ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-6-juni-2007 1/28



ZE-DO eko

2

EKO ZANIMLJIVOSTI

Primarna ili prodajna ambalaža su: čaše, vrećice, li-

menke, staklenke, plastične boce, kutije, zdjele, tube, po-

tom posude i pribor za jelo za jednokratnu upotrebu.Sekundarna ili zajednička ambalaža su folije, kutije ili

slični omoti i druga ambalaža u sastavnim dijelovima, kojaokružuje ili drži zajedno veći broj osnovnih prodajnih je-

dinica istovrsne ili raznovrsne robe.Tercijarna ili transportna ambalaža su posude, sandu-

ci, ručke, vreće, palete, kutije ili druga ambalaža sa sastav -nim dijelovima.

Povratna ambalaža je ona za koju je osigurano vraća-

nje kaucije i nakon svakog povratka namijenjena je po-

novnom korištenju.Otpadna ambalaža je otpad u skladu s propisom o

postupanju s otpadom i zapravo je komunalni otpad.

EKOLOGIZMI Čovjek je

čovjeku - okolinaNe pitaj me koliko

imam zemlje, već me pitajkoliko imam vode.

xxx

Društvo koje svjesnodozvoli uništenje svo-

jih prirodnih i kulturnihdobara, nema prava nasamopoštovanje.

xxx

Kriza industrijskog svi-jeta je kriza života. Zato jesvijest o životu supstancijaekološke svijesti.

xxx

Mnogi ljudi svoju zabri-nutost za životnu sredinuprazne u traganju za dru-

gim krivcima.xxx

Od hrane svježe – bo-

lesti bježe.xxx

Čovjek koji zasadi i od-njeguje makar jedno drvo,ostavlja za sobom dobruuspomenu na Zemlji.

xxx

Iz krznenih kaputa na-

topljenih krvlju nevinih ži-

votinja ne može se pričatio ljubavi prema prirodi iživotu.

xxx

Niko nema pravo zau-

zeti prirodu na apsolutan iegoističan način.

xxx

Zanosni napredak izokrenuo se u – ubojitinapredak.

Većina mačaka nevoli kupanje, ali u sva-

kom pravilu postojeizuzeci. Bijeli Bengal-ski tigar Odin, koji živi

u zoološkom vrtu “SixFlags Discovery King -dom” u blizini San Fran-

cisca, uživa u plivanjupogotovo ako lovi ko-

mad mesa. Ako ste mis-lili da su ajkule dovoljnoopasne, onda niste jošupoznali Odina.

Odin ima šest godinai odrastao je u zoološkomvrtu “Six Flags Discov -ery Kingdom” u Valleju.Dug je skoro tri metra iodličan je plivač. Bijeluboju ima zbog rijetkog genetičkog poremećaja.Njegov trener Lee, ot-krio je Odinove plivačkevještine kada mu je ko-

mad mesa ispao u bazen,a Odin je skočio za hra-

nom i nastavio plivati.Iako velike mačke uglav -nom ne vole kupanje,neki tigrovi uskaču uvodu tokom lova ili sekupaju iz zadovoljstva.Posjetioci zoološkog vrtaOdina mogu posmatratiu akciji. Naime, izgrađenje veliki bazen od stakla

u kojem se Odin kupa ililovi hranu koju mu trenerbaca, a posjetioci moguposmatrati njegovu igru.

Bengalskitigar kojiuživa uplivanju

Vrste ambalaže u skladusa EU direktivama

Nekadašnja reklama za papirne vrećice, koje suse prije rata proizvodile u maglajskom Natronu

Papirni otpad – računa se da se za svaki kilogram papi-ra utroši oko dva kilograma drvne mase i oko hiljadu litaravode. Tome treba dodati i vodu neophodnu za preostalidio proizvodnje papira, što u prosjeku povećava pomenu-

tu količinu još za 500 litara vode.Staklena ambalaža – odlična karakteristika stakla je da

ga je moguće u potpunosti reciklirati i to bezbroj puta.PET ambalaža – prema nekim statističkim pokazatelji-

ma na 50 hiljada stanovnika godišnje se potroši 250 tonaPET ambalaže. Razgradnje ove ambalaže je veoma spora

i mjeri se stotinama godina.Limenke- Al ambalaža - reciklažom se znatno štedi

energije potrebna za njenu proizvodnju, pa uštede mogubiti i do 95 odsto.

ZAŠTO RECIKLIRATI?



ZE-DO eko

3

ZNA^AJNI DATUMI

ZE-DO eko, časopis o zaštiti životne sredine. Izlazi tromjesečno. Izdavač NIPD Naša riječ d.o.o. Zenica. Za izdavača SajtoĆehović, direktor. Urednica izdanja Lejla Sarajlić. Redakcioni odbor: Nermin Mandra, predsjednik, Branimir Muidža, Mubera

Pezo, prim. dr. sci. Smajil Durmišević, pro. dr. Mustaa Omanović, pro.dr. Šefet Goletić, pro. dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić,Senaid Šabanović i Sajto Ćehović. Redakcija: Indira Hasanica Hačimić, Nedžib Smajlović, Razija Bašić, Lejla Sarajlić, OsmanDrino, Selma Sarajlić, Lejla Kadrić, Edina Kadušić i Bojan Bogdanović. Fotoreporter Mehmed Doglod. Tehničko uređenje: SelverOmerović. Računarska priprema Studio “Naša riječ”. Štampa: MinexPrint Zenica. Za štampariju: Ibrahim Meškić

Svjetski dan zaštite okoliša, svake se godine

obilježava 5. juna/ lipnja i sa obilježavanjem ovog

datuma zapravo Ujedinjeni narodi potiču pažnju

svjetske javnosti na problem okoliša i jačaju poli-

tičku pozornost i akciju.

Predsjednik SjedinjenihAmeričkih Država Fren-

klin Pirs, ponudio je 1854.godine da država kupi ve-

liki dio indijanske zemlje, aindijanskom narodu obe-

ćao je – rezervat. Na tu po-

nudu dobio je odgovor odpoglavice plemena Sietla.

Ovo pismo se ubraja međunajdublje i najljepše mislikoje su ikada izrečene oprirodi i životnoj sredini.

Objavljujemo ulomak tog pisma:

«Kada Veliki poglavica iz

Vašingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju, previše od

nas traži. Kako se može prodati ili kupiti nebo i toplina zemlje?

Tako nešto sasvim nam je stra- no. Mi nismo vlasnici svježine vazduha i bistrine vode... Sva - ki djelić ove zemlje svet je mom

SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA – 5. JUNI/LIPNJA

Svjetski dan zaštite okoliša je dan koji građani svijeta

obilježavaju živopisnim šarenilom aktivnosti, poput ulič-

nih utrka, biciklističkih parada, koncerata zelenih, eseja

i natjecanja u posterima u školama, sađenja stabala, kao

i kampanji reciklaže materijala i čišćenja otpada.

ZEMLJA NAM JE MATI

narodu. Svaka blistava borova

iglica, svako zrno pijeska na ri- ječnom sprudu, svaka maglica u tami šume, sveti su u mislima i

u životu mog naroda...

Dio smo zemlje i ona je

dio nas! Mirisave trave su nam sestre. Jelen pastuh, veliki orao– braća su nam. Stjenoviti vrho- vi, sočni pašnjaci, toplo povijenotijelo ponijevo i čovjek, sve pri - pada istoj porodici.

Blistava voda što teče brza - cima i rijekama nije samo voda,

već i krv naših predaka. Akovam prodamo zemlju, morate

znati da je sveta, morate reći svojoj djeci da je sveta. Da svaki odraz u bistrom jezeru kazuje

događaje i uspomene iz života mog naroda. Žubor vode, glas je oca, moga oca. Rijeke su naša braća, utoljuju nam žeđ...

Bijeli čovjek se prema maj - ci-zemlji i prema bratu-nebu

odnosi se kao prema stvarima

koje se mogu kupiti, opljačkati,

prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova će pohlepa uni - štiti zemlju i za sobom ostaviti

pustoš. U gradovima bijelog čovjeka nema mirnog kutka.Nema mjesta na kojem bi se čulo otvaranje lišća u proljeće ili drhtaj krila mušica.

..Bijeli čovjek kao da ne opaža vazduh koji udiše. Po-

put nekog ko je dugo na samr-

ti, imun je na smrad. Moraćete učiti svoju djecu, isto kao štomi učimo svoju, da nam je ze - mlja mati. Što snađe zemlju,snađe i njenu djecu. Pljuje li čovjek na zemlju, pljuje na sebe samoga. Zemlja ne pri - pada čovjeku. Čovjek pripada Zemlji!...»



ZE-DO eko

4

EKOLOGIJA

Biodiverz i -tet jeste zapravobiološka razno-

likost i u svijetuse 22. maja obi-lježava kao Danbiodiverziteta.Kakvo je stanjekada je riječ oBiH u postrat-nom periodu?

Podaci o uti-cajima rata na bi-ološku raznolikost ne postoje, a nevrši se ni monitoring. Jedna od po-

sljedica rata je uništenje komplet-ne dokumentacije koja se odnosina zaštitu prirode. Postoje planovida se uništena dokumentacija ob-

novi, ali je njihova implementaci-ja upitna zbog malog značaja kojipitanja okoliša imaju u bosanskojjavnosti i među zvaničnicima, kaoi zbog nedostatka nansijskihsredstava i profesionalne podrš-ke. Loše upravljanje zemljištemje glavni uzrok smanjenja biološ-ke raznolikosti. Glavni problemipovezani sa upotrebom zemljišta

odnose se na minska polja i neek -

SVJETSKI DAN BIODIVERZITETA – 22. MAJ/SVIBANJ

U BiH uništenadokumentacija o

biološkoj raznovrsnosti

Dvjesto godina stara misterija opoziciji raezije, najveće biljke nasvijetu, na botaničkom porodičnomstablu konačno je razotkrivena.Naveliko iznenađenje naučnika, bilj-ke širine jednog metra, te izrazitocrvenog cvijeta neugodnog mirisa,pripadaju porodici biljaka sa sitnimcvjetovima. Biljku raeziju je dosada bilo teško smjestiti na bota-

ničko porodično stablo zbog neu-

običajenih karakteristika, navodi seu izvještaju naučnog tima, objavlje-

nom u časopisu Science. Svakakose radi o izuzetno zanimljivoj vrstibiljaka koje nemaju korijenje, pe-

teljke i listove. Njihovi džinovskicvjetovi, koji mogu težiti do sedamkg, te po izgledu i mirisu podsje-

ćaju na trulo meso, privlače muhe,

koje ih oprašuju. Neobične biljke,koje se mogu naći u džunglama ju-

goistočnog dijela Azije, također sui parazitske biljke. Kako bi izbje-

gle fotosintezu raezije prožimajutkivo stabljike tropskog ljiljana ihrane se njegovim nutricijentima. Botaničari su koristili DNK analizui otkrili da raezija potječe iz po-

rodice biljaka sa sitnim cvjetovimaEuphorbie, kojoj pripada manio-

ka grmlje, drvo kaučuka i ricinus.

Najviša biljka na svijetu je titanarum, koja može doseći visinu odtri metra, a smrdi kao i raezija

splodirana ubojita sredstva (NUS).Zemljište u BiH je u veoma lošemstanju: 89% je ugroženo erozijom.Nepovoljan reljef i loša poljopri-vredna praksa takođe prouzrokujugubitke. Kao posljedica rudarstva

i nekih industrijskih aktivnosti,20.000 hektara zemljišta pripadatakozvanim “tehnološkim pusti-njama”, od kojih je samo 1,5% re-

kultivisano. Privremena izbjegličkanaselja, NATO kampovi i minskapolja doprinose daljem gubitkuzemljišta. Još jedna opasnost pozemljište dolazi od komunalnog otpada. Veoma je važno da se

promijeni tradicionalno shvatanjeda zaštita prirodeznači ekonom-

ske žrtve. BiHjoš nije potpisalaKonvenciju o bi-ološkoj raznoli-kosti. Izvjesni na-

pori su učinjeni utom pogledu, ali

nedovoljni, zbog teške političke isocijalne situacijeu zemlji.

