Privatna srednja ekonomska škola Inova s pravom javnosti

Zagreb

DIONIČKO DRUŠTVO

Završni rad

Školska godina 2014./2015.

Mentor:

Tajana Pištelek

Učenica:

Kristina Palić, 4.A

Zagreb, ljetni rok

Šk.godina 2014./2015.

1

S A D R Ž A J

1. UVOD...................................................................................................................................3

2. POJAM I OBILJEŽJA DIONIČKOG DRUŠTVA..............................................................4

2.1. POJAM DIONIČKOG DRUŠTVA..............................................................................42.2. DIONIČKO DRUŠTVO JE DRUŠTVO.......................................................................32.3. DIONIČKO DRUŠTVO JE PRAVNA OSOBA...........................................................42.4. DIONIČKO DRUŠTVO JE DRUŠTVO KAPITALA..................................................52.5. DIONIČKO DRUŠTVO JE TRGOVAČKO DRUŠTVO.............................................62.6. DIONIČARI NE ODGOVARAJU ZA OBVEZE DRUŠTVA.....................................72.7. TEMELJNI KAPITAL..................................................................................................82.8. DIONICE.......................................................................................................................92.9. STATUT KAO TEMELJNI USTROJBENI AKT DIONIČKOG DRUŠTVA.........102.10.TIJELA DIONIČKOG DRUŠTVA...........................................................................11

3. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................13

4. LITERATURA....................................................................................................................14

2

1.UVOD

U ovom završnom radu pisati ću, kao što sam naslov kaže o dioničkom društvu, te ću objasniti pojam i obilježja dioničkog društva. Nakon toga,

3

2. POJAM I OBILJEŽJA DIONIČKOG DRUŠTVA

2.1. Pojam dioničkog društva

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju ulozima u

temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice i ne odgovaraju za obveze društva.

Obilježja dioničkog društva po kojima se ono razlikuje od drugih društava jesu:

a) da je pravna osoba

b) da je trgovačko društvo

c) da je društvo kapitala

d) da ima temeljni kapital podijeljen na dionice

e) da dioničari ne odgovaraju za obveze društva

f) da je statut temeljni ustrojbeni akt društva

1

2.2. Dioničko društvo je društvo

Kao što mu i ime kaže, kod dioničkog društva uvijek je riječ o društvu, a to znači da se

radi o pravnoj zajednici više osoba, zasnovanoj pravnim poslom radi ostvarenja zajedničkog

cilja.

Dioničko društvo ne gubi svojstvo društva ni onda kada ga čini samo jedna osoba iako

tada više nije riječ o zajednici osoba. Zakonom strogo propisani ustroj svojstven dioničkom

društvu čini da se ono i tada smatra društvom.

Članovi društva su dioničari. To mogu biti domaće i strane fizičke i pravne osobe. Za

članstvo u društvu ne traži se poslovna sposobnost, ali članovi društva da bi mogli biti

članovima uprave i nadzornog odbora moraju biti potpuno poslovno sposobni.

Položaj članova u društvu strogo je određen Zakonom o trgovačkim društvima i statutom

kao temeljnim aktom društva. Njime se uređuje položaj članova, primjerice način odlučivanja,

primjena načela većine, zaštita manjine, načelo jednakog položaja članova u društvu, sloboda

prijenosa članskih prava i sl.

2

2.3. Dioničko društvo je pravna osoba

Dioničko društvo je pravna osoba. To je u nas izraženo time što je riječ o trgovačkom

društvu, a sva trgovačka društva u našem pravu imaju pravnu osobnost.

Dioničko društvo stječe pravnu osobnost upisom u sudski registar, iako društvo postoji i

prije toga premda nema i pravnu osobnost. Riječ je o preddruštvu dioničkog društva koje ima

sva obilježja dioničkog društva, osim onih koja se vezuju uz pravnu osobnost. Dioničko

društvo gubi osobnost brisanjem iz sudskog registra. Kako to društvo ima imovinu, prije

njegova brisanja iz sudskog registra mora se provesti likvidacija ili stečajni postupak i

imovina likvidirati.

