ZBORNIK SAŽETAKA ZNANSTVENO-STRUČNOG SKUPA · nužni su za prognoziranje njegove budućnosti....
25
Transcript of ZBORNIK SAŽETAKA ZNANSTVENO-STRUČNOG SKUPA · nužni su za prognoziranje njegove budućnosti....
ZBORNIK SAŽETAKAZNANSTVENO-STRUČNOG SKUPA
KOPAČKI RITJUČER, DANAS, SUTRA
Tikveš, 2012.
ZBORNIK SAŽETAKAZNANSTVENO-STRUČNOG SKUPAKOPAČKI RIT JUČER, DANAS, SUTRA
Izdavač:Javna ustanova “Park prirode Kopački rit”Titov Dvorac 1, 31328 Lug, Hrvatka
Uredništvo:Doc.dr.sc. Siniša OzimecBoris Bolšec, prof.Davor Mikulić, dipl.ing.Vlatko Rožac, prof.
Fotografija na naslovnici:Autor: Krešimir Pribisalić – Kopački rit (posebni zoološki rezervat)
Grafička priprema i tisak:Fotoart d.o.o.
Naklada:150 primjeraka
ISBN 978-953-57324-0-2
Sadržaj
MARINA BIĐIN, ZDENKO BIĐIN:Ptice selice Parka prirode „Kopački rit“ – mogući rezervoari nekih tzv. emergentnih zoonoza
MIRNA BOJIĆ: Park prirode Kopački rit u kontekstu Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
SILVIO BREZAK, SILVIJA SITAR, NIVES BRNIĆ-LEVADA:Uređenje vodnog režima radi revitalizacije ribnjaka „Podunavlje“
IVAN DRAGIČEVIĆ, DARKO MAYER, DAVOR PAVELIĆ, ALAN VRANJKOVIĆ: Geološki odnosi i recentna sedimentacija u Parku prirode „Kopački rit“
MIRNA HABUDA-STANIĆ: Razine podzemnih voda na području Baranje u periodu 1980. – 2006.
DRAŽEN HIŽMAN, LJILJANA VAJDA-MLINAČEK, BLAŽENKA RAZUMOVIĆ2 : Park prirode „Kopački rit“ i „Belje“ d.d.
ELVIRA KOVAČ-ANDRIĆ, VLATKA GVOZDIĆ, HASAN MUHAREMOVIĆ:Analiza podataka o ozonu i lako hlapljivim ugljikovodicima u graničnom sloju atmosfere
RADOJE LJUBOJEVIĆ:Efekt polimorfnog enzima fosfoheksozoizomeraze na tovne osobine svinje divlje (Sus scrofa L.) te povezanost sa sindromom stres osjetljivosti
RUŽICA MARUŠIĆ:Posjećivanje Parka prirode „Kopački rit“ – razvoj i perspektive
ENRIH MERDIĆ:Pregled entomoloških istraživanja na području Parka prirode „Kopački rit“ od Domovinskog rata
5
6
7
8
10
11
12
13
14
15
MELITA MIHALJEVIĆ:Međunarodna suradnja u istraživanjima i zaštiti Dunava i poplavnih područja
SINIŠA OZIMEC, VLATKO ROŽAC:Novija botanička istraživanja u Parku prirode „Kopački rit“
DRAGOMIR PFEIFER:Budućnost crne topole (Populus nigra L.) u Kopačkom ritu
BOŠKO PRIBIČEVIĆ, ALMIN ĐAPO:Geodetska komponenta projekta praćenja tektonskih i hidrogeoloških aktivnosti Parka prirode „Kopački rit“
VLATKO ROŽAC:Praćenje stanja (monitoring) prirode u Parku prirode „Kopački rit“
JASNA VIDAKOVIĆ, MELITA MIHALJEVIĆ, DUBRAVKA ČERBA, GORAN PALIJAN, FILIP STEVIĆ, ANITA GALIR BALKIĆ, BARBARA VLAIČEVIĆ, TANJA ŽUNA PFEIFFER, DUBRAVKA ŠPOLJARIĆ, IVANA TURKOVIĆ ČAKALIĆ, VANDA CVIJANOVIĆ: Hidrobiološka i ekološka istraživanja u Parku Prirode „Kopački rit“ u razdoblju 1997. – 2012.
