ZAVR[EN IZVE[TAJ - Skopje...fakultet-Skopje (TMF) a za potrebite na Grad Skopje spored Programata,...
Transcript of ZAVR[EN IZVE[TAJ - Skopje...fakultet-Skopje (TMF) a za potrebite na Grad Skopje spored Programata,...
1
ZAVR[EN IZVE[TAJ
ZA HIDROLO[KO-TRASERSKI ISTRA@UVAWA NA PODZEMNITE VODI VO POLO[KATA KOTLINA SO
POSEBEN OSVRT VRZ @EDENSKIOT MASIV I IZVOROT "RA[^E"
Podgotven od
Prof. d-r in`. TODOR ANOVSKI i
EFTIM MICEVSKI, dipl..in`.hidrogeolog
Skopje, Dekemvri - 2011 god.
2
ZAVR[EN IZVE[TAJ ZA HIDROLO[KO-TRASERSKI ISTRA@UVAWA NA PODZEMNITE VODI VO POLO[KATA KOTLINA SO
POSEBEN OSVRT VRZ @EDENSKIOT MASIV I IZVOROT "RA[^E
Dr. Aleksandar Dimitrov, red.prof
D E K A N
Skopje, Dekemvri - 2011 god.
3
Vo realizacijata na istra`uvawata, predmet na ovoj Izve{taj,
aktivno u~estvo zedoa slednite sorabotnici:
Prof.d-r Todor Anovski, glaven istra`uva~ , TMF-Skopje
Dipl.in`.hidro-geol. Eftim Micevski, GEOHIDROPROEKT -Skopje
D-r in`.geol. Gavril Mirakovski, IZIIS-Skopje
M-r in`. Elena Anovska-Jov~eva, doktorant, TMF- Skopje
Prof. d-r Qubomir Arsov, TMF-Skopje
Prof. d-r Aleksandar Dimitrov, TMF-Skopje
Doc. d-r Irena Mickova, TMF-Skopje
Doc. d-r Dejan Dimitrovski, TMF-Skopje
M-r in`. Martin Arsov, doktorant,TMF-Skopje
M-r in`. Stefan Kuvenxiev, doktorant,TMF-Skopje
Prof. d-r Viktor Popov, konsultant*
-----------------------------
* Wessex Institute of Technology, Southmpton, UK
4
S O D R @ I N A
1. REZIME 5 2. VOVED 7 3. GEOLOGIJA NA @EDENSKIOT MASIV I GRANI^NITE MORFOSTRUKTURNI EDINICI 9
4. HIDROGEOLO[KI KARAKTERISTIKI NA POLO[KATA KOTLINA 21 5. REALIZIRANI AKTIVNOSTI, DOBIENI REZULTATI I DISKUSIJA 23
5.1. HIDROGEOLO[KI AKTIVNOSTI
5.1.1. Rekognoscirawe na terenot (evidencija na postojni, reaktivirawe na stari i locirawe na novi piezometri, instalirawe na visinski do`domer na Pl. @eden) 5.1.1.1. Selekcija na postojni vodni objekti
5.1.1.2. Adaptacija/obnova na stari piezometri 5.1.1.3. Dup~ewe i vgraduvawe na piezometriski konstrukcii i Probno crpewe 5.1.1.4. Instalacija na visinski do`domer
5.1.2. Izgotvuvawe na hidrogeolo{ka karta vo razmer 1:25 000
5.1.3. Korelacija na povr{inski i lokalni podzemni vodi
5.2. KLASIFIKACIJA NA VODITE SPORED NIVNIOT HEMIZAM
5.3. TRASIRAWE NA PODZEMNITE VODI
5.3.1. Trasirawe so pomo{ na Prirodni izotopi
5.3.2. Trasirawe so pomo{ na ve{ta~ki traseri.
5.4. BILANS NA PODZEMNITE VODI VO POLO[KA KOTLINA I NIVNA ZA[TITA
6. ZAKQU^OK I PREPORAKI 147
7. RELEVANTNA LITERATURA 151
5
HIDROLO[KO -TRASERSKI ISTRA@UVAWA NA PODZEMNITE VODI VO POLO[KATA KOTLINA SO POSEBEN OSVRT VRZ @EDENSKIOT
MASIV I IZVOROT RA[^E
1. REZIME
"Hidrolo{ko-traserski istra`uvawa na podzemnite vodi vo polo{kata kotlina so poseben osvrt vrz @edenskiot Masiv i izvorot Ra{~e", vidi Sl.1.1., e Proekt koj e izraboten od strana na Tehnolo{ko-metalur{kiot fakultet-Skopje a za potrebite na Gradot Skopje (finansier na istra`uvawata).
Vo ovoj Zavr{en Izve{taj po gorespomenatiot Proekt, prika`ani se realiziranite istra`uvawa vo periodot Januari, 2010-Noemvri, 2011 godina.
Vrz osnova na prou~uvawe na geolo{kata i hidrogeolo{ka dokumentacija i rekognoscirawe na terenot od Polo{kata Kotlina/depresija i sosedniot `edenski masiv, realizirani se slednite istra`uvawa/aktivnosti:
Hidrogeolo{ki, vklu~uvajki i bu{a~ki raboti. Vgradeni se 5 piezometri vo Polo{kata Depresija so vkupna dol`ina od 400m. Obnoveni/rehabilitirani se 4 stari piezometri so vkupna dol`ina od 95 m.
Ivr{ena e instalacija na eden visinski do`domer/totalizator na Pl. @eden.
Izvr{ena e analiza na hidrolo{kite observacii (protoci na Rekite i nivoata na okolnite podzemni vodi ).
Izvr{ena e Klasifikacija na vodite od interest spored nivniot hemizam
Realizirani se traserski ispituvawa:
o So primena na prirodni izotopi kako prirodni izotopski traseri preku opre- deluvawe na nivnata distribucija vo vodite od interest (vrne`i, povr{i- nski i podzemni vodi) od lokalniot hidrolo{ki ciklus.
o So primena na ve{ta~ki traseri (Na-fluorescein i NaCl ).
Vrz osnova na izvedenite istra`uvawa, dobienite rezultati i soznanija, uka`ano e na:
6
Zonite na hranewe na povr{inskite i podzemnite vodi kako i nivnata me|usebna korelacija.
Starosta na podzemnite vodi (vreme na zadr`uvawe na atmosferskite vrne`i/ precipitati vo podzemjeto, zna~aen parametar za opredeluvawe na ranlivosta na vodniot resurs).
Filtracioni karakteristiki na podzemniot akvifer vo ispituvanata Polo{ka
Depresija.
Mehanizmot na hranewe i bezbednosta na Izvorot Ra{~e, sega{niot glaven vodosnabditelen objekt na Gradot Skopje.
Sl.1.1. Pogled na Polo{kata Kotlina, @edenskiot Masiv i Izvorot Ra{~e
7
2. VOVED
Proektot: "Hidrolo{ko-traserski istra`uvawa na podzemnite vodi vo
polo{kata kotlina so poseben osvrt vrz @edenskiot Masiv i izvorot Ra{~e", e izraboten od strana na sorabotnici od Tehnolo{ko-metalur{kiot fakultet-Skopje (TMF) a za potrebite na Grad Skopje spored Programata, sostaven del na Dogovorot, zaveden pod Br. 08-2712 od 30.12.2009 god.,od strana na fakultetot i Broj 08-5082/1 od 30.12.2009 god.,zaveden od strana na Grad Skopje, kako finansier na istra`uvawata, soglasno Odlukata za izbor na najpovolna ponuda br. 08-2715/6 po sprovedena Otvorena postapka za dodeluvawe na dogovor za javna nabavka br.na oglas 105/2009 na Grad Skopje.
Izvorot "Ra{~e" kako osnoven resurs za vodosnabduvawe na Gradot Skopje so prigradskite naselbi koj izvira so protok 2.7-7.7 m3/s (prose~no 5.15 m3/s), koj se hrani od puknatinsko-karstniot izdan formiran vo masivot na @eden, kako denes, taka i vo mnatoto, projavuval golem interest kaj nau~nata javnost. Potvrda za ova se brojnite istra`uvawa povrzani vo prv red so negovoto poteklo a potoa i negovite rezervi.
So ogled na faktot {to dosega{nite istra`uvawa samo delumno go definiraat vodohraneweto na izdanot vo `edenskiot masiv, kako izdan na izvorot "Ra{~e"( nedovolno se prou~eni i dokumentirani udelite na freatskiot i arteskiot izdan formirani vo dolniot del na polo{kata depresija), potrebata za nivno definirawe se nametnuva{e sama po sebe. Kako poseben problem isto taka se nametna "nedostatokot na dokumetirani soznanija za u~estvo i na tokot na r.Vardar (preku sovremeniot aluvialen nanos) vo vodohraneweto na `edenskiot izdan i izvorot "Ra{~e". @edenskiot izdan modelski e zagrozen od zagaduvawe od izvorite na zagaduvawe vo polo{kata kotlina. Za{tita od zagaduvawe na
`edenskiot izdan so ”rizik=0”, e neophoden uslov za neposrednata okolina na izvorot i za povr{inata na terenot nad izdanot vo `edenskiot masiv.
So instalacijata na eden totalizator za evidencija na vkupnite vrne`i koi pa|aat nad Pl. @eden (Otsastvoto na visinska do`domerna stanica nad Pl. @eden, bila pri~ina za nedovolna sigurnost na podatocite so koi se operiralo vo vodnite bilansi na Izvorot Ra{~e). i ovoj problem se nadmina. Za observacioniot period: Juli, 2010-Juni, 2011, izmerena e vkupna koli~ina na vrne`i nad @eden vo iznos od 1630 l/m2 .
Hidrogeolo{kiot sklop, vodohraneweto i potencijalot na zagaduvawe na `edenskiot izdan (izvorot "Ra{~e") se obraboteni pokraj drugoto i so koristewe na podatoci od fundamentalnite geolo{ki istra`uvawa na RM i od istra`uvawa izvedeni od Keki}, A. (1970-1986)1. Nekoi neophodni soznanija za ponatamo{nite
1 Kekic A., Геологија и хидрогеологија на полошката котлина и потеклото на водата од изворот Рашче,1986
8
istra`uvawa na vodohraneweto na `edenskiot izdan i izvorot "Ra{~e", so mo`ni vlijanija na Skopskata Kotlina, na potegot od R. Lepenec do Izvorot Ra{~e, do koi nie dojdovme niz realizacijata na predmetniot Proekt, prezentirani se vo ovoj Zvr{en izve{taj.
Realiziranite terenski istra`uvawa/rekognoscirawa na terenot (Polo{kata depresija vklu~uvajki go i @edenskiot masiv), kako i raspolo`ivata geolo{ka i hidrogeolo{ka dokumentacija, vo mnogu pomognaa pri izgotvuvaweto na :
- "Modelski trasi na podzemnite vodeni tokovi".
- Locirawe i izvedba na novi istra`ni dupnatini vo vkupna dol`ina od 400 m
- Izbor na observacioni objekti/to~ki od koi se zemani vodeni primeroci za izotopski analizi
- Hidrolo{ki observacii (sledewe na oscilaciite na protocite na rekite i nivoata na okolnite podzemni vodi).
- Trasirawe na podzemnite vodi so upotreba na prirodni i ve{ta~ki traseri), i dr.
- Definirawe na fizi~kiot model na hraneweto na @edenskiot akvifer koj od svoja strana gi snabduva Izvorite na Ra{~e so mnogu kvalitetna voda za piewe.
Vo tekot na ovoj izve{taen period, isto taka be{e:
Iniciran i prifaten od strana na MAAE (Me|unarodna Agencija za Atomska Energija) me|unaroden nau~no-istra`uva~ki proekt, verifikacija na
primenlivosta na izotopsko traserskata T- 3He (Tritium - Helium-3) metoda vo
hidrolo{kite istra`uvawa, vo koj pokraj rabotnata grupa/tim od TMF u~estvuvaat u{te i nekolku istaknatai nau~no-istra`uva~ki institucii od SAD, Velika Britanija, Germanija i dr, vkupno 10.
Zemeno e aktivno u~estvo na Me|unarodniot Simpozium od oblasta na primenata na izotopite vo hidrologijata, morskite eko-sistemi i klimatskite promeni, koj se odr`a vo denovite od 27. Mart do 1. April, 2011 god., vo Monako. Be{e toa edna prilika na koja mo`ea da se sporedat nau~nite priodi, metodologiite na nau~nite istra`uvawa a voedno i da se prodiskutiraat dobienite rezultati od veke izvedeni relevantni istra`uvawa. Na na{e zadovolstvo, be{e potvrden na{iot nau~en priod koj e vtemelen vo sevkupnite istra`uvawa, opfateni so Programata,predmet na ovoj zavr{en izve{taj.
9
3. GEOLOGIJA NA @EDENSKIOT MASIV I GRANI^NITE MORFOSTRUKTURNI EDINICI
3.1. SKLOP NA @EDENSKIOT MASIV I IZDAN
3.1.1. Strukturno-tektonski sklop na `edenskiot masiv
@edenskiot masiv e relativno izdignata morfostrukturna edinica me|u
polo{kata i skopskata depresija, so maksimalna nadmorska visina od okolu 1250m.
Od zapad, severozapad i istok e obikolen so tokot na r.Vardar (vo isto~niot del e
vse~ena Dervaenska Klisura). Izvorot "Ra{~e" e formiran vo zavr{niot del na
Dervenskata Klisura, na kota 300 mNV.
Spored OGK-1 na RM `edenskiot masiv e izgrdaen od trijaski karbonatni karpi-
T2,3 (spored Arsovski M., 1997, od staropaleozojska- Pz), so debelina nad 900m, Sl.3.1.
Sedimentacijata zapo~nuva so varovnici so ro`naci, preku niv se talo`eni
dolomiti, a pomladite okolu 2/3 od kompleksot se izgradeni od masivni mermeresti
varovnici.
Sl.3.1. Litostratigrafski stolb na `edenskiot masiv
10
Primarniot sklop na `edenskiot masiv e deformiran so rasednuvawe i
sledovatelno blokovsko delewe i puknatinsko diskuntinuirawe, verojatno
najintenzivno vo neogen.
Masivnite varovnici se dosta ~isti kalcitski varovnici. Vo vrska so toa se
intenzivno karstificirani i izrazeno pogodna hidrogelo{ka sredina za formirawe
na puknatinsko-karsten izdan so golema izda{nost.
Dolomitite na povr{inata se pojavuvaat samo vo najizdignatiot tektonski blok
vo po~etokot na Dervenskata klisura, a vo ju`niot (izdignat) del na masivot
izostanuvaat, Sl.3.2.
Sl.3.2. @edenski masiv - Geolo{ka karta 1:100.000
11
Dolomitite se pocvrsti i pootporni na karstifikacija i na abrazija od varovnicite. Vo vrska so toa se nepogodna sredina za sprovod i akumulirawe na podzemna voda, i blokot vo po~etokot na Dervenskata Klisura ima (dosega nedefinirana) va`nost za hidrogeolo{kiot sklop na polo{kata depresija, morfologijata na Dervenskata Klisira i za poplavite vo Dolen Polog. Ro`nacite se krti silikatni karpi so slaba vodopropuslivost.
Osnovata na karbonatniot kompleks e izgradena od vodonepropuslivi staropaleozojski filiti, peso~nici i zeleni {krilci so proslojci od mermeresti varovnici. Na povr{inata e izdignata vo ju`niot del na masivot (dolinata na r.Fu{) i isto~no od dolomitskiot blok vo po~etokot na Dervenskata klisura.
Spored sklopot, vo `edenskiot masiv mo`e da se formira puknatinsko-karsten izdan vo masivnite varovnici so debelina do 900m.
Od dolomitite, ro`nacite i staropaleozojskite karpi e formirana hidrogeolo{kata osnova na karstificiranite varovnici, va`na za reljefot na bazata na karstifikacija i za sklopot na kolektorskata sredina.
3.1.2. Grani~ni morfostrukturni edinici na `edenskiot masiv
@edenskiot masiv se grani~i so slednite strukturni edinici- Sl.3.3.
Polo{kata depresija - od severozapadnata i zapadnata strana;
Radu{kiot blok - od severoisto~nata i isto~nata strana;
Skopskata depresija - od jugoisto~nata strana;
Suvogorskiot blok - od ju`nata strana.
12
Sl.3.3. @edenski masiv i sosednimorfostrukturni edinici 1:250 000
Polo{kata depresija, so dol`ina od okolu 40 km i so prose~na {irina od okolu
6.5km, zazema povr{ina od okolu 260 km2. Slivnoto podra~je na depresijata e
pro{ireno vo masivite na Bistra, [ar Planina, Suva Gora i @eden. Vardar do
izvorot "Ra{~e" ima slivno podra~je od 1547 km2. Visinskata razlika me|u Jegunovce
i Gostivar e nad 100m (nad 2.5 m/km), a me|u Jegunovce i Vratnica nad 200m (nad 30
m/km). Maksimalnata debelina na sedimentite vo depresijata dosega ne e
dokumentirana, a se procenuva deka iznesuva okolu 400m. Osnovata na sedimentite e
izgradena od paleozojski {krilci i karbonatni karpi.
Vo polo{kata depresija e formiran slo`en izdan od freatski izdan vo
povr{inskite sedimenti, pove}e arteski nivoi vo neogenite sedimenti i puknatinsko-
karstni izdani vo osnovata na sedimentite. Kon ovoj izdan gravitiraat i podzemni
vodi od izdani vo grani~nite planinski masivi.
13
Arteskiot izdan vo Dolen Polog e od posebna va`nost za izvorot "Ra{~e". Za
arteskiot izdan od posebna va`nost e negovoto vodoprihranuvawe od qubotenskiot
masi, Sl. 3.4.
Radu{kiot blok vo grani~niot pojas so `edenskiot masiv e izgraden od
paleozojski {krilci i srednojurski peridotiti. Peridotitite se lokalno
serpentinizirani i navle~eni vrz `edenskiot masiv. Litosredinite na radu{kiot
blok se karakteriziraat so mala puknatinska poroznost i vodopropuslivost. Vo vrska
so toa mo`nostite za prihranuvawe na `edenskiot izdan od radu{kiot blok se
zanemaruvaat.
Dolinata na Dervenskata Klisura na r.Vardar e zapolneta so aluvialen nanos,
so NPV vo korelacija so NPV na karstniot izdan vo masivot na @eden.
Suvogorskiot blok spored litosostav i strukturno-tektonskiot sklop e sli~en
so `edenskiot masiv - izdignat blok izgraden od varovnici, dolomiti i ro`naci od
trijaska (ili staropaleozojska) vozrast, so debelina do 2 000 m.. Vo povr{inskata
gradba po~esto se zastapeni dolomiti. Vo varovnicite ima uslovi za formirawe na
puknatinsko-karstni izdani so zna~ajna izda{nost.
Vo grani~niot pojas na suvogorskiot i `edenskiot blok (dolinata na r.Fu{)
karbonatniot kompleks e erodiran i na povr{inata e otkriena vodonepropuslivata
osnova na masivot od filitomika{isti i zeleni {krilci. So toa e onevozmo`ena
direktna hidrogeolo{ka vrska na karstniot izdan vo `edenskiot masiv so izdani vo
suvogorskiot masiv, odnosno izdanot vo `edenskiot masiv od suvogorskiot masiv
mo`e da dobiva voda samo preku izdanot formiran vo polo{kata depresija.
14
Sl
.3.4
. G
eol
o{
ka k
ar
ta n
a p
o{
ir
ok
at
a o
ko
li
na n
a l
ok
al
it
eto
t R
ao
ti
nc
e
15
Skopskata depresija e hipsometriski poniska od izvorot Ra{~e (pod 300 mNV).
Me|u polo{kata i skopskata kotlina e formirana visinska razlika od nad 80m.
@edenskiot masiv i skopskata depresija se razgrani~eni tektonski.
Stranata na skopskata depresija e izgradena od gornomiocenski slabo do
vodonepropuslivi peso~nici, glinci i laporci, za koi se pretpostavuva funkcija na
hidrogeolo{ka bariera na `edenskiot izdan. So dosega{nite istra`uvawa ne e
dokumentirana dlabinata na vodonepropuslivata paleozojska osnova na miocenskite
sedimenti. Vo kontaktnata zona na `edenskiot masiv so skopskata depresija e
formirana glinena zavesa od crvenica so drobina. I pokraj toa, nizvodno od
tektonskata granica se pojavuva pogolem broj izvori na podzemna voda od izdanot vo
@eden.
3.1.3. Mestopolo`ba na izvorot "Ra{~e"
Izvorot Ra{~e e formoran na preminot na Dervenskata Klisura preku
tektonskata granica me|u `edenskiot masiv i skopskata depresija, Sl. 3.5.
