ZAVRNI IZ TK

1. User Datagram Protocol (UDP)?

U osnovi: aplikacijsko interfejze prema IP. IP-u ne dodaje:-pouzdanost- upravljanje protokom (flow control)- oporavak od pogreaka- Slui kao multiplekser/demultiplekser pri odailjanju i primanju datagrama- Koristi portove za usmjeravanje datagrama prema aplikacijama.

Moe se, ali se i ne mora izraunavati (kod TCP-a se obavezno izraunava) Ako se ne izraunava, checksum polje se ispuni samim nulama. pri izraunavanju checksume uzima se:- pseudo-IP zaglavlje- UDP zaglavlje- UDP podaci.Sandardne aplikacije koje koriste UDP-Trivial File Transfer Protocol (TFTP)- Domain Name System (DNS) name server- Remote Procedure Call (RPC), koriten u Network File System 8NFS)- Simple Network Management Protocol (SNMP)- Lightweight Directory Access Protocol (LDAP)

2.Predstaviti slikovito primjer inkapsulacije primjenom TCP protokola (npr Enthernet okvira)?

3.) Definiraj podruje podijele Ip adresa po klasama ?Sta su to podmree?Moe se primjetiti da je podjela na razrede zasnovana na samo prvih nekoliko bita (najznaajnijih) prvog okteta adrese. Tako razred A poinje bitom 0, razred B bitovima 10, i razred C bitovima 110. Postoje i posebni razredi D za multicast koja poinje bitovima 1110, te rezervirani razred E koji poinje bitovima 1111.

4.) Skiciraj primjer hijerahijskog strukturnog kabliranja i definirja ga ?EIA ( Electronics Industries Association) i TIA (Telecommunications Industries Association) 1995 objavljuju zajedniki standard EIA/TIA 568A (meunarodni standard ISO/IEC IS-11801) kojim se definiraju principi strukturnog kabliranja koji osim raunarnog i telefonskog prometa integriraju i razne sisteme za prijenos, nadzor i upravljanje, ime je praktino definiran u svijetu sve popularniji koncept inteligentnih zgrada.

5.Definiraj osnovna svojstva kabela u strukturnom kabliranju?Mree u sistemu strukturnog kabliranja izvode se koritenjem standardiziranih komponenti, kabela, prespojnih naprava i konektora. Karakteristike kabela: Nove se instalacije grade iskljuivo koritenjem kabela sa upletenim paricama. Osvovna svojstva kabela su:- uzduni kapacitet,- karakteristina impedancija i- faktor brzine.Uzduni kapacitet je kapacitet izmeu vodia u vodu, u ovom sluaju izmeu vodia parice. Karakteristina impedancija voda odreuje omjer struje i napona signala na vodu. Faktor brzine pokazuje omjer brzine prostiranja elektromagnetskog vala kroz kabel prema brzini svjetlosti c. Razlike kabela u kvaliteti odreuju se mjerenjem sljedeih kljunih parametara na raznim radnim frekvencijama:- priguenja signala,- pojedinano i zbirno presluavanja na bliem kraju (NEXT),- odnos priguenja i presluavanja (ACR),- pojedinano i zbirno relativno presluavanje na daljem kraju (ELFEXT),- razlike kanjenja i strukturnih povratnih gubitaka. TIA/EIA-568A standard specificira raspon vrijednosti za svaki od tih parametara u koje odreena komponenta mora zadovoljiti da bi bila CAT5Priguenje (Attenuation) je mjera kojom razliite komponente spektra signala slabe za vrijeme prolaska kroz kabel.

Pojedinano presluavanje na bliem kraju (PP NEXT Pair to Pair Presluavanje parica NEXT, Near End Cross Talk) je prijenos energije predajnika na vlastiti prijemnik, ime se ometa normalni prijem signala korespondenta. Zbirno presluavanje na bliem kraju (PS NEXT, Power Sum Near End Cross Talk) nuno je specificirati kada se koristi prijenos signala po vie parica odjednom. Odnos priguenja i presluavanja (ACR, Attenuation to Cross Talk Ratio) zapravo je apsolutni parametar kvalitete jer odreuje minimalni omjer korisnog i ometajueg signala na strani prijemnika. Pojedinano relativno presluavanje na daljem kraju (PP ELFEXT, Pair to Pair Equal Level Far End Cross Talk) je prijenos energije udaljenog predajnika na promatrani prijemnik, sveden na nivo signala na strani prijemnika. Znaajan je kod koritenja vie parica odjednom. Zbirno relativno presluavanje na daljem kraju (PS ELFEXT, Power Sum Equal Level Far End Cross Talk) je prijenos energije svih udaljenih predajnika na promatrani prijemnik. Znaajan je kod koritenja vie parica odjednom.

