pojedinanih i udvojenih gredica- teina stropa 190 kg/m2- oslanjanje: na zid min. 5 cm ili preko vora
reetkastog nosaa
-
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.4 SIVI STROP - osnovni tipovi
normalni
povieni
puna ploa
obrnuti
obrnuti - povieni
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na graevine
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na graevine
vrijeme [sec]
p
o
m
a
k
b
r
z
i
n
a
u
b
r
z
a
n
j
e
-
5. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
POVRATNI PERIOD: Prosjeni vremenski interval izmeu dva potresa.Npr: potres s povratnim periodom od 100 god. se oekuje 10 puta u 1000 god.
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R dogodi u toj godini je Npr: P1=1/R=1/100=0.01 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R ne dogodi u toj godini je Npr: P1=1-P1=1-1/100=0.99 (za potres s povratnim periodom 100 god.)P1+P1=1.00
Za dui vremenski period:Vjerojatnost da se potres nee dogoditi tijekom 2 godine:
(1-P1)*(1-P1)=(1-P1)2
Vjerojatnost da se potres nee dogoditi tijekom T godina:(1-P1)T
Izraz za odreivanje vjerojatnosti da se potres odreene ili vee jaine dogodi u razmaku od T godina:
PT=1-(1-P1)T
Npr. Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom 100 godina dogodi u intervalu 100 godina
iznosi: P100=1-(1-1/100)100=0.63
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
IZBJEGAVATI FLEKSIBILNA (MEKA) PRIZEMLJA
6.1 OSNOVNE PREPORUKE ZA PROJEKTIRANJE U SEIZM. AKTIV. PODR.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
IZBJEGAVATI FLEKSIBILNE
(MEKE) VIE ETAE
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
IZBJEI I/ILI
UMANJITI
UVRTANJE
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
IZBJEI DISKONTINUITET
KRUTOSTI
IZBJEI MJEANJE SUSTAVA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
IZBJEI SUSTAVE:
OKVIR SA ISPUNOM OD ZIA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
IZBJEI IZMJETANJE ZIDOVA
UKRUTE
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
POSTII PRAVILNOST U KRUTOSTI (POLOAJU) ZIDOVA
U DVA ORTOGONALNA PRAVCA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
UKRUTITI ZIDANE GRAEVINE A-B ZIDOVIMA
DILATIRATI PREGRADE
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
DILATIRATI PREGRADE ILI NENOSIVE ZIDOVE, ALI IH
PRIVRSTITI
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
IZBJEGAVATI DJELOMINO
ISPUNJENE OKVIRE
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
DILATACIJE
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
OSIGURATI STABILNOST NA
DJELOVANJE OKOMITO NA
RAVNINU ZIDA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
Djelovanje potresa se mora uvaavati ve pri ranoj fazi izrade koncepta graevine (arhitekt-konstrukter).
Nosiva konstrukcija mora biti jednostavna. Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan. Konstrukcija treba biti statiki neodreena. Potrebno je osigurati otpornost graevine u oba glavna pravca. Nastojati izbjei efekete uvrtanja ili ih umanjiti. Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajui im stabilnost kroz meusobnu
povezanost Osigurati odgovarajue temeljenje (kruti i povezani temelji).
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
6.2 PRAVILNOST U TLOCRTU I PO VISINI
Poloaj nosivih zidova treba biti simetrian u odnosu na dvije ortogonalne osi, a sukladno rasporedu masa i krutosti.
Tlocrtni oblici trebaju biti kompaktni. Duljina otvora u jednom smjeru ne smije prelaziti 25% cijele duljine kata. (Nastojati izbjei X, H, L, C i I oblike tlocrta).
Krutost meukatnih konstrukcija (u svojoj ravnini) mora biti znaajno vea od krutosti zidova tako da deformacije m-k ne utjeu na razdiobu sila izmeu zidova.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
Glavni vertikalni nosivi elementi (popreni zidovi, jezgre stubita i sl.) moraju biti neprekinuti od temelja do vrha graevine.