Sl.3.5. Hidrogeolo{ka lociranost na Izvorot Ra{~e
16
3.1.4. Prihranuvawe na `edenskiot izdan
Spored hidrogeolo{kiot sklop, puknatinsko-karstniot izdan vo `edenskiot
masiv bi trebalo da se hrani so voda od slednite 4 resursi, Sl. 3.6.
Od atmosferski talozi;
Od arteskiot izdan vo polo{kata depresija;
Od sovremeniot aluvialen nanos na r. Vardar vo Dolen Polog.
Od tokot na r. Vardar vo Dervenskata Klisura.
Sl. 3.6. Prikaz na vodosnabduvawe na @edenskiot masiv i Izvorot Ra{~e
Od atmosferski talozi
@edenskiot masiv ima povr{ina od okolu 110 km2 so prose~ni godi{ni talozi
(vo periodot 1959-1969) od okolu 750 mm. Spored analizata na slivaweto, poniraweto
i isparuvaweto, atmosferskite talozi bi trebalo da u~estvuvaat so prose~en protok
17
od 1.7 m3/s - so okolu 30% vo prose~niot eksploatacionen protok (5.15 m3/s) na izvorot
"Ra{~e" (Keki}, A. 1971).
Od arteskiot izdan vo polo{kata depresija
Grani~nata zona na sedimentite od polo{kata depresija so varovnicite od
`edenskiot masiv e izgradena od slednite litosredini:
Sovremen aluvialen nanos na r.Vardar vo Dolen Polog, vo koj e formiran
freatski izdan so aktivna vrska so vodata vo Vardar;
Arteski izdan - so pove}e arteski nivoi na dlabina od okolu 40-300m.
Grani~nata povr{ina me|u varovnicite vo `edenskiot masiv i polo{kata
depresija (nad kotata na izvorot "Ra{~e") mo`e da se aproksimira so profil so
(dol`ina 15km i dlabina 80 m) povr{ina od okolu 1.2-1.5 km2 =1.2-1.5 h106 m2). Po
okolu 1/2 od nea kontaktira so freatskiot i so arteskiot izdan vo Dolen Polog.
Vo kontaktnata zona na sedimentite vo polo{kata depresija so varovnicite od
`edenskiot masiv e deponirana "glinena zavesa" od crvenica so drobina od
povr{inska degradacija na varovnicite. Ovaa zona e va`en hidrogeolo{ki izolator
me|u freatskiot i arteskiot izdan vo depresijata so karstniot izdan vo `edenskiot
masiv, i "priroden glinen filter" na vodata {to migrira od slo`eniot izdan vo
polo{kata depresija kon `edenskiot izdan. Spored Keki}, A. (1971) arteskiot i
freatskiot izdan (povremeno i tokot na Vardar vo Dervenskata Klisura) u~estvuvaat
so okolu 70% vo vodohraneweto na izvorot "Ra{~e".
Od tokot na r.Vardar
Vardar go obikoluva `edenskiot masiv od s. @elino i s.Palatica do izvorot
"Ra{~e". So isklu~uvawe na tokot preku dolomitskiot blok i {krilcite vo po~etokot
na Dervenskata klisura (okolu 2 km), migracijata na voda od r.Vardar vo `edenskiot
izdan mo`e da se obrabotuva preku slednite dve delnici na tokot:
Od tokot vo Dolen Polog, so dol`ina okolu 20km;
Od tokot niz Dervenskata Klisura, so dol`ina od okolu 12 km
Vodata od tokot na r.Vardar vo Dolen Polog vo `edenskiot izdan mo`e da
migrira preku sovremeniot aluvion. So simultani merewa e indicirano deka:
Od Kopanica do Jegunovce (okolu 3 km) od r.Vardar se gubat okolu 0.1 do 0.5
m3/s za razlika na vodostojot od okolu 1.5 m. Za cela delnica od okolu 16 km
zagubite mo`at da bidat i pogolemi. No, pri nizok vodostoj na Vardar ne se
registrira povrzanost na izvorot "Ra{~e" so ovoj del od tokot na Vardar;
18
Od Jegunovce do s.Radu{a od tokot na Vardar se gubat okolu 0.21 m3/s;
Od s.Radu{a do izvorot "Ra{~e" od tokot na Vardar e indicirano (na 14
avgust - 1970) gubewe na 2.75 m3/s.
Direkten pritok na voda vo `edenskiot izdan od tokot na r.Vardar vo
Dervenskata Klisura pri izvorska eksploatacija na vodata (bez pompawe) vo osnova e
abnormalna pojava (pri "normalno" odvivawe na karstifikacionite procesi nivoto
na re~noto korito e ednakvao so dlabinata na bazata na karstifikacija, i re~noto
korito funkcionira i kako sobiren kanal na prelivnata voda od karstniot izdan). Ako
bazata na karstifikacija e tektonski spu{tena pod nivoto na re~nata voda i ako
izdanot se prazni so pumpawe, mo`at da se sozdadat uslovi za migracija na re~na
voda na odredena dol`ina od tokot vo izdanot. Vo prilog na takva mo`nost se
slednite istra`ni podatoci:
Indiciranoto gubewe na voda od tokot na Vardar;
Variraweto na NPV vo istra`ni bunari kaj s.Raotince e vo korelacija so
nivoto na vodata na kapta`ata na izvorot "Ra{~e" i pri neizdignato nivo vo
piezometrite kaj s.Radu{a;
Poka~uvaweto na nivoto na r.Vardar vo Dervenskata Klisura brzo se
manifestira na nivoto na vodata na kapta`ata na izvorot "Ra{~e".
Sepak, dosega ne e doka`ano deka so navedenata zagubena voda se hrani
`edenskiot izdan. Pokraj toa postoi mo`nost i za migracija na vodata od aluvionot na
r.Vardar vo klisurata kon skopskata kotlina. Vo prilog na toa e faktot {to dosega ne
e registrirano zamatuvawe na vodata vo izvorot "Ra{~e", ni pri najvisoki vodostoj na
maten tok na r.Vardar, {to e vo prilog na zaklu~ok deka " nema priliv na voda od
r.Vardar vo `edenskiot izdan".
3.1.5. Karakteristiki na `edenskiot karsten izdan
Spored NPV `edenskiot izdan e podelen vo 3 tektonski bloka, Sl. 3.7.
Severen izdignat blok, so nad 50m povisoko NPV od izvorot "Ra{~e";
Blok na izvorot "Ra{~e" - potonat blok so NPV dirigirano od izviraweto na
"Ra{~e" na kota 300mNV;
Ju`en-izdignat blok, so NPV zavisno od NPV vo blokot na izvorot.
19
Sl. 3.7. Horizontalna reonizacija na @edenskiotblok i izdan 1:100.000
3.1.6.. Praznewe na `edenskiot izdan i kapacitet na izvorot "Ra{~e"
@edenskiot izdan, vidi Sl. 3.8, se prazni preku, .
Izvorot "Ra{~e" na kota 300 mNV- glavno praznewe ot so protok 2.7-7.7 m3/s (vo
1971god. so 3.70-6.42 m3/s, 1956-1964 so 3.28-7.58 m3/s);
Izvori kaj s.Radu{a so koti nad 350 mNV - so zanemarliv protok i verojatno
dobivawe na voda od severniot izdignat blok na masivot;
Izvori vo nizvodniot teren od s.Ra{~e kon s.Bojane so koti pod 300 mNV - se
hranat so filtrirana voda niz neogenite sedimenti vo grani~niot pojas so
skopskata kotlina i se so mala i sezonski varijabilna izda{nost.
20
Protokot na izvorot "Ra{~e" e sigurno nad tripati pogolem od potencijalniot
protok za negovo hranewe od `edenskiot masiv. Pogolem e i od potencijalniot zbiren
protok za hranewe na izvorot od ekolo{ki prifatlivite resursi na voda (`edenskiot
masiv i arteskiot izdan vo Dolen Polog). Od toa proizleguva deka:
So zgolemuvawe na eksploatacioniot protok na izvorot se zgolemuva i rizikot
od "povlekuvawe na pritok na zagadena voda vo izdanot od tokot na r.Vardar
niz Dervenskata klisura";
Dodeka ne se prou~at mo`nostite za zgolemuvawe na eksploatacijata,
eksploatacioniot protok na izvorot "Ra{~e" treba da se ograni~i barem na
dosega praktikuvaniot protok od 2.7-7.7 m3/s.
Sl. 3.8. Prikaz na praznewe na @edenskiot izdan
21
Postojnite soznanija za potekloto na vodata vo `edenskiot izdan i izvorot
"Ra{~e" se dobieni so testovi so boewe i radioaktivni traseri. Pozna~ajni
rezultati se dobieni so testirawe so prirodni i ve{ta~ki radioaktivni traseri
realizirano od Anovski, T. (1970-1974), spored koe: okolu 70% od vodata vo izvorot
"Ra{~e" poteknuva od arteskiot izdan vo Dolen Polog i 30% od aluvionot na r.Vardar
vo Dolen Polog i atmosferskite talozi na @eden.
Vo dene{ni uslovi mo`at da se realiziraat zna~itelno pokompleksni testovi i
analizi, i izvedat podoverlivi zaklu~oci. Poradi izrazenoto laminarno te~ewe i
gravitaciona diferencijacija na vodata vo izdanot spored temperatura, testovite so
boewe mo`at da bidat neuspe{ni. Poefektivni se poka`uvaat testovite so primena
na radioaktivni traseri.
4. HIDROGEOLO[KI KARAKTERISTIKI NA POLO[KATA KOTLINA
Polo{kata depresija e izdol`ena morfostruktura vo generalen pravec SI-JZ
so dol`ina od okolu 40 km i so prose~na {irina od okolu 6.5km, i zazema povr{ina od
okolu 260 km2.
Slivnoto podra~je na depresijata e pro{ireno vo masivite na Bistra, [ar
Planina, Suva Gora i @eden. Vardar do izvorot "Ra{~e" ima slivno podra~je od 1547
km2. Visinskata razlika me|u Jegunovce i Gostivar e nad 100m (nad 2.5 m/km), a me|u
Jegunovce i Vratnica nad 200m (nad 30 m/km).
Vo polo{kata depresija, Sl. 4.1., deponirani se slednite sedimenti,
Proluvialen nanos- formira kontaktna zona na sedimentite vo depresijata so
grani~nite planinski masivi, izrazeno vodopropusliv nanos od posebna
va`nost za ponirawe na povr{inska voda kon izdanot vo depresijata;
Aluvialen nanos - formiran od tokovite na r.Vardar so pritokite, sostaven
glavno od ~akal i pesok so debelina do 40m i so golema vodopropuslivost;
Neogeni ezerski sedimenti- sostaveni od pesok, para{ina, ~akal i glina-
dominanten lito~len vo sedimentite na depresijata, so verojatna maksimalna
debelina od okolu 300m.
22
Maksimalnata debelina na sedimentite vo depresijata dosega ne e
dokumentirana, a mo`e da se proceni na okolu 400m. Osnovata na sedimentite vo
polo{kata depresija e izgradena od paleozojski {krilci i karbonatni karpi.
Sl.4.1. Nadol`en hidrogeolo{ki profil na Polo{kata Depresija (Od Gostivar, lociran vo JZ del od Goren Polog do @eden i s. Jegunovce , locirani vo SI del od Dolon Polog)
Vo polo{kata depresija e formiran slo`en izdan od freatski izdan vo
povr{inskite sedimenti, pove}e arteski nivoi vo neogenite sedimenti i puknatinsko-
karstni izdani vo osnovata na sedimentite. Kon ovoj izdan gravitiraat i podzemni
vodi od izdani vo grani~nite planinski masivi.
Odnosot na sedimentacijata vo polo{kata i skopskata depresija (prekinati so
`edenskiot masiv), se prika`ani na Sl. 3.3. Za osnovna razlika se potencira
zna~itelno pomalata debelina na sedimentite vo polo{kata depresija. So
izostanuvaweto na miocenski sedimenti vo polo{kata depresija se dokumentira i
kasneweto na toneweto na polo{kata depresija vo sporedba so skopskata. Zna~ajnata
zastapenost na grubozrn materijal vo sediemntite na polo{kata depresija mo`e da se
interpretira so intenzivni procesi na tonewe na depresijata i erozija na okolniot
teren.
Arteskiot izdan vo Dolen Polog mo`e da bide od golema va`nost za izvorot
"Ra{~e". Od posebna va`nost, za arteskiot izdan se smeta negovoto vodohranewe od
qubotenskiot masiv.
23
5. REALIZIRANI AKTIVNOSTI, DOBIENI REZULTATI I DISKUSIJA
5.1. HIDROGEOLO[KI AKTIVNOSTI
5.1.1. Rekognoscirawe na terenot (evidencija na postojni, reaktivirawe na stari i locirawe na novi piezometri, instalirawe na visinski do`domerna Pl. @eden)
Vrz osnova na realiziranite terenski istra`uvawa/rekognoscirawa na
terenot od interes koj ja pokriva Polo{kata depresija i @edenskiot masiv, (Sl.
5.1.1. i Sl. 5.1.2, registriraat del od nabquduva~kite piezometri so me|unarodni
oznaki od 63PO001, lociran vo s.Fali{e do 63PO027 , lociran vo Nas. Radu{a,
odnosno so internite oznaki od RR-1 do RR-27, veke izraboteni vo ramkite na
tekovnite, relevantni istra`uvawata dovereni na UHMR pri Ministerstvoto za
zemjodelie, {umarstvo i vodostopanstvo na R Makedonija ), kako i raspolo`ivata
geolo{ka i hidrogeolo{ka dokumentacija, be{e izvr{ena selekcija na nekoi od
postojnite i locirawe na 5 /pet/ novi piezometri.
Sl. 5.1.1. i Sl. 5.1.2. Od zaedni~kata poseta (so kolegite od UHMR i od Gradot Skopje-
Sektor za za{tita na `ivotnata sredina) na nekoi piezometri vo Polo{kata Kotlina
(Januari-2010)
24
Realiziranite terenski istra`uvawa/rekognoscirawa na terenot od interes koi gi pokrivaa Polo{kata depresija vklu~uvajki go i @edenskiot masiv, kako i raspolo`ivata geolo{ka i hidrogeolo{ka dokumentacija, vo mnogu pomognaa pri izgotvuvaweto na "Modelski trasi na podzemnite vodeni tokovi", Sl.5.1.3.
Modelski trasi na podzemnoto te~ewe od svoja strana, na izvesen na~in ja naso~ija realizacijata na slednite aktivnosti, predvideni so ovoj Proekt:
- Detalno locirawe i izvedba na novi istra`ni dupnatini vo vkupna dol`ina od 400 m
- Izbor na observacioni objekti/to~ki od koi se zemani vodeni primeroci za izotopski analizi
- Hidrolo{ki observacii (sledewe na oscilaciite na protocite na rekite i nivoata na okolnite podzemni vodi).
- Trasirawe na podzemnite vodi so upotreba na prirodni i ve{ta~ki traseri), dopolnitelni rekognoscirawa za opredeluvawe na mo`ni lokacii za inektirawe i nabquduvawe na ve{ta~kite traseri, posebno vo Dolen Polog, kade {to pravcite na dvi`ewe na podzemnite vodi se naso~eni kon @eden. So ve{ta~kite traseri bea opredeleni horizontalnite filtracioni brzini na podzemnite vodi od ovoj del na Polo{kata Kotlina.
25
Sl
.5.1
.3. M
od
el
ski t
ras
i n
a p
od
zem
no
to
te
~ew
e,
koi
se
pr
ika
`an
i n
a g
eo
lo
{ka
osn
ov
a
1:1
00
00
0 p
re
vze
me
na
od
OG
K-1
na
R.M
ake
doni
ja
26
5.1.1.1. Selekcija na postojni vodni objekti
Od programata na UHMR: за изворот рашче (2009-2010)2,
Vrz osnova na prou~uvawe na geolo{kata i hidrogeolo{ka dokumentacija i
realiziranite rekognoscirawa na terenot od Polo{kata Kotlina, a so cel da se
vostanovat trasite na te~ewe na povr{inskite i podzemni kon @edenskiot Masiv i
Skopskata Kotlina, so poseben osvrt na odnosite na podzemnite vodi vo Dolen Polog i
@edenskiot akvifer, se fokusiravme najprvo na slednite postojni vodni objekti od
Programata na UHMR: за следење на квантитативните и квалитативните карактеристики на
водите што ги хранат жеденската акумулација и изворот Rашче (2009-2010), vidi Tab.5.1.1.,
2 Elaborat za realizirana Programa na UHMR: за следење на квантитативните и квалитативните карактеристики на водите што ги хранат жеденската акумулација и изворот рашче(2009-2010), 2010.
TABELA - 5.1.1. PREGLED NA KORISTENI POSTOJNI VODNI OBJEKTI OD PROGRAMATA
NA UHMR: ЗА СЛЕДЕЊЕ НА КВАНТИТАТИВНИТЕ И КВАЛИТАТИВНИТЕ КАРАКТЕРИСТИКИ НА ВОДИТЕ ШТО ГИ ХРАНАТ ЖЕДЕНСКАТА АКУМУЛАЦИЈА И ИЗВОРОТ РАШЧЕ(2009-2010)
Red. Br.
ME\UNARODEN KOD
KOORDINATI Gaus-Krigerovi koordinati
PRIRODA NA VODATA
ZABELE[KA
1
63PO028
N 420 02’ 27.9’’ E 210 08’ 10.1’’ Z 398 m
N 46 52400 E 75 07600
POVR[INSKA VODA
r. Vardar, s. SIRI^INO
2 63PO014
N 42° 03' 05’’ E 21° 08' 39" Z 397 m
N 46 56374 E 75 11915
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e
dlaboka 19,5 m. i
e vo dvor na ku}a
od Vasko
Filipovski, s..
KOPANCE,
27
3 63PO015
N 42° 04' 00.7" E 21° 08' 23.8" Z 385 m
N 46 57777,32 E 75 11978,42
Z 384,2±0,02m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e
dlaboka 19,5 m. i
e vo dvor na ku}a
od Qup~o
Jovanovski, s..
RAOTINCE-
desen,
4
63PO016
N 42° 04' 00.7" E 21° 08' 23.8" Z 390 m
N 46 58031
E 75 11172
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e
dlaboka 19,5 m. i
e vo niva na
Kirko Mi{evski,
s.. RAOTINCE-
lev breg na R.
Vardar
5 63PO042
N 42 04 20.0 E 21 07 22.3 Elev. 400 m
N 46 58854
E 75 10460
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e
dlaboka 10m. i e
vo dvorot na
op{tinskata
zgrada na s.
JEGUNOVCE
6 63PO018
N 420 04’ 20.3’’ E 210 07’ 22.0’’ Z 390 m
N 46 59851
E 75 10800
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e
dlaboka ssa 35m.
i e na desniot
breg na Rekata
Vardar, nad patot
, kar{i
deponijata na
JUGOHROM
7 63PO044
N 420 04’ 20.3’’ E 210 07’ 22.0’’ Z 390 m
N 46 59857
E 75 10815
DLABOKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e
dlaboka ssa 60m.
i e na desniot
breg na Rekata
Vardar, pod patot
, kar{i
deponijata na
JUGOHROM
8 63PO045
N 420 04’ 20.3’’ E 210 07’ 22.0’ Z 388 m
N 46 59857
E 75 10815
DLABOKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e
dlaboka ssa 100m.
i e na desniot
breg na Rekata
Vardar, nad patot
(, vedna{ do
28
Dopolnitelno vklu~eni vodni objekti
Poradi svojite karakteristiki i mestopolo`ba vo na{ite povremeni
izotopsko/traserski i hidrolo{ko-hemiski observacii, isto taka bea vklu~eni i drugi
vodni objekti koi bile nadvor od dosega{nite istragi ili istragi realizirani vo
ponovo vreme. Nekoi osnovni karakteristiki na ovie vodni objekti dadeni se vo Tab.
5.1.2.
TABELA-5.1. 2. OSNOVNI KARAKTERISTIKI NA DOPOLNITELNO
VKLU^ENITE VODNI OBJEKTI
Red.
Br.
ME\UNAROD
EN KOD
KOORDINATI GAUS-
KRIGEROVI
koordinati
PRIRODA NA
VODATA
ZABELE[KA
1
63PO036
N 420 02’ 33.9’’ E 210 08’ 10.1’’ Z 403 m
N 46 55 414 E 75 11704
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bunar so dlabo~ina
od 18 m vo dvorot na
Sulejman Sulejman, s
KOPANCE, blisku
do selskiot bunar za
vodosnabduvawe
piezometarot
63PO044, kar{i
deponijata na
JUGOHROM
9 63SK054
N 42 02 33.0 E 21 15 06.0 Elev. 300 m
IZVORSKA
VODA
Kapta`a-
IzvorRa{~e- 1,
Lociran
neposredno vo
podno`jeto na Pl.