Razlika kanjenja (DS, Delay Skew) je razlika u kanjenju po raznim paricama istog kabela. , to znai da se signla dijeli u etiri dijela, alje preko etiri parice, i ponovno sastavlja na daljem kraju. Zbog toga je bitno je da svi signali stignu na prijemnik istovremeno, pa razlika kanjenja na 100 m ne smije biti vea od 50 ns (oko 10% ukupnog kanjenja), inae signal nee biti ispravno sastavljen. T1 T2.Strukturni povratni gubici (SRL, Structural Return Loss) mjere se s ciljem odreivanja stvarne impedancije voda, naruene utjecajem prespojnih naprava, konektora i prespojnih kabela. Kabeli su po EIA/TIA568 svrstani u kategorije (CAT, Category), od kojih svaka zadovoljava zahtjeve odreene gornje granine frekvencije. Pri tome postoji razlika izmeu brzine prijenosa i gornje granine frekvencije signala. Odnos izmeu brzine prijenosa i gornje granine frekvencije signala ovisi o algoritmu kodiranja koji se koristi. CAT-1 (ISO Class A) ili TTP (Telephone Twisted Pair) koristi se za telefonske mree. CAT-2 (ISO Class B) koristi se za telefonske mree i prijenos podataka do 1 Mb/s. CAT-3 ( ISO Class C) koristi se za telefonske mree i prijenos podataka do 16 Mb/s. Primjenjuje se za Ethernet 10BaseT mree i 16Mb/s Token Ring mree. CAT-4 (ISO Class C extended) koristi se za telefonske mree i prijenos podataka do 20 Mb/s. Primjenjuje se za Ethernet 10BaseT mree i 16Mb/s Token Ring mree. CAT-5 (ISO Class D) koristi se za frekvencije do 100 MHz. Primejleekntrjoutejheni ke se za Ethernet 10BaseT, 100Base-TX, 1000BaseT mree i ATM prikljuke brzina do 155 Mb/s. CAT-5e (ISO Class D extended) proirenja specifikacije CAT-5 parametrima potrebnim za prijenos podataka po vie parica odjednom (PPELFEXT, PSELFEXT, razlika kanjenja). Koristi se za frekvencije do 100MHz. Primjenjuje se za Ethernet 100BaseTX, 1000BaseT mree i ATM prikljuke brzina do 622 Mb/s. CAT-6 (ISO Class E) koristi se za frekvencije do 250 MHz. Primjenjuje se za Ethernet 100BaseTX 1000BaseT mree i ATM prikljuke brzina do 100BaseTX, 622 Mb/s, 1,2 Gb/s i 2,4 Gb/s. CAT-7 (ISO Class F) koristi se za frekvencije do 600 MHz. Samo STP kablovi zadovoljavaju ovu specifikaciju. Primjenjuje se za Ethernet 100BaseTX, 1000BaseT i ATM prikljuke brzina do 622 Mb/s, 1,2 Gb/s i 2,4 Gb/s.

6.)Karakteristike optikih kabela?Optika nit se sastoji od:- optike jezgre (core),- optikog plata (cladding) i- optiki nepropusnog plata.Jednomodni (SM, Single Mode) optiki kabel ima vrlo tanku jezgru. Stoga se svjetlo lomi na samo jedan nain. Ovakav kabel moe prenijeti podatke brzinom od vie Gb/s na udaljenost od 5-25 kilometara pa i vie. Za izvor signala koriste se laseri koji proizvode snani uski snop (1300 nm). Optika nit, pripadajua oprema i procedure spajanja su vrlo skupi.

Kod viemodnih (MM, Multi Mode) optikih niti jezgra je deblja. Svjetlo se lomi na vie naina. Viemodnom niti mogue je prenijeti podatke brzinom od oko 500 Mb/s na udaljenost od 1-2 kilometara i vie. Za izvor signala koriste se LED diode. Optika nit, pripadajua oprema i procedure spajanja su relativno jeftini.

Viemodna stepenasta svjetlovodna nitViemodne optike niti primjenjuju se prvenstveno za izgrad nju lokalnih mrea (LAN).Svojstva optike niti definiraju se guenjem i irinom frekvencijskog pojasa na dvije standardne valne duljine, 850 i 1300 nm, koje odgovaraju dvama podrujima na kojima je guenje staklenog vlakna minimalno. Optiki kabeli ne prenose strujne udare. Stoga je primjena optikih kabela optimalna kod izgradnje osnovne mree kruga. Za vertikalnu mreu (osnovnu mreu zgrade) primjena optikih kabela moe biti opravdana p ako su udaljenosti izmeu razdjelnika zgrade i sprata vee od dosega UTP kabela (vee od 100 m za 100 Mb/s). Horizontalna mrea se najee moe izvesti kablovima duljine manje od 100 (90+10) m. Ugradnja optikih kabela u horizontalnoj mrei nije opravdana.

7.) Karakteristike prespojnih naprava?Mogue su tri varijante povezivanja aktivne opreme u razdjelniku,- koritenjem vlastite prespojne naprave,- bez prespojne naprave i- direktnim spajanjem kabela. Kod koritenja vlastite prespojne naprave vorita, vorite i horizontalni kabel su povezani na prespojnu napravu. Veza prikljuka vorita s kabelom ostvaruje se prespojnim kabelom izmeu prespojne naprave vorita i prespojne naprave kabela.

Kod povezivanja bez prespojne naprave vorita, samo je kabel povezan na prespojnu napravu. Prespajanje se obavlja prespojnim kabelom od prespojne naprave kabela direktno na konektor vorita.

Direktno spajanje kabela na vorite je nain povezivanja kojim se moe dokinuti jo jedna toka priguenja i refleksije. Kod ovog povezivanja, kabel se zakljuuje odgovarajuim konektorom i direkno povezuje na vorite.

Direktno spajanje kabela na vorite Prespojne naprave imaju ulogu kabelskih zavretaka. Vodii kabela povezuju se na prespojnu napravu koritenjem izolacijom razmaknutih kontakata (IDC, Insulation Displacement Connector).

Kontakti prespojnih naprava Standardima EIA/TIA568 i ISO 11801 specificirani su parametri prespojnih naprava prema kategorijama.