16
17
18
19
20
21
5
Ptice selice Parka prirode „Kopački rit“ – mogući rezervoari nekih tzv. emergentnih zoonoza
MARINA BIĐIN, ZDENKO BIĐIN
Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Zavod za bolesti peradi s klinikom, Heinzelova 55, Zagreb ([email protected])
SažetakU radu su pregledno obrađene današnje dostupne spoznaje o ptičjoj influenci i flavivirusnim infekcijama, bolestima koje su posljednjih godina u nekim zemljama skoro endemične pa ponovno pobuđuju veliku pozornost s obzirom na zdravlje ljudi, domaće peradi i drugih domaćih i divljih životinja. Unatoč sve opsežnijim istraživanjima, još su uvijek ostala nedovoljno razjašnjena pitanja ekologije, epidemiologije i epizootiologije, genetike i evolucije virusa spomenutih bolesti te uloge divljih ptica, napose migratornih ptica vodarica, u njihovu širenju. U tom smislu se raspravlja o ekologiji domaćina i ponašanju divljih ptica te ukazuje na neke značajne praznine u postojećem znanju o tim bolestima, što upućuje na potrebu daljnjih istraživanja. Kao modelni sustav čini se vrlo prikladnim područje Parka prirode „Kopački rit“ s dobro ustrojenim sustavom redovitih proljetnih i jesenskih migracija ptica.
Ključne riječi: ptičja influenca, flavivirusi, epidemiologija, ekologija
6
Park prirode Kopački rit u kontekstu Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
MIRNA BOJIĆ
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, Ul. Republike Austrije 14, Zagreb ([email protected])
SažetakHrvatsko područje duž rijeka Mure, Drave i Dunava čini središnji dio značajnog europskog koridora za zaštitu prirode koji se pruža pograničnim područjem Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije. Ovaj prekogranični riječni ekosustav zahtjeva usklađeno provođenje mjera njegove zaštite. Stoga, Republika Hrvatska u posljednjih nekoliko godina provodi čitav niz aktivnosti u cilju unaprjeđenja upravljanja ovim područjem. Nakon proglašenja ekološke mreže, uslijedilo je proglašenje Regionalnog parka Mura-Drava, te u konačnici proglašenje prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske. Park prirode Kopački rit ima ključnu ulogu u rezervatu biosfere, kako po iznimnim prirodnim vrijednostima, tako i po dugogodišnjoj praksi upravljanja ovim područjem. Iz tih je razloga odlučeno da sjedište hrvatskog dijela rezervata biosfere bude upravo u Parku prirode Kopački rit, koji će pružati podršku i drugim javnim ustanovama u razvoju upravljačkih kapaciteta. Jedno od ključnih zadaća u očuvanju ovog riječnog ekosustava je uspostava praćenja stanja prirodnih vrijednosti, temeljem kojih će se određivati mjere zaštite sukladne principima održivog razvoja. U cilju usklađenog prekograničnog upravljanja osnovana je Hrvatsko-mađarska potkomisija za zaštitu prirode unutar Zajedničke komisije za zaštitu okoliša između Hrvatske i Mađarske, koja nakon uspješno pripremljenih nominacija za rezervat biosfere, nastavlja s prekograničnom koordinacijom aktivnosti unutar Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.
Ključne riječi: Park prirode Kopački rit, Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, prekogranični riječni ekosustav, upravljanje
7
Uređenje vodnog režima radi revitalizacije ribnjaka „Podunavlje“
SILVIO BREZAK, SILVIJA SITAR, NIVES BRNIĆ-LEVADA
Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu, Splavarska 2a, Osijek ([email protected])
SažetakRibnjaci „Podunavlje“ ukupne površine oko 640 ha nalaze se između naselja Kopačevo i crpne stanice Podunavlje. Područje ribnjaka je s južne strane, omeđeno nasipom Zmajevac-Kopačevo, a sjeverno od ribnjaka pružaju se pretežito poljoprivredne površine. Ribnjaci su, osim za proizvodnju ribe, imali i dodatnu funkciju u održavanju biološke raznolikosti Parka prirode „Kopački rit“ jer su ih mnoge životinjske vrste, posebice ptice, koristile kao odmorište, hranilište i gnjezdilište. Kao posljedica odustanka od korištenja ribnjačarskih površina u gospodarske svrhe, ribnjaci „Podunavlje“ danas predstavljaju isušene, samo povremeno plavljene table. Nestanak trajnih vodenih površina pogodovao je sukcesijskom naseljavanju kopnene vegetacije, ponajviše malata vrbe. Ribnjaci su uz gospodarsku, izgubili i svoju prirodnu funkciju, dok je Park prirode izgubio iznimno važan dio svojih vodenih ekosustava. Glavna zadaća revitalizacije ribnjaka „Podunavlje“ je poboljšanjem uvjeta ulaska i zadržavanja vode na području ribnjaka osigurati formiranje trajnih vodenih ekosustava i tako stvoriti pretpostavke za korištenje tog prostora u različite svrhe. Iz tog razloga su Hrvatske