@eden
10 63SK055
N 42 02 52.8 E 21 15 13.1 Elev. 300 m
IZVORSKA
VODA
Kapta`a-
IzvorRa{~e- 2,
Lociran na plato,
vo podno`jeto na
Pl. @eden i
pretstavuva zbir
na podzemnite
vodi na eden
po~irok potez.
29
2 63PO037
N 420 02’ 30.7’’ E 210 08’ 07.6’’ Z 396 m
N 46 55316
E 75 11647
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 90
m. i e do muslimanskite
grobi{ta vo s..
KOPANCE,
3 63PO038
N 420 02’ 52.8’’ E 210 08’ 13.1’’ Z 397m
N 46 55 998
E 75 11772
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 95
m. i e vo dvorot na
Amneti Mehmet s..
KOPANCE, (kaj
xamijata )
4 63PO039
N 420 03’ 49’’ E 210 08’ 40’’ Z 386 m
N 46 57723
E 75 12066
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka
96m. i e vo dvorot na
pogonot za fla{irawena
vodata -Menada, s.
RAOTINCE.
5 63PO040
N 420 03’ 44.3’’ E 210 08’ 24.7’’ Z 394 m
N 46 57587
E 75 12036
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa
90m. i e na leviot breg
na Rekata Vardar vo
blizina na mostot vo s.
RAOTINCE (javna
maalska ~e{ma)
6 63PO041
N 420 03’ 49.0’’ E 210 08’ 40.0’’ Z 386 m
N 46 57583
E 75 12117
POVR[INSK
A VODA
(R. VARDAR)
Povr{inska voda (R.
Vardar, s. RAOTINCE,
na desniot breg,
neposredno pred mostot
na Rekata)
7 63PO043 N 420 04’ 20,72’’ E 210 07’ 6,617’’ Z 395 m
N 46 57708
E 75 10239 ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa
85 m. i e vo krugot na
Fabrikata JUGOHROM -
ALOIS, JEGUNOVCE
30
5.1.1.2. Adaptacija/obnova na stari piezometri
Analizirajki gi sostojbite na istra`uvanite podra~ja, dopolnitelno, be{e
oceneto deka informaciite koi mo`e da se dobijat preku sledeweto na kvalitetot i
nivoto na podzemnite vodi vo Piezometarot so dlabo~ina od 65 m, lociran vo dvorot i
svoina na Zvonko Zdravkovski, s.. Kopance a na koj mu treba{e obnova/rehabilitacija,
vidi Sl. 5.1.4. kako i 3-te stari piezometri vo s.Dvorce (koristeni za prethodni
istra`uvawa povrzani so vlijanieto na F-kata Jugohrom od Jegunovce vrz vodata od
Izvorot Ra{~e3), vidi Sl. 5.1.5., bi mo`ele da pridonesat kon utvrduvaweto na
korelacijata pome|u @ednskite podzemni vodi i ostanatite povr{inski i podzemni
vodi od neposrednata okolina, istite bea obnoveni i vklu~eni vo istra`uvawata.
Sl. 5.1.4. Piezometarot so dlabo~ina od 65 m, lociran vo dvorot na Zvonko Zdravkovski , s.. Kopance
Sl. 5.1.5. Profil na piezometri vo s.
Dvorce
Karakteristiki na ovie obnoveni/rehabilitirani piezometri, dadeni se
vo Tab.5.1.1.3.,
3 Elaborat za „Vlijanieto na f-kata Jugohrom vrz podzemnite vodi ...., Inst.Jaroslav ^erni, Belgrad, 1989.
31
TABELA- 5.1.3. PREGLED NA OBNOVENI KONTROLNI PIEZOMETRI VO
KOPANCE I DVORCE R.
b.
Me|unarodn
a Oznaka
na
piezometar
ot
Lokacija na
Piezometar
Koordinati
F
( mm)
Dlabo~ini (cm)
Y
X
Z(m)
nad
moreto
Bu{e
no
(cm)
Nivo(cm) 26.05.2011
(absolutna
kota vo
metri nad
moreto)
Dno
(cm)
1
63PO035
s. Kopance, (vo dvorot na Z.Zdravkovski
E 21 08 31,6 ( 7512203,20)
N 42 02 49,9 (46 55 917,91)
399,96±0,03m 140
6500
384,16m na
12.10.2011)
6450
2
63SK046
(stara
oznaka: No.
40/1)
Dvorce, Desno
od R.. Vardar (Vo.
niva)
E 42°06'4.66"
(7 514 949,27)
N 21°07'22.0"
(4 662 026,05)
342,41±0,03
100
1000 460
(338,11 ±0,03)
945
3
63SK047
(stara
oznaka: No.
41/1)
Dvorce, Desno
od R.. Vardar (Vo.
niva)
42°06'08.4
9"
(7 514 938)
21°10'30.7"
(4 662
047,59)
342,55±0,0
3
100
1000
522
(338,7±0,03
)
908
4
63SK048
(star.oznak
a: No. 42/1)
Dvorce,
Levo od R.. Vardar
(Vo. niva)
42°06'10,63" (7 514 913,49)
21°10'30.59"
(4 662 097,24)
342,90±0,0
3
100
1000
390
(339,7±0,03
)
800
32
Tehni~ka obrabotka i testirawe na piezometarot 63PO 035
. Osnovnite tехнички карактеристики на piezometarot 63 PO035, dadeni se vo
slednata Tab.5.1.4.
ТАБЕЛА БР.5.1.4. TЕХНИЧКИ КАРАКТЕРИСТИКИ НА PIEZOMETAROT 63PO 035
Технички параметри на
piezometarot Интервал
(m) Опис
(m, mm)
Пречник на дупчење 0,0-65,0 220 mm
Длабина на бунарот 0,0- 65,0 65,0 m
Пречник на вградена конструкција
0,0- 65,0 140 mm, PVC, 10 Bari
Должина на полни цевки 0.0- 20.0, и60,0- 65,0
25.0 m
Должина на перфорирани цевки
20.0 - 60,0 40.0 m
Должина на таложник 60,0 - .65,0 5 m
Вграден филтерски гранулат
10,0- 65,0 55,0 m
Глинен тампон 0,0 - 10,0 10,0 m
Ниво на подземна вода 14,80 ,0 Слободно НПВ
Литолошки опис на дупнатината 63PO 035
Во текот на дупчењето перманентно е вршеno картирање на извадениот материјал,od
strana na izveduva~ot, ~ij geolo{ki профил е прикажан во Tаб. 5.1.5. i Sl.5.1.6.
ТАБЕЛА 5.1.5. ЛИТОЛОШКO-ХИДРОГЕОЛОШКИ ОПИС НА PIEZOMETAROT
63PO 035 Примерок
Бр. Од
(m)
До
(m)
1 0 20 Површински растресит матереријал:мешавини од
mermerni bre~i,konglomerati i drobina soproslojci na glina
2 20 65 me{avina od crvena glina ,pesok i ~akal i mermerna drobina
33
Sl. 5.1.6.Konstrukcija i geolo{ki profil na piezometarot 63PO035, s. Kopance
34
Пробно тестирање na piezometarot 63PO 035
Testiraweto na piezometarot 63PO035, so НПВ = 15,33 м., извршено е со 3 различни
капацитети и 3 динамички нивоа, во вкупно времетраење од по 24 часа na sekoe dinami~ko nivo ili vkupno vreme traewe od 72 ~asa, vidi Таб. 5.1.6 - 9.
Исто така за дупнатината е работен и тест за повраток на NPV во дупнатината, а добиените резултати се прикажани во табелата 5.1.10. На Sl.5.1 7. се дадени дијаграмите на зависнпста на издашнпста на бунарпт пд снижуваоетп Q = f ( S) ,
kade мпже да се кпнстатира дека кривплинскипт пблик на дијагрампт укажува на збиен тип на издан сп
слпбпднп нивп.
ТАБЕЛА 5.1.6. ТЕСТ НА ЦРПЕЊЕ – I ДИНАМИЧКО НИВО, Q1 = 2,44 l/s
Датум Време
(t) час/мин
НПВ
Динамичко
(m)
Снижување
S1 (m)
25. 05. 2011 7.00 15.33 0,00
25. 05. 2011 7.01 15.50 0.50
25. 05. 2011 7.02 15.65 0.65
25. 05. 2011 7.03 15.70 0.70
25. 05. 2011 7.04 15.85 0.85
25. 05. 2011 7.05 15.95 0.95
25. 05. 2011 7.10 16.10 1.10
25. 05. 2011 7.20 17.80 2.80
25. 05. 2011 7.30 17.95 2.95
25. 05. 2011 8.00 18.10 3.10
25. 05. 2011 8.30 18.10 3.10
25. 05. 2011 9.00 18.10 3.10
25. 05. 2011 11.00 18.10 3.10
25. 05. 2011 14.00 18.10 3.10
25. 05. 2011 16.00 18.10 3.10
25. 05. 2011 17.00 18.10 3.10
25. 05. 2011 18.00 18.10 3.10
26. 05. 2011 6.00 18.10 3.10
26. 05. 2011 6.30 18.10 3.10
26. 05. 2011 7.00 18.10 3.10
35
ТАБЕЛА 5.1.7. ТЕСТ НА ЦРПЕЊЕ - II ДИНАМИЧКО НИВО, Q2 = 3,80L/S
ТАБЕЛА 5.1.8.ТЕСТ НА ЦРПЕЊЕ – III ДИНАМИЧКО НИВО, Q3 = 5,00L/S
Датум Време
(t) час/мин
НПВ
Динамичко
(m)
Снижување
S1 (m)
26. 05. 2011 7.00 18.10 3,10
26. 05. 2011 7.01 18.50 3.50
26. 05. 2011 7.02 18.65 3.65
26. 05. 2011 7.03 18.80 3.80
26. 05. 2011 7.04 19.50 4.50
26. 05. 2011 7.05 19.95 4.95
26. 05. 2011 7.10 20.00 5.00
26. 05. 2011 7.20 20.10 5.10
26. 05. 2011 7.30 20.10 5.10
26. 05. 2011 8.00 20.10 5.10
26. 05. 2011 8.30 20.10 5.10
26. 05. 2011 9.00 20.10 5.10
26. 05. 2011 11.00 20.10 5.10
26. 05. 2011 14.00 20.10 5.10
26. 05. 2011 16.00 20.10 5.10
26. 05. 2011 17.00 20.10 5.10
26. 05. 2011 18.00 20.10 5.10
27. 05. 2011 6.00 20.10 5.10
27. 05. 2011 6.30 20.10 5.10
27. 05. 2011 7.00 20.10 5.10
Датум Време
(t) час/мин
НПВ
Динамичко
(m)
Снижување
S1 (m)
27. 05. 2011 7.00 20.10 5,10
27. 05. 2011 7.01 29.30 5.30
27. 05. 2011 7.02 29.45 5.45
27. 05. 2011 7.03 29.50 5.50
27. 05. 2011 7.04 22.10 7.10
27. 05. 2011 7.05 22.90 7.90
27. 05. 2011 7.10 23.20 8.20
27. 05. 2011 7.20 23.90 8.90
27. 05. 2011 7.30 24.10 9.20
27. 05. 2011 8.00 24.20 9.20
27. 05. 2011 8.30 24.20 9.20
27. 05. 2011 9.00 24.10 9.20
27. 05. 2011 11.00 24.20 9.20
27. 05. 2011 14.00 24.20 9.20
27. 05. 2011 16.00 24.20 9.20
27. 05. 2011 17.00 24.20 9.20
27. 05. 2011 18.00 24.10 9.20
28. 05. 2011 6.00 24.20 9.20
28. 05. 2011 6.30 24.20 9.20
28. 05. 2011 7.00 24.20 9.20
36
ТАБЕЛА 5.1.9. РЕЗУЛТАТИ ОД ТЕСТИРАЊЕ НА PIEZMETAROT 63PO035 НПВ
Статичко
(m)
НПВ Динамичко
(m)
Капацитет Q ( l/s)
Снижување S (m)
Време t(h).
Специфично снижување - q
(l/s/m)
15.33 18.10 Q1= 2,44 S1 =3.10 24 0.79
15.33 20.10 Q2 =3,80 S2 =5.10 24 0.74
15.33 24,20 Q2 = 5,00 S3 =9.20 24 0,54
ТАБЕЛА 5.1.10. ПОВРАТОК НА PIEZOMETAR 63 PO035
Posle povratokot na nivoto vo piezometarot 63PO035, se nabluduva{e i mere{e nivoto
na podzemnata voda u{te vo vreme traewe od 96 h
Пресметка на хидрогеолошките параметри
Врз основа на геолошката градба на теренот, хидрогеолошките карактеристики на
издвоените литолошки членови, како и добиените резулатати од тестирањето на piezometarot,
извршена е пресметка на основните хидрогеолошки параметри на водоносната средина.
Параметрите од тестирањето на дупнатина 63PO035 prethodno veke bea prika`ani во
Таб.5.1.9. Коефициентот на трансмисивноста односно на водопроводноста Т е пресметан за
нестационарни услови на филтрација при што е користен дијаграмот на зависноста на S = f (lg t)
кој е прикажан на Sl.5.1.7-8.
За пресметувавње на коефициентот на трасмисивност е користена следната формула:
Датум Време
T час/мин.
Повраток на ниво
S (m)
28.05. 2011 7.00 9.20
28.05. 2011 7.01 11.10
28.05. 2011 7.02 11.20
28.05. 2011 7.03 12.17
28.05. 2011 7.04 13.90
28.05. 2011 7.05 14.90
28.05. 2011 7.10 15.33
28.05. 2011 7.20 15.33
28.05. 2011 7.30 15.33
28.05. 2011 8.00 15.33
28.05. 2011 9.00 15.33
37
Т = 0.183 Q/ (S2 – S1) x ln t2/t1 (m2/s)
T – коефициент на трансмисивноста
Q – капацитет на istra`no - eksploatacioniot piezometar 63 PO35
S2 и S1 – снижување на нивото во текот на црпењето
t2 и t1 - време кое се очитува од дијаграмот S = f (lg t)
Од дијаграмот S = f (lg t) се добива: S1 = 8.20 m, S2 = 9.25 m, t1 = 10, t2 = 30
За капацитет на piezometarot Q = 5 l/s се добива дека коефициентот на трансмисивноста изнесува
Т = 2,1 x 10-2
m2/s.
Коефициентот на филтрација Kf е добиен од формуlata T = M x Kf
Kf = T/M
M – дебелина на водоносната средина која изнесува 20 m.
Kf = 1,05 x 10-3
m/s.
38
Sl 5.1.7 . Diagram na zavisnost na izda{nosta od vremeto Q=f(t) i Diagram na
zavisnosta na sni`uvaweto S= f(t)
39
Sl.5.1.8. Diagram na zavisnost izda{nosta i specifi:nata izda{nost od sni`uvaweto
na piezometarot 63PO35 ,lokalitet s.Kopance Dolen Polg
40
5.1.1.3. Novoizgradeni piezometriski konstrukcii
So cel, podetalno da se definiraat sostojbite na potegot s.Kopance-s.Raotince, kade
{to najmnogu se o~ekuva{e prodor na podzemnite vodi kon @edenskiot masiv, bea izbrani
poveke lokacii na koi se instaliraa novi piezometri, vidi Tab. 5.1.11.,
TABELA- 5.1.11. OSNOVNI PODATOCI ZA NOVOIZGRADENITE PIEZOMETRI
Red.
Br.
ME\UNAROD
EN KOD
KOORDINATI GAUS-KRIGEROVI
koordinati PRIRODA NA
VODATA
ZABELE[KA
1
63PO029 N 420 02’ 27.9’’ E 210 08’ 25.10’’ Z 410 m
N 46 55 237,95
E 75 12057,26
Z 412,91±0,03m
PODZEMNA
VODA
Probna bu{otina
so dlabo~ina od 17m,
s. Kopance (blizu
Bu{otina Br. 42 od
Keki})
2 63PO030 N 420 02’ 23.2’’ E 210 08’ 23.2’’ Z 420 m
X 46 55 093,90 Y 75 12 010,55
Z 422,32±0,03m
PODZEMNA
VODA
Bu{otina so
dlabo~ina od 110m ,
pod rezervoarot za
vodosnabduvawe vo s.
Kopance
3 63PO031 N 420 02’ 27.9’’ E 210 08’ 25.10’’ Z 410 m
N 46 55 237,95
E 75 12057,26 Z 412,91±0,03m
PODZEMNA
VODA
Bu{otina so
dlabo~ina od 45m, s.
Kopance (blizu do
Bu{otina Br. 42 od
Keki})
4 63PO032
N 420 02’ 26.0’’ E 210 08’ 10.0’’ Z 398 m
N 46 55 176,77
E 75 11707,11
Z 394,89±0,03m
DLABOKA
PODZEMNA
VODA
Vo niva , s.
KOPANCE, so
dlabo~ina od 75m
(NPV: 391,24m na
12.10.2011)
5 63PO033 N 420 03’ 60,5’’ E 210 08’ 96.10’’ Z 410 m
N 46 57349,57
E 75 12816,70
Z 422,25±0,03m
PODZEMNA
VODA
Bu{otina so
dlabo~ina od 100 m,
pozadi {koloto vo s.
Kopance,
6 63PO034 N 42o 02‟ 0,7‟‟ E 210 08‟ 23,8‟‟
Z 383,30±0,02 m
N 4658103,33 E 7512030,11 Z 383,30±0,02 m
PODZEMNA
VODA
Bu{otina so
dlabo~ina od 12 m,
vo dvorot na Bo{ko
Spasovski, s
Raotince
41
Izведба na истражен пиезометар 63PO 029
Vrz osnova na prou~uvawe na postojnata geolo{kata i hidrogeolo{ka
dokumentacija i realiziranite rekognoscirawa na terenot od Polo{kata Kotlina,
a so cel da se vostanovat trasite na te~ewe na povr{inskite i podzemnite vodi kon
@edenskiot Masiv i Skopskata Kotlina, so poseben osvrt na odnosite na
podzemnite vodi vo Dolen Polog i @edenskiot akvifer, najprvin se fokusiravme
podetalno da se definiraat sostojbite na potegot s.Kopance-s.Raotince, kade {to
najmnogu se o~ekuva{e prodor na podzemnite vodi kon @edenskiot masiv. Za taa
namena bea izbrani poveke lokacii na koi se izvedoa novi istra`ni piezometri.
Pred da se izberat novite lokacii na novoizgradenite piezometri se izdup~i edna
probna bu{otina so dlabina od 17 m vo neposredna blizina na izrabotenata
bu{otina B-42 od strana na Keki} (1973)4. Ovaa probna bu{otina se izvede so cel
da se definira geolo{kiot sostav na zastapenite geolo{ki sedimenti vo zonata na
prelevawe na freatskata i arteska izdan vo karstnata izdan,zatvorena so glina i
dosta zaglineta mermerna drobina kako produkt na raspa|awe na zastapenite
mermerni masi od @edenkiot masiv. Po izvr{enoto geolo{ko kartirawe na
izvadeniot materijal vo koj se registriraa mermerni bre~i,konglomerati i
drobina so glina se definiraa zastapenite litololoki ~lenovi. Ova istra`na
bu{otina ja opremivme kako istra`en piezometar so me|unaroden kod 63 PO 029
,~ija konstrukcija i geolo{ki profil e prika`an na Sl. 5.1.9.
Od Hidrogeolo{ki aspekt mo`e da se ka`e deka istra`niot piezometar ja
postigna svojata cel. Nivoto na podzemnata voda (NPV) e na mnogu podlaboka kota
vo odnos na arteskite i subarteskite izdani registrirani vo Dolen Polgog , kako
{to e slu~ajot so istra`niot piezometar kade e registrirana subarteska izdan na
podzemna voda na dlabina od 3,90 m ispod kotata na terenot.
42
Izведба na истражен пиезометар 63PO 030
Piezometarot so oznaka 63 PO 030, e izdup~en na samiot obod na @edenskiot karst
ispod rezervoarot za vodosnabduvawe na s.Kopance so ∅ = 140 mm i dlabo~ina od 110
m. Negoviot geolo{ki profil e prika`an na Sl. 5.1.10. Od prika`aniot profil se
gleda deka do krajnata dlabina pominuva preku sivo beli masivni mermerni
varovnici , koi se dosta karstifikuvani i tektonski dosta o{teteni ~ii puknatini
i naprslini se ispolneti so crvena glina. Dupnatinata na piezometarot 63PO030 e
Sl.5.1.9.Konstrukcija i geol. profil na piezometarot 63PO029, s.Kopance
43
izbu{en so ma{ina tip “HANJIN – POWER 6000” , so udarno- rotacionen metod na
dup~ewe so kompprimiran vozduh, Sl.5.1.11. Treba da se napomene deka pri
dup~eweto na ovoj istra`en piezometar vo tekot na dup~eweto e registrirana pojava
na podzemna na 90m . Me|utoa, so cel da se navleze podlaboko, u{te desetina metri
vo mermeriziranite varovni~ki masi propadna celiot bu{a~ki pribor koj ostana
zaroben vo dupnatinata, Sl.5.1.11a. .