8. Mjerenje na instalacijama

Standardima EIA/TIA 568A i ISO 11801 specificirana su mjerenja nakomponentama i na gotovim instalacijama. Mjerenja na komponentama j j p obavljaju se s ciljem odreivanja kategorije kojoj pripada ta komponenta. Nakon obavljenih mjerenja (atestiranja), proizvoa dobiva pravo oznaavanja i prodaje svog proizvoda pod 0ostignutom kategorijom. Mjerenja na instalacijama obavljaju se s ciljem provjere da li je instalacija izvedena na nain koji je ini sukladnom s deklariranom kategorijom. Mjerenja na instalacijama obuhvaaju kontrolu rasporeda vodia identifikaciju kabela te mjerenja elektrinih karakteristika vodia, kabela, karakteristika.Mjerenja kod odravanja obavljaju se u tijeku ivotnog vijeka mree. Mjerenja kod odravanja ukljuuju i lociranje voda u kanalu, te odreivanje mjesta kvara (prekida). Mjerenja na UTP vodovima Mjerenja na UTP vodovima obavljaju se kod primopredaje instalacije i za vrijeme eksploatacije, a obuhvaaju kontrolu rasporeda, identifikaciju kabela, otkrivanje poloaja voda, otkrivanje duljine i mjesta kvara, te mjerenja elektrinih karakteristika.Kontrola rasporeda vodia je osnovno mjerenje koje otkriva pogreke nastale u toku povezivanja kabelskih zavretaka na prespojne naprave ili prikljune umetke. Kontrola rasporeda obavlja se posebnim ureajem za ispitivanje rasporeda (Wiremap Tester).Karakteristine pogreke su:Otvoreni krug je situacija kod koje nema provodnog puta od kontaktakonektora prespojne naprave do kontakta konektora prikljunog umetka.Kratki spoj je situacija kod koje postoji vodljivost izmeu bilo koja dva vodia u kabelu. Nastaje zbog oteenja izolacije na kabelskom zavretku, ili zbog proboja u samom kabelu. Mjerenja na UTP vodovima Ukriene parice je situacija kod koje je neka parica umjesto na jedan par sprata konektora spojena na drugi par sprata. Obrnuta parica je situacija kada su vodii jedne parice meusobno zamijenjeni na jednom kraju, ime se naruava polaritet veze. Okrenuta parica je situacija kada su vodii neke parice meusobno Ispravno oienje Ukriene parice Obrnute parice zamijenjeni na oba kraja. Razdvojene parice je situacija kod koje je jedan vodi neke parice povezan na kontakte konektora neke druge parice. Ovim su drastino poremeene Razdvojene parice elektrine karakteristike, prvenstveno presluavanje.Identifikacija kabela je osnovno mjerenje kojim se provjerava oznaka na oba kraja kabela. Obavlja se koritenjem ureaja za ispitivanje rasporeda, koji moe raspolagati s vie identifikacijskih modula (obino do 8). Otkrivanje poloaja voda je pomono mjerenje kojim se otkriva kuda vod prolazi kroz zgradu. p g Na vod s prikljui generator elektrinog signala frekvencije oko 2 kHz, te se posebnim prijemnikom prati staza kojom prolazi kabel. Mjerenje duljine voda je osnovno mjerenje kojim se provjerava duljina voda, kako bi se osigurala sukladnost sa primijenjenim standardom, npr. 90 m za horizontalnu mreu. Obavlja se vremenskim reflektometrom (TDR, Time Domain Reflektometer). Otkrivanje kvara obavlja se vremenskim reflektometrom. Mjerenjem vremena do refleksije odreuje se udaljenost do svakog diskontinuiteta, pa je mogue otkriti mjesto kvara (npr. prekida ili kratkog spoja uzdu voda). Mjerenja na UTP vodovima Rezultati mjerenje refleksija signala kod oteenog kabela - mjereno TDR instrumentom FLUKE 2000 Na udaljenosti ~28m mjerni signal se reflektirao i promijenio fazu za 180 stepeni, to prema zakonu ponaanja signala u prijenosnoj liniji znai da je naiao na mjesto manje otpornosti. Prema intenzitetu signala moemo zakljuiti da se radi o kratkom spoju. U drugoj parici je dolo do refleksije na udaljenosti ~52m bez promjene faze to znai da je dolo do prekida . Mjerenja na UTP vodovima Mjerenje elektrinih karakteristika obavlja se na fiksnom dijelu instalacije i na itavom kanalu. Fiksni dio instalacije (basic link) protee se kod horizontalne mree od prespojne naprave razdjelnika sprata do prikljune kutije. Kod vertikalne mree fiksni dio se protee od prespojne naprave razdjelnika zgrade do prespojne naprave razdjelnika sprata. Mjerenja na UTP vodovima Cjeloviti kanal (channel) protee se od vornog aktivnog ureaja do korisnikovog raunara, ili od jednog do drugog vornog aktivnog ureaja. Sastoji se od fiksnog dijela i prespojnih kabela, ukljuujui i gubitke na kontaktima konektora. Ovo mjerenje je jedino interesantno za korisnika, kojega u krajnjem sluaju interesira funkcionalnost povezanih ureaja na mreu, a ne karakteristike nepovezanih vodova u zidu. Moderni ureaji za kontrolu oienja rade na principu vremenskogreflektometra (TDR) i digitalne obrade signala. Mjerenjem kanjenja, amplitude i oblika reflektiranog signala mogue je vrlo brzo (10-20 s) obaviti sva specificirana mjerenja na itavom spektru frekvencija. Istim ureajem kontrolira se raspored vodia identificiraju kabeli te mjeri Priguenje ispravne instalacije vodia, kabeli, njihova duljina ili mjesto kvara. Primjer mjerenja ureajem za kontrolu oienja FLUKE 2000 na UTP kabelu duljine 96m, CAT 5 Za tano lociranje podruja najveih presluavanja koristi se TDX (Time Domain Crosstalk) analiza iji graf daje iznos presluavanja od svih parica na itavoj duljini kabela. Mjerenja na optikim kabelima Test kontinuiteta koristi se za identifikaciju optike niti i otkrivanje prekida. Obavlja se prikljuenjem bljeskalice na optiku nit. Lociranje prekida obavlja se koritenjem vrlo snanog svjetlosnog izvora, tako da je vidljiva osvijetljenost ovojnice kabela na mjestu prekida niti. Otkrivanje poloaja voda mogue je koritenjem tonskog generatora fiziki prikljuenog na poetak kabela. Vibracije u kabelu izazivaju svjetlosne gubitke, koje je posebnim prijemnikom mogue pratiti uzdu kabela. Mjerenje guenja obavlja se izvorom svjetla i mjeraem snage svjetla Preciznije je od rezultata dobivenih optikim reflektometrom. Mjerenje duljine i mjesta kvara obavlja se optikim vremenskim reflektometrom (OTDR, Optical Time Domain Reflektometer). Moe se koristiti i za mjerenje guenja, ali daje manje precizne rezultate od mjeraa snage.