Razotkrivena misterijaporijekla

Najvećebiljke na

svijetu



TBG BH d.o.o. Kakanj

BETONARA SARAJEVO

Doglodi bb Ilidža

71000 Sarajevo

+387 (0)33 764 390

fax +387 (0)33 764 391(0)33 764 340

(0)33 764 341

Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj

Selima ef. Merdanovića 146

72240 Kakanj

Bosna i Hercegovina

+387 (0)32 557 500

fax +387 (0) 32 557 600www.heidelbergcement.ba

www.kakanjcement.ba

TBG BH d.o.o.o Kakanj

BETONARA LUKAVAC

Magistralni put bb

75300 Lukavac

+387 (0)35 553 150

fax +387 (0)35 553 250(0)35 550 090

(0)35 550 091



ZE-DO eko

6

KANTON

Jedan od strateških

projekata Vlade Zenič-

ko-dobojskog kantona,odnosno Ministarstvaza prostorno uređenje,promet, komunikacije izaštitu okoliša, započetu prošlom mandatu jesteizrada Prostornog planaZeničko-dobojskog kan-

tona. Prema riječima mi-

nistra Nermina Mandre,

dvije, od ukupno sedamstudija, radit će se o troš-

ku pomenutog ministar-stva, riječ je o Prostorno-prometnoj studiji i Planuupravljanja otpadom u

PROJEKTI

Plan upravljanja otpadom u ZE-DOkantonu za period od 20 godinaStuda Plan upravljanja otpadomu ZE-DO kantonu nancirat ćese iz sredstava kantonalnog Ekofonda lNajpovoljnu ponuduza izradu pomenute stude dalareprezentativna rma Bosna SOIL Sarajevo

Ministar Nermin Mandra

Sredstva kantonalnog Eko fonda i ove godine di-

jele se u omjeru 80 posto općinama i 20 posto za

kantonalni Eko fond, što iznosi oko 250 hiljada

KM. –Najviše sredstava kantonalnog Eko fonda

i u 2007. godini bit će utrošeno na projekte eduka-

cije i podizanja ekološke svijesti, putem pisanih i

elektronskih medija te financiranje eko projekata

nevladinih organizacija, a iz ovog fonda se izdva-

jaju i interventna sredstva, nužna općinama, kaže

ministar Mandra.

Iz kantonalnog Eko fonda za izradu studije Plan

upravljanja otpadom u Zeničko-dobojskom kantonu

namijenjeno je 120 hiljada KM i to bi trebalo dabude najznačajnija ovogodišnja aktivnost ministar-stva u oblasti zaštite okoliša. Na tender za izradu

studije ovom ministarstvu su stigle četiri ponude odrelevantnih institucija iz BiH. Najpovoljniju ponu-

du za izradu Plana upravljanja otpadom ima Bo-

sna S OIL iz Sarajeva. Riječ je o reprezentativnoj

firmi, koja ima jako dobre reference u ovoj oblasti.

Inače, Bosna S OIL je član Konzorcija, koji radi

Strategiju zaštite okoliša Federacije BiH i ova firma

je zadužena za sektor otpada. Bosna S OIL je osim

toga dala i najprihvatljiviju ponudu u smislu da biovu studiju uradila za oko četrdeset hiljada KM. – S

obzirom na to da smo za izradu ove studije planirali

120 hiljada, ostatak novaca, ukoliko se odlučimo za

Bosna S OIL, usmjerit ćemo za neke nove projekte,

ističe ministar Mandra.

Zeničko-dobojskom kan-

tonu. Kada je riječ o ovojdrugoj, ona će se finan-

cirati iz sredstava Kanto-

nalnog eko fonda. StudijaPlan upravljanja otpa-

dom na području ZE-DO kantona prvo trebada snimi postojeće stanjeu upravljanju kućnim ot-

padom, otpadom iz me-

dicinskih ustanova, po-

tom i o aspektima otpadau komercijalnim – malo-

prodajnim, institucional-nim i industrijskim usta-

novama, a treba sadržatii prijedloge za koncept

regionalnog upravljanjaotpadom i to sa svim as-

pektima regionalnog kon-

cepta – organizacionim,pravnim, financijskim,tehničkim. – Plan uprav-

ljanja otpadom, prema

članu 9. Zakona o uprav-

ljanju otpadom jeste za-

konska obaveza svakog

kantona i ova studijatreba dati preduvjete za

održiv integralni sistem

upravljanja otpadom za

dugoročni period od 20

godina, s obzirom na to

da su u zeničkoj općini u

završnoj fazi radovi na

izgradnji Regionalne sa-

nitarne deponije Mošća-

nica, uz mogućnost da se

u toku njegove realiza-

cije mogu raditi i prila-

godbe, u skladu sa izmi-

jenjenim uvjetima te uz uvažavanje vremenskih i

ekonomskih ograničenja,

kaže ministar Mandra.



ZE-DO eko

7

KANTON

Postrojenja koja su imala dozvole za radprije stupanja na snagu seta okolinskih zako-

na, između ostaloga i Zakona FBiH o zaštitiživotne sredine, donesenih polovicom 2003.godine, sada moraju imati okolinske dozvole.–Ministarstvo za prostorno uređenje i okolišZE-DO kantona uradilo je prošle godine dvapravilnika o uvjetima i rokovima za dobijanjeokolinskih suglasnosti i u njima se pominje

plan aktivnosti koje treba provesti svaki pogoni postrojenje, kako bi smanjili emisije zaga-

SVE KRAĆI ROK ZA IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA

Proceduruispoštovalo tek

desetak od okostotinu firmi

Procedura

Plan aktivnosti za smanjenje zagađenosti i

dobijanje okolinske dozvole, svaka firma do-

stavlja federalnom, odnosno kantonalnom

ministarstvu za prostorno uređenje i okoliš, u

ovisnosti od veličine firme. Stručna komisija

ministarstva valorizira planove aktivnosti,

ukoliko je plan odobren, to preduzeće pod-

nosi zahtjev za izdavanje okolinske sugla-

snosti. Bez okolinskih dozvola firme neće

moći raditi, pa će inspekcije moći i zatvoriti

neke pogone i postrojenja koja značajnije

zagađuju okoliš. Kada je riječ o velikim

kompanijama, poput zeničkog Mittala,

Termoelektrane kakanj, Tvornice cementa

Kakanj i drugih, one su prema federalnom

Zakonu o zaštiti zraka dužne te dozvole

imati do 1. januara 2012. godine.

đenja i kako bi mogli na osnovu toga dobitiokolinsku suglasnost. U tom planu aktivno-

sti moraju se naći mjere, rokovi i nanciranjeprovedbe pojedinih mjera za smanjenje zaga-

đenja, kaže Sead Čizmić, dodajući da je većinapogona i postrojenja i u F BiH i u BiH, dakletu izuzetak nisu ni pogoni i postrojenja u ZE-DO kantonu, zapali u pravi cajtnot. Po Zako-

nu o zaštiti okoliša svi trebaju imati okolinskedozvole do 2008. godine, istina nije preciziranmjesec. Kako doznajemo u Sektoru za zaštituokoliša pomenutog ministarstva u ZE-DOkantonu stotinjak je pogona i postrojenja koja

su obavezna imati okolinske dozvole, prematome ti subjekti su dužni sačiniti i planove ak -

tivnosti za smanjenje zagađenja, a dosada jesvega desetak rmi to uradilo.

Izrada nacrtazakona o progla-

šenju Spomeni-ka prirode TajanZavidovići je za-

vršena, kao i to-

pografske karte urazmjeri 1: 10.000,a nacrt ovog do-

kumenta naći će sena jednoj od sko-rašnjih sjednica

URA\EN NACRT ZAKONA

O proglašenjuSpomenika prirode

Tajan Zavidovići

Vlade ZE-DO kan-

tona, potom će seo njemu očitovati

i zastupnici Kan-

tonalne skupštineZE-DO kantona.– Na Skupštini ZE- DO kantona će se odrediti i rok za jav-

nu raspravu o nacrtu

pomenutog dokumen-

ta, a u njoj će najpri - je i najviše učestvovati općine na čijem će se

teritoriju i proglasi- ti Spomenik prirode Tajan, to su Zavido-

vi ći i Kakanj, kažeSead Čizmić, šef Sektora za zaštituokoliša u Ministar-stvu za prostornouređenje, promet,komunikacije i za-

štitu okoliša. Za-

kon o proglašenjuSpomenika priro-

de Tajan Zavido-

vići, će zapravozaštititi ovaj teri-

torij prirodnih lje-

pota u našem kan-

tonu, što znači datu neće biti dozvo-

ljena gradnja minih i d r o c e n t r a l a ,otvaranje kameno-

loma, eksploataci-

ja pijeska, šljunka iuopće gradnja bilokakvih objekata.

Zaš to Spomenik prirode

Tajan Zavidovići?

Spomenik prirode Tajan Zavidovići

bit će prvi ovakve vrste u Zeničko-do-

bojskom kantonu. Teritorij na kome će

se prostirati i biti zakonom zaštićem,

a riječ je o dijelu prirodnih ljepota u

općinama Zavidovići i Kakanj, već jedugo zanimljiv, kako sa turističkog,

tako i ekonomskog aspekta. Kanjoni

Mašice, Duboke Tajašnice, Suhe,

potom Mašićka stijena, vrijedni speleo-

loški objekti, poput jame Atom, Lukine

pećine i pećine u Srednjoj stijeni, jezero

na Maš ici, prirodni kameni mostovi sa

pećinama, zanimljiva flora i fauna,

brojni paleontološki nalazi, izron Suhe,

kao i ogromni turistički potencijali

– izletišta Kamenica, Ponijeri, Pepe-lari i mnogo toga drugoga, jeste ono š to

karakterizira pomenuti teritorij, a što će

se zaštititi Spomenikom prirode Tajan

Zavidovići.



ZE-DO eko

8

TEMA BROJA

Historijat pušenja du

-

hana na prostorimastarog svijeta počinje 1492.godine. Kod nas pušenjeima dugu tradiciju i vre-menom se veoma proširilomeđu stanovništvom. Da-

nas ima veliki broj pušača,ali i onih koji ukazuju naveliku opasnost od puše-

nja. Prema savremenim

naučnim saznanjima puše-

nje je ovisnost, što znači dapušač postaje psihički, a uodređenom stepenu i zič-

ki ovisan o cigareti.Duhan je biljka čije je

botaničko ime Nicotianatabacum L. Ime je dobiopo Francuzu Jean Nicot-ukoji je prvi donio duhan izAmerike u Francusku 1560.godine. Nikotin, kao glav -ni štetni sastojak u duhan-

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV PUŠENJA – 31. MAJ

PUŠENJE - RUŽNA, ŠTETNA I NEHIGIJENSKA NAVIKA

skom dimu (C10H14N2),je žestok otrov, smrtono-

sna doza nikotina je 50

mg, a nije pronađen speci-čan antidot - protuotrov.Jedna cigareta sadrži oko10 mg nikotina, a puše-

njem se unese 2 do 3 mg nikotina po cigareti. Porednikotina i njegovih srod-

nika (nikotimin, anabazin,i dr.), sastojci duhanskog dima su i ugljenmonoksid,cijanovodonična kiselina,podražajni gasovi i pare,katran, arsen, hrom, nikal

i drugi.