Spomenuto društvo gubi pravnu osobnost i statusnim promjenama spajanja, pripajanja i

podjele, ali se pritom zbog pravnog sljedništva ne provodi i njegova likvidacija.

Posljedica pravne osobnosti dioničkog društva jest da ono ima imovinu, odvojenu od

imovina svojih članova, kojom odgovara za svoje obveze. Ono zbog toga može ulaziti u

pravne odnosne s drugim osobama, pa i sa svojim članovima i time stjecati prava te biti

nositeljem stvarnih prava i preuzimati obveze.

To što je riječ o pravnoj osobi zahtijeva i poseban unutrašnji ustroj koji je glede dioničkog

društva strogo propisan. Tako se Zakonom o trgovačkim društvima propisuju organi koje

mora imati svako dioničko društvo.

Kod pripajanja i spajanja postupak nastavlja sveopći pravni slijednik, tj. društvo

preuzimatelj, a promjena je jedino glede zastupanja u daljnjem tijeku postupka. Zastupnik u

postupku bit će, nakon pripajanja odnosno spajanja, osoba koja je ovlaštena zastupati društvo

preuzimatelja. S obzirom na to da upisom pripajanja odnosno spajanja u sudski registar u

kojemu je upisano društvo preuzimatelja, prestaje dioničko društvo koje se pripaja odnosno

spaja time prestaje i punomoć koja je prije dana za zastupanje i postupanje. Ako je riječ o

podjeli odvajanjem, dioničko društvo ne prestaje, pa tako ne prestaje ni dana punomoć. No,

prijeđe li pravni odnos u pogledu kojega se vodi spor sveopćim sljedništvom na drugo društvo

koje tada nastavlja postupak, ono će morati dati punomoć za zastupanje u postupku osobi za

koju želi da ga zastupa.

3

2.4. Dioničko društvo je društvo kapitala

Dioničko društvo je društvo kapitala. Riječ je o tipičnom društvu koje ima sva obilježja

spomenute skupine društava. Iako je kapital unesen u društvo temelj na kojemu ono počiva,

nije riječ o zajednici kapitala, nego o zajednici osoba koje se povezuju u društvo preko

doprinosa u njegov kapital. Pri tome se ne misli na ukupni kapital društva, nego samo na dio

njegova vlastitog kapitala, na temeljni kapital.

Po obilježjima koja imaju društva kapitala dioničko se društvo razlikuje od drugih

društava kapitala. Iskazivanje udjela u društvu vrijednosnim papirima u kojima su utjelovljena

članska prava i obveze daje dioničkom društvu posebno obilježje i posebno značenje u

stvaranju većih koncentracija kapitala radi njegove upotrebe u poduzetničke svrhe.

4

2.5. Dioničko društvo je trgovačko društvo

Dioničko društvo spada u trgovačka društva. Njegovo osnivanje i ustroj uređeni su

Zakonom o trgovačkim društvima i to ga i svrstava u trgovačka društva. U tome se naše pravo

ne razlikuje od pravnih rješenja u zemljama koje poznaju pojam trgovačkog društva. Štoviše,

dioničko društvo kod nas je kao i u svim pravnim sustavima najtemeljitije uređeno kao tipičan

predstavnik tih društava. Posljedica toga što je dioničko društvo trgovačko društvo jest da

ono ima svojstvo trgovca sa svim pravnim posljedicama koje iz toga proizlaze, ali njegovi

članovi samim time što su članovi društva nemaju to svojstvo. To mu svojstvo pripada bez

obzira na pretpostavke koje se za svojstvo trgovca traže. Ono je trgovac i onda kada mu nije

cilj daj stječe dobit. Moguće je stoga osnovati dioničko društvo s ciljem da ne stječe dobit,

primjerice da poslije radi ostvarenja interesa dioničara na neprofitnoj osnovi. Ono je trgovac i

kada ne obavlja gospodarsku djelatnost.