9.Xdsl?Koristi se postojea telefonska mrea Poboljanje trenutnih usluga (T1/E1, privatne i univerzitetske mree, IP, ATM, Frame Relay, Video servisi) Nove usluge Sposobnost podrke viestrukih tipova usluga na jednoj platformi Fleksibilnost i adaptivnost Pouzdanost Ekonominost

Tehnologije digitalne pretplatnike linije (engl. digital subscriber line, skr. DSL) su tehnologije pristupa jezgrenoj (engl. core) mrei pomou fiksnih linija (prema podacima organizacije ITU u svijetu je krajem 2003. bila instalirana 1,1 milijarda fiksnih pristupnih linija). Generiki naziv xDSL se esto koristi kako bi se njime oznaile sve DSL-tehnologije ili bilo koja od njih. xDSL duguje svoj uspjeh najvie brzom pristupu Internetu kao i razvoju irokopojasnih komunikacija. DSL-tehnologije, koje nude znatno vee prijenosne brzine nego BRI (neke nude brzine vee i od PRI-a), postale su tehnologija broj jedan za realizaciju irokopojasnog pristupa. Poeci xDSL-a seu u osamdesete godine prolog stoljeaMeutim, u devedesetima je zapoeo ubrzani masovni razvoj i primjena xDSL-a irom svijeta. Digitalna pretplatnika linija velike prijenosne brzine (skr. od engl. High Bit-rate DSL, HDSL) je bila prva DSL-tehnologija koja je doivjela uspjeh na tritu, Asimetrina digitalna pretplatnika linija (engl. Asymmetric DSL, skr. ADSL) je doivio najvei rast na tritu, dok Digitalna pretplatnika linija vrlo velike prijenosne brzine (skr. od engl. Very high data rate DSL, VDSL) i dalje nudi najvee prijenosne brzine od svih DSL-a. Neke DSL-tehnologije podravaju istovremeni prijenos DSL-podataka (engl. DSL data) i POTS-a jednom upredenom paricom (npr. ADSL), tj. koncept koji se naziva DSL over POTS. Nadalje, neke DSL-tehnologije podravaju i istovremeni prijenos BRIkanala i DSL-podataka zajednikom lokalnom petljom, npr. ADSL over ISDN.Osnovnu podjelu DSL-tehnologija mogue je nainiti u dvije odvojene skupine: asimetrine DSL-tehnologije i simetrine DSL-tehnologije. Simetrinost se u ovom kontekstu odnosi na prijenosne brzine u dolaznom i odlaznom smjeru prijenosa signala. Ako su joj te dvije brzine meusobno jednake tada dotina jednake, DSL-tehnologija pripada skupini simetrinih DSL-tehnologija. U suprotnom se radi o asimetrinoj DSL-tehnologiji.

HDSL High bit rate DSL HDSL je zamiljen kao alternativa T1/E1 servisu. Potrebne su dvije bakarne parice. Omoguen je domet preko 3 km za prenik ica od 0.5mm bez upotrebe regeneratora koji su neophodni za prenos po T1/E1 linijama Prevashodno se koristi kod iznajmljenih linija i u drugim sluajevima gde je bitan simetrian prenos relativno velikog protoka. Ne podrava istovremeni prenos govora, pa nije pogodan za rezidencijalnu primjenu HDSL je standardizovan ITU G.991.1 preporukom. Podran je prenos podataka, videa i zvuka kao ATM prenos i frame relay. SDSL i SHDSL SDSL (Symetric DSL) obezbjeuje brzi prijenos podataka preko jedne parice sa protokom do 2Mb/s, to je pogodno za T1/E1 usluge. Tipino se koristi kao Ethernet interfejs ka krajnjem korisniku. SHDSL (Single Pair High Speed DSL) je poboljana verzija SDSL-a sa poveanim dometom i smanjenim nivoom presluavanja. Podran je prenos po dvije parice to poveava domet. SHDSL je standardizovan ITU G.991.2 preporukom. ADSL (Asymertic DSL) Prvenstveno namijenjen za pristup irokopojasnim uslugama od kue Znatno vei protok definisan za smjer ka krajnjem korisniku (do 8Mb/s) nego obrnuto (do 640kb/s) Ovakav nain podjele protoka je optimalan za najvei broj usluga za koje je korisnik koji pristupa od kue zainteresovan.ADSL- Uvoenje ADSL-a zahtjeva najmanja dodatna ulaganja. Predvidjena je i opcija po kojoj se kroz istu lokalnu petlju prenosi i ISDN i ADSL signal. ADSL standardizovan ITU G.992.1 preporukom ADSL Lite- Pojednostavljena varijanta ADSL-a. Razvijen je kao "plag and play" sistem to podrazumjeva jednostavnu instalaciju na strani korisnika jer nije potreban razdjelnik. Protok u smjeru ka korisniku je do 1.5Mb/s a u suprotnom smjeru do 500kb/s. Pogodan je za brz pristup Internetu!ADSL Lite je standardizovan ITU G.992.2 preporukom. ADSL modemi dostupni na tritu najee mogu da se konfiguriu za prijenos ADSL ili ADSL Lite signala, odnosno podravaju oba standarda. Poboljane verzije ADSL i ADSL Lite su standardizovane ITU G.992.3 992.4 i 992.5 preporukama VDSL (Very high date rate DSL) U zavisnosti od rastojanja izmeu korisnika i optike mrene jedinice, VDSL moe podrati protoke od 14.5Mb/s, za korisnike linije duine do 1.5km, do 58 Mb/s za korisnike linije duine do 300m . Ovi protoci predstavljaju ukupni protok koji se simetrino ili asimetrino moe podijeliti na uplink ili downlink. VDSL modemi obavezno se postavljaju znatno blie krajnjim korisnicima tj. u optikim mrenim jedinicama. Prijelaz sa ADSL na VDSL tehnologiju zahtjeva mnogo vie ulaganja nego prijelaz sa analognog modema na ADSL, jer je neophodno polaganje optikih kablova i instalacija dodatne opreme. VDSL je standardizovan ITU G.993.1 preporukom Korisniki pristup mrei xDSL- HDSL (High bit rate DSL) (2.3Mb/s-2.3Mb/s, 3km). -SDSL (Symetric DSL) (2Mb/s-2Mb/s, 1.4km). -SHDSL (Single Pair High Speed DSL) (128kb/s do 2.3Mb/s 128kb/s do 2.3Mb/s, 1.8 6.5km).- ADSL (Asymetric DSL) (640kb/s do 8Mb/s, 4.2km).- VDSL (Very High Data Rate DSL) (do 26Mb/s do 52Mb/s,do1,5 km )