Sve veći broj pušačameđu mladima i ženama

Uzroci uživanja duhanasu mnogobrojni. Uzroci

Prema istraživanjima puši 27,97% učenika srednje

škole. U posljednjem razredu srednje škole puši oko

40% učenika, a 75% pušača stiče ovu naviku prije

osamnaeste godine života. U zemljama u razvoju puši

50% muškaraca i 8% žena dok u razvijenim zemljama

puši 41 % muškaraca i 21% žena. Procenat pušača u

razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u

zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.

koji se najčešće navode uliteraturi su sljedeći: znati-želja - da se proba da li semože pušiti. Mnogi us-

piju dokazati da mogupušiti, ali usput steknu na-

viku, koje se kasnije vrloteško ili nikako ne moguriješiti. Želja da se budesličan starijima. Ponekadje prihvatanje pušenjaneka vrsta “pristupnice”određenoj grupi vršnja-

ka. Nerijetko, mladi ljudikoji ne bi željeli pušiti, neznaju kako da odbiju puše-

nje, a da pri tome ne buduod grupe omalovažavani,ili čak odbačeni. Imita-

Pišu:Doc. dr. sc.

Smajil Durmišević iass. prim. dr. JasminkaDurmišević-Serdarević



ZE-DO eko

9

TEMA BROJA

cija je snažan psihološkičinilac koji utiče da mla-

di započnu sa pušenjem.Oponašaju se roditelji,stariji rođaci, junaci sa l-ma, TV, estrade itd. Mnogimladi ljudi počinju pušiti

iz protesta, u znak neza-

dovoljstva, zabrinutostiili pobune protiv autorite-

ta. Neki počinju pušiti jersmatraju da im to pomažeu društvenim kontaktima.Pušenje se često upražnja-

va prilikom ugodnih doga-

đaja, poslije jela, prilikomodmora, pri ćaskanju. Ma-

sovni mediji mogu mno-

go doprinijeti promocijizdravlja i zdravog načinaživota, ali mogu i negativ -

Rizici pasivnog puš enja

Pasivno pušenje znači

boravak nepušača u pro-

storijama gdje se puš i.

Istraživanja pokazujuda je pasivno puš enje

gotovo jednako š tetno

kao i aktivno puš enje.

Boravak u prostoriji u

kojoj se puši (npr. zavrijeme sastanka) ima

za nepušača isti učinakkao da puš i po jednu

cigaretu na sat. Pasivno

pušenje je naročito po-

gubno za zdravlje djece,š to je motiv i opomena

raditeljima pušačima

da odbace tu lošu i opa-

snu naviku.

no uticati na opredjeljenjemladog čovjeka. Porodicaima velikog uticaja na po-

javu pušenja duhana međumladima. Istraživanja uka-

zuju da u porodicama ukojima oba roditelja puše,

najčešće postaju pušačii njihova djeca. Značajnifaktori u nastanku pušenjasu i društveno-socijalni,osjećaj manje vrijednosti,neprekidna žurba za ne-

čim, razvoj tehnike i au-

tomatike, što sve stvaraosjećaj psihičke napetosti inesigurnosti.

Sve je veći broj pušača

među omladinom i međuženama, pa čak i međudjecom.

Pušenje,vodeći uzrok smrti

Sadržavajući u ciga-

retnom dimu preko 4.000različitih hemijskih sup-

stanci, pušenje predstav -lja vodeći uzrok smrti odkardiovaskularnih obolje-

nja, malignih neoplazmi ihroničnih obstruktivnihoboljenja pluća, odnosećisvake godine u svijetu oko3 miliona života. Pušenjeuzrokuje 30% smrtnostiod malignih neoplazmi -raka, u okviru kojih 20%čini Ca - rak pluća, čijemsu nastanku pušači izlože-

niji 10 do 30 puta češće

od nepušača. Udruženosa drugim faktorima rizi-ka kao što je gojaznost,zička neaktivnost, hiper-tenzija, dijabetes, alkohol,

pušenje duhana drama-

tično utiče na skraćenjeočekivane dužine života,i to u prosjeku 10 godinakod ženske a 15 godinakod muške pušačke po-

pulacije. Polovina pušačaumrijeće u srednjoj život-noj dobi, i tako će izgu-

biti u prosjeku 22 godineživotnog vijeka. Studije u

Velikoj Britaniji su poka-

zale da su pušači u 30-imi 40-im godinama života 5puta podložniji srčanom

udaru od nepušača. Puše-

nje je siguran ili vjerovatanuzrok smrti od: raka usnešupljine, ždrijela, pluća, jednjaka, mokraćne be-

šike, gušterače, bubrežnekarlice, želuca, grlića ma-

terice. Pušenje je takođeruzrok bolesti srca, mož-

danog udara, oboljenjaperifernih krvnih sudova,hronične opstruktivnebolesti pluća, niske težinenovorođenčadi. Pušenjemože biti uzrok: ulkusnebolesti, neuspješnih trud-

noća, povećane smrtnostinovorođenčadi i mnogihdrugih bolesti i poreme-

ćaja zdravlja.

Uticaj pušenja na porodični budžet

Pušač za trideset godina pušačkog staža optereti poro-dični budžet za oko 25.000 DEM. Ovo su samo direktne

ekonomske štete, ali, ako bi se preračunavale štete zbog

oštećenja zdravlja, i sljedstveno tome troškovi liječenja,

te gubitak radi smanjenja privređivanja zbog umanjene

radne sposobnosti, onda bi štete bile daleko veće.



ZE-DO eko

10

USPJE[NE FIRME

Delta Petrol d.o.o. Ka-

kanj egzistira već jedanaestpunih godina , a osnovnadjelatnost ove rme je ka-

libracija ili baždiranje mje-

rila protoka u nafti. – U sklopu rme egzistira nekolikosegmenata - kalibracija koja se

obavlja u okviru laboratorije,

akreditirane i imenovane poISO standardu 17 025, drugi segment je servis i održavanje benzinskih stanica, gdje radimo

za velike kompanije poput Ener - gopetrola, INE, Petrol Sloveni - je OMV Austrije, kompletan servis i održavanje benzinskih pumpi na cijelom prostoru BiH

a servisiramo i oko četiri stotine privatnih benzinskih stanica.

Naša djelatnost je i čišćenje nadzemnih i podzemnih tanko-

va i separatora zauljenih voda,

kao i mašinska montaža i isporuka opreme za benzinske

stanice i terminale, ističe vla-

snik i direktor kakanjskog Delta Petrola Bakir Spahić,koji je dobitnik i certikataISO 14001:2004. Nedav -no je ova rma skrenula

na sebe pažnju bh. javno-

sti sa jednim vrlo uspješnoobavljenim poslom. - Radili smo reciklažu zauljene vode,

PREDSTAVLJAMO VAM: DELTA PETROL d.o.o. KAKANJ

Prečišćenu vodu ponovnovratili u Neretvu

Delta Petrol Kakanj prva domaća rma koja je uspješno uradila reciklažuzauljene vode, izvađene iz reke Neretve prošle godine

izvađene iz Neretve prošle godine kada se dogodila velika

ekološka katastrofa. Javnosti je poznato da se izlilo trafo ulje

u rijeku Neretvu, koje sadrži polihlorovane bifenile, odnosno

ono što mi nazivamo piralen i

to ulje se površinski zaustavilou blizini Hidrocentrale Grabo-

vica, priča direktor Spahić,dodajući da je Delta Pe-

trolu bilo jako teško dobitiovaj posao jer ovakve i slič-

ne poslove rade uglavnominozemne rme.

Ovo ulje zajednosa vodom u količini od90 hiljada litara, bilo je

uskladišteno na termina-

lu tečnih goriva u Mosta-

ru, a inspekcija je tražilada prečišćena voda mora

Dosada je Delta Petrol

imala pet intervencija u

BiH prilikom prevrtanja

cisterni koje su vozile opa-

sne materije, naftu, benzin,

mazut. Menadžment ovefirme u fazi je pregovora

sa kantonalnim Ministar-

stvom za prostorno uređe-

nje i okoliš oko sklapanja

ugovora kako bi dežurali

24 sata u slučaju istih ili

sličnih ekoloških incidena-

ta. – Mi smo za tako nešto

spremni, s obzirom da ras-

polažemo sa četiri specijal-

na vozila većih kapaciteta,pa možemo sanirati i veće

ekološ ke katastrofe, nego

što je bila ova kod Mosta-

ra, ističe Spahić, dodavši

da tokom jedne godine u

BiH se uveze 500 hiljada

tona raznih ulja, sprejeva,

razrjeđivača, boja, lako-

va..., a od toga je 30 odsto

otpad koji završi niko ne

zna gdje.

Detalj prilikom reciklaže vode

Delta Petrol prva

domaća firma koja jeradila reciklažu uljemzagađene vode

direktor Bakir Spahić

Prečišćenu vodu ponovno su vratili u rijeku Neretvu

imati pet miligrama po li-tru ulja te da sadržaj uku-pnih masnoća bude do 25miligrama po litru. -Posti-gli smo izvanredne rezul-

tate, četiri puta je manjebilo ulja po litru i propi-sanih masnoća. Inspekcij-ski organi i ljudi koji suobavili poslije laborato-

rijsku analizu nisu moglivjerovati da smo dobilitako izvanredne rezultate,

ističe Spahić. Ovaj posaoradnici Delta Petrola Ka-

kanj radili su uz nadzorinspekcije, a prečišćenu i

iskontroliranu vodu po-novno su vraćali u rijekuNeretvu.



aša vizija je:biti profitabilno preduzeće i pouzdan poslovni partner na slobodnom tržištu električne energije,kontinuirano sprječavati i smanjivati zagađivanje okoline idoprinositi održivom društveno-ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine i lokalne zajednice,

arancija da ćemo realizovati našu viziju je:primjena postulata održivog razvoja kao ideje vodilje našeg poslovanjauvođenje sistema okolinskog upravljanja kojim se zaštita okoline podiže na nivo strateškog menadžmenta,opredijeljenost poštivanju okolinskog zakonodavstvakontinuirana edukacija kadrovapartnerski odnos sa svim zainteresovanim stranamaprimjena najboljih raspoloživih tehnika u sprječavanju i smanjivanju zagađivanja okoline

JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. - SarajevoTermoelektrana “Kakanj” – Kakanj



ZE-DO eko

12

EKOLOGIJA

Nedavno je Centarza ekonomski, tehno-

loški i okolinski razvoj– CETEOR Sarajevo uzeničkom Hotelu Inter-nacional održao seminaro temi Zakonska obavezaza pripremu postojećihpreduzeća za dobijanjeokolinske dozvole - Planaktivnosti sa mjerama i

rokovima za postupnosmanjenje emisija, odno-

sno zagađenja i za usagla-

šavanje sa najboljom res-

položivom tehnikom.Predavači na ovom

seminaru bili su stručnja-

ci CETEOR-a – JasminaČomić, Merima Karabe-

gović i Aida Muminović,a uvodničar je bio Sead

Čizmić, šef Sektora zazaštitu okoliša kantonal-nog Ministarstva za pro-

storno uređenje i okoliš.