Krutost poprenih zidova na horizontalna djelovanja, kao i mase pojedinih katova se ne smiju naglo mijenjati od temelja do vrha graevine, ve postepeno.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
Graevina je pravilna po visini ako je gornji kat do 20% ui od donjeg, uz izraenu os simetrije.
Graevina je pravilna po visini ako je gornja etaa do 10% ua od donje, odnosno zadnja etaa do 30% ua od prve, bez izraene osi simetrije zgrade.
Izvedba nepravilnih graevina nije potpuno zabranjena, ali je bitno oteano postizanje zadovoljavajue otpornosti i sigurnosti graevine na djelovanje uslijed potresa.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
S ciljem sprijeavanja krtog loma zahjevana su slijedea svojstva upljih zidnih blokova: udio upljina u zidnom bloku ne smije biti vei od [50%] minimalna debljina stijenki je [15 mm] vertikalna rebra moraju biti neprekinuta po cijeloj duljini horizontalne
duljine zidnog bloka
Minimalna vrstoa zidnog bloka: normalizirana tlana vrstoa u vertikalnom smjeru [fb=2.5 MPa] normalizirana tlana vrstoa u horizontalnom smjeru, u ravnini zida [fbh=2.0 MPa]
Mort: minimalna marka morta za nearmirano i omeeno zie M5 minimalna marka morta za armirano zie M10
Fuge - sljubnice: potpuna popunjenost obavezo zapunjavanje vertikalnih fuga
6.3 MATERIJALI
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
Faktori ponaanja: nermirano zie: q=1.5 omeeno zie: q=2.0 armirano zie: q=2.5
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
OPENITO: Zidane zgrade se sastoje od meukatnih konstrukcija (m-k) i zidanih zidova koji su
vezane u svim mjerovima. Veza izmeu m-k i zidova ostvaruje se preko metalnih spona ili a-b serklaa. A-b ploe moraju biti armirane u oba smjera uz sidrenje armature u horizontalne
serklae. Horizontalni serklai omeuju a-b plou i izvode se po vrhu nosivih zidova u
ravnini a-b ploa. Meukatne konstrukcije od gredica i blokova moraju imati poprena rebra na min. 8
debljina m-k. Rebra moraju imati barem min. armaturu. Predgotovljene ploe moraju biti armirane u dva smjera i vezane popreno tako da
djeluju kao neprekinute krute dijafragme. eline i drvene m-k smiju se izvoditi ako se ponaaju kao kruta tijela u svojoj
ravnini. Horizontalne sile uslijed djelovanja potresa preuzimaju popreni zidovi, koji moraju
udovoljavati slijedeim geometrijskim zahtjevima:
6.4 PRAVILA IZVEDBE
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
DODATNI ZAHTJEVI ZA NEARMIRANO ZIE: Debljina zida od blokova prirodnog kamena t 40 cm; hef/t 9; h/l 2. Debljina zida od ostalih zidnih blokova t 30 cm; hef/t 12; h/l 2. Horizontalne a-b serklae (ili zatege) treba izvesti u ravnini zida na svakoj m-k na
meusobnoj vertikalnoj udaljenosti ne veoj od 4.0 m. Armirati s min. 2 cm2.
Efektivna raunska visina zida (hef): Visina zida uz uvaavanje relativne krutosti elemenata koji ukruuju zid i uinkovitosti veze.
Najmanja duljina ukruujueg zida s otvorima.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
DODATNI ZAHTJEVI ZA OMEENO ZIE (t 24 cm; hef/t 15; h/l 3): Horizontalni i vertikalni serklai moraju biti povezani i sidreni u elemente osnovnog
nosivog sustava. Betoniranje serklaa treba izvesti nakon zidanja kako bi se postiglo bolje prianjanje
izmeu serklaa i zia. Minimalne dimenzije horizontalnih i vertikalnih serklaa su 15 15 cm.