vode naručile izradu Studije uređenja vodnog režima radi revitalizacije ribnjaka „Podunavlje“, koja je razmotrila različite varijante korištenja prostora i predložila najpovoljnije rješenje. Interdisciplinarnim pristupom, uz uvažavanje potreba zaštićenog područja i budućih korisnika prostora, Studija je pokazala da je moguće zadovoljiti interese svih korisnika prostora. Poboljšanje općeg ekološkog stanja na ribnjacima „Podunavlje“ sastoji se od uklanjanja vegetacije, izmuljivanja materijala s dna, te od potrebnih intervencija na sustavu dovoda vode do ribnjaka. U radu se opisuje odabrana koncepcija rješenja dovoda vode u ribnjake, izgradnjom nove upusne ustave, rekonstrukcijom postojeće ustave i izgradnjom dodatnih distribucijskih objekata unutar područja samog ribnjaka. Ključne riječi: ribnjaci, „Podunavlje“, revitalizacija, ustave
8
Geološki odnosi i recentna sedimentacija u Parku prirode „Kopački rit“
IVAN DRAGIČEVIĆ, DARKO MAYER, DAVOR PAVELIĆ, ALAN VRANJKOVIĆ
Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, Pierottijeva 6, Zagreb ([email protected])
SažetakDanašnji geološki i geomorfološki odnosi na području Parka prirode „Kopački rit“ u najvećoj mjeri su rezultat klimatskih, sedimentacijskih, tektonskih i antropogenih djelovanja u zadnjih 10.000 godina. Antropogeni utjecaji ostvareni su izgradnjom nasipa i sprječavanjem plavljenja nekadašnjih poplavnih ravnica Drave i Dunava. Izgradnja brojnih kanala dodatno je izmijenila vodni režim što snažno utječe na količine taloga koji se odlažu uglavnom za trajanja visokih vodostaja. Litološki sastav starijih sedimenata upućuje na kontinuitet sedimentacije još od vremena pliocena. Prevladavaju sitnozrnasti talozi, a najčešći su pijesci i siltovi. Udio pojedinih komponenti snažno varira horizontalno i vertikalno. Debljine slojeva variraju od centimetarskih do metarskih. Slojevi pijesaka ispod recentnih taloga u širem okruženju sadrže podzemnu vodu koja se koristi za vodoopskrbu. Strukturne rekonstrukcije šireg okruženja i egzaktna mjerenja upućuju na znatne tektonske pomake koji zajedno s odloženim sedimentima diktiraju današnja geomorfološka obilježja područja. Kako se u Parku prirode odlažu značajne količine taloga, a vodene površine ubrzano smanjuju zbog sve dugotrajnijih suša i obilne produkcije makrofitske vegetacije, bilo je nužno započeti s egzaktnim istraživanjima kako bi se utvrdila brzina sedimentacije. Brzina sedimentacije, raspored i količina taloga u području Parka prirode nužni su za prognoziranje njegove budućnosti. Temeljno je pitanje treba li omogućiti daljnje djelovanje od ljudi izmijenjenih prirodnih procesa, koji će vrlo brzo promijeniti izgled Parka prirode ili određenim zahvatima u prostor omogućiti dugotrajno očuvanje današnjeg izgleda. Prvi rezultati o brzini recentne sedimentacije u pojedinim dijelovima Parka prirode dobiveni su na dva načina. Prvi način je postavljanje odgovarajuće izrađenih posuda na odabrane lokalitete za vrijeme sušnog razdoblja. Nakon visokih voda, odnosno poplave, posude su kontrolirane i ustanovljena je vrlo različita debljina odloženog taloga, u iznosu od 0,00 do 17,50 milimetara.
9
Drugi način je geološko rekognosciranje pojedinih dijelova Parka prirode, pri čemu je utvrđeno da se za trajanja pojedinih događaja visokih voda na pojedinim lokalitetima može odložiti 5 i više centimetara debeo sloj pretežito silta i sitnozrnastog pijeska.
Ključne riječi: Park prirode, Kopački rit, geološki odnosi, talog, sedimentacija
10
Razine podzemnih voda na području Baranje u periodu 1980. – 2006.
MIRNA HABUDA-STANIĆ
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Katedra za kemiju i ekologiju, F. Kuhača 20, Osijek ([email protected])
SažetakPraćenje razine podzemnih voda na području Baranje provodi se u bunarima i piezometrima već od 1980-ih godina. Monitoring ovih podzemnih voda podrazumijeva svakodnevno mjerenje na sedam mjernih postaja: jednom bunaru (B-3) i šest piezometarskih bušotina (P-8, P-9, P-10, P-11, P-12 i P-20). Sve navedene piezometarske bušotine, osim P-20, nalaze se u blizini područja Parka prirode „Kopački rit“, dok se bunar B-3 nalazi u blizini naselja Bolman. Zbog uočenih promjena na pojedinim višegodišnjim biljnim vrstama unutar Parka prirode, 2006. godine izrađena je studija u kojoj je statistički obrađen i grafički prikazan trend promjena razine podzemnih voda na području Baranje, pri čemu je poseban naglasak stavljen na promjene u razinama podzemnih voda na mjernim postajama u doba bujanja vegetacije, od mjeseca travnja do mjeseca lipnja.