CENTAR ZA EKONOMSKI, TEHNOLOŠKI I OKOLINSKI RAZVOJ – CETEOR SARAJEVO

Veliki broj firmi nije upoznatsa Zakonom o zaštiti okoliša

bismo razgovarali o pomenutoj

temi. S obzirom na to da je BiH, odnosno Federacija BiH

usvojila set okolinskih zakona,

jedan od njih propisuje kako

se može dobiti okolinska do-

zvola. Ovaj seminar je prilika

da se privredni subjekti upo- znaju sa ovom problematikom

i da se kroz izradu planova

svojih aktivnosti, naravno ne

Educirati i novinare

CETEOR ima ideju da napravi jednodnevni

stručni seminar i za predstavnike medija, kako bi

novinari dobili više informacija koje se tiču zaštite

okoliša te pravovremeno i valjano izvještavali

javnost jer u oblasti ekologije ima dosta i stručnih

stvari, izmjene legislative, itd.

Nažalost, ovoj važnojtemi prisustvovali sumalobrojni. O ciljevimaovog seminara, kazalanam je nešto više prof.Zineta Bašalić, inače me-

nadžerica za edukaciju uCETEOR-u.

-S obzirom na to da je Zenica veliko privredno po-

dručje te da ima dosta firmi i velikih zagađivača na ovaj se - minar pozvali smo predstav-

nike i privrede i vlasti, kako

odmah, nego onoliko koliko

njihove mogućnosti dozvolja - vaju, počnu pridržavati onoga što je Zakon o zaštiti okoliša propisao. Praksa je pokazala da veliki broj preduzeća nisu ni upoznata sa tom svojom za-

konskom obavezom, pa držav - ne, odnosno institucije vlasti

na svim nivoima moraju poja-

čati svoje aktivnosti na infor - miranju svih privrednih firmi,

koje moraju dobiti okolinsku

dozvolu za budući rad.



ZE-DO eko

13

RMU KAKANJ

Stručnjaci Centra zaekonomski, tehnološki iokolinski razvoj /CETE-

OR/, iz Sarajeva, koji su8. maja, organizovali se-

minar u Kaknju na temuUspostava lokalnog mo-

nitoringa kvalitete zraka,nedvojbeno tvrde da suugljevi koji se spaljuju uKaknju najveći uzročnicipojava sumpor-dioksida uzraku, kojeg udišu građaniKaknja, ali i znatno šireokoline. Ukratko, rezimeovog seminara, a premaonome što su objavili lo-

kalni mediji je slijedeći:Termoelektrana ima toli-ko visok dimnjak da samo

zimi ugrožava zrak napodručju općine Kakanj,Tvornica cementa ima

NAKON JEDNODNEVNOG CETEORovog SEMINARA U KAKNJU

Rudnik nije zagađivač zraka

problem sa čvrstim česti-cama, a nema sumpor - di-

oksida, dok Rudnik Kakanji ostali rudnici koji isporu-

čuju ugalj Termoelektrani

imaju osnovni proizvod ukojem se nalazi više sum-

pora od količina propisanihrazličitim konvencijama izakonskim propisima.

Zašto CETEORstalno etiketiraKakanjski rudnik?

Radi visokih koncentra-

cija ugljen- dioksida treba

tražiti ekasnije i kvalitet-nije odsumporavanje. To jepreskupa tehnologija kojune može nansirati Kakanj.pa je neophodna pomoćdržavnih i međunarodnihinstitucija.

Po ko zna koji put u po-

sljednjih nekoliko godinastručnjaci CETEORA na-

stavljaju upoznavati javnost

o štetnim sastojcioma ugljakoji se proizvodi i spaljujena području srednje Bosnei Kaknja. Još 2002. godinepredsjednik naučno- struč-

nog odbora CETEOR-adr. Aleksandar Kneževićizašao je sa tvrdnjom da jenajveća opasnost po kva-

litet zraka u Kaknju ugalji njegov hemijski sastav.

Tada je istaknuto da je pro-

izvođač robe odgovoran zanjen ekološki kvalitet, čimeje direktno za zagađenost

zraka u Kaknju etiketiranRudnik Kakanj.

Zar rudari mogu kopatineki drugi ugalj?

Pet godina poslije, istina,u nešto blažoj formi pono-

vo se ističe da su u različitimvremenskim situacijama uKaknju veće od dozvoljenihkoncentracije sumpor- di-

oksida, a najveći uzročnik su naši ugljevi. Ovoga puta,kao i u ranijim istupima CE-

TEOR-ovi stručnjaci nisudali odgovor na pitanje koima obavezu eliminirati izaustaviti ispuštanje sum-

por- dioksida iz ugljeva kojise koriste za proizvodnjuelektrične energije, proizvo-

đač uglja ili proizvođač elek -

trične energije? U Rudnikunema takve dileme. Ugalj jeprirodni resurs, a u kakanj-skim ugljenim slojevima sumanje količine sumpora odonih koje se nalaze u bre-

zanskom, gračaničkom, ze-

ničkom ili ostalim ugljevimakoji se spaljuju u Termoelek -trani Kakanj. Istina, najvećekoličine spaljenog uglja su iz

Kaknja, ali zar rudari mogukopati neki drugi ugalj odonog kojeg imaju u ovdaš-

njim revirima i kopovima?

Ugalj ima prirodni hemski sastav

kojeg rudari ne mogu menjati i zatoRudnik ne može biti zagađivač zraka

Ugalj kakvog rudari nalaze u prirodi

„Pošto su nama od ranije poznati stavovi dr. Kneževića,

mi se nismo odazvali na seminar organiziran u Kaknju“,

kaže generalni direktor Rudnika Haris Neimarlija i

nastavlja: „Ugalj je neobnovljiv resurs i u prirodi se

nalazi takav kakav jeste, zato mi o uglju sa ekološkog

aspekta nemamo šta raspravljati niti dokazivati. Mi,

ekološki izazivamo deformacije na površini zemlje, a

tehničku i biološku rekultivaciju obavljamo tek nakon

što u potpunosti završimo eksploataciju uglja.Tu postoji

naša odgovornost i obaveza, a bolji kvalitet zraka i ma-

nje sumpor- dioksida, obaveza je onih koji ugalj koriste

u svojim postrojenjima. Nema, dobrog i lošeg uglja,

postoje dobre i loše tehnologije za njegovo spaljivanje i

odsumporavanje.“

Ovaj rudnički stav je jasan i nedvosmislen. Ako negdje

u ovoj državi postoje ugljevi bez sumpora ili sa izuzetno

malim količinama, neka stručnjaci CETEOR-a kažu

gdje je takav ugalj, rudarska je poruka i rudari će ga

tamo kopati. Međutim, poznato je da kod nas nema

drugog uglja i da priča o Rudniku kao zagađivačuzraka definitivno treba biti skinuta, kao hipoteka koju

neopravdano godinama nosi.

Haris Neimarlija:Odsumporavanje ugljaje obaveza proizvođačaelektrične i toplotneenergije



ZE-DO eko

14

ZENICA I EKOLOGIJA

Prvi konkretni koracina sanaciji zeničke deponijeSiđe, napravljeni su proteklog mjeseca, tačnije 29. maja,kada je stigla ekipa stručnjakaiz italijanske Regije Piemon-

te, u Zenicu. Njihov zadatak je da sačine plan sanacije ikonzerviranja deponije Siđe.Izvedbeni projekat treba bitigotov do kraja septembra ili

početka oktobra ove godine.Na ovom projektu okuplje-

ni su i lokalni stručnjaci, odgeologa, geometara, ekologa,hidrologa, te djelatnici pre-

duzeća Alba i Komrad.

Cilj je doći dopravog rješenja

Protekle sedmice, svi za-

jedno, na čelu sa načelnikom

Husejinom Smajlovićem,obišli su deponiju Siđe.-Odavno se razgovara o poku-

šajima sanacije deponije Siđe. Mi - slimo je zatvoriti, a u funkciji će uskoro biti Regionalna deponija Mošćanica. U našoj zemlji nema - mo iskustava o saniranju deponija

i zato smo stupili u kontakt sa

stručnjacima iz Regije Pijemonte.Do kraja septembra bi trebali

imati i akt o načinu njene sana -

STRUČNJACI IZ ITALIJE ZAPOČELI ISPITIVANJA NA DEPONIJI SI\E

Projekat sanacije deponije dokraja septembra

cije i to bi bila polazna osnova za

radove sanacije.Tražit ćemo sred -

stva za tu svrhu iz raspoloživih evropskih fondova. Nije nam cilj da trošimo donatorska sredstva,

a ni vlastita, u projekte koji neće denitivno riješiti problem zatva - ranja deponij, pa smo zato oku-

Tim stručnjaka iz Italije sa domaćim ekspertima na deponiji Siđe

Cristiana Taricco

Talijanke analiziraju plan deponije

Načelnik Smajlović na deponiji Siđe Dogovor gdje će se postaviti piezometri

pili zeničku pamet i sve relevantne institucije kako bi došli do pravog

rješenja , kaže Smajlović.Cristiana Taricco, ko-

ordinator projekta i projektmenager EnvirOnment par-

ka, sa sjedištem u Torinu, ociljevima i zadacima ove gru-

pe eksperata iz Italije, kaže:-Mi smo tu da bi napravili

prve analize i utvrdili ključne tačke budućeg projekta kojeg ćemo raditi



ZE-DO eko

15

ZENICA I EKOLOGIJA

zajedno sa Općinom Zenica. Cilj

nam je da obavimo analizu povr- šine deponije, da damo prijedloge o

načinu njenog saniranja, ali će ko- načnu odluku donijeti Općina. Po-

slije nas će doći djelatnici Konzorcija Centra za istraživanje iz Italije,koji će vršiti analizu dubljih slojeva.Radićemo paralelno. Izvedbeni projekat bi trebao biti gotov do kraja

septembra ili početka oktobra.

Utvrđene lokacije

za postavljanjepiezometara

Prva faza, kako su kaza-

li Italijani, biće postavljanjepiezometara, na pet lokacija,u samom «tijelu» deponijeSiđe. Riječ je o ukopavanjupropusnih cijevi, dužine dvametra, promjera tristo mili-metara, kako bi se imalo uvi-

da u nivo podzemnih voda.Iz Italije treba stići i pokret-na laboratorija koja će vršitiispitivanja različitih uzorakamaterijala sa deponije, a onošto se ne mogne uraditi po-

nijet će u Italiju. Italijanskistručnjaci su već na terenu,u specijalnim odijelima i dru-

gom zaštitnom opremom tepobuđuju veliku pozornostZeničana. Dolazak Italijana

obradovao je sve Zeničane,a naročito mještane Tetovakoji sa nestrpljenjem očekujuzatvaranje ove deponije.

Oprema koju nosečlanovi tima Formiranje Ekološ-

kog fonda Općine Zenica

2003. godine pokazalo sekao izuzetno dobar potez.Do sada su iz ovog fondanansirani brojni projek -ti, koji su bitno uticali nesamo na povećanje e-

kasnosti u zaštiti okolišanego i na podizanje svije-

sti građana o značaju eko-

loških problema.Kako smo saznali u

Općinskoj službi za ko-

munalne poslove i eko-

logiju, u cilju edukacijestanovništva iz Fondaje utrošeno 40.000 KM,pri čemu je najveći iznosizdvojen za realizacijuEko-kviza, emitiranog putem RTV Zenica. Zamedijsko praćenje akcijeproljetnog čišćenja gradapotrošeno je šest hiljada

KM, a određeni iznosi

KAKO SE TROŠE SREDSTVA IZ FONDA ZA EKOLOGIJU OPĆINE ZENICA

Velika briga zazaštitu okoliša

su izdvojeni za podrškuedukativnim programima,

školama prilikom izvo-

đenja ekoloških akcija iudruženjima koja se bavepitanjima ekologije.