Tehnologije koje konkuriraju xDSL-u na telekomunikacijskom tritu xDSL ima jaku i brojnu konkurenciju na telekomunikacijskom tritu. Jedan od konkurenata mu je HFC (skr. od engl. Hybrid Fiber- Coaxial), tehnologija raspodijeljenog pristupa mediju koja je dobro prilagoena analognom i digitalnom razailjanju signala, ali jo nije iroko prihvaena irom svijeta kao tehnologija adekvatna za istovremeni prijenos POTS-kanala, interaktivnog videa i brzih podataka. Nadalje, tehnologija FTTH (skr. od engl. Fiber to the Home) jo uvijek predstavlja vrlo skupu alternativu xDSL-u. Alternativa FTTH-u, koja predstavlja kombinaciju optikih niti i upredenih parica do krajnjeg korisnika, naziva se skraeno FTTN (od engl. Fiber to the Neighborhood). Tim su pojmom obuhvaene tehnologije FTTC (skr. od engl. Fiber to the Curb), koja se temelji na konceptu kratke zavrne ekstenzije od glavnog kabela do korisnikog podruja (engl. customer premises), i FTTB (skr. od engl. Fiber to the Building), koja je namijenjena posluivanju visokih zgrada. Najveu prijetnju xDSL-u danas predstavljaju beine (engl. wireless) tehnologije. Pored njihove fleksibilnosti u primjeni koja je vea nego kod xDSL-a, beine tehnologije predstavljaju najjeftinije rjeenje za izgradnju lokalne petlje, posebno u podrujima gdje nije postavljena infrastruktura parinih ili koaksijalnih kabela. Istovremeno mnoga postojea beina rjeenja jo uvijek nisu dovoljno sazrela; mnoge beine tehnologije nisu u potpunosti standardizirane, niti su prihvaene na globalnom nivou. Konano, od svih raspoloivih pristupnih tehnologija upravo su beine poveznice izloene najveim smetnjama u prijenosu. Korisnicima koji su ve otprije povezani s lokalnom centralom pomou upredene parice xDSL jo uvijek predstavlja najuinkovitije rjeenje irokopojasnog pristupa. Daljnji razvoj xDSL-a ima dobru perspektivu i opravdan je ekonomskim razlozima.

9.Objasniti x dsl referenetni model i skicirati?