Sl. 5.1.10. Konstrukcija i geolo{ki profil na piezometarot 63PO030, s. Kopance
44
Priborot za zemawe na mostra za voda na dlabina od 110 m, propadna vo
otvorena karstificirana kaverna vo vid na podzemna pe{tera dlaboka i preku
200m., Sl. 5.1.12. Propa|aweto na dup~a~kiot pribor vo ovaa istra`na dupnatina vo
tekot na dup~eweto poka`a deka ovie mermeriziran masivni varovnici se
odlikuvaat so kavernozna {uplivost, bidejki vrzivnoto tkivo(koe e so karbonaten
sostav )so sufozija na podzemnite vodi e isprano. Imajki go seto toa vo obzir ovie
karpesti masi na izrabotenata Hidrogeolo{ka karta na Polo{kata kotlina ( vidi
poodle vo tekstot, poglavje 5.1.4.) se staveni vo kategorijata na karstna poroznost
odnosno reonirani kako karsten tip na izdani.
Izведба na истражен пиезометар 63PO 031
Piezometarot so oznaka 63PO031, e izdup~en so = 240/140 mm i dlabo~ina od
45,0m. Piezometarskata konstrukcija od PVC cevki e so perforacijata od 15 %
koja zapo~nuva od 18.m nadolu pa se do 40.m. Negoviot geolo{ki profil e
prika`an na Sl. 5.1.13. Od prika`aniot profil se gleda dominacija na mermerni
bre~i,konglomerati i mermerna drobina koja e dosta zaglineta. Pri
Sl. 5.1.11. Dup~ewe na piezometar 63 PO 030 , so ma{ina tip “HANJIN – POWER
6000” vo s.Kopance -Dolen Polog.
Sl. 5.1.11a. Zaglaven pribor vo dupnatinata 63PO030, pri
obid da se zgolemi dlabo~i-natana istata.
Sl.5.1.12. Priborot za zemawe na
mostra za voda propadna vo otvorena karstifici-rana kaverna i preku 200m dlabina.
45
kartiraweto na jadroto, izvadeniot nabu{en material poka`a deka mermernata
drobina e dosta zaglineta i do dlabina od 45 m ne se registrirani podzemni vodi
,{to ne zna~i deka na pogolema dlabina nema da se pojavat. Na osnovu
hidrogelo{kite karakteristiki na zaglinetiot mateijal mo`e da se ka`e deka
ovie sedimenti pretstavuvaat hidrogeolo{ka bariera izme|u freatskite i
arteskite izdani od Polo{kata kotlina od edna strana i @edenskiot karsten
masiv od druga strana, odnosno, registriranite podzemni vodi vo karstnata izdan
se na mnogu podlaboka kota kako {to e registrirano vo zaru{eniot piezometar
63 PO 031, ~ie nivo e ispod 110 m.
Sl. 5.1.13.Konstrukcija i geol. profil na piezometarot 63PO031, s. Kopance
46
Izведба na истражен пиезометар 63PO 032
Za sogleduvawe na kompletnite hidrogeolo{ki parametri so cel utvrduvawe na
korelacijata pome|u @ednskite podzemni vodi i ostanatite povr{inski i podzemni
vodi od neposrednata okolina vo reonot s Kopance izveden e istra`en piezometar
63PO 032, ~ij geolo{ki profil e prika`an na Sl.5.1.14.
Истражнiot пpiezometar 63 PO 032, vidi Tab.12., e izveden po следниот
redosled :
Дупчеоеto е изведенп сп пречник на дупчеое ф-220 mm дп длабина пд 75m сп
рптаципна метпда на дупчеое и сп примена на сппдветен флуид заради
пдржуваое на стабилнпста на зидпвите на дупнатината вп тек на дупчеоетп;
Зацевуваоетп на пиезометарот е изведенп сп кпнструкција пд (пплиетиленски
PVC цевки), пречник ф-140 mm кпи вп izdanskiot del se perforirani;
Вграден филтерски гранулат вп мегупрпстпрпт меду вградената кпнструкција и зидпт
на бунарпт пд речен сепариран песпк сп пречник (4- 8 mm), сп цел спздаваое на
пбратен филтер вп зпната мегу зидпт на кпнструкцијата и зидпт на дупнатина;
Вградуваое на глинен тамппн вп меду прпстпрпт меду вградената кпнструкција и
зидпт на бунарot вп интервал пд 0,0- 5,0 м.;
Опремуваое на устиетп на бунарпт сп ппклппец и катанец сп цел заштита на истипт
пд загадуваое и уништуваое;
Тестираое на истражнипт бунар направенп е сп цел дефинираое на
хидрпгеплпшките параметри на вппднпсните средини и пдредуваое на капацитет
на истипт и прппишуваое на сппдветен режим на hidrogeolo{ko nabluduvawe. За
пваа намена направенп е ппединечнп црпеое на истражнипт бунар сп 2 различити
капацитети на црпеое вп времетраеое нпд пп 24 часа за 1 црпеое или вкупнп 72
часа црпеое и ппстигнуваое на 2 хидрпдинамички нивпа на снижуваое на
ппдземните впди, и пратеое на дптпкпт на впдата пп прекинпт на црпеоетп вп
времетраеое пд 12 часа;
Litolo{kiot sostav na izdup~eniot material e sledniot:
od 0.00-12,00 m., rastresit povr{inski material,me{avona od mermerni bre~i,konglomerati i drobina malku zaglineti na poedini intervali. od 12-50,00 m. ,crvena glina imermerna drobina dosta zaglineta; od 50-75,00 m. , sivo beli masivni karstificirani varovnici.
47
Sl. 5.1.14. Konstrukcija i geol. profil na piezometarot 63PO032, s. Kopance
48
ТАБЕЛА БР.5.1.12. TЕХНИЧКИ КАРАКТЕРИСТИКИ НА PIEZOMETAROT 63PO 032
Технички параметри на
piezometarot Интервал
(m) Опис
(m, mm)
Пречник на дупчење 0,0-75,0 220 mm
Длабина на бунарот 0,0- 75,0 65,0 m
Пречник на вградена конструкција
0,0- 65,0 140 mm, PVC, 10 Bari
Должина на полни цевки 0.0- 24.0, и 48,0- 58,0
34.0 m
Должина на перфорирани цевки
24.0 - 48,0 i 58,0- 70,0 36.0 m
Должина на таложник 70,0 - .75,0 5 m
Вграден филтерски гранулат
6,0- 75,0 59,0 m
Глинен тампон 0,0 - 6,0 6,0 m
Ниво на подземна вода 3,90 ,0 Слободно НПВ
ТАБЕЛА БР.5.1.13.TEST NA CRPEWE ZA PRVO, VTORO I TRETO SNI@UVAWE
NA PIEZOMETAROT 63PO 032
TEST NA OPITNO CRPEWE ZA PIEZOMETAR 63 PO 032
Lokalitet s.Kopance-Dolen Polog
PRVO SNI@UVAWE
VREME
PROTOK
Predlo`ena Vodomer
Q
Data Vreme dinamika sni`uva
we ~itanje
(min) (m) (m3) (l/s)
19.05.2011 14:00 0 2,00 1,00
19.05.2011 14:01 1 2,80 1,00
'19.05.2011 14:02 2 3,70 1,00
'19.05.2011 14:03 3 4,30 1,00
'19.05.2011 14:04 4 4,90 1,00
'19.05.2011 14:05 5 5,40 1,00
49
'19.05.2011 14:07 7 5,80 1,00
'19.05.2011 14:09 9 6,20 1,00
'19.05.2011 14:12 12 6,30 1,00
'19.05.2011 14:15 15 6,40 1,00
'19.05.2011 14:20 20 6,45 1,00
'19.05.2011 14:25 25 6,50 1,00
'19.05.2011 14:30 30 6,55 1,00
'19.05.2011 14:40 40 6,61 1,00
'19.05.2011 15:00 60 6,64 1,00
'19.05.2011 15:30 90 6,67 1,00
'19.05.2011 16:00 120 6,70 1,00
'19.05.2011 16:30 150 6,73 1,00
'19.05.2011 17:00 180 6,73 1,00
'19.05.2011 18:00 240 6,75 1,00
'19.05.2011 20:00 360 6,75 1,00
'19.05.2011 22:00 480 6,75 1,00
TEST NA OPITNO CRPEWE za piezometar 63 PO 032
Lokalitet s.Kopance-Dolen Polog
VTORO SNI@UVAWE
VREME
PROTOK
Predlo`ena Vodomer Q
Data Vreme dinamika sni`uvawe ~itanje
(min) (m) (m3) (l/s)
19.05.2011 22:00 0 6,75 1,50
19.05.2011 22:01 1 7,90 1,50
19.05.2011 22:02 2 8,85 1,50
19.05.2011 22:03 3 9,70 1,50
19.05.2011 22:04 4 10,55 1,50
19.05.2011 22:05 5 11,10 1,50
19.05.2011 22:07 7 11,43 1,50
19.05.2011 22:09 9 11,60 1,50
19.05.2011 22:12 12 11,70 1,50
19.05.2011 22:15 15 11,75 1,50
19.05.2011 22:20 20 11,80 1,50
19.05.2011 22:25 25 11,83 1,50
19.05.2011 22:30 30 11,85 1,50
19.05.2011 22:40 40 11,87 1,50
19.05.2011 23:00 60 11,90 1,50
19.05.2011 23:30 90 11,92 1,50
19.05.2011 00:00 120 11,95 1,50
50
19.05.2011 00:30 150 11,97 1,50
19.05.2011 01:00 180 11,99 1,50
19.05.2011 02:00 240 12,00 1,50
19.05.2011 04:00 360 12,00 1,50
40682,00 06:00 480 12,00 1,50
TEST NA OPITNO CRPEWE za piezometar 63 PO 032
Lokalitet s.Kopance-Dolen Polog
TRETO SNI@UVAWE
Lokalitet s.Kopance-Dolen Polog
PROTOK
Predlo`ena Vodomer Q
Data Vreme dinamika Depresija ~itanje
(min) (m) (m3) (l/s)
20.05.2011 06:00 0 12,00 2,00
20.05.2011 06:01 1 14,22 2,00
20.05.2011 06:02 2 15,53 2,00
20.05.2011 06:03 3 16,40 2,00
20.05.2011 06:04 4 17,10 2,00
20.05.2011 06:05 5 17,77 2,00
20.05.2011 06:07 7 17,95 2,00
20.05.2011 06:09 9 18,08 2,00
20.05.2011 06:12 12 18,12 2,00
20.05.2011 06:15 15 18,16 2,00
20.05.2011 06:20 20 18,19 2,00
20.05.2011 06:25 25 18,21 2,00
20.05.2011 06:30 30 18,23 2,00
20.05.2011 06:40 40 18,25 2,00
20.05.2011 07:00 60 18,27 2,00
20.05.2011 07:30 90 18,28 2,00
20.05.2011 08:00 120 18,29 2,00
20.05.2011 08:30 150 18,29 2,00
20.05.2011 09:00 180 18,30 2,00
20.05.2011 10:00 240 18,30 2,00
20.05.2011 12:00 360 18,30 2,00
20.05.2011 14:00 480 18,30 2,00
51
ТАБЕЛА БР.5.1.14. TEST NA OPITNO CRPEWE, VRA]AWE NA NIVOTO NA
VODATA VO PIEZOMETAROT 63PO 032
TEST NA OPITNO CRPEWE
VRA]AWE NA NIVOTO
VREME BUNAR
PROTOK Prilog 4g
PEB-1
Predlo`ena Vodomer Q
Data Vreme dinamika Depresija ~itanje
(min) Sb(m) (m3) (l/s)
'20.05.2011 14:00 0 18,30
'20.05.2011 14:01 1 14,10
20.05.2011 14:02 2 10,60
'20.05.2011 14:03 3 7,70
'20.05.2011 14:04 4 5,40
'20.05.2011 14:05 5 4,50
'20.05.2011 14:07 7 3,70
'20.05.2011 14:09 9 3,15
'20.05.2011 14:12 12 2,96
'20.05.2011 14:15 15 2,54
'20.05.2011 14:20 20 2,40
'20.05.2011 14:25 25 2,31
'20.05.2011 14:30 30 2,21
'20.05.2011 14:40 40 2,13
'20.05.2011 15:00 60 2,07
'20.05.2011 15:30 90 2,04
'20.05.2011 16:00 120 2,04
'20.05.2011 16:30 150 2,02
'20.05.2011 17:00 180 2,00
'20.05.2011 18:00 240 2,00
'20.05.2011 20:00 360 2,00
'20.05.2011 22:00 480 2,00
52
ТАБЕЛА 5.1.15. РЕЗУЛТАТИ ОД ТЕСТИРАЊЕ НА PIEZMETAROT 63PO032
Капацитет
Q ( l/s)
Снижување
S (m)
Време
t(h).
Специфично снижување - q (l/s/m)
Q1= 1,00 S1 =6,75 8 0.79
Q2 =1,50 S2 =12,00 8 0.74
Q2 = 2,00 S3 =18,30 8 0,54
Vrz osnova na parametrite dobieni pri probnoto testirawe se
konstruirani se dijagrami na crpewe, na koi se prika`ani zavisnostite Q = f (S) i q = f (S), Sl. 5.1.16 i S = f (log t), Sl. 5.1.17.
53
Sl 5.1.16 . Diagram na zavisnost izda{nosta i specifi~nata izda{nost od
sni`uvaweto na piezometarot 63PO032 ,lokalitet s.Kopance Dolen Polog
54
Sl 5.1.17 . Diagram na zavisnost na sni`uvaweto od vremeto S=f(t) na
piezometarot 63PO32 ,lokalitet s.Kopance Dolen Polog
55
Пресметка на хидрогеолошките параметри
Presmetuvaweto na hidrogeolo{kite parametri za piezometarot 63PO32 ,lokalitet s.Kopance Dolen Polog e napraveno vrz osnova na dobienite podatoci pri probnoto testirawe.
Koeficient na vodopropusnost
Koeficientot na vodoprovodnosta vo terenski uslovi e presmetan preku dijagramot
S = f (log t) (Sl .5.10) i formulata:
1
2
12 t
tlog
SS
Q183.0T
100
1000log
25.1596.17
002.0183.0
T
smT /000135.0 2
smT /1035.1 24 denmT /664.11 2
Koeficient na filtracija
Koeficientot na filtracija K (m/s) e odreden od odnosot pome|u koeficient na vodoprovodnost i vkupnata mo}nost na vodonosnata sredina koja e zafatena so bunarot:
M
TK
5.11
000135.0K
smK /000011743.0
smK /10174.1 5 denmK /015.1
56
Izведба na истражен пиезометар 63PO 033
Piezometarot so oznaka 63PO 033, e izdup~en so = 240/140 mm do dlabo~ina od
100,0m. Piezometarskata konstrukcija od PVC cevki e so perforacijata od 15 % ,
koja zapo~nuva od 45.m nadolu pa se do 95.m. Negoviot geolo{ki profil e prika`an
na Sl. 5.1.18. Od prika`aniot profil se gleda deka e izdup~en karstificiran
masiven mermer od @edenskiot masiv vo reonot na s.Kopance-Dolen Polog. Toa se
masivni do bankoviti, pove}e ili pomalku mermerisani varovnici, po nekoi delovi
se dolomiti~ni. Po boja se sivi, sivo-beli do crvenkasti. Karstificirani se i
tektonski pokr{eni. Vo tekot na dup~eweto se registriran pogolem broj na
puknatini so {irina od 3-5 sm ispolneti so glina crvenkasta boja. Na interval od
70-90 m. istotaka se registriran pogolemi {uplini kade vo tekot na dup~eweto
doa|alo do propa|awe na dup~akiot pribor. Posle zavr{uvaweto na dup~eweto do
100m e reguistrirana podzemna voda na 90m odnosno voden stolb od 10 metara ,
me|utoa, posle desetina dena vodata se potpolno gubi po na{e mislewe kako
posledica na pro~istuvawe na zapolnetite karstificirani {uplini ,odnosno ,
puknatini so glina i posle toa ne e pove}e registrirano pojava na podzemna voda
vo piezometarot 63PO 033.
Sl. 5.1.18.Konstrukcija i geol. profil na piezoetarot .63PO033,s.Kopance
57
Izведба na истражен пиезометар 63PO 034
Istra`niot piezometar 63PO 034 izveden e so dlabina od 12 m, i e lociran vo
dvorot na Bo{ko Spasovski, s. Raotince. Konstrukcijata i geolo{kiot profil na
piezometarot se prika`ani na Sl. 5.1.19.
Na osnova na geolo{koto kartirawe, registrirano e naizmeni~no smenuvawe
na proslojci na srednozrni do krupnozrni pesoci ~akali koji na poedini intervali
se dosta zaglineti so glina crvena boja. Nivoto na podzemnite vodi dosta e
promenlivo vo zavisnost od hidrolo{kite uslovi vo tekot na godinata . Posle
golemi vrne`i i do`dovi doa|a do zgolemuvawe na nivoto na povr{inskite vodi na
Vardar i do golemi poplavi. Site ovie pojavi doveduvaat do oscilaci na NPV vo
piezometarot 63PO034, taka da tie se dvi`at od 5-10m ispod kotata na terenot a vo
eden period i na 13,5m.
Sl. 5.1.19. Konstrukcija i geolo{ki profil na piezometarot 63PO034,
s. Raotince
Karekteristi~no za ovoj piezometar e toa {to se nao|a vo zona na intenzivno
propa|awe na terenot vo neposredna blizina na ku}ata na Bo{ko Spasovski, kade se
registrirani kontinuirani propa|awa od 1-2m vo dlabina, a vo isto vreme i popolnuvan
odneseniot zemjen material, vidi Sl. 5.1.20. Treba da se napomene deka vo neposredna
blizina se nao|a i najgolemoto propa|awe na terenot vo s. Raotince poznato pod imeto
“propadi{te” ili vo sru~nata literatura poznat kako ponor vo koj e vr{eno i boewe za
doka`uvawe na hidrolo{ka odnosno hidrogeolo{ka vrska pome|u ponorite na
periferniot rab na Polo{kata kotlina i izvorot Ra{~e , Sl. 5.1.21.
5.1.1.4. Instalacija na visinski do`domer
Za dobivawe na ponovi podatoci za atmosferskite talozi vo slivnoto podra~je na
`edenskiot masiv instalirana e edna nova vodomerna stanica na atmosferski talozi, nad
Sl. 5.1.20. Patekata pred vlezot od domot na
Bo{ko Spasovski, s Raotince, postojano
tone, kako rezultat na intenzivnite struewa
na podzemnite vodi od Dolen Polog kon
@eden.
Sl. 5.1.21. Ponorot kaj mesnosta
Propadi{te, s Raotince, vo koj se
vr{eni prethodni inektirawa na
traseri (1959-63god.)
59
Planinata @eden. Instaliranata Stanica e od tipot na Totalizator so kontinuirano
kolektirawe na precipitatite a povremeni (poradi nepristapniot teren) merewa (4-5 pati vo
tekot na godinata) za atmosferskite talozi, instalirana na lokacijata "Ba~ilo", sopstvenost
na [eval Ademi, na nadmorska visina od 1083 m.
Instaliran Do`domer na Planinata @eden na nadmorska viso~ina od 1083
m.(06.07.2010)kom
Kolektiraweto na vrne`ite , vr{eno e kontinuirano dodeka uzorkuvaweto na mostri,
poradi analiza na izotopski sodr`ini i dr. Fizi~ko-hemijski parametri(vidi, podole
vo tekstot, dobieni rezultati vo soodvetni tabelarn prikazi) , be{e povremeno. Za
vreme na periodot na observacija , Juli, 2010-Juni, 2011god., bea izmereni vkupno, 1630 l/m2
.
5.1.2. Izgotvuvawe na hidrogeolo{ka karta na polo{kata depresija 1:25 000
За што поцелосно согледување на хидрогеолошките карактеристики на седиментите со кои е исполнета Полошката котлина, како и меѓусебните односи на истата кон граничните терени, а посебно кон Жеден како карстно подрачје , во понатамошниот текст подетално ке бидат прикажани и хидрогеолошките одлики на периферниот дел од теренот во рамките на изработената хидогеолошка карта на Полошката котлина во размера 1: 25 000. На хидрогеолошка карта (HGK) за прв пат се ставени сите истражни пиезометри со Гаус-кригерови кординати и со меѓународед код, види, Сл 5.1.22. Vedna{ po ova HG Karta, sledat dva hidrogeolo{ki profila: profil A-A karakteristi~en za lokalnosta vo s. Raotince, blizu mesnosta “Propadi{te“, vidi Sl. 5.1.23 i profilot B-B, karakteristi~en za potegot po~nuvajki od S. Jegunovce i
60
proa|ajki vo blizinata na s. Raotince pa se do Izvorot Ra{~e, Sl. 5.1.23a.