Eko ribarska staza

Veći iznos sredstava,90.000 KM, utrošen je ucilju poduzimanja inter-ventnih mjera na deponijiotpada Siđe, a većina tog novca isplaćena je JP „Ko-

mrad“ koje je izvodilo sa-

nacione radove na ovomterenu. Za čišćenje riječnihkorita potrošeno je 50.000KM, za kontinuirano mje-

renje zagađenosti zrakakoje vrši Institut „KemalKapetanović“ izdvojenoje 25.000 KM, za učešćeOpćine u realizaciji ekoprojekata potrošeno je oko

23.000 KM, a isti iznos je

dobio i Institut „KemalKapetanović“. Najveći

iznos sredstava iz prošlo-

godišnjeg Ekološkog fon-

da, 130.000 KM, izdvojenje za izgradnju eko ribar-ske staze.

Ambiciozni planovi

Sredstva ekološkog fonda za 2007. godinupredviđena su u iznosu odpola miliona KM. I ove go-

dine najveći iznos je plani-

ran za dovršetak izgradnjeribarske eko staze, za šta bitrebalo biti potrošeno oko150.000 KM, dok će inter-ventne mjere na deponijiSiđe koštati oko 100.000KM. Za edukaciju stanov -ništva, čišćenje riječnihkorita i izmirenje obavezaiz 2006. godine planiranoje po 50.000 KM, mjere-

nje emisije štetnih česticau atmosferi i mjerenje za-

gađenosti zraka ukupnoće koštati 50.000 KM, a zaizravno sudjelovanje Op-

ćine u realizaciji ekološkihprojekata predviđeno jeda se utroši 30.000 KM.Ovogodišnji Ekološkifond sadrži i jednu važnunovost – izgradnju azila za

pse lutalice i jame grobni-

ce, za šta bi izrada projek -tne dokumentacije trebalakoštati 20.000 KM.

Očekuje se produženje ribarske eko staze

Unaprjeđenje zaštiteokoliša i podizanjeekološke svesti gra-đana l Kontinuiranomjerenje zagađenostizraka l Izrada pro-jekta azila za pse lu-talice i jama grobnice

Čišćenje riječnih korita – stalna briga Općine



ZE-DO eko

16

ZENICA I EKOLOGIJA

Jedan od najznačajnijihekoloških projekata, čija birealizacija trebala biti na-

stavljena ove godine svaka-

ko je ribarska eko staza uzrijeku Bosnu, predviđena zaribare i šetače, na područjuMZ Dolača. Ribarsku ekostazu je u jesen 2006. godi-ne svečano otvorio načel-nik Općine Zenica HusejinSmajlović. Prošle godine naovom dijelu riječnoga toka,u dužini od 850 metara, po-

ravnan je teren, nakon čegaje uređena i asfaltirana sta-

za. Duž cijele staze postav -ljeni su ivičnjaci i ograda, apostavljene su i parkovskeklupe za odmor, te korpe

ZENIČANI ODUŠEVLJENI IZGRADNJOM RIBARSKE EKO STAZE

Slijedi dogradnja prelijepog izletišta

Svakodnevno smo svjedoci nastojanja JP za uređenjegrada da što ljepše uredi ulice i parkove Zenice. Ima-

mo nove zasade cvijeća, drveća... Samo u proljetnoj ak -ciji sadnje, zasađeno je 450 mladih stabala lipe, javora,kestena i breze. Nažalost, svakodnevno smo svjedocidestruktivnog ponašanja primitivaca koji se nazasluženozovu građanima Zenice. Jedan primjer takvog ponašanja

zabilježio je i objektiv našeg fotoreportera. Kao što se li-

jepo i vidi, neko se potrudio da mladoj sadnici oguli korui time joj oduzme mogućnost da živi. Sada, ova biljka po-

lako umire! A ona je samo jedna od mnogih ubijenih...

FOTO STOP

Ubice biljaka

Potpun ugođaj za istinske ljubitelje prirodel Potrebno izgraditi ribarsku kućicu za

čuvara i ostavljanje alata lOdvoz smećapredstavlja veliki problem

za otpatke, raspoređene nasvakih dvadesetak metara. Duž staze zasađen je odre-

đen broj sadnica, a gostimaje stavljen na raspolaganjeparking sa 15 mjesta zaparkiranje automobila.

Ribari ekolozi

Adnan Doglod, sekretarzeničkog Udruženja sport-skih ribolovaca “Bistro”,kaže da zenički ribari (inačepoznati kao veoma aktivničuvari okoliša u Zenici injenoj okolini) ulažu dostatruda u očuvanje ove staze.Međutim predlažu da Op-

ćina odredi jednu parceluu njenom vlasništvu za iz-

gradnju ribarske kućice,gdje bi boravio čuvar i gdjebi se mogla čuvati ribarskaoprema, ali i alat potrebanza održavanje ovog terena.Ono što predstavlja pro-

blem jeste odvoz smeća.

Otpad u korpama ali...

- Najveći broj posjeti-laca staze ponaša se pri-

stojno i otpatke odlažu u, za tu namjenu predviđenekorpe, kojih je ovdje zaistaveliki broj. Međutim, pro-

blem nastaje kada se korpenapune i ljudi nemaju iz-

bora nego otpad ostavljajupored njih, vele u “Bistru”i dodaju da bi trebalo neštovrlo brzo uraditi.

Budući da su izgrad-

njom ribarske eko staze

obradovani mnogi Zeniča-

ni, pokazalo se kao neop-

hodno njeno produženje.U toku je izrada projektnedokumentacije, a kako sa-

znajemo u Općinskoj služ-

bi za komunalne poslovei ekologiju, za dogradnjustaze u općinskom Ekološ-kom fondu predviđeno jenovih 150.000 KM.Otpad pored prepunih korpi

Ribarska eko staza

Ljepotu eko stazevrijedi sačuvati



ZE-DO eko

17

ZENICA I EKOLOGIJA

Koncentracija lebdećihčestica i sumpornog dioksi-da u zraku na području Ze-

nice mjere se na tri mjesta– na Institutu “Kemal Ka-

petanović”, u Crkvicama iu Tetovu. Kako je za ZE-DO eko izjavio Mirnes

Duraković, ekolog upo-

slen na Institutu, prosječnekoncentracije sumpornog dioksida u aprilu ove go-

dine bile su u granicamanormi.

Koncentracija unormalnim granicama

- Na Institutu prosječ - na koncentracija je iznosila

45 mikrograma po kubnom

ZAGA\ENOST ZRAKA U ZENICI

Za sada, otrovi su pod kontrolomProljeće bez suvišnog sumpornog dioksidai lebdećih čestica lMial Steel iz upotrebeizbacuje parne lokomotive lO ekološkim

pitanjima se ne pregovara

Zenički kontrast

Zagađenje zraka još uvijek u propisanim granicama

Uskoro se ukidaju parne lokomotive

Kada je riječ o Mittal Steelu, odnosno

o pokretanju integralne proizvodnje,

Duraković ističe da je strah Zeničana odovog preduzeća „urođen“. On kaže:

- Načelnik Općine Zenica se nedavno

sastao sa direktorom Mittal Steela, pri

čemu je načelnikov stav, kada je riječ o

saradnji Općine sa Mittalom, bio da će

se o svemu dogovarati osim o pitanjima

ekologije. Potrebno je samo primijenitinajsavremenije tehnologije i pridržavati

se međunarodnih ekoloških normi.

metru, na Crkvicama 52 mi - krograma po kubnom metru i

u Tetovu 72 mikrograma pokubnom metru. Maksimalne koncentracije u aprilu su izno-

sile na Institutu 79 mikrograma po kubnom metru, na

Crkvicama 102 mikrograma po kubnom metru, a u Tetovu

124 mikrograma po kubnom metru – riječi su Mirnesa

Durakovića.Koncentracija lebdećih

čestica u aprilu bila je tako-

đe u granicama normale.- Na Institutu je koncen -

tracija iznosila 55 mikrograma po kubnom metru, a

u Tetovu 74 mikrograma pokubnom metru. Maksimalne

koncentracije lebdećih čestica u martu su bile na Institutu 112 mikrograma po kubnom metru

a u Tetovu 243 mikrograma po kubnom metru – kažeDuraković.

Zbogom, parnelokomotive?

U aprilu je došlo doznačajnog opadanja kon-

centracije mjerenih po-

lutanata, a što je najzna-

čajnije, ni jednom nijeprekoračen dozvoljenimaksimum njihovog pri-sustva u zraku. Sličnasituacija je bila i u maju,

tako da Zeničani, za sada,nemaju razloga bojati seprekomjerne koncentra-

cije otrova koji bi mogli

ugroziti njihovo zdravljei život. Jedan od važnijihrazloga za ovo je ljepše

vrijeme, kada atmosfer-ske prilike pogoduju ras-

pršivanju čestica, a eli-miniran je i rad brojnih

kotlovnica koje ugalj ko-

riste kao gorivo. MirnesDuraković kaže da će u

Mittalu uskoro biti izba-

čene iz upotrebe i parnelokomotive, pa bi atmos-

fera bila čistija.



ZE-DO eko

18

EKO PROJEKTI

Imajući u vidu da će Re-

gionalna sanitarna deponija«Mošćanica» uskoro početi

sa radom, svakako da je jed-

no od bitnih pitanja vezanihza njen što bolji i ekasnijirad, i adekvatno rješavanjeproblema reciklaže otpada.Naime, za što ekasniju za-

štitu okoliša, pored korište-

nja postrojenja za reciklažukorisnih komponenti iz ot-pada, u posljednje vrijemeje sve više potrebna i ade-

kvatna podrška građana.Ona se najbolje ostvarujerazdvojenim skupljanjemkorisnih komponenti i osta-

taka iz otpada, čime građani

PROJEKAT UPRAVLJANJA ČVRSTIM OTPADOM U REGIJI ZENICA

Otpad nije smećePotrebno adekvat-no rješavanje pro-blema reciklažeotpada, u koji seviše moraju uklju-čiti i sami građanilNajprihvatljivikoncept reciklaž-nog dvorišta

nim procesima. Ovi po-

stupci se mogu podijelitina korištenje materijala ikorištenje energije. Poredveć navedenih razloga zapotrebom reciklaže, svaka-

ko da se moraju razmotritii osnovni kriterijumi za nje-

no provođenje, kao što su:- Da li je to tehnički

moguće?- Kakav je odnos troš-

kova proizvodnje odre-

đenog proizvoda u pore-

đenju sa troškovima pro-

izvodnje sa primarnomsirovinom?

- Postoji li tržište zadobivene proizvode?

- Da li ponovno ko-

Koncept reciklažnog dvorišta

Sponzor strane Privredno društvo Regionalna deponija “Mošćanica”

Skica sistema razdvojenog skupljanjakomponenti komunalnog otpada

direktno utiču na smanjenjeotpada, koje se odlaže nadeponijama, ali i na štednjuprimarnih (neobnovljivih)sirovina.

Osnove reciklaže otpada

Izraz recycling (reciklaža)potiče iz engleskog jezika iznači ponovno korištenje. Uekologiji, to podrazumijevakružni ciklus u kome se ko-

risne komponente iz otpada,umjesto da se konačno zbri-njavaju postupkom sagori-jevanja ili odlaganjem u de-

poniju otpada, postupkomreciklaže ponovno iskoristekao sekundarne sirovine,koje se koriste u proizvod-

Posebni kontejneri za određenu vrstu otpada



ZE-DO eko

19

Nova kontroverznaideja američkih naučnikasugerira da je velika svemir-ska stijena eksplodirala nadSjevernom Amerikom prije13.000 godina te promije-

nila tok historije. Eksplozija je možda uništila sve američkekulture kamenog doba, kao i velike sisare ovog kontinenta,kao što su mamuti i mastodoni, te sjevernoameričke kamile iogromne mesoždere koje su naseljavali kontinent. Eksplozija

komete ili asteroida je uzrokovala veliko globalno zahlađenjekoje je možda utjecalo i na ljudske kulture koje su se pojavlji-vale u Evropi i Aziji.