DSL-modem ima dvije openite verzije: asimetrina primopredajna jedinica (engl. Asymmetric Transceiver Unit-Remote, skr. ATU-R) ili simetrina primopredajna jedinica (engl. Symmetric Transceiver Unit- Remote, skr. STU-R). Mnogi proizvoai komunikacijske opreme implementiraju komutacijske (engl. switching) ili usmjerivake (engl. routing) module u svoje DSL-modeme.U takvom scenariju korisnikog podruja (engl. customer premises) PC ili IAD je povezan s DSL-modemom pomou Ethernet-poveznice 10/100BASE-T. Za nazive smjerova prijenosa DSL-om koristi se sljedea konvencija: smjer od lokalne centrale prema korisnikom podruju naziva se dolazni smjer (engl. downstream ili downlink), dok se suprotni smjer prijenosa naziva odlazni smjer (engl. upstream ili uplink). Ako se upredenom paricom istovremeno s DSL-podacima prenosi i POTS-promet, ATU-R je obino povezan s paricom pomou POTSrazdjelnika (engl. POTS splitter) koji u dolaznom smjeru odvaja POTS-promet od DSL-prometa. U takvom mrenom scenariju tehniar pruatelja usluge mora doi na korisniku lokaciju kako bi izveo pravilno oienje. POTS-razdjelnik je ujedno integriran u mreno interfejze (engl. Network interface device., skr. NID). Openito, NID je taka koja oznaava granicu izmeu lokalne petlje i korisnikog podruja. Ponekad se na korisnikom podruju umjesto razdjelnika koriste mikrofilteri (engl. microfilters). Prednost mikrofiltera je u tome to ga krajnji korisnik moe samostalno instalirati. Na drugom kraju DSL-poveznice, tj. u lokalnoj centrali, lokalna je petlja oiena na glavni razdjelnik (engl. main distribution frame, skr. MDF), koji povezuje krajnje DSL-korisnike direktno s pristupnim DSLmultipleksorom (engl. digital subscriber line access multiplexer, skr. DSLAM), odnosno, s modemskim DSL-karticama ugraenim u DSLAM. Svaka se takva modemska DSL-kartica naziva ATU-C ili STU-C (slovo C u skraenici potie od amerikog naziva za lokalnu centralu, tj. central office), ovisno o tome da li je prijenos nekom DSL-poveznicom nesimetrian ili simetrian. Modemske DSL-kratice imaju varijabilan broj prikljuaka. Svaki je krajnji korisnik direktno povezan s nekim od tih prikljuaka, pri emu svaki prikljuak obavlja funkcije fizikog sloja (engl. Physical layer, skr. PHY), tj. prvog, odnosno najnieg sloja koritene protokolne arhitekture. Najnovija generacija DSLAM-ova ima ugraenu funkcionalnost mrenog sloja utemeljenu na protokolu IP (engl. Internet Protocol). Uslijed navedenog takvi se DSLAM-ovi nazivaju i IP/DSL-komutatori (engl. IP/DSL switches). IP/DSL-komutatore je mogue programirati tako da podravaju i diferencirano posluivanje (engl. differential queuing) utemeljeno na dogovoru o nivou pruanja usluge (engl. service level agreement, skr. SLA). U IP/DSL-komutatore ugraena je i funkcionalnost multipleksiranja na fizikom sloju. DSLAM multipleksira DSL-promet koji potie od mnogobrojnih krajnjih DSL-korisnika na brzu jezgrenu ATM-mreu (ATM je skraenica od engl.Asynchronous Transfer Mode, u prijevodu: asinhroni naina transfera) posredstvom tzv. Univerzalnog pristupnog koncentratora (engl. universal access concentrator, skr. UAC) smjetenog u lokalnoj centrali. Pored samog DSL-prometa UAC moe takoer koncentrirati i ostale vrste prometa. UAC odabire pruatelja mrene usluge (engl. network service provider, skr. NSP) kojemu je potrebno proslijediti podatke krajnjih korisnika, te zatim usmjerava ili komutira podatke prema brzoj glavnoj poveznici (engl. trunk) prema odabranom NSP-u. Kad se POTS-prometni tokovi (engl. Traffic flows) prenose zajedno s podatkovnim prometnim tokovima istim lokalnim petljama (DSL over POTS), POTS-promet i podatkovni promet se u lokalnoj centrali frekvencijski razdvajaju pomou viestrukog POTS-razdjelnika (engl. POTS splitter chassis, PSC). U PSC-u se POTS-promet odvaja prema PSTN-u, a podatkovni promet prema prikljucima modemskih DSL-kartica smjetenih u DSLAM-u. DSLAM POTS-razdjelnici su pasivni ureaji to znai da i u sluaju prestanka napajanja DSLAM-a elektrinom energijom ili nekog drugog kvara na DSLAM-u POTS-promet ostaje sauvan.10.Adsl ?Strune studije su pokazale da je signale u smjeru od lokalne centrale prema udaljenim korisnikim lokacijama mogue prenositi na vee udaljenosti nego to je to sluaj u prijenosu u suprotnom smjeru. Razlog tome je tetan utjecaj presluavanja koji je jae izraen na strani lokalne centrale nego na lokaciji krajnjeg korisnika. Tu pojavu uzrokuje injenica da se, promatrajui odlazni smjer prijenosa, sve vie upredenih parica nalazi u zajednikom kabelu kako se pribliavamo lokalnoj centrali, pri emu svaka parica u kabelu generira presluavanje na ostalim sistemima u zajednikom kabelu. Obratno, promatrajui dolazni smjer prijenosa, lokalne petlje se granaju iz jednog zajednikog kabela, to znai da kabeli koji su blii krajnjim korisnicima sadre manje parica, te su samim time presluavanja u njima manja. U DSL-sistemima koji koriste FDM postoji drugi nain za iskoritavanje prednosti koji proizlazi iz karakteristika kabelske infrastrukture koritene za POTS: nii frekvencijski pojasevi se koriste za prijenos prema lokalnoj centrali. Budui da su nie frekvencije manje priguene nego vie frekvencije, takav nain rada sistema osigurava da je signal na ulazu prijemnika u lokalnoj centrali dovoljno jak u odnosu na umnu okolinu na tom dijelu pristupne mree. Na mjestu gdje kabel ulazi u lokalnu centralu situacija glede presluavanja je najloija. Od svih DSL-tehnologija ADSL je doivio najveu popularnost kod onih rezidencijalnih i SOHO-korisnika koji su s lokalnom centralom povezani pomou jedne upredene parice. ADSL je tehnologija koja podrava trajnu prospojenost (engl. always on ili always connected) krajnjih korisnika, te sukladno tome, uspostava poziva nije potrebna. ADSL omoguava istovremeni prijenos POTS-kanala istom paricom kojom se prenose i ADSL-podaci. ADSL moe prenositi i N-ISDN-kanale umjesto POTS-a, ali pri tome je N ISDN POTS ukupna raspodjela kanala drugaija. ATU-C (skr. od engl. ADSL Transmission Unit - Central Office): transmisijski ADSL-ureaj u lokalnoj centrali - modem u lokalnoj centrali (tj. na mrenom kraju lokalne petlje) koji moe biti integriran u pristupni vor (engl. Access node), a moe se nalaziti i izvan centrale; ATU-R (skr. od engl. ADSL Transmission Unit - Remote): transmisijski ADSLureaj na lokaciji krajnjeg korisnika - modem na korisnikom podruju koji obavlja funkcije komunikacijske opreme korisnikog podruja (engl. Customer Premises Equipment, skr.CPE), ili opreme krajnjeg korisnika. Danas je veina korisnikih ADSL-modema opremljena Ethernet-interfejzima 10/100BASE-T ili ATM-interfejzima prijenosne brzine 25,6 Mbit/s.