5.1.4.1 Reoonizacija na terenot po tipovi na izdani i izda{nost
Pроучуваниот терен како што може да се вiди од Hidrogeolo{kata карта, Сл. 5.1.22., зафаќа доста голема површина во коja што се застапени различити геолошки формации и со различни типови на порозност. Aналогно на тоа, се покажа дека на овој терен се застапени сите типови на издани и тоа :
- Збиен тип на издан,
- Pпукнатинска издан, - Kарстна издан,
Бидејки секој од овие издани се карактеризира со свои посебни специфичности и значај
воопшто, во понатамошниот текст ќе бидат изложени накратко и резултатите добиени во рамките на нашите истражувања кои воглавном се одвиваа во Долен Полог како дел од Полошката котлина прикажана.
Spored хидрогеолошките стандарди, извршена е хидрогеолошка реонизација на теренот по
типови на издани, базирани на врста на порозноста на водоносните седименти и издашноста на
водозахватните објекти или природни извори во нив, На изработената хидрогеолошка карта, извршена е реонизација на на теренот на издани и издашност. Reonizacijata na Полошката kotlina po tipovi na izdani e izvr{ena vrz baza na strukturata na poroznosta na karpestite masi vo koi tie se formirani. Sprema toa, terenot e reoniran na:
61
Sl. 5.1. 22. Hidrogeolo{ka karta na Polo{ka Kotlina 1:25.000
62
Sl.5.1.22a. Geolo{ki profil, A-A, koj go vklu~uva i ponorot “Propadi{te“ vo s. Raotince i e vo neposredna blizina na piezometarot 63PO 034 ,s.Raotince-Dolen Polg
63
ZBI
EN
TIP
NA
IZD
AN
I
Z
bien
iot
tip
na izdani se formirani vo седиментите so intergranularna poroznost od tercierna и
kvarterna starost. Spored izda{nosta mo`e da se izdvojat slednite под tipovi на издан
izdani:
- Zbien tip na izdani so pogolema izda{nost(Mo{ne izda{ni tereni со издашност
preku 10 l/s. со Kf. ≥10-2 cm/s.))
- Zbien tip na izdani so sredna izda{nost (Dobro izda{ni tereni od 1-10 l/s. со Kf. =10-
2 –10-3 cm/s.
- Zbien tip na izdani so слаба izda{nost (Slabo izda{ni tereni od 0.1-1 l/s.со (Kf. ≤10-3
cm/s.)
Mo{ne izda{ni zbieni izdani
Zbien tip na izdani so pogolema izda{nost(Mo{ne izda{ni tereni) se
foormirani vo kvarternite sedimenti, izgradeni od aluvijalni, proluvijalni и terasni
sedimenti. ne izda{ni zbieni izdani. Mo{ne izda{ni izdani se formirani vo
алувијалните тераси na r. Vardar, potoa vo dolinata na dolniot tek na rеките Пена ,Лесочка
река, Бистрица,Добришка река,Габровска и Беловишка река , кои се влеваат во Vardar, kako i
drugi lokaliteti na Полошката kotlina, koi mo`at da se vidat na prilo`enata
hidrogeolo{ka karta (Сл. 5.1.22). Na site niv, ima golem broj na bunari ~ija voda e od
postojan karakter. So istra`nite raboti koi se izvedeni na Полошката kotlina во рамките
на Проектот vo grupata na mo{ne izda{ni hidrogeolo{ki kolektori-rezervoari se
staveni karpestite masi so izrazita intergranularna poroznost, koi po svojata prostorna
Sl 5.1.22b, Hidrogeolo{ki profil B-B Jegunovce-Raotince-Ra{~e
64
polo`ba imaat uslovi da formiraat (akumuliraat) mo{ne izda{ni izdani so slobodno
nivo .
Zbien tip na izdani so sredna izda{nost
Ovoj tip na izdani se formirani vo Ezerskite terasni naslagi и vo pliocenskite
sedimenti. Nositeli na ovoj izdan od zbien tip se proluvijalnite sedimenti, potoa
~akalesto-pesoklivi sedimenti, so proslojci na glini, suglini i dr. karpesti masi so
zna~itelno zgolemeno u~estvo na sitnozrnesta frakcija, so odraz na smaleni
filtracioni vrednosti. Nivnata izda{nost naj~esto se dvi`i od 3-5 l/s . Ovie izdani
neposredno gi obikoluvaat predhodno opi{anite i istite gi pretstavuvaat sovremenite
aluvijalni naslagi vo gornite tekovi na rekite vo regionot. Za razlika od predhodno
opi{anata grupa, vo ovaa se zastapeni sedimenti, kako od kvarterna, taka i od neogena
starost, so {to do izvesna mera se uslo`nuvaat i hidrogeolo{kite karakteristiki.
Debelinata na naslagite vo koi tie se formirani, voglavno se dvi`i od 10-20 m. Овие
издани во рамките на нашите истражувања најчестo ги регистриравме во реоните на с.Копанце,
с.Реотинце како и во реонот на Јегуновце.
Slabo izda{ni tereni
Plitkite aluvijalni, deluvijalni i proluvijalni naslagi, koi se rasprostraneti vo
dolnite padinski delovi na neposrednata periferija na kotlinata, kako i vo pesoklivo-
~akalestite sloevi, vo neogenskiot ezerski kompleks svrsteni se vo ovaa grupa na tereni.
Vo spomenatite naslagi naj~esto se formirani lokalni izdani, vo koi postoi bavno i
periodi~no prihranuvawe so voda, voglavno od atmosferskite vrne`i. Vo kvarternite
naslagi se formirani zbieni izdani, so slobodno nivo, a vo neogenite postojat i izdani
pod pritisok.Spomnatite izdani se formirani vo severniot del od kotlinata,
Debelinata na ovie sedimenti e mo{ne promenliva i se dvi`i od nekolku metri до 20-50м.
Spored hidrodinami~kite karakteristiki na nivoto na izdanite na ovoj prostor vo
ramkite na zbieniot tip na izdani se prisutni izdani so slobono nivo (freatski izdani)
и arteski tip na izdani odnosno izdani pod pritisok.
IЗДАНИ СО СЛОБОДНО НИВО(ФРЕАТСКИ ИЗДАНИ)
Izdanite so slobodno nivo na ovoj prostor se formirani vo rastresitite kvarterni sedimenti od aluvijalno - terasni i proluvijalni naslagi kako i vo ezerskite sedimenti.Najzna~ajni, od aspekt na akumuliraweto na podzemnite vodi, sekako se
65
aluvijalno - terasnite naslagi, prestaveni voglavno od razno granulirani ~akali i pesoci. Vo sostavot na spomenatite naslagi najgolemo u~estvo imaat raznogranulirani ~akali, potoa pesoci, kako i mal procent na glini. Po mineralo{ko - petrografskiot sostav najzastapeni se zrna od karbonatno i kvarcno poteklo, potoa {krilci i dr. Debelinata na ovie naslagi na lokalitetot Raotince se dvi`i do 11,5 m. Vo delot na koi se izvr{eni konkretnite istra`uvawa, a sli~no e i vo ostanatite delovi.Koeficientite
na filtracija vo ovie naslagi se voglavno visoki i se dvi`at od Kf 1,0x10-3
cm/sek. do Kf
1,0 x10-1
cm/sek.
Proluvijalnite naslagi, zafa}aat isto taka golemo prostranstvo na povr{inata na terenot i vo odnos na formirawe na izdan i negova izda{nost se pomalku zna~ajni vo odnos na prethodnite naslagi. Pretstaveni se od raznogranulirani ~akali koi na poedini mesta se dosta zaglineti, potoa ~esta pojava na samci krupni blokovi kako i glini. Ovie naslagi se karakteriziraat so slednite hidrogeolo{ki karakteristiki: Vo sostavot voglavno u~estvuva ne sortiran materijal, slabo obraboten, so golem procent na glina a materijalot poteknuva od obodnite delovi na [ara i @eden.
Debelinata na ovie naslagi iznesuva i preku 20 m.,особено, prema zapadniot obod, odnosno, prema podno`jato na [ara.
-Koeficientot na filtracija vrz baza na porane{nite istra`unawa iznesuva od Kf 1,0
h 10-4 sm/sek. do Kf 1,0 h 10-3sm/sek.
Hraneweto, odnosno popolnuvaweto na rezervite so voda vo izdanite so slobodno nivo se
vr{i preku atmosferskite talozi, re~nite tokovi i sosednite izdani. Najzna~ajni za
hranewe na ovoj izdan se vodite od atmosferskite talozi i vodite od povr{inskite
tokovi.
АРТЕСКА ИЗДАН
Во рамките на проучуваниот терен, артеската издан е застапен само во Долен Полог.Ovoj
izdan e formiran vo ezerskite sedimenti koi se javuvaat vo podlabokite delovi na
dlabina pogolema od 40 m. So dosega{nite istra`uvawa i analiza na razultatite,
opredeleni se slednite hidrogeolo{ki parametri: Vo sostavot na ezerskite sedimenti vo
koi e formiran arteskiot izdan u~estvuvaat vo najgolem del raznogranulirani peskovi,
zaglineti peskovi i slabo zaglineti ~akali i peskovi, nad koi le`at vodonepropusni
horizonti odnosno glini i glinovito muqevit materijal.
Врз база на истражните дупчења,подоцна извршените наблудувања на дупнатините со кои
артеската вода е констатирана во овој дел од теренот,тоа по многу е специфично. Пред се тоа се
однесува на периферните делови на котлината и механизмот на самата вода. На пример ,при
периферниот дел кон Шара се наоѓа зона на хранење kade arteskita horizonti izleguvaat direktno na povr{inata, а на спротивната страна од котлината Жеденскиот карст, во кој нивото
на издамнот е значително пониско од нивото на подземната вода во периферниот дел на
66
Полошката котлина. Следствено на тоа доаѓа до прелевање на водите од фреатската издан во
соседната карсна издан, а под оваа до неутрализација на на артескиот притисок,односно до
изедначување на артеското пиезометарско ниво со нивото на водата во карстот.
-Dlabina na koja se pojavuvaat arteskite horizonti iznesuva preku 40 m.
-Koeficientite na filtracija se dvi`at od Kf 1,0 h 10-4 sm/sek. Do Kf 1,0 h 10-2 sm/sek.
-Izda{nosta vo poedini dupnatini iznesuva i do 10,0 l/s.
ПУКНАТИНСКИ ТИП НА ИЗДАНИ
Ovoj tip na izdani se formirani vo karpestite masi so puknatinska poroznost.
Nositeli na ovie vodi se kristalestite {krilci od visok i nizok kristalinitet, koj se
zastapeni vo perifernite delovi od Полошката kotlina. Tuka se staveni krednite
konglomerati i peso~nici, peridotitite, serpentinitite, piroksenitite i drugi
karpesti masi, ~ija poroznost e slabo izrazena. Rasprostraneti se S-SZ delovi od
terenot. Zaedni~ki karakteristiki na ovie karpesti masi, e nivnata intenzivna
ispukanost-izdelenost so pojava na pravilni puknatinski sistemi, koi vsu{nost
pretstavuvaat pravci i prostori za dvi`ewe i akumulirawe na podzemni vodi.
Vrz baza na intenzitetot na ispukanosta, pojavata na izvori i ocenkata na
prirodnata ovodnetost, ovie karpi, nositeli na puknatinski tip na izdani (razbieni), se
podeleni na dve podgrupi:
- dobro izda{ni tereni; i
- slabo izda{ni tereni.
Dobro izda{ni tereni
Vo ovaa podra~je se uvrsteni terenite kade se zastapeni serpentinski karpesti
masi (Radu{ki masiv). Lokalno i vo drugite karpesti vrsti postojat zoni so pointenzivna
ovodnenost, posebno vdol` golemite rasedni zoni i puknatini.
Serpentinitot se javuva vo vid na pogolemi tela, mo{ne zdrobeni i u{krileni,
bidej}i se nao|aat na pravcite na najintenzivnite deluvawa na tektonskite pritisoci,
{to pokraj drugoto stvaraat povolni uslovi za dvi`ewe i akumulacija na podzemnata voda.
Povr{inskata granica na ovie izdani, se poklopuva so litolo{kata, vo reonite
kade {to serpentinitite kontaktiraat so bezvodnite ili slabo izda{nite tereni
(fli{), a na kontaktot so karstifikuvanite mermeri (@eden) i aluvionite na rekite taa
e prividna bidje}i postoi me|usebna vrska na ovie izdani. Vertikalnite granici, se
sovpa|aat so dlabinata na ispukanosta na karpestite masi i odi od nekolku desetici do
pove}e stotici metri.
67
Intenzitetot na ispukanosta e osnova za ocenkata na filtracionite
karakteristiki, pa imame mo{ne {iroki ramki na ovoj parametar, od maksimalnite do
relativno niski vrednosti za koeficientot na filtracijata. Prirodnite izvori vo ovie
tereni naj~esto se so izda{nost od 3-5 l/s.Vrz osnova na nabquduvawata na oscilaciite vo
izda{nosta na izvorite i sporednite nivogrami, pome|u izda{nosta na izvorite i
intenzitetot na vrne`ite vo istra`uvaniot reon, o~igledna e neposrednata vrska na
re`imot na izdanot i periodite na intenzivnite vrne`i.
Vo ramkite na ovaa izdan i toa na kontaktot so karsnata izdan na @eden, kaj
Radu{a, sre}avame i izvori od minealni vodi, koi iako poznati i koristeni od lokalnoto
naselenie seu{te se nedoistra`eni . Genezata na ovie izvori so mineralni vodi se
vrzuva za rasednata tektonika a mineralizacijata sekako za poznatoto rudno nao|ali{te
na hrom vo peridotitskiot-dunitski masiv.
Slabo izda{ni tereni
Ovie tereni se izgradeni od najstarite gnajsno-mika{istni karpi, kako i od
razli~ni staropaleozoiski {krilci i pooddelni neogeni sedimenti, imaat zaedni~ka
crta, vo odnos na razvieniot puknatinski sistem, so pomal intenzitet, odnosno
koeficient na ispukanost, na masivite koi se osetno pomali od kolku kaj serpentinitite.
Na mestata na prirodnite istekuvawa, na podzemnite vodi, koi cirkuliraat vo masivite,
se zabele`uvaat izvori so izda{nost koja obi~no e pomala od 1l/s. Opi{anite tereni po
svojot sostav, tektonskite karakteristiki i polo`bata na reljefot, pretstavuvaat
podra~ja na koi e intenzivno povr{inskoto istekuvawe. Infiltracijata e svedena na
rasednite pravci i sistemot na puknatinite, taka {to vo ovie masivi, generalno gledano
postojat razbieni izdani, koi sprema rasprostranetosta na karpite, nositeli na podzemni
vodi, se pomali i sprema koeficientot na poroznosta, rezervite na podzemnite vodi se
ralativno mali. Ova uka`uva deka stanuva zbor za formirani edinstveni izdani, samo vo
ramkite na prostorot na ispukanosta, a vertikalno do dlabo~inta koja e opfatena so
procesot na ispukanosta i rasednatosta.
KARSTEN TIP NA IZDANI
Карстните карпи на проучованиот терен, зафаќаат доста голема површина. Се одликуваат so пукнатинско-кавернозна и сунѓераста порозност или општо земено со карсна порозност. Поради своите специфичности во однос на карпите од пукнатинската шуплвост изданите кои се јавуваат во него се издвоени како посбен тип, карстна издан.
68
Ovoj izdan e formiran vo mermeriziranite varovnici koi go gradat terenot vo ramkite na granicite na rasprostirawe na @edenskiot masiv. Od izvr{enoto terencko rekognoscirawe vo ramkite na programata kako i porane{nnite ispituvawa, konstatirani se slednite karakteristiki na ovie karpi :
- Toa se masivni do bankoviti, pove}e ili pomalku mermerizirani varovnici, vo nekoi delovi se dolomiti~ni, a po boja se sivi, sivo-beli do crvenkasti.
- Tektonski dosta se ispukani i karstificirani, od karstnite oblici, razvieni se pomali, uvali, vrta~i i {krapi.
- Najzna~ajna uloga za kolektorskite svojstva na ovie karpi ima tektonikata koja se manifestira so postoewe na sistemi na rasedi so protegawe SZ-JI i SI-JZ.
- Ispukanosta i rasedite za koi e vrzan i procesot na karstifikacija, doprinesuvaat da ovie karpi pretstavuvaat dobro vodopropusna sredina so uslovi za dvi`ewe i akumulirawe na podzemnite vodi.
- Prihranuvaweto na ovoj izdan se vr{i kako od povr{inata preku atmosferskite talozi, taka i podzemno od prethodno spomenatite izdani so slobdno nivo i arteskite izdani od Polo{kata kotlina {to e doka`ano so prethodni istra`uvawa.
Kako {to se gleda od prilo`enata hidrogeolo{ka karta na Polo{kata Kotlina (Сл 5.1.22.), karstnite tereni, najgolemo rasprostranuvawe imaat vo isto~niot del od kotlinata, odnosno na terenot koj ja zafa}a planinata @eden.
Vrz osnova na konstatiranite izda{nosti na izvori i vrela kako i vrz baza na
intenzitetot na ispukanosta vo karbonatnite karpesti masina ovoj del od regionot
izdvoeni se dva osnovna podtipa na izdani:
-mo{ne izda{ni tereni so Q > 100 l/s;
- dobro do slabo izda{ni tereni so Q = 1-10 l/s
@edenska karsten izdan
Planinata @eden pretstavuva horst izdignat nad 1200 m, ograni~en so rekata
Vardar, kako epigenetska probojnica i Radu{kiot peridotitski masiv na severnata i
severoisto~nata strana; so neogeni sedimenti na Polo{kata kotlina na zapad; so
neogenite sedimenti na Skopskata kotlina na jugoistok i grani~nata masa (zona) na
metamorfni dijabazi i zeleni {krilci na jug.
69
@edenskite mermeri bile zafateni so procesot na dlaboka karstifikacija mnogu
porano od ezerskata faza na talo`ewe na neogenite sedimenti, kako vo Polo{kata, taka i
vo Skopskata kotlina.Dlabokata karstifikacija na @edenskite mermeri i mnogu
povolnite hidrogeolo{ki karakteristiki na ezerskite sedimenti na Polo{kata kotlina
ovozmo`uva podzemno pretekuvawe od Polo{kite izdani vo sosednite, hipsometriski
poniski, @edenski karstni izdani.Vo prihranuvaweto na @edenskiot karsten izdan so
podzemna voda od Polo{kata kotlina, pred ve}e utvrdenoto prelivawe na freatskite
izdani, istra`uvawata poka`aa aktivno u~estvo na arteskite izdani. Poradi
prelivaweto na ovie vodi arteskiot pritisok vo blizina na @eden pominuva vo
subarteski.
Rezultatite od istra`uvawata programirani preku Proektot uka`uvaat deka
istekuvaweto na vodata preku vreloto Ra{~e, vo golem del podzemno istekuva vo
Skopskata kotlina po isto~niot periferen del na @edenskiot karsten masiv. Ovaa voda
perifernite delovi ne mo`at da ja prifatat celosno poradi relativno maliot
koeficient na filtracija na neogenite sedimenti na Skopskata kotlina, kako i na
Radu{kiot peridotitski masiv. Istra`uvawata vo vrska so potekloto na vodata vo
vreloto Ra{~e poka`a deka @edenskiot karsten izdan e mo{ne karakteristi~en od
pove}e pri~ini. Pred se, po koli~inta na voda koja varira od 2.7-7.7 m3/s (prose~no 5.15
m3/s), kolku {to iznesuva izda{nosta na spomenatoto vrelo vo tekot na godinata. Prema
rezultatite od dosega{nite istra`uvawa se konstatira deka @edenskata karsna izdan
treba da se tretira kako kolektor-rezervoar pod kotata 300, {to zna~i do nadmorska
visina koja odgovara na zonata na istekuvaweto preku vreloto Ra{~e. Vo toj slu~aj
osnovnata karakterisitka na izdanot vo `edenskite mermeri e intenzivno me{awe na
vodite, koi se formiraat vo samite karstni izdani od neposrednite vrne`i, kako i od
podzemnite vodi vo Polo{kata kotlina, i Vardarskite vodi, koi poniraat, bilo vo
Polo{kata kotlina ili vo Dervenskata klisura.
5.1.3. Korelacija na povr{inski i lokalni podzemni vodi
Analizirajki gi nivoata na povr{inskite i podzemni vodi vo Dolen polog, dobieni se
zavisnosti kako {to se prika`ani na Sl.5.1.24. -29.