Vertikalni serklai: Vertikalne serklae potrebno je izvesti oko otvora povrine A > 1.5 m2. Vertikalne serklae treba izvesti na svakom krianju i sueljavanju zidova. Horizontalna udaljenost vertikalnih serklaa ne smije biti vea od 4 m.
Horizontalni serklai: Horizontalne a-b serklae treba izvesti u ravnini svake m-k. Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaa ne smije biti vea od 4 m.
Armatura: Horizontalne i vertikalne a-b serklae armirati s najmanje Aa 2.4 cm2 uz
vezivanje vilicama. Preklop ipki mora biti najmanje p 60 cm.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
DODATNI ZAHTJEVI ZA ARMIRANO ZIE (t 24 cm; hef/t 12; h/l nema ograni.): Horizontalnu armaturu treba postaviti u horizontalne fuge ili ljebove. Maksimalni vertikalni razmak horizontalne armature iznosi e 60 cm. Minimalna horizontalna armatura iznosi 0.05% od povrine vertikalnog presjeka
zida.
Vertikalnu armaturu treba postaviti u udubljenja ili upljine zidnih elemenata,te ih naknadno ispuniti betonom.
Minimalna vertikalna armatura oba slobodna vertikalna ruba iznosi 4.0 cm2na. Treba je ugraditi na vertikalnom spoju zidova, kao i na najvie 4.0 m razmaka.
Vertikalne ipke treba obaviti vilicama, min. promjera 4 mm. Minimalna vertikalna armatura iznosi 0.05% od povrine horizontalnog presjeka
zida.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
Za jednostavne zidane zgrade nije potreban proraun ako se udovoljavaosnovnim pravilima (tlana nosivost, vlana nosivost, pravilan raspored horizontalnih ivertikalnih elemenata zgrade), kako slijedi:
6.5 POSEBNA PRAVILA ZA JEDNOSTAVNE ZIDANE ZGRADE
6.5.2 Tlocrt zgrade Tlocrt zgrade treba biti priblino pravokutnog oblika. Omjer dulje i krae stranice tlocrta graevine mora ne smije biti vei od 4. Ako zgrada u tlocrtu odstupa od pravokutnika, tada duljina odstupanja ne smije biti
vea od 15% duljine stranice..
6.5.1 Doputeni broj etaa iznad tla
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
6.5.3 Popreni zidovi zidovi ukrute Graevina mora biti ukruena POPRENIM ZIDOVIMA (SHEAR WALLS) uz njihov
simetrian raspored u dva okomita smjera. U svakom smjeru moraju biti barem dva poprena zida. Duljina svakog poprenog zida mora biti najmanje 30% duljine graevine u smjeru zida. Udaljenost poprenih zidova mora biti vea od 75% duljine zgrade iz drugog smjera. Najmanje 75% vertikalnog optereenja mora biti preuzeto poprenim zidovima, a
ostalih 25% stupovima.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
6.5.4 Udio povrine poprenih zidova u dva okomita smjera u ukupnoj brutto povrinietae
Omjer katne visine i duljine zida (h/l) ne smije biti vei od 2 za nearmirane, niti 3 za omeene zidove. Ako je taj omjer vei, takve zidove ne smije se uzeti u proraun za odreivanje otpornosti na bona i seizmika djelovanja.
Ako je rije o zidu izmeu dva susjedna otvora, tada se za vrijednost h uzima svijetla visina vieg otvora, dok je l duljina zida izmeu ta dva otvora.
Naermiran, nepovezan zid ne smije biti dulji od 7 m. Ako je zid dulji od 7 m, tada ga se mora povezati sa zidovima iz drugog smjera.