Ključne riječi: razine podzemnih voda, Baranja, Kopački rit
11
Park prirode „Kopački rit“ i „Belje“ d.d.
DRAŽEN HIŽMAN1, LJILJANA VAJDA-MLINAČEK2, BLAŽENKA RAZUMOVIĆ2
1Belje Agro-vet d.o.o., Kokingrad 4, Mece, Darda ([email protected]) 2Belje d.d., Industrijska zona 1, Mece, Darda
Sažetak Princ Eugen Savojski je kao nagradu za vojne uspjehe 1697. godine dobio od austrijskog cara Leopolda I posjed u južnoj Baranji. Posjed je bio organiziran na zapadnoeuropski način; imao je upravu sa sjedištem u mjestu Bilje, prema čijem je mađarskom nazivu (Bellye) posjed dobio ime Belje. Ta godina smatra se početkom organizirane poljoprivredne proizvodnje u Baranji. Prema podatku iz 1852., na Belju su postojale 753 staje, dok je ukupni broj životinja u beljskim općinama iznosio 58.303 komada. Uz posjedovanje dva parna stroja u 19. stoljeću, prvi značajni oblici industrijske proizvodnje u Belju počinju otvaranjem tvornice šećera u Branjinom Vrhu i tvornice mliječnih proizvoda u Belom Manastiru, s dnevnim kapacitetom prerade od 22.000 litara mlijeka. Od 1921. Belje prelazi u državno vlasništvo, a od 1953. organizirano je kao prvo društveno gospodarstvo kombinatskog tipa na ovim prostorima poznato kao Poljoprivredno-industrijski kombinat Belje. Nakon okupacije i mirne reintegracije Baranje u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, Belje dobiva novi uzlet ulaskom koncerna Agrokor u vlasničku strukturu. Na području Parka prirode „Kopački rita“ Belje koristi vrijedno obradivo tlo za ratarsku proizvodnju. Poljoprivredna proizvodnja “U skladu s prirodom: sustav krava-tele” poseban je način proizvodnje hrane prema propisima o ekološkoj, organskoj i biološkoj proizvodnji. Posebnu vrijednost sustavu krava-tele daju slavonsko-srijemski podolci, zaštićena pasmina goveda pred izumiranjem u Hrvatskoj. Sustav „krava-tele“ sastavni je dio turističke ponude Belja, nadopunjene ugostiteljskom ponudom u restoranu „Kormoran“ smještenom unutar Parka prirode. Kroz turističku i ugostiteljsku djelatnost Belje d.d. prezentira svojim potencijalnim gostima ujedno i usluge Parka prirode „Kopački rit“.
Ključne riječi: Belje, sustav krava-tele, turizam, Kopački rit
12
Analiza podataka o ozonu i lako hlapljivim ugljikovodicima u graničnom sloju atmosfere
ELVIRA KOVAČ-ANDRIĆ1, VLATKA GVOZDIĆ1, HASAN MUHAREMOVIĆ2
1 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, Cara Hadrijana 8a, Osijek ([email protected])2 Institut „Ruđer Bošković“, Bijenička cesta 54, Zagreb
SažetakPrikazani su rezultati prvih mjerenja volumnog udjela ozona i koncentracije lako hlapljivih ugljikovodika u zraku u Tikvešu, Park prirode „Kopački rit“, tijekom sezone rasta 2008. godine. Izmjereni satni prosjeci udjela ozona varirali su od 0 do 85 dijelova na milijardu, a srednja vrijednost iznosila je 29,45 ppb. Dnevni hod udjela ozona je dosta izražen, a niske vrijednosti ukazuju na dobru izmiješanost zraka, odnosno nema značajnih fotokemijskih onečišćenja. Analiza glavnih komponenata između meteoroloških parametara i volumnog udjela ozona pokazala je kako na udio ozona u graničnom sloju zraka u Tikvešu najviše utječu Sunčevo zračenje i temperatura zraka. Analiza mjerenih lako hlapljivih ugljikovodika, koji su zajedno s dušikovim oksidima prekursori u nastajanju ozona, pokazala je kako su najznačajnije promjene u koncentraciji tijekom mjerenja imali etan, propan i n-butan. Njihove su koncentracije niske tijekom podnevnih sati, a nakon toga rastu. Identificiran je i ugljikovodik izopren koji je biogenog podrijetla, a njegove izmjerene koncentracije tijekom dana imaju sličan hod koncentracijama ozona. Emisija biogenih ugljikovodika najintenzivnija je u podnevnim satima jer je tada naglašen doprinos biogenih spojeva na ukupnu smjesu hlapljivih ugljikovodika. Nastajanje ozona u ruralnom području osjetljivo je na koncentracije hlapljivih ugljikovodika biološkog podrijetla.