Pristupni vor (engl. access node): to je mrena taka u kojoj se koncentriraju irokopojasni i uskopojasni podaci. Pristupni vor moe biti smjeten u lokalnoj centrali ili na nekoj lokaciji blioj krajnjim korisnicima (dakle, izdvojen iz centrale); B: pomoni podatkovni ulaz (npr. mjesto spoja sa satelitskom antenom) u servisni modul kao to je npr. integrirani kuniprimopredajnik (izvorni naziv: set top box); POTS-C: interfejze izmeu PSTN-a i POTS-razdjelnika na mrenom kraju lokalne petlje; POTS-R: interfejze izmeu telefona i POTS-razdjelnika na lokaciji krajnjeg korisnika; PDN skr. od engl. Premises Distribution Network): distribucijska mrea na lokaciji krajnjeg korisnika - to je sistem za povezivanje ATU-R-a sa servisnim modulima. PDN moe biti izveden kao mrea od toke do toke (engl. point-to-point) ili kao mrea od toke prema veem broju toaka (engl. point-to-multipoint) s topologijom zvijezde ili sabirnice. PDN moe biti izveden s pasivnim oienjem ili kao aktivna mrea; SM (skr. od engl. Service Module): servisni modul - obavlja funkcije prilagodbe krajnjeg korisnikog ureaja (engl. terminal equipment). Primjeri SM-a su: integrirani kuni primopredajnici, PC-interfejza ili usmjerivai (engl. routers) lokalne mree; T.E. (skr. od engl. Terminal Equipment): krajnji korisniki ureaj ili krajnja korisnika oprema, ureaj/oprema koji predstavlja krajnju toku komunikacije; Razdjelnik (engl. splitter): pasivni ili aktivni filtar koji razdvaja vii frekvencijski pojas (namijenjen ADSL-u) od nieg frekvencijskog pojasa (namijenjen POTS-u), podjednako na mrenom kraju lokalne petlje i na lokaciji krajnjeg korisnika; T: interfejze izmeu PDN-a i servisnih modula. T-SM: interfejze izmeu ATU-R-a i PDN-a. U sluaju kad je PDN izveden kao pasivno oienje od toke do toke tada moe biti isto kao i interfejze T (pri tome je samo jedan krajnji ureaj povezan s ADSL-modemom). ATU-R moe imati vie od jednog interfejza T-SM (npr. interfejza E1/T1, ATM i/ili Ethernet). U-C: interfejze izmeu lokalne petlje i POTS-razdjelnika na mrenom kraju lokalne petlje; U-C2: interfejze izmeu POTS-razdjelnika u lokalnoj centrali i ATU-C-a; U-R: interfejze izmeu lokalne petlje i POTS-razdjelnika na lokaciji krajnjeg korisnika. Neophodno je razdijeliti ovo interfejze od interfejza U-C na drugom kraju petlje zbog asimetrinih prijenosnih brzina; U-R2: interfejze izmeu POTS-razdjelnika i ATU-R-a; VA: logiko interfejze izmeu ATU-C-a i pristupnog vora; VC: interfejze izmeu pristupnog vora i mree. Moe obuhvaati viestruke poveznice, a moe se odnositi i na samo jednu prijenosnu poveznicu kojom se svi DSL-podaci prenose na relaciji pristupna mrea-jezgrena mrea. Prijenosna brzina i domet: prijenosne brzine ADSL-a podudaraju se s brzinama sjevernoamerikih i europskih PDH-sistema (PDH je skr. od engl. Plesyochronous Digital Hyerarchy). Performanse dviju konfiguracija ADSL-a, od kojih jedna omoguava prijenos u dolaznom smjeru brzinom 1,5 ili 2 Mbit/s te brzinom od 16 kbit/s u odlaznom smjeru, a druga prua dolaznu brzinu od 6,1 Mbit/s i odlaznu brzinu od 64 kbit/s, prikazane su tablicom (Tablica)

11.) Modulacijske tehnikeCAP ili diskretna vietonska modulacija (engl. Discrete Multitone, skr. DMT). Starije inaice ADSL-a koriste modulaciju CAP. Sofisticiranija tehnologija, nazvana DMT, je opisana pomou najmanje 4 standarda koji su ve u primjeni ili u razvojnoj fazi. Najrasprostranjenija inaica DMT-a je svjetski prihvaen standard G.dmt definiran preporukom ITU-T G.992.1. G.dmt definira povezanost lokalne centrale s podrujem krajnjeg korisnika s aspekta ADSL-primopredajnika.Standard prua opcije za istovremeni prijenos POTS-a ili ISDN-a istom upredenom paricom kojom se prenose i ADSL-podaci. Upravo zahvaljujui sloenom modulacijskom postupku DMT, G.dmt, poznat i pod nazivom ADSL pune brzine (engl. full-rate ADSL), moe podrati dolazne brzine i do 8,1 Mbit/s. DMT se temelji na raspodjeli bita po potkanalima (engl. subchannels), pri emu svaki potkanal koristi vlastiti podnosilac (engl. subcarrier), a podaci u svakom potkanalu prenose se linijom koristei kvadraturnu amplitudnu modulaciju (engl. Quadrature Amplitude Modulation, skr. QAM). Razdvajanje kanala: dolazni i odlazni kanal ADSL-a ne preklapaju se s POTS-kanalima (primjena FDM-a), to omoguava istovremeni prijenos POTS-a i ADSL-podataka zajednikom paricom. POTS ADSL Dolazni i odlazni kanal se jedan od drugog odvajaju FDM-om ili tehnikom ponitavanja odjeka. U G.dmt-u koji koristi FDM jedan se frekvencijski pojas koristi za dolazni smjer, a drugi za odlazni smjer i ta se dva pojasa meusobno ne preklapaju (Slika1). Nasuprot tome, u G.dmt-u koji koristi tehniku EC dolazni i odlazni kanali se meusobno preklapaju (Slika2).

12.) ADSL potkanali ADSL-potkanali: DMT dijeli frekvencijsko podruje do 1,104 MHz u 256 potkanala, svaki irine 4,3125 kHz (Slika). Svaki potkanal je neovisan o ostalima, ima svoj vlastiti podnosilac (engl. subcarrier), te vlastiti slijed simbola koje prenosi. Linijska brzina po svakom potkanalu je konstantna i iznosi 4000 QAM simbola po sekundi. DMT omoguava pridjeljivanje bita potkanalima na takav nain da propusnost (engl. throughput) svakog potkanala bude maksimalna mogua (broj bita po simbolu u svakom potkanalu moe varirati izmeu 0 i 8). Ako bilo kojim od potkanala nije mogue prenositi podatke, mogue ga je iskljuiti iz prijenosa, a ostatak raspoloivog frekvencijskog pojasa optimalno se koristi. Potkanali se koriste u oba smjera prijenosa, s time da se vei broj potkanala koristi u dolaznom smjeru. Teoretski, ATU-C moe slati 256 kanala u dolaznom smjeru, dok ATU-R moe slati 32 potkanala u odlaznom smjeru, to vodi do teoretski ostvarivih prijenosnih brzina od 8,192 Mbit/s u dolaznom, odnosno 1,024 Mbit/s u odlaznom smjeru prijenosa. Meutim, glavnina ADSL-sistema podrava zatitni frekvencijski pojas kako bi izbjegli interferenciju ADSL-podataka s POTS-om.ADSL POTS Interferencija je sprijeena tako da ADSL ne koristi prvih pet potkanala za prijenos vlastitih podataka. Kanalska struktura ADSL-a koji koristi ponitavanje odjeka Realni ADSL-sistemi takoer ne koriste 256. potkanal (Tablica). Stoga su prijenosne brzine ograniene na 8 Mbit/s u dolaznom i 864 kbit/s u odlaznom smjeru. Stvarna donja granica za podatkovni promet u odlaznom smjeru ovisi o vrsti POTS/N-ISDN filtra. Time je ujedno odreeno i preklapanje odlaznog i dolaznog kanala.