Dioničko društvo osnovano u cilju stjecanja dobiti može taj cilj promijeniti, a da time ne

izgubi svojstvo trgovca. Ono ne prestaje biti trgovcem ni kada taj cilj promijeni time što se u

povodu odluke o prestanku društva ili iz drugih razloga provodi njegova likvidacija.

U oba spomenuta slučaja cilj društva se mijenja jer umjesto da stječe dobit, ono provodi

poslovanje kraju tako da naplaćuje tražbine, rasprodaje imovinu i podmiruje svoje obveze.

5

2.6. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva

Članovi društva (dioničari) ne odgovaraju za njegove obveze. Riječ je o pravilu

prihvaćenom u poredbenom pravu koje je omogućilo razvoj dioničkog društva kao pravnog

oblika podobnog za poduzetništvo. To se u pravnim sustavima uvijek ne izražava na isti

način. U našem pravu to je jasno rečeno u čl. 159, st. 3. Zakona o trgovačkim društvima.²

Kad se govori o tome da dioničari ne odgovaraju za obveze društva, misli se na

odgovornost koja bi bila propisana zakonom, a proizašla bi samo iz okolnosti da je riječ o

članovima društva. Od odgovornosti za obveze valja razlikovati snošenje rizika poslovanja

društva. Taj je rizik ograničen visinom uloga u društvo. Posluje li društvo dobro, to se u

pravilu odražava u rastu vrijednosti dionice, premda na to utječu i drugi razlozi.

Loše poslovanje, ali i drugi razlozi mogu dovesti do pada vrijednosti dionice, pa i do

prestanka društva. Posljedica toga može biti da dioničar dobije manje od onoga što je uložio u

društvo, pa i da izgubi sve.

Za obveze odgovara član društva (dioničar) koji zlorabi okolnost da po zakonu ne

odgovara za obveze društva. Riječ je o dioničarima dioničkog društva, članovima društva s

ograničenom odgovornošću, a od društava osoba o komanditorima komanditnog društva.

Odgovornost članova društva solidarna je i neograničena. Zasnivanjem njihove

odgovornosti ne prestaje odgovornost društva. Ono odgovara za obvezu zato što je dužnik, a

toj se odgovornosti samo pridružuje i odgovornost članova društva. Za odgovornost člana

društva (dioničara) bitno je da društvo preuzimajući obvezu ne djeluje u ime člana, nego u

svoje ime te da je riječ o odgovornosti člana društva za tuđu, a ne za vlastitu obvezu.

² Zakon o trgovačkim društvima, NN, 137/09

6

2.7. Temeljni kapital

Temeljni kapital jest u novcu izražena vrij9ednost onoga što članovi društva (dioničari)

moraju unijeti u društvo na ime uplate dijelova tog kapitala koji se odnose na sve izdane

dionice.

Jedno od bitnih obilježja dioničkog društva, koje se razlikuje od takvog obilježja drugih

društava kapitala, jest u tome što je temeljni kapital podijeljen na dionice. Određen je u statutu

društva, upisan u sudskom registru i vodi se u poslovnim knjigama društva kao upisani

kapital.

Temeljni kapital društva mora se izraziti u kunama. Izrazi li dioničko društvo temeljni

kapital u kunama i navede da on odgovara nekom iznosu u stranoj valuti, ili je pak u statutu

propisano da je temeljni kapital određen tečajem neke valute, takvu odredbu treba smatrati

kao da ne postoji jer nema nikakav utjecaj na određenje temeljnog kapitala.

7

2.8. Dionice

To što mu je temeljni kapital dioničkog društva podijeljen na dionice (čl. 159, st. 1.

Zakona o trgovačkim društvima) najvažnije je obilježje po kojem se dioničko društvo

razlikuje od društava s ograničenom odgovornošću.