Ključne riječi: ozon, lako hlapljivi ugljikovodici, analiza glavnih komponenata
13
Efekt polimorfnog enzima fosfoheksozoizomeraze na tovne osobine svinje divlje (Sus scrofa L.) te povezanost sa sindromom stres osjetljivosti
RADOJE LJUBOJEVIĆ
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek, Odjel za lovstvo, Šandora Petefija 35, Bilje ([email protected])
SažetakOsnovni cilj istraživanja bio je utvrditi frekvenciju gena različitih tipova polimorfnih enzima fosfoheksozoizomeraze (PHIA, PHIB i PHIAB) te njihov utjecaj na prirast tjelesne mase kod divlje prasadi, kao i povezanost s osjetljivosti na stres. Podaci su prikupljeni iz ograđenih površina u lovištu XIV/9 „Podunavlje-Podravlje“. Divlja prasad starosti 6-9 mjeseci držana je 98 dana u ograđenom prostoru. Pri uzorkovanju krvi markirana je ušnim markicama. Na početku eksperimenta je izvagana i podijeljena prema tjelesnoj masi u tri kategorije: 15-19 kg, 20-25 kg te 25 i više kg. Posebno su praćene tjelesne mase muške i ženske prasadi te je promatran utjecaj različitih genotipova PHI na prosječni prirast unutar kategorija. Utvrđena je najveća frekvencija genotipova PHIBB (65,20 %), zatim PHIAB (26,69 %), dok genotipovi PHIAA nisu utvrđeni. Frekvencija alelnih gena A kod divlje prasadi je 21,45 %, dok alelnih gena B iznosi 78,55 %. Prosječna tjelesna masa divlje prasadi na početku je iznosila 23,10 kg, a na kraju eksperimenta 47,54 kg. Prosječni prirast po divljem prasetu iznosi 24,44 kg, a prosječni dnevni prirast je 249 g po prasetu. Utvrđeno je da je divlja prasad, nositelj genotipa PHIBB u svim ispitivanim kategorijama prema tjelesnoj masi i spolu, imala najbolji prosječni dnevni prirast. Također je utvrđeno da je divlja prasad u genotipu PHIBB pokazala osjetljivost na stresore. Najveći broj svinja divljih u populaciji u kontroliranim uvjetima treba biti nositelj heterozigotnog tipa PHIAB jer imaju prosječno najbolji prirast i rezistentni su na stres. Međutim, u populaciji je potrebno imati i homozigotne tipove PHIAA i PHIBB kako bi kontroliranim parenjem dobili heterozigotne jedinke. Cjelokupni rezultati ukazuju da ispitivanje genetskih markera ima svoje mjesto u formiranju populacije svinje divlje u ograđenim prostorima. PHI može biti koristan parametar u selekciji na prirast i osjetljivost na stres.
Ključne riječi: svinja divlja, genotip, PHI, prirast, stres
14
Posjećivanje Parka prirode „Kopački rit“ – razvoj i perspektive
RUŽICA MARUŠIĆ
Javna ustanova “Park prirode Kopački rit”, Titov dvorac 1, Lug ([email protected])
SažetakZakon o zaštiti prirode definira park prirode kao prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Stoga je na ovim područjima poželjno razvijati turističke aktivnosti koje moraju biti usklađene s principima zaštite prirode. Parkovi prirode su javno dobro koje treba biti dostupno svima, a organizaciju upravljanja posjetima treba temeljiti na konceptu održivog razvoja. Turizam u Parku prirode „Kopački rit“ treba temeljiti na prirodnim vrijednostima, tako da svim posjetiteljima pruži mogućnost promatranja i uživanja, te doživljaja prirode. Unatoč činjenici da je Kopački rit zaštićeno područje s dugom tradicijom korištenja kroz različite prihvatljive gospodarske aktivnosti, te izuzetno zanimljivu povijest, tek u posljednje vrijeme doživljava intenzivni rast turističkog prometa. Ulaganja u infrastrukturu cijelog okruženja i samog Parka prirode omogućila su stvaranje konkretnih posjetiteljskih programa, s prvim i osnovnim ciljem educirati i promovirati prirodne vrijednosti područja te graditi svijest o zaštiti prirode. U tu je svrhu razvijen niz načina posjećivanja kao što je obilazak Posebnog zoološkog rezervata brodom, čamcima i kanuima, šetnje poučnim stazama, promatranje ptica, rekreacijski ribolov, biciklizam i različiti edukativni programi koji za cilj imaju upoznati posjetitelje s bogatstvom flore i faune, te s povijesnim naslijeđem područja. S obzirom na rastući interes posjetitelja i trendove u turizmu koji govore u prilog rasta potražnje za eko-turizmom, Javna ustanova „Park prirode Kopački rit“ nastavlja obogaćivati svoju ponudu.