Dokazi potiču od naslaga sedimenta sa više od 20 lokacijaširom Sjeverne Amerike.

Ova teorija naučnika tvrdi da se eksplozija dogodila prije12.900 godina i da ju je uzrokovao vanzemaljski objekt širinedo 5 kilometara. Iza eksplozije nije ostao krater, vjerovatnozbog ledenog sloja Laurentide, koji je pokrio hiljade kvadrat-nih kilometara Sjeverne Amerike tokom ledenog doba, a kojije dovoljno slojevit da bi mogao maskirati mjesto udara. Dru-

ga mogućnost koju navode naučnici je da je objekt eksplodi-rao u zraku.

Profesor američkog univerziteta UCSB, James Kennett,izjavio je za BBC da je ta eksplozija kriva za izumiranje ve-

likog broja raznih vrsta sisara na kraju posljednjeg ledenog doba. Nestala je u ovom udaru potpuno i ljudska kulturaClovis, koja je naseljavala područje Sjeverne Amerike i prematradicionalnoj teoriji pri kraju ledenog doba, naselili narodikoji su preko kontinentalnog mosta između sjeveroistočneAzije i Aljaske prešli na područje Amerike.

EKO PROJEKTI

rištenje ima prednost zaokoliš u odnosu na drugepostupke zbrinjavanja?

Sistemi skupljanjakomponenti otpada

Što se tiče sistema sku-

pljanja i iskorištavanja ko-

risnih komponenti iz ot-pada generalno postoje trinačina:

1. Sistem skupljanjamješavine otpada sa na-

knadnim sortiranjem2. Sistem skupljanja

mješavine korisnih kom-

ponenti otpada sa naknad-

nim sortiranjem i

3. Razdvojeni sistem

kompletnom infrastruk -turom (pristupni putevi,dovoljan broj kontejnera ikanti za prijem razdvoje-

no skupljenih komponentiotpada). Prijem ovih kom-

ponenti vrše obučeni rad-

nici, a građani na reciklaž-

na dvorišta mogu donositisortirane:

- korisne komponenteiz otpada: papir i staklo,stakleni ambalažni otpad(boce i sl.), ravno prozor-sko staklo, metalni amba-

lažni otpad (limenke), PEgajbe za pića, PET am-

balažni otpad, PE folije,

građevinski šut, zeleni bi-

Kontejneri za opasni otpadskupljanja korisnih kom-

ponenti i ostatka otpadana mjestu produkcije

Najbolji rezultati se do-

bivaju korištenjem trećeg sistema, u kojem proizvo-

đači otpada vrše razdvaja-

nje korisnih komponenti izotpada na samome izvoru,npr. u domaćinstvu, trgovi-

ni, javnoj ustanovi i sl. Ovajsistem također zahtijeva do-

nošenje adekvatnih zakon-

skih propisa, koji će obave-

zati pojedince i institucije naovakav način skupljanja ot-pada, visoku motiviranost ivisok stepen informisanostigrađana. Zbog toga je vrlobitno formiranje konceptareciklažnog dvorišta, koji

se zasniva na tome, da se zaodređenu naseljenu oblastorganizuje pripremljenoi no uređeno mjesto sa

ootpad, autogume, krupniotpad (aparati bijele tehni-ke iz domaćinstva, namje-

štaj i sl.), tekstil, sve vrstemetala (razdvojene po vr-stama) i sl.

- problematični otpadiz domaćinstva: baterije,lijekovi, motorna ulja, an-

tifriz, boje i tekućine

Reciklažna dvorištau suštini služe kao me-

đudeponije za skupljanjeproblematičnih otpada, sakojih se oni dalje upućujuu postrojenja za obradu idalje na konačno zbrinja-

vanje. Na kraju možemozaključiti da odnos premaotpadu treba da bude iden-

tičan kao i prema ličnoj

higijeni, jer u suštini otpadnije smeće, nego je tosamo sirovina na pogreš-

nom mjestu.

Ameriku razorilaeksplozija koja jepromijenila tok

historije

U dubokim vodama Južnog okeana koji okružuje Antarktik,naučnici su pronašli grupu naj-različitijih morskih životinjakoje do sada nisu bile poznate.Otkriveno je više od 700 novihstvorenja koja žive u moru. Pro-

nalasci su objavljeni u magazinu “Nature” i odaju uvide u evo-

luciju života u okeanima. “Ovi pronalasci predstavljaju značajankorak za razumijevanje kompleksnih odnosa između dubokihokeana i distribucije morskog života”, objašnjava dr. Katrin Lin-

se, autorica studije o biologiji mora “British Antarctic Survey”.Otkriće 700 novih životinjskih vrsta popunit će znanstveni va-

kuum koji se veže za faunu dubokih dijelova Južnog okeana.Istraživanje okeana trajalo je više od tri godine. Rezultati

do kojih su naučnici došli, pomoći će i boljem razumijevanjuklime i okoliša u kojem ove životinje žive.

Pronađeno novo“životinjsko carstvo”



ZE-DO eko

20

EKOLOGIJA

Sto godina

u službi okoliša

Na nedavno održanom4. Međunarodnom sajmuZEPS Intermetal, u Zeni-ci, organiziran je i «Arce-

lor Mittal dan» na kojemje prezentiran ProjekatFeniks - početak integral-ne proizvodnje i zaštiteokoliša. Ovim projektomsu planirana ulaganja od

sto miliona dolara, te do-

datni obrtni kapital od 25miliona američkih dolara.Glavni projekat sadrži oko dvjestotinjak podprojeka-

ta. Realizacija je već zapo-

čela sredinom marta ovegodine, a pokretanje in-

tegralne proizvodnje oče-

kuje se u drugoj polovininaredne godine.

-

U okviru projekta Fe - niks radimo i ekološke pro-

jekte. Oni jesu tehnički, ali istodobno imaju i ekološki ka-

MITTAL STEEL ZENICA

Konačno, Mittalovci

počeli misliti ekološki

Dr. Mustafa Imamović

Kompanija će formiratislužbu koja će se bavi-ti ekološ kim pitanjima.Radi se i plan prilago-đavanja, koji će jasnodefinisati šta treba uraditiu narednom periodu, š ta

treba izgraditi. Plan iprogram, odnosno elaboratzaštite okoline sačinićenajbolje bh institucije.

rakter. Tim projektima ćemou značajnoj mjeri unaprijediti životnu sredinu. Izvršićemorevitalizaciju postojećih sistema za oprašivanje, rekonstrukci-

ju nus-produkata na koksari

kako bi spriječili emisiju štet - nih uticaja. Unaprijedićemosistem prečišćavanja voda na

postrojenjima biohemije na koksari. Revitaliziraćemokotao dva, napravićemo novu livnu platformu i granulaciju

troske, nabavićemo nove dizel lokomotive za transport i neće više biti parnih lokomotiva.Veoma bitna stvar biće i kori - štenje ekološki prihvatljivih go-

riva, sirovina i materijala, a ja-

sno kroz sve to ćemo poboljšati

iskorištavanje energije, kazaoje dr. Mustafa Imamo-

vić, direktor Departmentaza vođenje projekta.

Na teritoriji Fede-

racije postoje 1.893

lokacije takozvanih ne-

kontroliranih (divljih)deponija, na površiniod 974.221 kvadratnihmetara. Izuzev u Sara-

jevskom i Kantonu 10,gdje ovakva odlagalištanisu uočena baš u svimopćinama, u drugimkantonima ih ima svug -dje, a najviše u Zenič-

ko-dobojskom i Tuzlan-

skom kantonu. Odlažuse komunalni, indu-

strijski, inertni i otpadianimalnog porijekla.Uinformaciji federalneUprave civilne zaštitestoji i da FBiH ima 21sanitarno uređenu de-

poniju te 33 djelimično

Divlje deponijeutiču i na zdravlje

uređene. Na uređenimse uglavnom odlažu

sve vrste otpada iz do-

maćinstava (komunalniotpad), a pored toga,na gradskim smetljišti-ma ili djelimično ure-

đenim i divljim depo-

nijama završavaju svevrste otpada organskog i neorganskog porije-

kla iz domaćinstava,ugostiteljskih objekata,krupni komadi namje-

štaja i kućanski aparati,građevinski materijal,razni industrijski otpadi otpad animalnog po-

rijekla (leševi uginulihi ubijenih životinja),plastika, staklo, medi-cinski otpad, zemljaniiskopi.



ZE-DO eko

21

EKOLOGIJA

Savez izviđača opći-ne Zenica i ovog ljeta ćenastaviti sa realizacijomprošle godine započetog projekta pod nazivom«Izviđačka eko škola»,čiji je idejni tvorac du-

gogodišnji član izviđača

IZVI\AČKA EKO ŠKOLA NA BORAČKOM JEZERU

Stvaranje kvalitetnihekoloških kadrova

Eko škola se odvija na Boračkom jezeru i traje deset dana

Ove godine u sklopu “Izviđačkog ljeta2007” eko školu će pohađati 30-ak

zeničkih gimnazalaca

i legenda ovog udruženja,Miroslav Popović. Ciljove škole je razvoj ekološ-

ke svijesti kod najmlađih,što znači da je namjeraosnivača djelovati preven-

tivno kako bi se kod djece

stvorile navike ponašanja

u prirodi, a osim zeničkihizviđača, značajnu podrš-

ku ovom projektu pruža-

ju Općina Zenica i VladaZDK.

Ovo je inače prvi pro-

jekat ove vrste u BiH, a zanjegovu realizaciju je oda-

brana posebna metodikarada i detaljno je razrađenprogram djelovanja. Ovegodine će u školi učestvo-

vati 30-ak zeničkih gimna-

zijalaca, koji će u sklopu4. smjene «Izviđačkog lje-

ta 2007», od 29. 7 - 7. 8.,boraviti na Boračkom je-

zeru, gdje će uz posebneinstruktore sticati znanja

o ekologiji i pravilnomponašanju u prirodi. Cje-

lokupan program eduka-

cije realizuje se u prirodi,pod geslom «upoznajprirodu, da bi je znaovoljeti i čuvati», a realiza-

cijom ove škole, zeničkiizviđači će obezbijeditikvalitetne kadrove za or-ganizovanje prvog izvi-đačkog eko odreda, kojibi uskoro trebao postativodeća ekološka snaga uovoj regiji.Uskoro će se formirati i prvi izviđački eko odred

Doc. dr. Smaji-

la Durmiševića, prim.dr.med.spec., načelnikaSlužbe za higijenu i zdrav -stvenu ekologiju Kanto-

nalnog zavoda za javnozdravstvo Zenica, zamolilismo za komentar masov -nog trovanja salmonelomkoje se desilo u picerijiPomodorino u Sarajevu,koje je, nažalost, na nega-

tivan način upozorilo dase mora povesti više raču-

na o ispravnosti namirnicakoje građani konzumiraju.

KANTONALNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZENICA

Bez kontrole ispravnosti hrane

i vode otvoreni putevi bolesti

Kakva je situacija na

području Zeničko-doboj-

skog kantona doc.dr. Dur-mišević kaže:

-Nepoštovanje kontinuiteta,

sveobuhvatnosti i temeljitosti

u nadzoru nad zdravstvenom

ispravnošću namirnica, gotovih jela u javnom sektoru i vode za

piće, otvara puteve pojavi bolesti u obimnosti i težini koje ima -

ju karakteristike katastrofa,

a u šta se možemo uvjeriti

analizirajući epidemiološku situaciju u bližoj i daljoj prošlosti na teritoriji naše zem-

lje, smatra Durmišević.