Dionica je vrijednosni papir koji izdaje dioničko društvo, a glasi na dio temeljnog kapitala

društva i imatelju daje pravo članstva u društvu, tj. prava i obveze koji iz tog članstva

proizlaze. Iz toga slijedi da se na dionicu mora gledati kao na:

1. dio temeljnog kapitala društva

2. skup članskih prava i obveza imatelja dionice

3. vrijednosni papir

8

2.9. Statut kao temeljni ustrojbeni akt dioničkog društva

Jedno od obilježja po kojemu se dioničko društvo razlikuje od drugih društava jest

okolnost da je statut njegov temeljni akt. Temeljni akt gotovo svih ostalih društava je

društveni ugovor. Iznimka su zadruga, koja ima ugovor o osnivanju i pravila te društvo za

uzajamno osiguranje, koje ima ugovor o osnivanju i statut.

Izuzme li se društvo za uzajamno osiguranje, koje je u našem gospodarskom sustavu bez

značenja, dioničko društvo je jedino društvo kapitala koje ima statut, pa se ono i po tome

razlikuje od društva s ograničenom odgovornošću koje ima samo društveni ugovor. Usvajanje

statuta jedna je od radnji bez kojih se dioničko društvo ne može osnovati. Mora ga imati i

preddruštvo dioničkog društva, a registarski će sud odbiti upis društva u sudski registar ako se

prijavi za upis ne priloži i statut društva.

9

2.10. Tijela dioničkog društva

Tijela dioničkog društva su: skupština, upravni odbor i nadzorni odbor.

Skupština

Skupština je najvažnije tijelo. Tri su vrste skupštine:

1. osnivačka – pri utemeljenju

2. redovna ili glavna – održava se jednom godišnje

3. posebna ili izvanredna – održava se uvijek ako zato postoje opravdani razlozi ili je to u

interesu dioničara

Skupština donosi temeljne odluke glasanjem dioničara. Ukoliko statutom društva ili

Zakonom o trgovačkim društvima nije drugačije propisano, za donošenje odluka dovoljno je

51% glasova nazočnih dioničara. Skupštinu može sazvati uprava, nadzorni odbor ili dioničar.

Na skupštini mogu sudjelovati svi dioničari koji su upisani u knjigu dionica ili njihovi

opunomoćenici. Obavezno je nazočan javni bilježnik koji vodi zapisnik i evidentira broj

glasova kojima se potvrđuje svaka odluka. Zapisnik se dostavlja trgovačkom sudu.

Skupština donosi sljedeće odluke:

1. izbor i razrješavanje članova nadzornog odbora,

2. usvajanje godišnjeg financijskog izvješća i raspodjela dobiti (ili pokriće gubitka),

3. imenovanje revizora društva,

4. odluke o izmjenama statuta,

5. odluke o povećanju ili smanjenju temeljnog kapitala,

6. odluke o sjedištu i djelatnosti društva,

7. odluke o broju dionica koje će se izdati i njihove nominalne vrijednosti te

8. odluka o prestanku rada.

Upravni odbor

Prema Zakonu o trgovačkim društvima upravu društva čini jedna ili više fizičkih osoba

(direktora) čiji je broj ograničen statutom. Ako ih je više mora biti neparan broj i bar jedan

10

član mora biti u radnom odnosu. Članom uprave može biti imenovana svaka fizička osoba

koja je poslovno sposobna i nije kazneno kažnjavana.

Uprava je izvršni odbor zadužen za provođenje odluka glavne skupštine. Osnovni zadatak

uprave je kontrola nad provođenjem zadanih mjera politike i strategije društva. Zadužena je i

za pripremanje odluka i drugih akata čije je donošenje u nadležnosti skupštine.