Prije samog poetka prijenosa korisnikih podataka, ATU-R i ATU-C meusobno razmjenjuju ekvilizacijske sljedove kako bi tano mogli proraunati broj potkanala koje e koristiti u dotinoj komunikacijskoj sjednici (engl. session). Potkanal broj 64 (gornje granine frekvencije 276 kHz) se koristi za prijenos pilot-frekvencije, te u svrhu sinkronizacije izmeu ATU-R-a i ATU-C-a.Ureaji alju spomenute sljedove po svih potkanala, mjere odziva sistema, pri emu u proraun uzimaju i priguenje signala i ostala otkrivena obiljeja linije. Proraunom odreuju konani broj potkanala i broja simbola po potkanalu koje e koristiti.

13.)Skiciraj hijerarhijsku strukturu dvonivoske i tronivoske Enternet mree?

Dvonivoska arhitektura- Koristi se kod manjih mrea- Jednostavnija za odravanje- Sastoji se od manjih pristupnih vorita i relativno velikog centralnog vorita-Razliiti naini za realizaciju redundanse Jedan centralni switch i dupli linkovi

- Samo jedan centralni switch koji treba da ima redundantnu arhitekturu- Centralni switch mora da ima veliki broj interfejsa (poveava se cijena)- Mogua agregacija linkova- Najee nema prostorne redundanse linkova- Lako dodavanje novih vorita

-Manji zahtjevi za portovima na centralnom switch-u. -Redundantni linkovi se ne koriste u svakodnevnom radu. -Sloenija konfiguracija protokola- Potencijalna zaguenja kada se aktivira redundantni link- Dodavanje novog vorita potencijalni problem (zbog redundanse) Udvojeni centralni switch Umjesto jednog velikog postoje dva manja centralna switch-a I dalje relativno veliki broj linkova zavrava na centralnom switch-u Jednostavno dodavanje novog vorita.

Udvojeni centralni switch sa trouglom Smanjen broj potrebnih portova na centralnom switch-u Redundantni linkovi se ne koriste u svakodnevnom radu Sloenija konfiguracija protokola Potencijalna zaguenja kada se aktivira redundantni link Dodavanje novog vorite potencijalni problem (zbog redundanse)

b)Tronivoska struktura

Najee se koristi kod velikih mrea Tri nivoa: Okosnica Distributivni nivo Pristupni nivo . Velika koncentracija saobraaja to je nepovoljno ako je veliki stepen istovremenosti korienja mree.Ako je izmeu pristupnog nivoa i distributivnog nivo protok 1Gb/s onda za neke mree je potrebno izmeu distributivnog nivoa i okosnice obezbjediti Nx1Gb/s ili 10Gb/s Sloenija konfiguracija protokola za spreavanje petlji

Poveanje broja switch-eva na pristupnom nivou Na svim prethodnim slikama smo imali po jedan switch u pristupnom nivou ta se deava kada svaka lokacija pristupnog nivoa ima vie switch-eva? Da li se svaki vezuje direktno na vii nivo? Unutar samog vora pristupnog nivoa se formira mrea u malom. Razliita rjeenja imaju razliit uticaj na performanse u radu i na raspoloivost. Stackable switch-evi jedno od rjeenja Stackable switch-evi Poseban nain povezivanja switcheva; direktno povezivanje internih magistrala U mrei i u NMS-u se vide kao jedan veliki ureaj.I dalje ostaje problem koncentracije saobraaja

Koncentracija saobraaja- Svaki switch praktino vri koncentraciju saobraaja- Zbog statistikog multipleksiranja korisnici najee nisu toga svjesni-Ako je stepen istovremenosti u radu korisnika veliki tada i ovaj efekat dolazi do izraaja- to je vei broj portova i koncentracija saobraaja je vea.

14.Definisanje fizike topologije mree?Izbor kablova-Veza CD-BD (1Gb/s) Ako su rastojanja manja od 550m tada se koristi MM (50/125m) optiki kabl jeftiniji su terminalni ureaji.Ako su rastojanja vea od 550m tada se koristi SM (G.652) optiki kabl Veza CD BD (10Gb/s) Koristi se MM (do 300m) ili SM (preko 300m) optiki kabl Broj vlakana zavisi od broja veza koje je potrebno uspostaviti 20% rezervnih vlakana? Izbor kabela Veza BD FD Najee se koristi MM optiki kabl . Otporan na elektromagnetne smetnje.Ima malo slabljenje, tj. dovoljno veliki domet.Ima dovoljan protok za okosnicu mree u zgradi .Moe se koristiti i SM optiki kabl ako su rastojanja vea od dozvoljenih za izabranu tehnologiju Veza FD TO .Po pravilu se koriste xTP kablovi kategorije 5E ili vie.Jednostavniji za rad od optiki kablova.Jeftiniji od optikih kablova.Omoguavaju daljinsko napajanje strujom . (PoE Power over Ethernet) do 15,4 W .Novi draft standard IEEE 802.3at - 24 W.Izbor kategorije i tipa izolacije od EM smetnji.zavisi od zahtjeva korisnika Izbor fizikih trasa kablova. Izbor trasa kablova se rjeava u okviru strukturnog kabliranja Izabrani tip interfejsa utie na maksimalno dozvoljene duine kablova a posredno i na raspored komunikacionih vorita u objektu . Fizika i logika topologija ne moraju uvek da se poklapaju

Izbor aktivne opreme Izbor interfejsa zavisi od traenih protoka i rastojanja :-10GBase-S, 10GBase-L, 10GBase-E,-10GBase-LX4, 10GBase-T S Short Wavelength (850nm) L Long Wavelength (1310nm) E Extra Long Wavelength (1550nm) LX4 WDM (od 1269nm do 1355,9nm) T Twisted Pair cable