-
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIKI AKTIVNIM PODRUJIMA
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
S vremenskog gledita, djelovanja mogu biti:
STALNA (G): vlastita teina, stalna oprema PROMJENJIVA (Q): uporabna optereenja, optereenja od vjetra i snijega, vozila SLUAJNA (A): eksplozije, udari vozila, poar i sl. POTRES (S)
S prostornog gledita, djelovanja mogu biti:
NEPOMINA: vlastita teina, stalna oprema SLOBODNA: pokretno optereenje, snijeg, vjetar
PREDNAPREZANJE je stalno djelovanje ali se posebno razmatra.
7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU
Djelovanje na konstrukciju (F) moe biti:NEPOSREDNO - djelovanje vanjske silePOSREDNO - prisilna deformacija, temperatura, slijeganje
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU
vlastita teina - izraunava se prema zapreminskoj teini i dimenzijama stalno djelovanje se oznaava kao Gk karakteristina vrijednost nalijeganje meukatnih konstrukcija na zidove
7.1.1 STALNO DJELOVANJE
uporabna optereenja mogu biti raspodjeljenja qk ili koncentrirana Qk7.1.2 PROMJENJIVO DJELOVANJE
Uporabna optereenja u zgradama
AA
75 0
a += 0
Smanjenje optereenja za nosae (grede):
A0 = 10 m2
A pripadajua optereena povrina
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
oznaava se kao Qk glavna reprezantativna vrijednost - karakteristina vrijednost ostale reprezentativne vrijednosti dane su u obliku dijelova glavne vrijednosti:
- kombinirana vrijednost: 0 Qk uvaava smanjenu vjerojatnost istovremenog pojavljivanja vie promjenjivih optereenja
- uestala vrijednost: 1 Qk odreena je pod pretpostavkom djelovanja optereenja od 5% vremena trajanja konstrukcije, a uestalost prekoraenja je manja od 300 puta u godini.
- nazovistalna vrijednost: 2 Qk odreena je pod pretpostavkom da e vrijeme trajanja djelovanja biti due od polovice vijeka konstrukcije.
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
Koeficijenti kombinacije za promjenjiva djelovanja
Raunske vrijednosti djelovanjaFd = F Fk
stalno djelovanje: Gd = G Gkkorisno djelovanje: Qd = Q Qksluajno djelovanje: Ad = A Ak (ako nije izravno specificirano)F, G, Q, A - parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja uzimajui u obzir mogunost
nepovoljnog odstupanja od raunskog djelovanja, netonost modeliranja djelovanja, nesigurnost procjene uinka i graninog stanja koje se promatra.
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
7.2 GRANINA STANJA Granino stanje nosivosti: Odgovaraju stanjima koja mogu izazvati ruenje, tj. kolaps
konstrukcije ili na drugi nain ugroziti sigurnost ljudUkljuuju: gubitak ravnotee konstrukcije ili nekog njenog dijela:
Ed,dst Ed,stbEd,dst/Ed,stb uinak djelovanja stabilizirajueg/destabilizirajueg
slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela:Sd Rd
Sd raunska vrijednost unutarnje sile, Rd raunska otpornost
Granino stanje uporabljivosti: Odgovaraju stanjima za koja posebni uvjeti uporabe nisu ispunjeni.
Ukljuuju: deformacije i progibe koji utjeu na izgled ili uporabu konstrukcije vibracije koje uzrokuju nelagodu ljudi, oteenja sadraja zgrade.Potrebno je dokazati
Ed CdEd projektni uinci, Cd nazivna vrijednost svojstva materijala vezana uz uinke
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
kombinacije djelovanja za GRANINA STANJA NOSIVOSTI
potres A=1.0
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
Parcijalni koeficijenti sigurnosti za GRANINA STANJA NOSIVOSTI
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
Najnepovoljnija kombinacija promjenjivog djelovanja
Sve najnepovoljnije kombinacije promjenjivog djelovanja
-
7. PRORAUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
kombinacije djelovanja za GRANINA STANJA UPORABLJIVOSTI