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor ima ulogu kontrolnog karaktera, njegov zadatak je da nadzire posovanje

uprave. Broj članova ovisi o vrsti poduzeća, visini temeljnog kapitala i veličini tvrtke. Članom

nadzornog odbora može biti svaka fizička psolovno sposobna osoba, hrvatski ili strani

državljanin. Poželjno je da su stručnjaci u pojedinim podrućjima iako stručna sprema nije

propisana zakonom.

Zakon o trgovačkim društvima člankom 255 propisuje da članom nadzornog odbora ne

može biti: član uprave društva, ne može biti član u više od 10 dioničkih društava, član uprave

društva koje je ovisno u odnosu na d.d., ne mogu biti državni dužnosnici (članovi vlade,

odnosno ministarstava).

Članovi nadzornog odbora imaju obvezu sudjelovati na skupštini, a predsjednik

nadzornog odbora mora podnijeti izvješće o obavljenom nadzoru društva. Statutom se regulira

njihovo pravo na novčanu nagradu.

Zadatak članova nadzornog odbora može se podijeliti u 3 skupine:

1. odnos sa dioničarima (interna stvar društva),

2. odnos sa financijskim ustanovama (eksterna stvar društva),

3. odnos s medijima (dio šireg odnosa s javnošću).

11

3. ZAKLJUČAK

Dioničko društvo je legalni oblik poduzeća čija je vlasnička glavnica podijeljena na

jednake apoene - dionice. Pretpostavlja ograničenu odgovornost vlasnika dionica. Dioničko

društvo kao sastavni dio unutarnjeg ustrojstva ima: upravu, nadzorni odbor i skupštinu.

Dioničko društvo je trgovačko društvo i pravna osoba kod kojeg je kapital društva

podijeljen na jednake dijelove zvan dionice. Dioničko društvo je međunarodno vrlo značajan,

a u pojedinim državama prevladavajući, oblik organizacije gospodarskih subjekata. U

Republici Hrvatskoj minimalni temeljni kapital iznosi 200 000 kuna

Jedno od najznačajnijih svojstava ovog načina organiziranja gospodarskog subjekta je da

je temeljni kapital društva podijeljen na vrijednosno jednake dijelove, tako da su sve dionice

iste vrijednosti, a da dioničari garantiraju za poslovanje društva samo do iznosa vrijednosti

vlastitih dionica. To znači da suvlasnik dioničkog društva u slučaju stečaja gubi samo novac

koji je uložio u društvo, dok bi se obrtniku zaplijenila i osoba imovina kako bi se namirile

obveze obrta u stečaju.

U pravilo, dionice mogu mijenjati vlasnika, bilo darivanjem ili najčešće prodajom. One

mogu biti i predmet trgovanja, ali to ne spada u osnovna i obvezujuća obilježja. U većini

država je samo manji dio dioničkih društava prisutan na burzi sa svojim dionicama. Društvo

može izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez tog iznosa, ali u oba slučaja je najmanja

svota dionice 10,00 Kn. Dionica je ulog odnosno dio temeljnog kapitala s kojim dioničar

sudjeluje u društvu. Odluku o izdavanju dionica donosi glavna skupština ili osnivači društva u

skladu sa statutom koji je temeljni akt društva.

U Republici Hrvatskoj je u sudskim registrima, prema podacima iz ožujka 2008. upisano

1686 dioničkih društva od ukupno upisanih 134.658 subjekata upisa. Zakonodavac je u

posebnim zakonima odredio da se određena društva kao banke, osiguravajuća društva i slično,

u pravnom prometu mogu pojaviti samo u obliku dioničkih društava, dok su se kod ostalih

upisanih društava, članovi društva u statutima opredijelili za ovaj oblik trgovačkog društva.

12

4. LITERATURA

1. Gorenc, V., Frančić D.: Osnove trgovačkog prava, Školska knjiga, Zagreb, 2009.

2. Barbić, J. : Pravo društava, Knjiga druga, DRUŠTVA KAPITALA, Organizator, 2010.

3. Zakon o trgovačkim društvima, Narodne novine, 137/09.

13