Najprvo sledi promenata na protocite na Rekata Vardar, sporedbeno dadena so oscilaciite
na nivoata na podzemnite vodi vo Piezometarot so oznaka 63PO008 lociran vo s. Siriino na 407
m n.v..
70
Sl.5.1.24. Sporedbeni dijagrami na protocite na R. Vardar i NPV vo
Piezometarot 63PO008 lociran vo niva, s. Siriino na 407 m n.v.
Ako se zemat vo predvid oscilaciite na NPV vo ovoj piezometar koi se dvi`at vo
ramkite na 1,2-2,0 m, vo tekot na observacioniot period, pri {to absolutnata kota bi
bila ssa 405m, toga{ e evidenten hidrauli~niot gradient prisaten vo pravec na
Piezometarot 63PO032 ( so absolutna kota na NPV od 391,24 , uka`uvajki na nasokata
na dvi`eweto na Podzemnite vodi kon @edenskiot masiv.
71
Sl.5.1.25. Sporedbeni dijagrami na protocite na R. Vardar i oscilacii na NPV
so opseg od 7,2-8,2m vo Piezometarot 63PO014 lociran vo niva desno od R.Vardar s. Kopance, na 397 m n.v.
72
Sl.5.1.26. Sporedbeni dijagrami na protocite na R. Vardar i oscilacii na NPV
so opseg od 7,2-8,2m vo Piezometarot 63PO014 lociran vo niva desno od R.Vardar s. Kopance, na 397 m n.v.
73
Sl.5.1.27. Sporedbeni dijagrami na protocite na R. Vardar i oscilacii na NPV
so opseg od 1,35-3,5m vo Piezometarot 63PO015 lociran vo niva,desno od R. Vardar, s. Raotince na 384,16 m n.v.
74
Sl.5.1.28. Sporedbeni dijagrami na protocite na R. Vardar i oscilacii na NPV
so opseg od 0,1-1,0m vo Piezometarot 63PO016 lociran vo niva, levo od R.Vardar s. Raotince na 388 m n.v.
Za razlika od registriranite sostojbi kaj dijagramot na oscilacii na NPV kaj
Piezometarot 63PO015, kade {to protocite na R. Vardar fazno gi sledat spomenatite
oscilacii na NPV, ovde kaj Piezometaro, 63PO016, imame predwa~ewe na poratsot na
NPV vo odnos na Protocite na R. Vardar. Ova ne{to govori vo prilog na pobrzata
manifestacija na topeweto na snegovite na {ar Planina kaj podzemnite vodi
(rezultat na hidrauli~nite komunikacii) vo odnos na porastot na protocite na R.
Vardar.
75
Sl.5.1.29. Sporedbeni dijagrami na protocite na R. Vardar i oscilacii na NPV
so opseg od 4,25-5,05m vo Piezometarot 63PO042 lociran op{tinska zgrada, levo od R.Vardar s. Jegunovce na 395 m n.v.
Kaj ovie dijagramski zavisnosti na protocite na R. Vardar i podzemnite vodi na
lokalnosta (Op{tinska zgrada, s. Jegunovce), mo`e da se zabele`i nivna inverznost, {to
sekako e rezultat na zadadenite pozitivni vrednosti na pomo{nata ordinata, namesto
negativni. Zana~i i ovde, imame sli~na sostojba kako i kaj prethodnite dijagramski
zavisnosti, t.e. sledewe na NPV so promenite na protocite na R. Vardar, odnosno,
ednovremeni promeni.
76
5.2. KLASIFIKACIJA NA VODITE SPORED NIVNIOT HEMIZAM
Klasifikacijata na ispituvanite vodi vr{ena e spored O.A. Aqekin4, soglasno
anjonot koj preovladuva, site prirodni vodi bi mo`elo da se podelat vo tri klasi:
hidrokarbonatni (i karbonatni), sulfatni i hloridni. Soglasno katjonot koj
preovladuva ( kalcium, magnezium, natrium/kalium/) vo sekoja voda od edna te ista klasa
mo`na e ponatamo{nata podelba na sekoja od ovie klasi na po tri grupi. Nivnata
ponatamo{na diferencijacija odi soglasno me|usebnite odnosi na prisatnite katjoni i
anjoni.
Vo zavisnost od sodr`inata na {este osnovni komponenti na podzemnite vodi (Na+,
Ca2+, Mg2+, Cl-, SO42-, HCO3
-) istite spored hemiskiot sostav se delat na dvo, tro, ~etiri i
poveke komponentni.
Vo dvokomponentni spa|aat onie vodi kaj {to dva katjona i dva anjona se prisatni
vo koli~ini < od 20 ± 3 mg.ekv.%.
Vo trokomponentni spa|aat onie vodi kaj koi sodr`inata na tri od vkupno {est
osnovni komponenti e < od 20 ± 3 mg.ekv.%., pri {to eden od niv mora da bide katjon ili
anjon a ostanatite dva soodvetni katjoni ili anjoni i t.n.
So cel da se podvle~e dominatnoto prisastvo na eden od katjonite ili anjoni,
samiot naziv na podzemnata voda zapo~nuva so taa komponenta.
Na primer vodata so dolunavedeniot sostav,
3,06,01,99
4
2430
3
46
CaMgNa
SOClHCO
bi go imala sledniot naziv: natriumsko-hidrokarbonatno-hloridno-sulfatna.
Rezultatite od izvr{enite klasifikacii na povr{inskite i podzemni vodi, spored
nivniot hemiski sostav ( del od prika`anite rezultati od izvr{enite fizi~ko-hemiski
analizi vr{eni se na Tehnolo{ko-metalur{kiot fakultet a del vo Republi~kiot
4 Alekin O. A. Osnovi gidrohemii. Gidrometizdat, 1953
77
hidrometeorolo{ki zavod, odnosno vo Republi~kiot zavod za zdravstvena za{tita, site
od Skopje ), dadeni se vo Tab. 5.2.1-5.2.24.
TA
BE
LA
-5.2
.1.F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I A
NA
LI
ZI
NA
NE
KO
I O
D I
SP
IT
UV
AN
IT
E V
OD
I
Me|u
nn
ar
D
ata
N
E
Z
Dl
ab
o~
in
a
NP
V o
d
ust
a
Vi
d
Lo
kac
ija
T
em
t 0C
pH
o
znak
a
n
a c
evk
a
63P
O01
4
24.0
2.2
01
0
42°
03' 05
’’ 21°
08' 39"
39
7
19.2
4
7.2
P
od
z.v
od
a
s.K
op
an
ce
14.4
6.6
63P
O01
5
28.0
5.2
01
0
42°
04' 00
.7’’
21°
08' 23
.8"
38
9
19.2
4
1.3
8
Po
dz.
vo
da
s.R
ao
ti
n (
d)
11.2
7.0
63P
O01
6
01.0
6.2
01
0
42°
04' 00
.7’’
21°
08' 23
.8"
38
9
19.2
4
0.3
7
Po
dz.
vo
da
s.R
ao
ti
n (
l)
13.2
6.8
63P
O02
8
24.0
3.2
01
0
46
52
40
75
07
60
39
8
Po
vr
{.R
.Va
rd
ar
s.
Si
ri
~i
no
7.5
7.7
63P
O03
2
25.0
5.2
01
1
42°
02' 26
.0’’
21°
08' 10
.0"
39
3
75
3.6
P
od
z.v
od
a
s.K
op
an
ce
12.2
6.3
63P
O03
4
25.0
5.2
01
1
42°
02' 0.7
’’ 21°
08' 23
.8"
39
8
12
7.1
P
od
z.v
od
a
s.R
ao
ti
nc
e
10.0
7.2
63P
O03
5
25.0
5.2
01
1
42°
02' 49
.9’’
21°
08' 31
.6"
41
2
65
15.3
3
Po
dz.
vo
da
s.K
op
an
ce
13.8
6.4
63P
O03
6
25.0
5.2
01
1
42°
02' 33
.9’’
21°
08' 10
.1"
40
3
18
3.6
P
od
z.v
od
a
s. K
op
an
ce
13.0
6.8
63P
O03
8
25.0
5.2
01
1
42°
02' 52
.8’’
21°
08' 13
.1"
39
7
95
A
rt
esk
a
s.K
op
an
ce
12.0
6.1
63P
O03
9
26.0
6.2
01
0
42°
03' 49
’’ 21°
08' 40
.8"
39
4
96
A
rt
esk
a-M
en
ada
s.R
ao
ti
nc
e
12.0
6.3
63P
O04
4
25.0
2.2
01
0
42°
04' 20
.3"
21°
07' 22
.0"
39
0
60
Po
dz.
vo
da
s.Je
gun
ov
ce
12.2
6.8
63P
O04
6
26.0
5.2
01
1
42°
04' 27
.8’’
21°
08' 08
.5"
39
0
70
A
rt
esk
a
s.Je
gun
ov
ce
12.2
7.1
63P
O01
8
24.0
2.2
01
0
42°
04' 20
.3"
21°
07' 22
.0"
39
0
22
Po
dz.
vo
da
s.Je
gun
ov
ce
12.5
6.6
63P
O04
5
25.0
2.2
01
0
42°
04' 20
.3"
21°
07' 22
.0"
39
0
10
0
Po
dz.
vo
da
s.Je
gun
ov
ce
13.0
7.6
63P
O03
0
24.0
3.2
01
0
42°
02' 23
.2"
21°
08' 23
.2"
42
0
11
0
P
ov
r{
.R.V
ar
da
r
s.K
op
an
ce
7.5
7.7
63S
K0
54
31.0
3.2
01
0
42°
02' 33
.05"
21°
15' 06
.0"
30
0
30
0
I
zvo
r
Ra
{~
e 0
1
13.3
7.2
63S
K0
54
23.0
7.2
01
0
42°
02' 33
.05"
21°
15' 06
.0"
30
0
30
0
I
zvo
r
Ra
{~
e 0
1
13.2
7.0
63S
K0
55
23.0
7.2
01
0
42°
02' 33
.05"
21°
15' 06
.0"
30
0
30
0
I
zvo
r
Ra
{~
e 0
2
13.2
7.1
63S
K0
55
31.0
3.2
01
0
42°
02' 33
.05"
21°
15' 06
.0"
30
0
30
0
I
zvo
r
Ra
{~
e 0
2
13.3
7.1
63S
K0
66
26.0
3.2
01
0
42°
00' 33
.60"
21°
12' 41
.5"
32
0
Po
vr
{.v
od
a
UH
MR
, H
S,S
K
12.0
7,8
2
79
T
AB
EL
A-5
.2.1
. F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I A
NA
LI
ZI
NA
NE
KO
I
O
D I
SP
IT
UV
AN
IT
E V
OD
I (
PR
OD
OL
@U
VA
)
Me
|un
na
r
Da
ta
El
.sp
ro
vo
d.
Ca
Mg
N
a
K
HC
O3
SO
4
C
l R
-te
n
O2
V
k
Cr
C
r+6
NO
3
NO
2
ozn
ak
a
S
mg/
l m
g/l
m
/l
mg/
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/l
m
g/l
mg
/l
mg/
l
63P
O014
24.0
2.2
010
1136.0
205.0
1.7
1.7
13.9
866.4
56.5
15.0
0.9
63P
O015
28.5
.20
10
220.0
51.1
9.9
1.4
0.2
161.7
28.9
4.6
1
.9
63P
O
16
01.0
6.2
010
326.0
48.1
16.8
22.3
2.8
2
4.9
36.5
6.3
2.0
63P
O028
24.0
3.2
010
245.0
45.5
3.8
6.0
0.9
140.3
30.8
8.0
1.3
0
.2
63P
O032
25.0
5.2
011
660.0
161.8
15.2
23.2
3.7
579.5
30.6
8.7
4.5
<
0.0
1
<0
.01
0.8
0
.0
63P
O034
25.0
5.2
011
351.0
69.9
13.9
6.9
1.9
247.1
33.4
7.2
6.0
<
0.0
1
<0
.01
0.6
0
.0
63P
O035
25.0
5.2
011
802.0
202.5
10.1
21.6
2.2
668.0
33.3
9.9
1.6
<
0.0
1
<0
.01
0.1
0
.0
63P
O036
25.0
5.2
011
435.0
91.8
20.9
13.3
2.3
363.0
34.9
7.6
2.4
<
0.0
1
<0
.01
0.5
0
.0
63P
O038
25.0
5.2
011
709.0
180.6
8.9
27.7
3.2
607.0
34.7
11.4
3.4
<
0.0
1
<0
.01
0.4
0
.0
63P
O039
26.0
6.2
010
476.0
110.0
21.0
10.5
9.5
375.2
21.4
6.0
63P
O044
25.0
2.2
010
393.0
45.0
21.6
1.2
1.0
198.3
50.8
10.6
63P
O046
26.0
5.2
011
274.0
39.7
21.5
8.8
2.2
213.5
21.5
7.0
10.4
63P
O018
24.0
2.2
010
285.0
32.8
15.9
1.1
0.9
152.5
55.7
6.7
<
0.0
1
1.6
5
0.0
01
63P
O045
25.0
2.2
010
316.0
53.4
7.4
1.2
1.1
213.6
38.9
1.5
600
63P
O030
24.0
3.2
010
245.0
45.5
3.8
6.0
0.9
140.3
30.8
8.0
1.3
0.2
63S
K054
31.0
3.2
010
3
26.0
1
09.5
1
2.5
8
.8
0.9
3
87.5
3
5.7
7
.7
0.2
63S
K0
54
23.0
7.2
010
5
18.0
1
00.2
1
2.4
8
.2
1.6
3
69.2
3
1.8
6
.2
63S
K0
55
23.0
7.2
010
5
42.0
1
07.0
1
1.8
8
.5
1.1
3
72.2
3
3.7
6
.2
63S
K0
55
31.0
3.2
010
5
44.0
1
21.9
8
.8
10
.7
0.9
3
90.5
3
6.1
7
.5
63S
K0
66
26.0
3.2
010
2
82.0
4
8.6
7
.5
7.5
2
.1
13
4.2
4
7.2
6
.6
3.3
TA
BE
LA
- 5.2
.2.
F
izi
~k
o-h
em
ijs
ki
kar
ak
ter
ist
ik
i n
a v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
ta
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
er
. P
ov
r{
.,
R. V
ar
da
r
An
al
izi
ran
pa
ra
met
ar
D
ata n
a
uzo
rk
uvaw
e
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Cr-
vk
up
en
Cr+
6
Ozn
ak
a:
63
PO
02
8
(m)
( o
C)
cm
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
x1
0-3
m
g/l
x1
0-3
Lo
ka
ci
ja: H
S
Si
ri
~i
no
m
ek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a B
u{
ot
in
a vo
(m
):
24
.03
..2
01
0
/ 7
.5
7.6
6
24
5
45
.45
3.7
6
5.9
7
0.9
1
40
.3
30
.79
8.0
1
1.3
4
0.2
4
2
.24
0.3
1
0.2
8
0.0
2
2.3
0
0.6
5
0.2
3
Pr
oto
k
(m3/s
):
78
.53
10
.81
9.8
5
0.8
1
72
.33
20
.47
7.2
0
Ko
or
di
nati
:
N 4
65
24
0
E 7
50
76
0
39
8
m
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odat
a s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e: K
alcijs
ko-
hidr
ok
ar
bon
at
no-s
ul
fa
tn
a
5,78
81,10
84,9
4
5,20
2,7
3
33,72
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
81
TA
BE
LA
- 5.2
.3.
Fi
zi~
ko
-he
mi
jsk
i k
ar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
e-
ro
ko
t n
a v
od
a:
po
dze
mn
a v
oda
An
al
izi
ran
pa
ra
met
ar
D
ata n
a
NP
V
t
p- H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Ra
sv
or
en
k
isl
or
od
(mg/
l)
Cr+
6
N O3
--
NO
2--
Ozn
ak
a:
63
PO
032
uzo
rk
uv.
(m)
(
oC
)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg/
l
mg/
l
Lo
ka
ci
ja:
s. K
op
an
ce
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a b
u-
25
.05
.201
1
3,6
12,2
6,3
660
161.7
7
15.2
23.1
6
3.7
4
57
9.5
30
.58
8.6
5
4.5 2
<0
.0 1
0.7 73
0.0
00
6
{o
ti
na: 75 m
7.9
7
1.2
5
1.0
9
0.1
0
9.5
0
0.6
5
0.2
5
76.6
3
11.9
8
10.4
7
0.9
2
91
.40
6.2
2
2.3
8
P
ro
to
k
(m3/s
):
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idroka
rb
ona
tn
o-
kal
ci
jska
Ko
or
di
nati
:
N 4
20 0
2‟
26.0
‟‟
(46
55
176,7
7)
E
210
08‟
10.0
‟‟
(75
11
70
7,1
1)
Z
3
91,2
4 ±
0,0
3m
63,76
98,11
47,10
4
22,638,2
3
40,91
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
82
TA
BE
LA
- 5.2
.4.
Fi
zi~
ko
-he
mi
jsk
i k
ar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
Ko
tl
in
a
Vr
sta n
a p
ri
me
ro
ko
t:
Po
dze
mn
a v
od
a
An
al
izi
ran
pa
ra
met
ar
D
ata n
a
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
-
SO
4--
Cl-
Ra
svo
re
n
ki
slo
ro
d
(mg/
l)
Cr+
6
NO
3--
NO
2--
Ozn
ak
a:
63P
O036
uzo
rk
uv.
(m)
(
oC
)
c
m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg/
l
mg/
l
Lo
kac
ija
:s.
Ko
pa
nc
e
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v
/l
mek
v
/l
mek
v
/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
oi
na
na
b
u{
ot.:
18 m
25
.05
.201
1
3,6
13,0
6,8
3
435
91.8
4
20.9
13.3
2.2
5
36
3
34
.85
7.6
2.3
7
<0
.0 1
0.4
5
2
0.0
02
5
Pr
ot
ok
(m
3/s
):
4.5
2
1.7
1
0.6
3
0.0
6
5.9
5
0.7
4
0.2
2
65.3
8
24.7
6
9.0
4
0.8
3
86
.18
10
.67
3.1
4
Ko
or
di
nati
:
N 4
2o 0
2‟
33,9
‟‟
E 2
10 0
8‟
10,1
‟‟
Z 4
03 m
K
lasi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idroka
rb
ona
tn
a-
kal
ci
jsko-m
agn
ezium
ska
38,65
76,24
04,9
4
67,10
14,3
3
18,86
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
83
TA
BE
LA
- 5.2
.5.
Fi
zi~
ko
-hem
ijs
ki
kar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot:
Ar
tesk
a v
oda
An
al
izi
ran
pa
ra
met
ar
D
ata n
a
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
-
SO
4--
Cl-
Ra
svo
re
n
ki
slo
ro
d (
mg/
l)
Cr+
6
NO
3--
N O2
--
Ozn
ak
a:
63P
O038
uzo
rk
uv.
(m)
(
oC
)
c
m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg/
l
mg/
l
Lo
ka
ci
ja:s
. K
op
an
ce
, k
aj
xa
mi
jat
a
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
mek
v/l
mek
v
/l
mek
v
/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a b
u{
ot
in
a: 9
5 m
25
.05
.201
1
3,6
12,0
0
6,1
3
709
180.5
6
8.8
7
27.7
3.2
60
7
34
.72
11
.39
3.3
8
<0
.01
0.4
14
0.0
00
8
8.8
9
0.7
3
1.3
0
0.0
8
9.9
5
0.7
3
0.3
3
80.8
2
6.6
1
11.8
3
0.7
5
90
.38
6.6
7
2.9
6
P
ro
to
k
(m3
/s):
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idroka
rb
ona
tn
o-
kal
ci
jska
Ko
or
di
nati
:
N 4
20 0
2’
52,8
’’
E
210 0
8’
13,1
’’
Z
397 m
82
,80
61
,6
83
,11
4
67
,6
96
,2
3
38
,90
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
84
TA
BE
LA
- 5.2
.6.
Fi
zi~
ko
-hem
ijs
ki
kar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
ta
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
:P
od
zem
na
vo
da
An
al
izi
ran
pa
ra
met
ar
Ozn
ak
a:6
3P
O014
Data n
a
uzo
rk
uvaw
e
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3-
SO
4--
Cl-
Cr
-
vk
up
en
Cr+
6
(m)
( o
C)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/
l x1
0-3
m
g/l
x
10
-3
Lo
kac
ija
:
s.K
op
an
ce
m
ekv/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
D
la
bo
~i
na
na
Bu
{o
ti
na
vo
(m
):1
9,2
4
24
/02
/201
0
7.2
1
4.4
6.5
5
11
36
205.0
4
1.7
1
1.6
9
13.8
8
866.4
56.5
3
14.9
6
0.9
2
/
10.1
0
0.1
4
0.0
8
0.3
6
14.2
0
1.2
0
0.4
3
Pr
oto
k (
m3/s
):
94.6
1
1.3
1
0.7
4
3.3
3
89.7
5
7.5
5
2.7
0
Ko
or
di
nati
: N
42
° 0
3' 0
5’’
E 2
1°
08
' 39
" Z
3
97 m
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red
O.A
. A
qek
in
e: K
alcijs
ko-
hidr
ok
ar
bon
at
na
6,94
31
,1
74
,0
4
55
,7
7,2
3
7,89
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
TA
BE
LA
- 5
.2.6
a.