Treba poduzeti maksimalne napore za pojačan nadzornad ispravnošću namirnica, gotove hrane, vode za piće...

Smajil Durmišević



ZE-DO eko

22

EKOLOGIJA I MLADI

Učenici Osnovne ško-

le „Musa Ćazim Ćatić“,u Zenici, organizovali su

krajem aprila akciju ure-

đivanja botaničkog vrta udvorištu škole. U ovoj ak -ciji učestvovali su učenici,nastavnici i ostalo osoblješkole, potom roditelji, dje-

ca sa posebnim potrebama,te predstavnici Udruže-

nja distročara iz Zenice.Realizaciju ovog projekta

UČENICI OŠ “MUSA ĆAZIM ĆATIĆ” ZENICA SJAJNI EKOLOZI

Prelijepa oaza u središtu gradaomogućila je Fondacija„Mozaik“ iz Sarajeva, kojaje za ovu namjenu izdvoji-

la 1.500 KM.-Cilj ove akcije bio je da učenike sa posebnim potre - bama nesmetano uključimou rad škole, jer će od nared -

ne školske godine i zvaničnokrenuti njihovo uključivanje.Sve škole i sada imaju djecu sa posebnim potrebama. Mi imamo troje , dvoje boluje od cerebralne paralize, a jedno

ima Daunov sindrom. Zapra -

vo, realizacijom ovog projekta htjeli smo da pokažemo da su sva djeca ista i da mogu zajed-

no uraditi mnogo toga , kazalaje Amna Soć, direktoricaOŠ „Musa Ćazim Ćatić“,u Zenici.

Posađene su trajne sad-

nice, ruže, niski čempresi,kao i sezonsko ukrasnocvijeće u žardinjerama okoškole. Akciju je podržala iALBA Zenica, koja je do-

nirala dvije klupe i šljunak za staze, zatim, rma „Or-

bis“ koja je kupila sadnice.Elektrodistribucija Zenicase pobrinula da vrijedniučenici dobiju osvježenje,a Škola je obezbijedilasendviče.

Održavanje ovog vrtapreuzeće polaznici ekosekcije, ali i ostali učeniciškole, kako bi sačuvali oduništavanja ovu malu, pre-

lijepu oazu u svom nepo-

srednom okolišu.

Botanički vrt ispred OŠ “Musa Ćazim Ćatić”, u Zenici

Sa akcije uređivanja lijepe oaze u samom središtu grada

Ekološka sekcija O.Š. MešaSelimović broji 40-tak redov -nih članova, učenika od 5. do8. razreda. Sekciju vodi nastav -nik biologije Amer Razić. Ča-sovi eko sekcije se održavaju

redovno jedanput sedmično, akada je potrebno i češće.

U okviru redovnih aktiv -nosti, članovi sami odabiruteme koje će obrađivati, a zatim se dijele u grupe u kojimase najstariji članovi odrede kao vođa grupe. O svim obra-đivanim temama prave se panoi koji se izlažu u školi.

- Redovno organizujemo školska takmičenja iz ekologije. Takokroz igru, na zanimljiv način stičemo nova znanja iz ove oblasti.Također smo, za mlađe učenike organizovali predavanja o temama

EKO SEKCIJA O.Š. “MEŠA SELIMOVIĆ”

Praktičan rad bitniji od teorije

Za budućnost ambiciozni mladi ekolozi, uz nastavak

redovnih aktivnosti, imaju mnogo planova, a neki od njih

su ispitivanje javnog mnijenja o najvećim ekološkim pro-

blemima u gradu, apliciranje projekata za eko fond...

koje smo mi obrađivali poput za - gađenosti zraka u Zenici, zaštiti životne sredine i sl .- izjavila jeJakuta Imširović, članicaeko sekcije.

Članovi ove eko sekcije

napravili su preko 20 porto-

folija sa ekološkim temama, aprošle godine imali su i EKOsedmicu. Mladi ekolozi na-

stoje malim koracima uticati na ljude iz svoje okoline, kojisu, kako sami kažu, slabo ili nikako ekološki osviješteni.Sa dosta uspjeha učestvovasli su i na EKO kvizu Televizi-je Zenica, te u proljetnoj akciji čišćenja grada.

Bitna nam je teorija i dosta smo «teoretski potkovani», ali mnogo nam je bitnije praktično djelovanje. Mi tako redovno či - stimo i uređujemo dvorište škole, ali i okolne zelene površine jer

mislimo da je to najbolji način uticanja na druge ljude. Tu nam pomažu Alba, KPZ Zenica i Krivaja, koji su nam donirali mla - de sadnice kako bi uljepšali dvorište – pojašnjava nam Adna

Rakić, također članica eko sekcije.

Članovi eko sekcije prilikom uređenja dvorišta



ZE-DO eko

23

EKOLOGIJA I MLADI

Ekološka sekcija zeničkeOpće gimnazije formirana jeu dvije grupe. Jednu čini de-setak učenika drugog razredačiji su zadaci pretežno teorij-ske prirode, dok su u drugoj

grupi učenici završnog razre-

da, a bavili su se praktičnomprimjenom, prethodno steče-nih znanja iz ekologije, poputčišćenja i uređenja školskog dvorišta i sl. Članovi se oku-

pljaju dva puta sedmično kadarade na samostalnim projekti-ma. Osim toga, svake sedmiceprave portofolij na neku eko-

lošku temu koji zatim istaknu

EKOLOŠKA SEKCIJA OPĆE GIMNAZIJE ZENICA

Gimnazijalci njeguju i gradski okoliš

Redovni članovi eko sekcije: Marina Pašalić, \ena Husagić,Lejla Mehica, Lana Fejzić, Erna Husanović i Mensura Čičak

u holu škole. Trenutno rade

na problemu odlaganja sitnog otpada, odnosno nedovolj-nom broju kanti za otpatke u Zenici. U vezi s tim planirajuda urade anketu i potpisivanjepeticije, a rezultate će dosta-

viti nadležnom ministarstvu,uz zahtjev za postavljanjevećeg broja kanti, naročitona području zeničkog bisera– Kamberovića polja. Nedav -

no su tu i obilježavali drveće

osnovnim informacijama ovrsti biljke i upozorenjem oneophodnosti njihove zaštite.

-Nažalost, u vrlo kratkom vremenskom roku naša obilježja su nestala, a nesavjesni građani, naro- čito mladi i dalje uništavaju zasade.Ali, mi ćemo biti uporni i nećemoodustati – izjavila je Erna Hu-

sanović, jedna od članica ekosekcije.

Od njihovih nedavnih

aktivnosti treba spomenuti

i to da su povodom Dana

planete Zemlje učestvovaliu sadnji borića i ruža ispred

Doma za nezbrinutu djecu

u Crkvicama, te istaknuti

saradnju sa Forumom Syd

koji pruža potporu svim

njihovim projektima.

O ekološ koj osviješ tenosti

naših građana gimnazijal-

ci nemaju visoko miš ljenje.

Kako kažu, malo se radi

preventivno, već samo kadse desi kakva ekološ ka

katastrofa. - Rješenje za

to vidimo u angažovanju

većeg broja eko policaja-

ca, novčanim kaznama,

te emitiranju «šok» vijesti

u medijima o ekološ kim

katastrofama – slažu se sve

članice eko sekcije.

Formirani udve grupel

Petica zapostavljanjevećeg brojakanti za otpatke

Nedavno smo pisali o Ekološ-

koj sekciji Mješovite trgovinskougostiteljsko-poljoprivredne sred-

nje škole u Zenici koja je za vri -

jedno učešće u akciji čišćenja gra-

da pod motom «Zenico, volimo te»dobila pohvalu koju im je uručio

EKOLOŠKA SEKCIJA MJEŠOVITE TRGOVINSKO UGOSTITELJSKO-POLJOPRIVREDNE SREDNJE ŠKOLE U ZENICI

Nastavili vrijedno raditi

načelnik Husejin Smajlović. U raz-

govoru s članovima ove sekcije i snjihovom profesoricom, voditelji-com ekološke sekcije Elvedinom

Đulić, čuli smo da im ova pohva-

la mnogo znači i da je podstrek zanjihov budući rad. Upravo tako je

Svakodnevna briga o zasaducvijeća u plasteniku

i bilo. U Ekološkoj sekciji su na-

stavili neumorno raditi. U posljed-

nje vrijeme ponovo su organiziralinekoliko akcija čišćenja i uređenjaškolskog dvorišta i njegove okoli-ce, njeguju zasade cvijeća u pla-

steniku koje će se naći u školskomvrtu, izrađuju panoe, educiraju se

o svim ekološkim postignućimakao i problemima koji su sve većiu Svijetu i prijete planeti Zemlji injezinom opstanku.

Panoi su jedan od načina nakoji Ekološka sekcija educiraučenike ove škole o važnostiekologije za život na Zemlji

Kao što su najavili ekolozi ove školeangažirat će se uskoro na čišćenjukorita rijeke Bosne, a voditeljicaEkološke sekcije Elvedina \ulićveli da se u ovoj školi ozbiljno raz-mišlja i o uvođenu novog smjera uobrazovanju djece – smjera ekološ -kog tehničara. Ova inicijativa biće

upućena nadležnima i od njih ćeovisiti njezina dalja sudbina. Zatosve pohvale ovoj školi i njihovojvrijednoj Ekološ koj sekciji.

U ovoj srednjoj školi sa dugogodišnjom tradicom, sa dosada postignutim izuzetnim rezultatima na svim poljima

razmišljaju o uvođenju novog zanimanja – ekološki tehničar



ZE-DO eko

24

EKOLOGIJA I UMJETNOST

Murat Jašarević poznatje ogromnom broju Ze-

ničana. Pune 34 godine u

svom Foto studiju u Starojčaršiji izrađivao je odličnefotograje brojnim Zeni-čanima, a uporedo se ba-

vio i kreativnom ili umjet-ničkom fotograjom, kaohobijem.

Pejzaž – posebnainspiracija

Danas Murat Jašare-

vić uživa u penzionerskimdanima, ali se i dalje bavikreativnom fotograjomte uzgaja cvijeće u svojojbašti na Kanalu. Ne možese sa sigurnošću reći kojaod ove dvije lijepe ljudskedjelatnosti bolje „ide“ Mu-

ratu, koja mu je bliža i kojuviše voli. On kaže:

- To je jedno s drugim

MURAT JAŠAREVIĆ, MAJSTOR UMJETNIČKE FOTOGRAFIJE

Ljubav prema fotografiji sraslasa ljubavlju prema prirodi

Bezbrojne suMuratove fotograje

pejzaža, motivacveća, leptira,raznih insekata,seru fotograjagljiva, portreta...

toliko sraslo, sjedinjeno.Ljubav prema fotografiji je

srasla sa ljubavlju prema

prirodi, jedno s drugim ide.Ja slikam pejzaž, što je dioprirode, on me posebno in-

spiriše jer je veoma zahtje-

van u bavljenju fotografijom.Bezbrojne su Muratovefotografije pejzaža, mo-

tiva cvijeća, gajenog ilidivljeg, leptira, insekata,ima predivnu seriju foto-

grafija gljiva, portreta, ajedan mali dio vremenaposvetio je i fotografiji

akta, što priznaje nije uo-

bičajeno niti prihvatljivoza našu sredinu.