Ključne riječi: turizam, zaštita, program, zaštita prirode
15
Pregled entomoloških istraživanja na području Parka prirode „Kopački rit“ od Domovinskog rata
ENRIH MERDIĆ
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8a, Osijek ([email protected])
SažetakPrvi istraživački ulazak u Kopački rit nakon Domovinskog rata dogodio se 1997. godine. Od tada se nepoznata fauna kukaca Kopačkog rita sve više otkriva, pokazujući izuzetnu vrijednost tog prostora. Mnogobrojna znanstvena istraživanja ostvarena su u nekoliko projekata, a najznačajniji je „Entomofauna Kopačkog rita“ koji financira MZOS. Znanstvenim istraživanjima obuhvaćeni su redovi: Diptera (Culicidae, Tabanidae, Syrphidae, Simulidae, Hypoboscidae), Odonata, Coleoptera (Hydrophilidae, Carabidae, Scarabeidae), Hemiptera (Nepomorpha, Gerromorpha), Lepidoptera (Rhopalocera, Heterocera) i Hymenoptera (Symphita). Tijekom ovih istraživanja zabilježene su 733 vrste kukaca, od čega 11 vrsta po prvi put za faunu Hrvatske. Postignuća, objavljena u u 46 znanstvenih radova su sljedeća: utvrđeni su migracijski putevi komaraca; utvrđeno je da su najbrži letači jedinke Ochlerotatus caspius s prosječnom brzinom leta od 3,4 km na noć; razlika faune u poplavnom i šumskom području rita i specifičnost faune poplavnog prostora za vrijeme trajanja visokog i niskog vodostaja; ekološki čimbenici koji utječu na brojnost nekih vrsta kukaca među kojima periodično plavljenje ima najznačajniju ulogu; odgovor kukaca na različite prirodne i sintetičke atraktante među kojima CO2 i 1-octen-3-ol pokazuju najbolje rezultate; neke vrste koje su na europskom prostoru vrlo ugrožene prema IUCN kriterijima (Carabus clathratus, Lestes macrostigma, Sympetrum depressiusculum, Birka cinereipes, Berosus geminus), imaju stabilne populacije u Kopačkom ritu. Ovim istraživanjima potvrđeno je da je Park prirode „Kopački rit“ izuzetno značajno entomološko područje, a daljnja istraživanja su u tijeku.
Ključne riječi: kukci, entomofauna, poplavni prostor, rijetke vrste, Kopački rit
16
Međunarodna suradnja u istraživanjima i zaštiti Dunava i poplavnih područja
MELITA MIHALJEVIĆ
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Cara Hadrijana 8a, Osijek ([email protected])
SažetakU okviru projekta “BioWetMan: A science based approach to understand biodiversity driven functions and services for wetland management” uspostavljena je suradnja znanstvenika i institucija iz podunavskih zemalja (Austrije, Hrvatske, Srbije, Bugarske i Rumunjske), u svrhu utvrđivanja stanja i unapređenja restauracije i upravljanja poplavnim područjima. Za odabrane lokalitete duž cijelog toka Dunava analizirani su aktualni podaci o hidrologiji, morfologiji, topografiji, kakvoći vode, biodiverzitetu flore i faune, antropogeni pritisci i upravljanje poplavnim područjima. Komparacijom je utvrđeno da se po ekološkim karakteristikama od ostalih istraživanih močvarnih područja izdvajaju velika očuvana prirodna poplavna područja Kopačkog rita i Delte Dunava. Utvrđene su smjernice za buduća zajednička istraživanja. U pripremi je veliki međunarodni projekt “DREAM: Danube research and Management” u koji će biti uključene sve podunavske zemlje. Cilj projekta je izgradnja dva velika hidraulička laboratorija te uspostava mreže mjernih stanica duž cijelog toka Dunava u svrhu izrade hidrauličkog modela Dunava. Dobiveni rezultati bit će dostupni svim projektnim partnerima i ključni za optimiziranje budućih antropogenih zahvata na cijelom riječnom toku Dunava. Na nedavno održanoj 39. konferenciji međunarodne udruge za istraživanje Dunava (IAD) definirane su prioritetne mjere za limnološka istraživanja i unapređenje mjera zaštite Dunava i poplavnih područja. Znanstvenici s Odjela za biologiju aktivno su uključeni u navedene projekte međunarodne suradnje i spremni su svojim znanjem i iskustvom doprinijeti zaštiti Dunava i posebno Parka prirode „Kopački rit“.