F
izi
~k
o-h
em
ijs
ki
kar
ak
ter
ist
ik
i n
a v
odi
te o
d P
ol
o{
ka K
otl
in
a
Vr
sta
na
p
ri
me
ro
ko
t n
a:
po
dze
mn
a v
od
a
A
nal
izi
ran
par
am
etar
Ozn
ak
a:
63
PO
014
Da
ta
na
N
PV
t
p
-H
Ca
++
Mg
++
Na
+
K+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Rasv
or
en
k
isl
or
od
(mg/
l)
Cr+
6
NO
3--
NO
2--
u
zor
ku
v.
(m)
( oC
)
cm
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l
mg/
l
Lo
ka
ci
ja:
s.
Ko
pa
nc
e
N
iv
o n
a
po
dze
mn
a
vo
da
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a b
u-
25.0
5.2
011
8,0
13,0
6,4
4
86
8
24
8.4
12
.03
29
.13
7.7
81
4.5
47
.65
15
.61
8,1
7
<0
.01
2,1
88
0.0
03
{o
ti
na
:19
,5 m
12
.24
0.9
9
1.3
7
0.2
0
13
.35
1.0
1
0.4
5
82
.74
6.6
7
9.2
6
1.3
3
90
.18
6.8
0
3.0
1
Pr
ot
ok
(m
3/s
):
Ko
or
di
na
ti
: N
42
° 0
3' 0
5’’
E 2
1°
08
' 39
" Z
3
97 m
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
od
ata s
po
red
O.A
. A
qek
in
e:
Hidrokarbonat
no-
kalcijs
ka
Od
Sl
.5.2
.3. i
Sl
.5.2
.3a.,
Iak
o h
em
ijs
ki
ot s
ost
av n
a P
V v
o P
iezo
metar
ot 6
3P
O014
, s.
Ko
pa
nc
e, b
el
e`
i n
ep
ro
men
eta d
om
in
ac
ija
na h
idr
ok
ar
bo
natn
o -
kal
ci
jsk
ite j
on
i,
sep
ak
, z
a r
azl
ik
a o
d f
eb
ruar
skata v
o m
ajs
kata p
ro
ba s
e g
leda z
gol
em
en
o p
ri
sast
vo
na
sodr
`i
nata n
a n
atr
ium
i M
agn
ezi
um
. O
va n
e{
to
bi
mo
`el
o d
a s
e p
rep
i{
e n
a v
li
jan
ieto
od
vo
di
te n
a R
. V
ar
dar
, k
oe g
o i
ma
vo
ovo
j d
el
od g
odi
nata.
74,82
67,626,9
4
80,601,3
3
18,90
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
86
TA
BE
LA
- 5
.2.7
.
Fi
zi~
ko
-hem
ijs
ki
kar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot:
po
dze
mn
a v
oda
A
nal
izi
ran
pa
ra
met
ar
D
ata n
a
NP
V
t
(0C
)
p- H
Ca+
+
Mg
+
+
Na+
K
+
HC
O3
-
SO
4--
Cl-
Ra
svo
re
n
ki
slo
ro
d
(mg/
l)
Cr+
6
N O3-
-
NO
2--
Ozn
ak
a:
63P
O035
uzo
rk
uv
.
(m)
c
m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/
l
mg/
l
mg/
l
Lo
ka
ci
ja:
s. K
op
an
ce
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
mek
v/l
mek
v
/l
mek
v
/l
mek
v
/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a
na
bu
{o
ti
na:
25
.05
.201
1
15,3
3
13,8
6,3
6
802
202.4
7
10.1
3
21.6
2.2
66
8
33
.3
9.9
2
1,5
8
<0
.
01
0,1
1
5
0,0
03
6
65
m
Pr
oto
k (
m3/
s):
Ko
or
di
nati
:
N 4
2o 0
2‟
49,9
‟‟
(46 5
591
7,9
1)
E
210
08
‟ 3
1,6
‟‟
(75 1
220
3,2
0)
Z
399,9
6±
0,0
3 m
9.9
7
0.8
3
1.0
2
0.0
6
10.9
5
0.7
0
0.2
8
83.9
8
6.9
9
8.5
5
0.4
7
91.7
3
5.9
0
2.3
7
K
lasi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
re
d O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idrokarbonat
no-k
alc
ijs
ka
98,83
99,655,8
4
90,537,2
3
73,91
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
87
TA
BE
LA
- 5
.2.8
.
Fi
zi~
ko
-he
mi
jsk
i k
ar
ak
ter
ist
ik
i n
a v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
ta
K
ot
li
na
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot:
Po
dze
mn
a v
od
a
An
al
izi
ran
pa
ram
eta
r
Ozn
ak
a:
63P
O01
5
Data
na
uzo
rk
uvaw
e
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
N
a+
K+
H
CO
3-
SO
4--
C
l- C
r -
vk
up
en
Cr+
6
(m)
( o
C)
cm
mg/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
x1
0-3
m
g/l
x 1
0-
3
Lo
kac
ija
: s.
Ra
oti
nc
e,
(de
sen
)
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a B
u{
oti
na
vo
(m
):1
9,5
28
.05
..2
01
0
1.3
8
11
.2
7
22
0
51
.12
9.9
3
1.3
7
0.1
9
16
1.7
2
8.9
4
.6
1.9
2
/
2.5
18
22
6
6
0.8
13
93
44
0.0
64
41
0.0
04
87
18
2.6
50
81
97
0.6
10
99
37
0.1
31
42
86
Pr
oto
k
(m3/s
):
7
4.0
340
7
2
23
.92
90
94
1.8
93
60
72
0.1
43
22
73
78
.12
05
63
18
.00
61
92
3.8
73
24
5
K
lasi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e:
Hidr
ok
arb
on
at
no
-kal
cijs
ko-
magn
ezijs
ka
Ko
or
di
nati
: N
46
55
89
6
E 7
51
19
88
Z
3
85 m
0,
74
9,2
38
9,
1
4
0,1
88
7,
3
3
1,7
8
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
88
TA
BE
LA
- 5.2
.9.
F
izi
~k
o-h
em
ijs
ki
kar
ak
ter
ist
ik
i n
a v
odi
te o
d P
ol
o{
ka K
ot
li
na
V
rst
a n
a
pr
im
er
ok
ot :
po
dze
mn
a v
oda
NP
V
(m)
Ni
vo
na
po
dze
mn
a
vo
da
An
al
izi
ran
pa
ram
eta
r
D
ata
na
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Ra
svo
re
n
ki
sl
or
od
(m
g/l
)
Cr+
6
NO
3--
NO
2--
Ozn
ak
a:
63
PO
034
uzo
rk
uv.
( o
C)
c
m
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg/
l
mg/
l
Lo
kac
ija
: s.
Rao
ti
nc
e
m
ekv/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a
bu{
oti
na:1
2 m
25
.05
.201
1
7,1
10,0
7,1
9
351
69.9
3
13.9
3
6.9
1
1.8
9
247.0
5
33
.43
7.1
7
5,9
5
<0
.01
0,6
27
0.0
04
3.4
4
1.1
4
0.3
2
0.0
5
4.0
5
0.7
1
0.2
0
69.4
5
23.0
2
6.5
5
0.9
8
81.6
3
14
.24
4.1
3
P
ro
to
k
(m3/s
):
Ko
or
di
nati
:
N 4
2o 0
2‟
0,7
‟‟
(46
58
10
3,3
3)
E
21
0 0
8‟
23,8
‟‟
(75
12
03
0,1
1)
Z
383
,30
±0,0
2 m
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red
O.A
. A
qek
in
e:
Hi
dr
ok
ar
bo
natn
a-
kal
ci
jsk
o-m
agn
ezi
um
ska
45,69
02,23
55,6
4
24,14
13,4
3
63,81
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
89
TA
BE
LA
- 5
.2.1
0.
Fi
zi~
ko
-hem
ijs
ki
kar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
ta
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot:
Po
dze
mn
a v
od
a
A
nal
izi
ran
pa
ram
eta
r
Ozn
ak
a:
6
3P
O0
16
Data n
a
uzo
rk
uv
aw
e
NP
V
(m)
t
( o
C)
p-H
Ca+
+
Mg
++
N
a+
K+
H
CO
3-
SO
4--
C
l- C
r -
vk
up
en
Cr+
6
cm
mg/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
x1
0-3
m
g/l
x 1
0-3
Lo
ka
ci
ja:
Ra
ot
in
ce.
Ni
va
, l
ev
br
eg
mek
v/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
. n
a
Bu
{o
ti
na
vo
(m
):1
9,5
01
.06
..2
01
0
0.3
7
13
.2
6.8
2
32
6
48
.05
16
.75
22
.3
2.8
4
23
4.9
3
6.5
6
.3
2.0
4
/
2.3
66
99
51
1.3
72
95
08
1.0
48
42
5
0.0
72
82
05
3.8
50
81
97
0.7
71
67
02
0.1
8
Pr
ot
ok
(m
3/s
):
4
8.6
916
66
28
.24
30
93
21
.56
72
44
1.4
97
99
72
80
.18
38
17
16
.06
81
27
3.7
48
05
58
K
lasi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e:
Hidr
ok
arb
on
at
no-k
al
cijs
ko-m
agn
ezijs
ko
-
nat
ri
jska
Ko
or
di
na
ti
: N
46
58
03
1
E 7
51
11
72
Z
3
81 m
6
9,
48
24
,2
85
6,
21
4
0,1
67
4,
3
3
1,8
0
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
90
TA
BE
LA
- 5.2
.11
.
Fi
zi~
ko
-he
mi
jsk
i k
ar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
ta
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
: (
Ar
te
ska)
An
al
izi
ran
pa
ram
eta
r
Ozn
ak
a:
63P
O039
Data n
a
uzo
rk
uvaw
e
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Cr
-
vk
up
en
Cr+
6
(m)
( o
C)
cm
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
x1
0-3
mg/
l x 1
0-3
Lo
ka
ci
ja:
s.R
ao
ti
nc
e,
(Ar
te
ska
-Me
na
da
)
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a B
u{
ot
in
a vo
(m
):
96
,0
26
.06
..2
01
0
1
2
6.3
4
76
110
21
10.5
9.5
37
5.1
5
21
.4
6
/ /
5
.42
1.7
2
0.4
9
0.2
4
6.1
5
0.4
5
0.1
7
Pr
oto
k (
m3/s
):
68
.79
21
.85
6.2
7
3.0
9
90
.79
6.6
8
2.5
3
Ko
or
di
nati
: N
42
° 0
3' 4
9’’
E 2
1°
08
' 40
,8"
Z
394 m
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red
O.A
. A
qek
in
e:
Hidr
ok
arb
on
at
no-k
al
cijs
ko-
magn
ezijs
ka
79,68
85,21
27,6
4
68,653,2
3
79,90
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
91
TA
BE
LA
- 5.2
.12
.
F
izi
~k
o-h
em
ijs
ki
kar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
ero
ko
t:
po
dze
mn
a v
oda
An
al
izi
ran
pa
ra
met
ar
D
ata
na
NP
V
t
p- H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O
3-
SO
4--
Cl-
Cr -
Cr+
6
Ozn
ak
a:
63P
O018
uzo
rk
uv.
(m)
(oC
)
cm
mg
/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/
l
x1
0
-3
g/l
Lo
ka
ci
ja:
ka
r{
i d
ep
on
. Ju
goh.n
ad p
at
.
Ni
vo
n
a
po
dze
mn
a v
oda
mek
v/
l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/
l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a b
u{
ot.: 2
6 m
24
/02
/201
0
/ 12.
5
6.5 9
285
32.7
6
15.9
1
1.1
4
0.8
6
15
2.5
55
.67
6.6
7
Pr
oto
k (
m3/s
):
1.6
1
1.3
0
0.0
5
0.0
2
2.5
0
1.1
8
0.1
9
53.9
1
43.5
6
1.7
9
0.7
4
64
.64
30
.43
4.9
3
Ko
or
di
na
ti
:
N 4
2°
04
' 2
0,3
"
E 2
1°
07
' 2
2,0
"
Z 3
89
m
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red
O.A
. A
qek
in
e:
Hidr
ok
arb
on
at
na
-
kal
ci
jsko-m
agn
ezium
sko
-su
lf
at
na
9,53
6,43
8,1
4
4,30
9,4
3
7,64
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
92
TA
BE
LA
- 5.2
.13.
Fi
zi~
ko
-he
mi
jsk
i k
ar
ak
te
ri
sti
ki
na v
odi
te o
d P
ol
o{
ko
Po
le
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
na
vo
da
: p
odze
mn
a
vo
da
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
A
nal
izi
ran
pa
ra
met
ar
Ozn
ak
a:
63P
O044
Data n
a
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Cr
- C
r+6
uzo
rk
uv.
(m)
(
oC
)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
x1
0-3
g/l
L
ok
ac
ija
: d
esn
od
Va
rd
. k
ar
{i
de
p.J
ugo
hr
.
m
ekv/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
D
la
bo
~i
na
na
bu{
oti
na
: 6
0 m
Je
gun
ov
ce
P2
5/2
25
/02
/201
0
/ 12.2
6.7
9
393
21.5
9
1.1
6
1.0
2
19
8.3
50
.8
10
.6
2.2
1
1.7
7
0.0
5
0.0
3
3.2
5
1.0
7
0.3
0
54.4
8
43.5
4
1.3
4
0.6
4
70
.25
23
.21
6.5
4
Pr
oto
k
(m3/s
):
K
lasi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idroka
rb
ona
tn
a-
kal
ci
jsko-m
agn
ezium
sko
-
sulf
at
na
Ko
or
di
nati
:
N 4
2°
04'
20,3
"
E 2
1°
07'
22,0
"
Z 3
89 m
5,54
5,43
3,1
4
2,23
5,6
3
2,70
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
93
TA
BE
LA
- 5.2
.14. F
izi
~k
o-h
em
ijs
ki
kar
ak
ter
ist
ik
i n
a v
odi
te o
d P
ol
o{
ko
Po
le
Vr
sta n
a
pr
im
er
ok
ot
na v
oda:p
odz.
vo
da
An
al
izi
ran
pa
ra
met
ar
Ozn
ak
a:
63
PO
045
Da
ta n
a
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Cr -
Cr+
6
uzo
rk
uv.
(m)
( o
C)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/
l
x1
0
-3
g/l
L
ok
ac
ija
: dese
n b
reg
na
Var
da
r,
kar
{i
dep
on
ija
Jugo
hr
om
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v
/l
mek
v
/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a
bu{
oti
na:
100
m
25
/02
/201
0
/ 13
7.6
4
316
53.3
85
7.3
9
1.2
4
1.0
9
21
3.6
38
.93
1.5
2
2.6
3
0.6
1
0.0
6
0.0
3
3.5
0
0.8
2
0.0
4
79.1
7
18.2
4
1.7
6
0.8
4
80
.16
18
.84
0.9
9
Pr
oto
k
(m3/s
):
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idrok
arb
on
at
na-k
al
cijs
ko-
magn
ezium
sko
-sulf
at
na
Ko
or
di
nati
:
N 4
2°
04'
20,3
"
E 2
1°
07'
22,0
"
Z 3
89
m
2,79
2,18
8,1
4
9,18
1
3
2,80
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
94
TA
BE
LA
- 5.2
.15
. F
izi
~k
o-h
em
ijs
ki
ka
ra
kter
ist
ik
i n
a v
odi
te o
d P
ol
o{
ka
Ko
tl
in
a
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
na
v
od
a:
Ar
te
ska
vo
da
(lо
ka
ln
o
vo
do
sna
bd
uv
aw
e)
An
al
izi
ran
pa
ra
met
ar
Ozn
ak
a:
63P
O046
Da
ta
na
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O
3-
SO
4--
Cl-
Ra
svo
r
en
k
isl
or
od
(mg/
l)
Cr+
6
NO
3--
NO
2--
uzo
rk
uv.
(m)
(
oC
)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg/
l
mg/
l
Lo
ka
ci
ja:s
. Je
gun
ov
ce, d
o R
. B
ist
ri
ca
, l
ev
br
eg,
50
m p
re
d
vl
iv
vo
R.
Var
da
r
N
ivo
n
a
po
dze
mn
a v
oda
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v
/l
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/
l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a
bu{
oti
na: m
26
.05
.201
1
12,2
7,0
9
274
39.6
6
21.5
3
8.8
3
2.1
6
213.5
21
.53
6.9
6
10
,39
<0
.03
1,6
57
0.0
01
5
1.9
5
1.7
6
0.4
2
0.0
6
3.5
0
0.4
6
0.2
0
46.6
4
42.1
3
9.9
1
1.3
2
84.2
6
10
.96
4.7
9
P
ro
to
k(m
3/s
):
K
oo
rd
in
ati
:
N 4
2o 0
4‟
27,8
‟‟
E 2
1o 0
8‟
08
,5‟‟
Z
3
90 m
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odat
a s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idroka
rb
ona
tn
a-
kal
ci
jsko-m
agn
ezium
ska
64,46
13,42
91,9
4
96,10
79,4
3
26,84
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
95
T
AB
EL
A-
5.2
.16.
F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I K
AR
AK
TE
RI
ST
IK
I N
A V
OD
IT
E O
D S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
: P
od
zem
na
vo
da
Da
ta
na
NP
V
An
al
izi
ra
n p
ar
am
eta
r
t
p- H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
-
SO
4--
Cl-
Ra
svo
re
n
ki
slo
ro
d
(mg/
l)
Cr+
6
NO
3-
-
NO
2--
Ozn
ak
a:
63
SK
047
uzo
rk
uvw
e.
(m)
(oC
)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg/
l
mg/
l
Lo
ka
ci
ja:s
. D
vo
rc
e d
ese
no
o
d R
. V
ar
da
r
N
ivo
na
po
dze
mn
a v
oda
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/l
mek
v/
l
mek
v/
l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
. n
a
bu{
ot.:
10
m
26
.05
.201
1
5,2
2
13
7,4 5
276
64.7
1
9.5
5.0
6
1.4
1
21
6.6
16
.1
11
.82
6,2
9
<0
.02
1,0
56
0.0
00
9
3.1
9
0.7
8
0.2
4
0.0
4
3.5
5
0.3
4
0.3
4
75.1
7
18.3
6
5.6
1
0.8
5
83
.97
8.0
5
7.9
9
Ko
or
di
nati
:
42°0
6'0
8.4
9"
21°1
0'3
0.7
"
(4 6
62 0
47,5
9)
(7 5
14 9
38)
Z 3
42
,55
±0
,03
Kl
asi
fi
ka
ci
ja n
a v
oda
ta
sp
or
ed O
.A. A
qek
in
e:
Hi
dr
oka
rb
on
at
na
-ka
lc
ijs
ko-
ma
gnez
ium
ska
17,75
36,18
61,5
4 05,899,7
3
97,83
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
96
TA
BE
LA
- 5.2
.17.
F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I K
AR
AK
TE
RI
ST
IK
I N
A V
OD
IT
E O
D S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
: P
od
zem
na
vo
da
A
nal
izi
ran
pa
ra
met
ar
D
ata n
a
NP
V
t
p- H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
-
SO
4--
Cl-
Ra
svo
re
n
ki
slo
r
od
(m
g/l
)
Cr+
6
NO
3-
-
NO
2-
- O
znak
a:
63S
K048
uzo
rk
uvw
e.
(m)
(
oC )
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg/
l
mg/
l
Lo
ka
ci
ja:s
.
Dvo
rc
e
(St
ar
a
ozn
ak
a -
42
),
lev
br
eg
od
R.
Var
da
r
N
ivo
na
po
dze
mn
a v
oda
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/
l
mek
v/l
mek
v/
l
mek
v/
l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
.na
bu{
ot
.: 10m
26
.05
.201
1
3,9
0
13
7,3 5
285
67.8
4
11.4
5.5
8
1.4
4
228.8
26
.84
8.6
5
9,3
<0
.02
0,5
96
0,0
00
5
3.3
4
0.9
3
0.2
6
0.0
4
3.7
5
0.5
7
0.2
5
73.0
4
20.4
2
5.7
3
0.8
1
82.1
6
12
.43
5.4
1
P
ro
to
k
(m3/s
):
Ko
or
di
n.:
42
°06'1
0,6
3"
21
°10'3
0.5
9"
(4 6
62 0
97,2
4)
(7 5
14 9
13,4
9)
Z
34
2,9
0±
0,0
3
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red
O.A
.