Umjetnik Internacionalnefederacije za fotografiju

Inače, Murat Jašarevićje majstor umjetničke foto-

graje Asocijacije za umjet-ničku fotograju u Bosni iHercegovini u kojoj djeluje iFoto grupa „Art 7“ Zenica.Foto grupa „ Art 7“ Zenica(ranije su se zvali Foto klubZenica) je članica Asocijaci-je za umjetničku fotograjuu BiH još od 1991. godine ipo Muratovim riječima pri-je rata su osvojili Kup mar-šala Tita. Za veliki uspjeh

ove grupe u bavljenju krea-

tivnom fotograjom MuratJašarević je jedan od najza-

služnijih članova, ako ne inajzaslužniji, iako on to sam

ne bi priznao. Od 2006. go-

dine Jašarević je i umjetnik Internacionalne federacijeza umjetničku fotograju(AFIAP).

Brojne izložbe i nagrade

Murat se prisjeća daje pored BiH izlagao i uMariboru, Kopru, Onta-

riu, dva puta u gradovi-ma bivše Čehoslovačke,Ruženberoku i Vsetinu, uRovinju, Skoplju, Leskov -cu, u Andori, Zagrebu,potom u Saveznoj Repu-

blici Njemačkoj, Belgiji,Luksemburgu, Mađarskoj.Na domaćim salonima fo-

tograje izlagao je ravno200 puta, dobio 64 diplo-

me i nagrade.„Fotograja ponekad

govori više nego tekst izato joj treba dati primjere-

no mjesto i kod vas u medi-jima“, ističe Jašarević.

Muratov dom: kao sa slike



ZE-DO eko

25

“Dobra voda” za turisteTuristička zajednica ZE-DO kantona uspješno je realizovala projekat izgradnje vodovoda “Dobra voda” na Smetovima.Ovaj projekat je

još jedan ogroman doprinos Turističke zajednice unapređenju i razvoju turizma u našem kantona.Ukupna vrijednost investicije je oko 140.000,00 KM a kompletnu investiciju je nansirala TZ ZDK.Ovaj vodovod će biti dostupan besplatno svim pravnim i zičkim licima koja se na području Smetova odluče baviti turističko-ugosti-

teljskom djelatnošću. Pored kapitaže i bazena od 30 m3 izgrađene su i dvije javne česme koje su već u funkciji i koje koriste svi izletnici idrugi posjetioci Smetovima. Kvalitet vode je odličan kao što i sam naziv vrela kaže “Dobra voda”.Na ovaj način Turistička zajednica želi daobezbjedi osnovne preduslove za daljnji razvoj i unapređenje turizma na ovom prelijepom području.



ZE-DO eko

26

EKO KNJIGE

U Zavidovićima, kažu, mnogiznaju za ing. Admira Bajraktarevića,kao i mnogi iz šire regije, prvenstvenozbog njegove ljubavi prema prirodi injegove upornosti da istraži te njezi-ne zagonetke i tajne predoči javnosti.Sa prijateljima iz SNIK «Atom» i Spe-

loeloškog društva ing. Bajraktarević

sate i sate provodi u istraživanjimaneistraženih krajevaregiona, a posebnonjegovih jama, po-

nora, pećina...Knjiga ing. Baj-

raktarevićan izašlapod naslovom «Svje-

tlo u Tajanu», čiji jeizdavač Sportski inaučno- istraživačkiklub «Atom» - Zavi-

dovići, a pokroviteljVlada Zeničko-do-

bojskog kantona

NOVE KNJIGE: ING. ADMIR BAJRAKTAREVIĆ IZ ZAVIDOVIĆA

“Svjetlo u Tajanu” Pred čitaocima, zaljubljenicima prirode i njezinih čari,nalaze se zapisi o istraživanjima jame Atom i ponora

Novara, dva najznačajna lokaliteta na kojima je prirodapokazala sva svoja čudovišna umeća

i Općina Zavidovići, jesu zapisi oistraživanjima dva najvažnija lokalite-

ta u okolini Zavidovića – jame Atomi ponora Novara.

- Imao sam prilike da se vrzmamtu oko Admira i oko njegovih najbli-žih saradnika i uvjerim se u njegovui njihovu upornost i ustrajnost, rekao

bih opsjednutost ovim istraživanjima.

Zato sam siguran da će naći odgovorena izazove koji su pred njima, napisaoje recenzent prof. Dragan Šimšić.

Inače, Admir Bajraktarević pri-kuplja, slaže, sortira i zapisuje teodređuje vrijednost «materijala» odznačaja za speleologiju, arheologiju,biologiju, paleontologiju i antropo-

logiju, navodi prof. Šimšić. On kažei to da je ing. Bajraktarević jedan odvodećih ekologa i najznačajnijih bo-

raca za uvođenje zavidovićkog Taja-

na u društvo spomenika prirode teje sa svojim domaćim i prijateljimaiz Evrope «odradio» bezbroj poho-

da, vrhova, ekspedicija, pećina, rije-

ka, podzemnih kanala...Stručnjaci kažu da istraživanje

jame Atom i ponora Novara preva-

zilaze lokalne okvire i u širem kon-

tekstu predstavljaju značajan dopri-nos ne samo speleološkoj djelatno-

sti nego i nauci uopće.

U Ponoru iza Pavlove: foto Damir Basara

Iz knjige: odlomak iz četrnaestog istraživanja

Polako napredujemo poznatim podzemnim prostorima i postavljamo užad.

Poslije Simoneovog vodopada visokog preko 20 metara ulazimo u uski me-

andar. Jedva se provlačimo i nakon samog izlaska iz tog uskog grla nalazimo

se na rubu 50-metarskog širokog grotla. Izgleda veličanstveno.

Tu nas stižu Mladen, Mile i Borko.Spuštamo se jedan za drugim niz veliku

vertikalu. Dolazimo u prekrasan prostor koji karakterišu dva velika stala-

gmita. Idemo dalje...

Zahvaljujući sredstvima kantonalnog Eko fonda, kantonalni Resursni eko-

loški centar uradio je Eko index ZE-DO kantona. Riječ je o velikim panoima satekstualnim dijelom i fotograjama, koji građanima našeg kantona, ali i putnicimanamjernicima daju brojne informacije o kulturno-historijskim i prirodnim zna -

menitostima te zaštiti okoliša i eko projektima koji se trenutačno rade u nekolikoopćina ZE-DO kantona. Svaka općina ima svoj Eko index. Na njegovoj izradiradilo je nekoliko eko društava, poput «20. mart 1990» Breza, Eko Klek Zavido -

vići, Mladi rijeke Krivaje Olovo, potom Eko pokret Eko BiH ZDK Zenica, EkoMaglaj i Eko Nova Zenica. Ovi panoi sa obiljem informacija i fotograja bit ćepostavljeni na vidno mjesto u gradovima kantona, čije su ekološke organizacijeradile na njihovoj izradi i na većim izletištima.

AKTIVNOST KANTONALNOG RESURSNOG EKOLOŠKOG CENTRA

Uradili Eko index



ZE-DO eko

27

EKO ZANIMLJIVOSTI

Astronomi su otkrili jednu plan-

etu van Sunčevog sistema, a kojaima najviše sličnosti sa Zemljom odsvih otkrivenih planeta do sad. „Su-

per-Zemlja“ bi mogla imati vodu u

tečnom stanju na svojoj površini. Pla-

neta se nalazi u orbiti zvijezde Gliese581, udaljenoj od nas 20,5 svijetlosnihgodina u sazviježđu Libra. Naučnicisu napravili otkriće koristeći teleskopEso, koji se nalazi u Čileu.

“Dobre“ temperature na ovoj planeti mogu biti znakom da tu vodapostoji u tečnoj formi, što povećavašanse da bi se na tom planetu moglinaći i životni oblici. - Procijenili smo

da bi srednja temperatura na ovoj“Super-Zemlji” mogla biti između0 i 40°C, tako da bi se voda moglanalaziti u tečnom stanju, objasnilaje Stephane Udry iz Ženevskog opservatorija, vodeći naučnik naovom istraživanju. - Uz to, radijusplanete bi mogao biti oko 1,5 radi-jusa Zemlje, a model predviđa daje planeta stjenovita – kao i Zemlja– ili prekrivena oceanima.

Xavier Delfosse, član tima sa Uni-

verziteta iz Grenobla kaže: - Tečnavoda je osnovna stvar za postojanježivota koji mi poznajemo. On vje-

ruje da bi ova planeta mogla postati

veoma važan cilj budućih svemirskihmisija posvećenih potrazi za vanze-

maljskim životom. Opservatorijeće pokušati identicirati tragove at-mosferskih gasova, kao što je metan,pa čak i markere hlorola, pigmentabiljki na Zemlji koji igraju glavnu

ulogu u fotosintezi. Ova „ekspla-

neta“ – tako astronomi nazivajuplanete koje kruže oko zvijezda vanSunčevog sistema – je najmanja dosada otkrivena. Ona obavi punu or-bitu oko svoje zvijezde za samo 13dana. Razlog tome je što se nalazi14 puta bliže svojoj zvijezdi, negošto se Zemlja nalazi u odnosu naSunce. Ipak, pošto je zvijezda manjai hladnija od Sunca – a time i manje

sjajna – planeta leži u „naseljivojzoni“, regiji oko zvijezde u kojem jevoda u tečnom stanju. Ovo otkrićeje stvorilo nevjerovatno uzbuđenje unaučnim krugovima.

Na „Super Zemlji“ život je moguć

U kineskim zoološkim vrtovima spro-

vode se posebne studije o ponašanju živo-

tinja uoči zemljotresa i drugih prirodnihkatastrofa. Naime, kineski naučnici su ubi-jeđeni da neke životinje mogu bolje predvi-djeti prirodne katastrofe od bilo kojeg teh-

ničkog uređaja. U zoološkom vrtu Guang -zhou postavljene su sprave za posmatranje

u blizini mjesta na kojima se najčešće krećuzmije, kornjače, žabe, paunovi, srne i vje-

verice. - Otkrili smo da se mnoge životinječudno ponašaju prije zemljotresa. Životinjekoje žive u vodi traže suhe površine, a onekoje žive na suhom, bude se i postaju ne-

mirne, objasnili su stručnjaci u zoološkomvrtu, a prenosi China Daily. Prema ranijimistraživanjima, abnormalno ponašanje prijeneke prirodne katastrofe može se uočiti čak kod 130 različitih životinjskih vrsta. -Miševii zmije obično ne napuštaju svoja skrovi-šta tokom dana, ali kada je na pomolu ze-

mljotres, oni odmah istrče vani, pojasnio jeChen Honghan, direktor zoološkog vrtaGuangzhou. Chen je naglasio da se žirafeprije zemljotresa skrivaju iza drveća, a nilskikonji bježe iz vode na suho tlo.

Životinje mogupredvidjeti prirodnekatastrofe



EKO DATUMI

19. januar -

Dan bez korova

2. februar -

Svjetski dan močvara

14. mart -

Međunarodni dan rijeka

22. mart -

Svjetski dan voda

20. april -

Međunarodni dan zašti-

te od buke

22. april -

Dan Planete Zemlje

20. maj -

Dan zdravih gradova

22. maj -

Svjetski dan biodiver-

ziteta

24. maj -

Evropski dan parkova

31. maj -

Svjetski dan nepuš enja

5. juni -

Svjetski dan čovjekova

okoliš a

8. juni -

Svjetski dan oceana

11. juni -Dan vrtova

14. septembar -

Dan praš uma

16. septembar -

Međunarodni dan zašti-

te ozonskog omotača

22. septembar -Evropski dan bez au-

tomobila, Svjetski dan

ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]

Documents

Transcript of ZE-DO eko [broj 6, juni 2007.]