Ključne riječi: Dunav, znanstvena istraživanja, međunarodni projekti, suradnja
17
Novija botanička istraživanja u Parku prirode „Kopački rit“
SINIŠA OZIMEC1, VLATKO ROŽAC2
1Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo, Kralja Petra Svačića 1d, Osijek ([email protected])2Javna ustanova “Park prirode Kopački rit”, Titov dvorac 1, 31328 Lug
SažetakJavna ustanova „Park prirode Kopački rit“ potaknula je 2010. godine sustavnu inventarizaciju flore, koja se provodi kao aktivnost provedbe „Akcijskog plana za zaštitu vodenih i močvarnih staništa“. Botanička terenska istraživanja provedena su od 2010. do 2012. godine u različitim tipovima šumskih, travnjačkih, vodenih i močvarnih staništa. Obuhvaćene su vaskularne biljke: mahovine, papratnjače, sjemenjače. Aktualni popis flore sadržava 465 vrsta, svrstanih u 281 rod i 88 porodica. Popis je u razdoblju istraživanja nadopunjen s 80 vrsta zabilježenih po prvi put, među kojima i viseći šaš (Scirpus pendulus), nova vrsta za floru Hrvatske. Prisutne su 43 alohtone biljne vrste, od kojih su 23 ujedno i invazivne. Prema statusu zaštite, 120 vrsta ili 26 % su rijetke, ugrožene ili zaštićene nacionalnim ili međunarodnim propisima. U Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske uvrštena je 41 vrsta (8,8 %); 39 vrsta imaju status strogo zaštićene svojte, a 79 vrsta su zaštićene zavičajne svojte.
Ključne riječi: Kopački rit, flora, staništa,
18
Budućnost crne topole (Populus nigra L.) u Kopačkom ritu
DRAGOMIR PFEIFER
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek, Prolaz Julija Benešića 1, Osijek ([email protected])
SažetakCrna topola (Populus nigra L.) važna je i karakteristična vrsta drveća poplavnih šuma pa tako i Parka prirode „Kopački rit“. Njen ekološki i krajobrazni značaj osobito dolazi do izražaja u dijelu Parka prirode koji je izložen periodičkim poplavama rijeke Dunav. Ova vrsta je indikator očuvanog, prirodnog šumskog staništa te joj treba obratiti naročitu pozornost. Osnovno pitanje na koje je potrebno pronaći odgovor u budućnosti je kako sačuvati ovu vrstu šumskog drveća u prostoru jer je njeno prirodno pomlađivanje znatno otežano. Mlade sastojine se rijetko pojavljuju, dok su u isto vrijeme postojeće sastojine sve starije i s vremenom će početi polako propadati. Prvi korak na putu pronalaženja rješenja za osiguranje uvjeta opstanka ove vrste je detaljno snimanje postojeće rasprostranjenosti u parku, što uključuje evidentiranje pojedinačnih stabala dobrog zdravstvenog stanja i izgleda u okviru provedbe projekta „Dunavski parkovi II“. Zatim slijedi proizvodnja dvogodišnjih sadnica od reznog materijala prikupljenog s odabranih stabala, koje bi se koristile za pošumljavanje površina koje ostaju nakon sječe kultura euroameričkih topola, te za restauraciju šumskih staništa na području Parka prirode, gdje za to postoje povoljni prirodni uvjeti. Hrvatske šume d.o.o. trenutno u svojim rasadnicima imaju oko 3.000 jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica crne topole. U živom arhivu crne topole u šumskom predjelu Dravica, uz samu granicu Parka prirode, nalazi se 60-ak različitih genotipova crne topole od kojih 10 pokazuju vrlo bujan rast. Ovisno o potrebama, proizvodnju sadnica moguće je znatno povećati u roku od tri godine.
Ključne riječi: crna topola, sadnica, restauracija, poplavne šume
19
Geodetska komponenta projekta praćenja tektonskih i hidrogeoloških aktivnosti Parka prirode „Kopački rit“
BOŠKO PRIBIČEVIĆ, ALMIN ĐAPO
Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zavod za geomatiku, Kačićeva 26, Zagreb ([email protected])
SažetakTemeljem europskih i svjetskih iskustava, amplitude promjena strukturnog sklopa prouzročene recentnim tektonskim pokretima danas se najtočnije mogu određivati ponavljanim preciznim GPS mjerenjima na specijalno stabiliziranim geodetsko geodinamičkim točkama. Upravo iz tih razloga je i u ovom projektu primijenjena GPS metoda za određivanje pomaka na specijalno stabiliziranim točkama na području Parka prirode „Kopački rit“. Prva GPS kampanja s ciljem određivanja geodinamičkih pomaka izvedena je u 2009. godini, te je određen prvi set koordinata stabiliziranih točaka koji se može smatrati nultom serijom mjerenja. Druga GPS kampanja izvedena je u 2010.godini, kojom je određen prvi set pomaka na geodinamičkoj mreži Parka prirode „Kopački rit“. Obrada GPS mjerenja iz 2009. i 2010. godine provedena je u znanstvenom softveru s multipoint rješenjima GAMIT/GLOBK, koji koristi Kalman filtar za određivanje brzina iz vremenski odvojenih kampanja. U radu su opisana provedena mjerenja, proces obrade i analiza dobivenih rezultata koji ukazuju da se radi o geodinamički znakovitim pomacima.
