Zemnoalkalijski metali

2
Zemnoalkalijski metali elementi 2. skupine : berilij, magnezij, kalcij, stroncij, barij, radij elektronska konfiguracija : ns² oksidacijski broj im je uvijek 2 izglgledom sličniji metalima od alkalijskih metala – srebrnasta su sjaja koji gube na zraku ali sporije od alkalijskih metala dobri vodiči topline i elektriciteta, mogu se kovati, mekani su – ali i dalje tvrđi od alkalijskih (osim berilija) berilij i magnezij kristaliziraju u hegsakonsgkom kubičnom sustavu , a kalcij, stroncij(lplošno centrirana kocka) i barij u kubičnom (prostorno centirana kocka) laki metali, boje plamen: kalcij – cigla crveno, stroncij – crveno, barij – zeleno, radij –svijetlo crveno ne nalaze se u elementarnom stanju zbog svoje reaktivnosti, ionska veza KALCIJ najrasprostranjeniji zemnoalkalijski element u prirodi, najčešć se nalazi u mineralima – karbonati, silikati,sulfati,fosfati,fluoridi velika reaktivnost 2Ca(s) + O2(g) 2CaO(s) Ca(s) + H2(g) CaH2(s) Ca(s) + Cl2(g) CaCl2(s) istiskuje vodik iz vode Ca(s) + 2H2O(l) Ca²+(aq) + 2OH-(aq) +H2(g) Dobivanje kalcija elektrolizom taljevine kalcijevog klorida CaCl2(s) Δ Ca²+(l) + 2Cl-(l) K(-): Ca²+ + 2e- Ca A(+): 2Cl- Cl2 + 2e- 2 Cl- + Ca²+ Cl2 + Ca Spojevi kalcija kalcijev karbonat – CaCO3 o dolazi u obliku kalcita i aragonita – ovisno o uvijetima kristalizacije o vapnenac, mramor, kreda

description

skripta

Transcript of Zemnoalkalijski metali

Page 1: Zemnoalkalijski metali

Zemnoalkalijski metali

elementi 2. skupine : berilij, magnezij, kalcij, stroncij, barij, radij elektronska konfiguracija : ns² oksidacijski broj im je uvijek 2 izglgledom sličniji metalima od alkalijskih metala – srebrnasta su sjaja koji gube na zraku ali

sporije od alkalijskih metala dobri vodiči topline i elektriciteta, mogu se kovati, mekani su – ali i dalje tvrđi od alkalijskih

(osim berilija) berilij i magnezij kristaliziraju u hegsakonsgkom kubičnom sustavu , a kalcij, stroncij(lplošno

centrirana kocka) i barij u kubičnom (prostorno centirana kocka) laki metali, boje plamen: kalcij – cigla crveno, stroncij – crveno, barij – zeleno, radij –svijetlo

crveno ne nalaze se u elementarnom stanju zbog svoje reaktivnosti, ionska veza

KALCIJ

najrasprostranjeniji zemnoalkalijski element u prirodi, najčešć se nalazi u mineralima – karbonati, silikati,sulfati,fosfati,fluoridi

velika reaktivnost 2Ca(s) + O2(g) 2CaO(s)Ca(s) + H2(g) CaH2(s)Ca(s) + Cl2(g) CaCl2(s)

istiskuje vodik iz vodeCa(s) + 2H2O(l) Ca²+(aq) + 2OH-(aq) +H2(g)

Dobivanje kalcija

elektrolizom taljevine kalcijevog kloridaCaCl2(s) Δ Ca²+(l) + 2Cl-(l)

K(-): Ca²+ + 2e- Ca

A(+): 2Cl- Cl2 + 2e-

2 Cl- + Ca²+ Cl2 + Ca

Spojevi kalcija

kalcijev karbonat – CaCO3

o dolazi u obliku kalcita i aragonita – ovisno o uvijetima kristalizacije

o vapnenac, mramor, kreda

o vapnenac

stalagmiti, stalaktitiCaCO3(s) + H2O(l) + CO2(g) Ca²+(aq) + 2HCO3(aq) , ΔrH < 0

otapanje kamenca kiselinomCaCO3(s) + 2HCl(aq) CaCl2(aq) + CO2(g) + H2O(l)

termičkom razgradnjom nastaje živo vapno uz oslobađanje ugljikovog(IV) dioksida

CaCO3(s) CaO(s) + CO2(g) , ΔrH >0 dodatkom vode nastaje gašeno vapno

CaO(s) + H2O(l) Ca(OH) 2 (s) , ΔrH<0

Page 2: Zemnoalkalijski metali

dobivanje žbukeCa(OH)2(s) + CO2(g) CaCO3(s) + H2O(l)

gips / sadra /kalcijev dihidrat – CaSO4 * 2H2Oo bijeli prah, gotovo netopljiv u vodi

o javlja se kao mineral anhidrit, gips ili sadra, alabaster

o pečeni gips

CaSO4 * 2H2O(s) 130'C CaSO 4 * 0,5H 2 O(s) + 1,5H2O(g)