Ključne riječi: tektonski pomaci, geodinamika, GPS mjerenja
20
Praćenje stanja (monitoring) prirode u Parku prirode „Kopački rit“
VLATKO ROŽAC
Javna ustanova “Park prirode Kopački rit”, Titov dvorac 1, Lug ([email protected])
SažetakKopački rit je područje smješteno u poplavnom dijelu ušća Drave u Dunav i oblikovano je dinamikom njihovih tokova. Sjeverni dio zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji parka prirode, dok je južni dio zaštićen u kategoriji posebnog zoološkog rezervata. Veći dio područja smješten je u današnjem poplavnom području, a manji na dijelu poplavnog područja koji je od rijeka odvojen nasipima, tako da nije izložen plavljenju. Priroda Kopačkog rita je dobro očuvana, ali zbog različitih antropogenih utjecaja, potrebno je stalno pratiti pokazatelje njezina stanja kako bi ona i dalje bila pravilno zaštićena, očuvana i održavana. To je jedna od osnovnih zadaća Javne ustanova „Park prirode Kopački rit“. Stoga ona samostalno, ali i surađujući s drugim javnim ili sveučilišnim institucijama, prati ekološke čimbenike koji pokazuju stanje prirode. Čimbenici koji se prate su: razina podzemnih i površinskih voda, kvalitativni sastav površinske vode, sedimentacija i kemijski sastav sedimenta, temperatura zraka, tla i oborine, ptice močvarice, gniježđenje ptica na vrhu hranidbenog lanca i kolonijalnih ptica, stanje populacije dabra i jelena običnog, ihtiofauna te prostorni raspored, zastupljenost i sastav vodenih i močvarnih staništa te biljni svijet.
Ključne riječi: Kopački rit, monitoring, zaštita prirode, ekološki čimbenici
21
Hidrobiološka i ekološka istraživanja u Parku Prirode „Kopački rit“ u razdoblju 1997. – 2012.
JASNA VIDAKOVIĆ, MELITA MIHALJEVIĆ, DUBRAVKA ČERBA, GORAN PALIJAN, FILIP STEVIĆ, ANITA GALIR BALKIĆ, BARBARA VLAIČEVIĆ, TANJA ŽUNA PFEIFFER, DUBRAVKA ŠPOLJARIĆ, IVANA TURKOVIĆ ČAKALIĆ, VANDA CVIJANOVIĆ
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Zavod za ekologiju voda, Cara Hadrijana 8a, Osijek, Hrvatska ([email protected])
SažetakHidrobiološka i ekološka istraživanja u Parku Prirode „Kopački rit“ u razdoblju 1997. – 2012. provedena su jednomjesečnom dinamikom na standardnim postajama: Dunav, Hulovski kanal, Kopačko jezero, kanal Čonakut i Sakadaško jezero. Posebno pažljivo praćeni su parametri koji ukazuju na stupanj trofije: koncentracija klorofila a, ukupni dušik i ukupni fosfor. Trofičko stanje mijenjalo se od eutrofnog do hipertrofnog. Promjene u strukturi i brojnosti bakterioplanktona, fitoplanktona i zooplanktona usko su povezane s periodima plavljenja i izolacije od toka Dunava. Plavljenjem se značajno smanjuje količina fitoplanktona, dok u uvjetima izolacije trajnih vodenih tijela dolazi do hiperprodukcije alga i masovnog razvoja cijanobakterija. Obraštajne zajednice alga karakterizirane su velikom raznolikošću vrsta, imaju vrlo brzi razvoj, vrlo su osjetljive na disturbancije i imaju visoki potencijal obnavljanja. Ekologija i biologija vodenih beskralježnjaka istraživana je na prirodnim i umjetnim podlogama. Ukupno je zabilježeno više od 300 svojti, neke po prvi puta: Plumatella fungosa, P. emarginata, P. repens, Paludicella articulata, Prostoma gracense. Zabilježene su invazivne vrste beskralježnjaka: Limnomysis benedeni, Dreissena polymorpha, Sinanodonta woodiana i Corbicula fluminea, te alga: Cylindrospermopsis raciborskii i Didymosphenia geminata.
22
Započeta su istraživanja biologije i ekologije Ciliata (Protozoa), Testacea (Protozoa), Rotifera, Nematoda, Copepoda, Cladocera i ličinki Chironomidae (Insecta, Diptera) kako bi se dobio uvid u hranidbenu mrežu te međuodnose različitih trofičkih razina unutar vodenih mikrostaništa Kopačkog rita. Svi navedeni abiotički i biotički čimbenici mjereni tijekom 15 godina istraživanja poplavnog područja, pružaju bolji pregled povezanosti kopnenih i vodenih staništa, što uključuje i biomasu vodenih beskralježnjaka kao važnu kariku u održavanju ribljeg fonda i populacije ptica močvarica.
Ključne riječi: poplavno područje, Dunav, plankton, obraštaj, beskralježnjaci
BILJEŠKE
BILJEŠKE