Aq
ek
in
e: H
idr
ok
ar
bo
nat
n-
ka
lc
ijs
ko-m
agn
ezium
ska
04,73
42,20
73,5
4
43,12
41,5
3
16,82
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
97
TA
BE
LA
- 5.2
.18.
F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I K
AR
AK
TE
RI
ST
IK
I N
A V
OD
IT
E O
D S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
:P
ov
r{
., R
. V
ar
da
r
A
nal
izi
ran
pa
ram
eta
r
Ozn
ak
a:
63S
K050
Da
ta n
a
uzo
rk
uva
we
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Cr
-
vk
up
en
Cr+
6
(m)
( o
C)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/
l x1
0-
3
mg/
l
x1
0-3
L
ok
.: H
S R
ad
u{
a
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
. n
a B
u{
t
in
a v
o (
m):
25
.03
..2
010
/ 9
7.7
9
22
1
40
.29
2.5
1
6.3
3
0.6
2
14
5.4
37
.06
4.6
9
3.8
3
2.9
4
Pr
oto
k
(m3/s
):
1.9
8
0.2
1
0.3
0
0.0
2
2.3
8
0.7
8
0.1
3
Ko
or
di
nati
:
N 4
660
24
3
E 7
51
79
33
Z 3
21
m a
.s.l
.
79.2
6
8.2
2
11.8
9
0.6
3
72
.21
23
.73
4.0
6
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e:
Kal
cijs
ko-h
idr
ok
arb
on
at
no
-sul
fa
tna
26
,79
21
,8
88
,11
4
73
,23
06
,4
3
2,72
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
98
TA
BE
LA
- 5.2
.19.
F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I K
AR
AK
TE
RI
ST
IK
I N
A V
OD
IT
E O
D S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
:
Po
dze
mn
a
vo
da
A
nal
izi
ran
pa
ram
eta
r
Ozn
ak
a:
63S
K051
Data
n
a
NP
V
t
p- H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Ra
svo
re
n
ki
slo
ro
d
(mg/
l)
Cr+
6
NO
3--
NO
2--
uzo
rk
uv.
(m)
(
oC
)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg/
l
mg/
l
Lo
ka
ci
ja:s
.
Rad
u{
a,
{k
ol
o N
ik
o
Fo
jni
ca
, d
ese
n b
rg
od
R. V
ar
da
r
N
ivo
na
po
dze
mn
a v
oda
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a b
u-
{o
ti
na
: 20,1
1m
27
.05
.201
1
15,6
8
14,
5
7,0 0
432
85.5
8
27.2
3
10.6
1.1
4
360
37
.05
6.7
5
8,5
<0
.01
8,5
15
0,0
01
0
4.2
2
2.2
3
0.5
0
0.0
3
5.9
0
0.7
8
0.1
9
60.4
4
32.0
0
7.1
4
0.4
2
85.8
1
11
.39
2.8
0
P
ro
to
k
(m3/s
):
Ko
or
di
na
ti
:
N
42
o 0
4‟
51‟‟
E
21
o 1
3‟1
9‟‟
Z
32
8 m
Kl
asi
fi
ka
ci
ja n
a v
oda
ta
sp
or
ed
O.A
. A
qek
in
e: H
id
ro
ka
rb
ona
tn
a-k
alcijs
ko
-
ma
gnez
ium
ska
44,60
00,32
14,7
4
39,11
80,2
3
81,85
Ca
Mg
Na
SOC
lH
CO
99
TA
BE
LA
- 5.2
.20.
F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I K
AR
AK
TE
RI
ST
IK
I N
A V
OD
IT
E O
D S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Vr
sta
na
pr
im
er
ok
ot
:P
od
zem
na
v
od
a
An
al
izi
ran
pa
ram
eta
r
Ozn
ak
a:
63S
K052
Da
ta n
a
uzo
rk
uvaw
e
NP
V
t
p-H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Cr
-
vk
up
en
Cr+
6
Lo
k
ci
ja:
Radu
a, l
ev,
tr
i k
u}
i
(m
) (
oC
)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/
l x1
0-3
m
g/l
x1
0-3
Dl
ab
o~
in
a(m
) 15,9
6
m
ekv/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
2
5.0
2..2
010
13
.92
10.6
7.2
3
397
69.3
9.6
6
1.0
9
1.2
7
27
1.5
34
.85
2.8
6
1.2
7
/
Pr
oto
k
(m3/s
):
3.4
1
0.7
9
0.0
5
0.0
3
4.4
5
0.7
4
0.0
8
Ko
or
di
n.:
N
46
60
45
5
E 7
51
777
4
Z 3
26
m
79.5
9
18.4
6
1.1
9
0.7
6
84
.47
13
.98
1.5
5
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata s
po
red O
.A.
Aq
ek
in
e:
Hidr
oka
rb
on
at
no
- K
al
cijs
ko-M
agn
ezijs
ka
6,79
5,18
2,1
4 1455,
1
3
5,84
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
100
TA
BE
LA
- 5.2
.21.
F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I K
AR
AK
TE
RI
ST
IK
I N
A V
OD
IT
E O
D S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Vr
sta n
a
pr
im
er
ok
ot
na v
oda:
Izv
or
ka v
oda
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
A
nal
izi
ran
pa
ra
met
ar
D
ata n
a
/NP
V/
t
p- H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Cr
- C
r+
6
Ozn
ak
a:
63P
O05
4
uzo
rk
uv.
(m)
( o
C)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
x1
0-3
g/
l
Lo
kac
ija
: S
el
o R
a{
~e,
Kap
ta`
a I
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
D
la
bo
~i
na
na
bu{
oti
na:
31
/03
/201
0
/ 13.3
7.2
1
326
109.5
12.5
4
8.7
8
0.9
1
38
7.5
35
.68
7.7
2
5.3
9
1.0
3
0.4
1
0.0
2
6.3
5
0.7
5
0.2
2
78.6
5
14.9
9
6.0
2
0.3
4
86
.70
10
.29
3.0
1
Pr
oto
k
(m3/s
):
Ko
or
di
nati
:
N 4
2°
02'
33,0
5"
E 2
1°
15'
06,0
"
Z 3
00
m
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata
sp
or
ed O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idroka
rb
ona
tn
a-
kal
ci
jsko
6,78
15
0,6
4
3,10
01
,3
3
7,86
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
101
TA
BE
LA
- 5.2
.22.
F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I K
AR
AK
TE
RI
ST
IK
I N
A V
OD
IT
E O
D S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Vr
sta n
a
pr
im
er
ok
ot:
Izv
or
ska
vo
da
An
al
izi
ran
pa
ram
eta
r
Ra{
~e
-1
Da
ta
na
NP
V
t
p- H
Ca+
+
Mg
++
N
a+
K+
H
CO
3-
SO
4--
C
l-
Cr
- C
r+6
Ozn
ak
a:
63
SK
05
4
uzo
rk
uv.
(m)
(
oC
)
cm
mg
l m
g/l
m
g/l
m
g/l
g/l
m
g/l
m
g/l
m
g/l
x1
0-3
g/l
Lo
kac
ija
:
S. R
a{
~e,
Kap
ta`
a I
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
mek
v/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
m
ekv/l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a
b
o
ti
na:
23
/07/2
010
/ 13.2
7
5
18
10
0.2
1
2.4
8
.15
.6
1
369.2
31.7
9
6
18
4.9
4
1.0
2
0.3
8
0.0
4
6.0
5
0.6
7
0.1
8
7
7.4
0
15
.94
6.0
1
0.6
5
87.7
0
9.7
4
2.5
6
Ko
or
di
nati
:
N 4
655085
E 7
520723
Z 3
00 m
Kl
asi
fi
ka
ci
ja n
a v
oda
ta
sp
or
ed
O.A
. A
qek
in
e: H
idrokarbonat
no-
kalcijs
ka
4,7
79,
15
6
4
7,9
6,2
3
7,8
7
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
102
TA
BE
LA
- 5.2
.23.
FI
ZI
^K
O-H
EM
IJS
KI
KA
RA
KT
ER
IS
TI
KI
NA
VO
DI
TE
OD
SK
OP
SK
AT
A K
OT
LI
NA
Vr
sta
na
pr
im
e
ro
ko
t:
Izv
or
ka v
oda
Ozn
ak
a:
63
SK05
5
Lo
kac
ija
:
S.
Ra
{~
e,
Kap
ta
`a I
I
Dl
abo
~i
na n
a
bu-{
ot
in
a:
Pr
ot
ok
(m
3/s
):
Ko
or
din
ati
:
N 4
65
45
07
E 7
52
09
54
Z 3
01
m
N
iv
on
a
po
dze
mn
a v
od
a
An
al
izi
ran
pa
ram
eta
r
Dat
a
na
NP
V
t
p-H
Ca++
M
g++
Na+
K+
HC
O3
- SO
4--
Cl-
Cr
-
uzo
rk
u
v.
(m)
(
oC
)
cm
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
mg/
l m
g/l
x10-
3
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/
l
mek
v/l
mek
v/l
%
%
%
%
%
%
%
7/2
3/2
01
0 /
13.2
7.
1 5
42
107.
01
11.8
1
8.5
1.07
3
72
.2
33
.74
6.1
8
5.
27
0.97
0.
40
0.03
6
.10
0.7
1
0.1
8
79
.07
14.5
2
5.99
0.
41
87
.27
10
.20
2.5
3
Kl
asi
fi
ka
ci
ja n
a v
od
at
a s
po
red
O.A
.Aq
ek
in
e: H
id
ok
ar
bo
na
tno
kal
ci
ska
1,
79
5,14
6
4
2,10
5,2
3
3,87
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
103
TA
BE
LA
- 5.2
.24.
F
IZ
I^
KO
-HE
MI
JSK
I K
AR
AK
TE
RI
ST
IK
I N
A V
OD
IT
E O
D S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Vr
sta n
a
pr
im
er
ok
ot:
Izv
or
ka v
oda
A
nal
izi
ran
pa
ram
eta
r
D
ata n
a
NP
V
t
p- H
Ca+
+
Mg
++
Na+
K
+
HC
O3
- S
O4
--
Cl-
Cr
- C
r+6
Ozn
ak
a:
63S
K055
uzo
rk
uv.
(m)
(
oC
)
cm
mg/l
mg/l
mg/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
mg
/l
x1
0-3
g/l
Lo
kac
ija
: S
. R
a{
~e,
Kap
ta`
a I
I
N
ivo
na
po
dze
mn
a
vo
da
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/l
mek
v/
l
%
%
%
%
%
%
%
Dl
ab
o~
in
a n
a b
u-
31
/03
/201
0
/ 13.3
7.0
9
544
121.8
9
8.7
8
10.7
2
0.9
4
39
0.5
36
.06
7.5
3
{o
ti
na
:
6.0
0
0.7
2
0.5
0
0.0
2
6.4
0
0.7
6
0.2
2
82.7
9
9.9
2
6.9
5
0.3
3
86
.75
10
.33
2.9
2
Pr
oto
k
(m3/s
):
Kl
asi
fi
kac
ija
na v
odata
sp
or
ed O
.A.
Aq
ek
in
e: H
idroka
rb
ona
tn
a-
kal
ci
jska
Ko
or
di
nati
:
N 4
2°
02'
33,0
5"
E 2
1°
15'
06,0
"
Z 3
00
m
8,82
9,9
9,6
4
3,10
9,2
3
7,86
Ca
Mg
Na
SO
Cl
HC
O
Vrz osnova na izvr{enata klasifikacija, istra`uvanite vodi bi mo`ele da gi
podelime vo 5 grupi i toa:
Grupa-1 , Kalcisko hidrokarbonatno-sulfatni
Vo ova grupa se edinstveno vodite na rekata Vardar, koi od profilot Siri~ino pa se
do Profilot Radu{a imaa nepromenet hemiski sostav.
Grupa-2 , Hidrokarbonatno-kalciski
Vo ova grupa vleguvaat slednite podzemni vodi locirani vo s. Kopance: 63PO032,
63PO038, 63PO014, 63PO035, i Izvorite na Ra{~e1 i 2 so oznakite , 63PO054 i 63PO055
Grupa-3 , Hidrokarbonatno-kalciska-magneziumska
Vo ova grupa se podzemnite vodi so slednite oznaki: od s. Kopance, 63PO036,; od s.
Raotince, 63PO015, 63PO034, 63PO039; od s. Jegunovce, arteska, 63PO046; od s. Dvorce,
63PO047, 63PO048; od s. Radu{a, 63PO051 i 63PO052
Grupa-4 , Hidrokarbonatno-kalciska-magneziumska-sulfatna
Vo ova grupa se vodite od piezometrite kar{i deponijata na f-kata Jugohrom
(Silmak, na desniot breg od R. Vardar: 63PO018, 63PO044, 63PO045
Grupa-4 , Hidrokarbonatno-kalciska-magneziumska-natrijska
Vo ova grupa se izdvojuva vodata vo s. Raotince, na lev breg od R. Vardarso oznaka,
63PO016
Imajki ja predvid goreiznesenata grupacija na ispituvanite vodi, generalno, bi
mo`elo da se poso~at slednite sogleduvawa:
Vodite na R. Vardar koi go zapazuvaat svojot entitet, imaat vlijanie osobeno
na vodite od piezometrite kar{i deponijata na f-kata Jugohrom.
Poveketo podzemni vodi od s. Kopance poka`uvaat sli~en hemijski sostav so
onie na Izvorite vo Ra{~e. Odtamu e i opravdanosta za podetalno
hidrogeolo{ko istra`uvawe na ovoj lokalitet.
Magneziumskata komponenta koja pokraj kalciumskiot jon poka`uva
dominantnost, najverovatno e pod vlijanie na {arskite stenski masi.Odtamu
ovoj jon se javuva posebno vo vodite od s. Raotince, s. Dvorce pa se do s. Radu{a.
105
Sekako, spored zgolemenata sodr`ina na natriumot, se izdvojuva vodata so
oznaka, 63PO016, najverovatno pod vlijanie na {arskite stenski masi.
Za razlika od Povr{inskata voda (R. Vardar), s. Siri~ino, koja poka`uva Kalcisko-
hidrokarbonatno-sulfatna karakteristika, podzemnata voda vo s.Kopance so oznaka 63PO014 e
so izrazena elektri~na sprovodlivost i namaleno prisastvo na sulfaten jon i Tritium, koe
uka`uva na otsastvo od nivna direktna komunikacija. Otsastvo na direktna komunikacija so R.
Vardar poka`uva i dlabokata arterska voda so oznaka 63PO039 koja e od tipot na
hidrokarbonatno-kalcijsko-magnezijska voda, iako ovaa bu{otina e vo nejzina neposredna
blizina (ssa 100 m). Vodata so oznaka 63PO015, locirana na desnata strana nedaleku od R.
Vardar, iako so ne{to namalena elektri~na sprovodlivost, poka`uva, blizok hemizam so
arteskata voda so oznaka 63PO039, koja e locirana nedaleku od istata. Vodata so oznaka
63PO016, locirana na levata obala od R. Vardar, s. Raotince, se razlikuva od prethodnite vodi
po zgolemenata sodr`ina na Natrium, {to od svoja strana upatuva na nejzin transport niz
soodvetni geolo{ki odnosi od masivot na [ar Planina, obogateni so ovoj element.
Prisastvoto na Hrom (Cr) vo koncentracii od 0,97 mg/l kako vkupen, od koi 0,7mg/l se
{estvalentni joni (Cr6+) vo vodta od bu{otinata so dabo~ina od 100m i so oznaka 63PO045,
uzorkuvana na 27.05.2010god, vidi Izve{taj za prisastvo na te{ki metali vo podzemni vodi
od ПРОГРАМАTA ЗА ГОДИШЕН МОНИТОРИНГ НА КВАНТИТАТИВНИТЕ И КВАЛИТАТИВНИТЕ КАРАКТЕРИСТИКИ НА ВОДИТЕ ШТО ГО ХРАНАТ ИЗВОРОТ
РАШЧЕ na UHMR (2010), govri za prisatnoto vlijanieto na deponijata na f-kata
Jugohrom(SILMAK) {to go vr{i vrz lokalnite PV, na kontaktot so @edenskiot masiv
(kolektor koj go snabduva i Izvorot Ra{~e). Pojavata na {estvalentniot Hrom e samo
rezultat na aktivnostite od f-kata Jugohrom (SILMAK), odnosno prisatnata fabri~ka
Deponija, od ~ija sprotiva, t.e. od drugata strana na Rekata Vardar) e i spomenatata
dupnatina, 63PO045.
106
5.3. TRASIRAWE NA PODZEMNITE VODI
5.3.1. Trasirawe so pomo{ na Prirodni izotopi
Stabilni izotopi, odnosite na i
Odnosite na pote{kite i polesni Izotopsi na molekulata na vodata kako nejzini
idealni traseri vo nejziniot hidrolo{ki ciklus obi~no se prika`uvaat kako delta vrednosti v) promili ( %0), soglasno sledniot izraz /1 /,
R - RSMOW / RSMOW103 (1)
kade {to, R i RSMOW, se izotopski odnosi ( D/H or 18O/16O )na primerokot i na arbitrarno
izbran standard, V-SMOW, respektivno. Kako rezultat na razlikata vo pritisocite na vodata vo atmosferata koja doa|a od razli~ni specii na vodata, prisatni se frakcionacioni procesi osobeno pri promenata na sostojbata na vodata. Taka vo vo sporedba so te~nata faza, vodenata parea e posiroma{na so pote{kite izotopi. Ova izotopsko osiroma{uvawe, raste geografskata i nadmorska viso~ina. Od tamu, dobienite vrednosti kaj podzemnite vodi od interest bi mo`ele da uka`at na zonite na nivnoto hranewe5. Sezonskite varijacii na pote{kite izotopi so zgolemuvawe na nivnite vrednosti, raste so poka~uvawe na temperaturata. Vo ova nasoka, vo letnite meseci bele`ime rne`i so pogolemi koncentracii na pote{kite izotopi. Vrz osnova na mnogu meteorolo{ki stanici dispergirani nasekade na na{ata planeta od kade se sobiraat
vrne`i poradi opredeluvawe na Tritiumot i odnosite na i
dobiena e funkcionalna zavisnost na od spored sledniot izraz /2/,
= 8 *
~ij grafik e prika`an na Sl. 5.3.1. Sepak, izvesni otstapuvawa od ovaa zavisnost e
registrirana zavisno od geografskata {iro~ina. {irum svetot. Taka da vo
mediteranskiot region, odse~okot na ordinatata poprima vrednosti od ssa 22.
5 T. Anovski, B. Andonovski,Lj. Arsov, N. Jovanovski, “ The Application of Natural Isotopes in Hydrology ”,
Invited paper-Mass Spectrometry 1898-
1998, Journal for Chemistry, Chemical Engineering and Technology, Chemical Industry - HMIDA 8, Vol. 52 (12) 481-554, Beograd, 1998.
107
8*
v-SMOW
Sl5.3.1. Planetarna funkcionalna zavisnost na stabilnite izotopi fvo vrne`ite
108
Radioaktivni izotopi(Tritium -3H)
Radioaktivniot izotop na Vodorodot 3H (Tritium ili T), ima E max=18 kev
i vreme na poluraspa|awe od 12,430 godini(vreme potrebno da negovata aktivnost opadne
na 1/2 od po~etnata) .Tritiumot e izotop na Vodorodot so najgolema masa i razlika
namasi pome|u izotopite na eden te ist hemijski element. Toj se formira preku nuklearna
reakcija /3/ pome|u atmosferskiot Azot i termalnite neutroni 6.
14 N + n -----
12 C +
3 H (3)
Po negovata oksidacija(povrzuvawe so Kislorodot), preku vrne`ite se upatuva kon
Zemjata, za da del od ovie precipitati se infiltriraat vo podzemjeto so {to prestanuva
izmenata so atmosferata i po~nuva opa|awe na negovata koncentracija soglasno zakonot
za radioaktivno raspa|awe/4/,
A= - dN/dt=
At= A0 e -t
(5)
kade {to, dN/dt - broj na raspadnati jadra vo edinica vreme
A0- po~etna aktivnost
At- aktivnost po izminato vreme (t)
radioaktivna konstanta
se’ do nivnata pojava kako podzemni vodi vo nekoj Izvor ili observaciona bu{otina.
So izotopsko-traserskite ispituvawa ( Opredeluvawe na koncentracijata na
radioaktivniot Tritium kako i odnosite na stabilnite izotopi na Kislorodot i
6 Libby, W.F., 1953. The potential usefulness of natural tritium. Proc. Nat. Acad. Sci., 39: 245-247.
109
Vodorodot ) bea opfateni vodite od interes( vrne`i, povr{inski i podzemni ) od
lokalniot hidrolo{ki ciklus, Tab. 5.3.1.
TABELA -5.3.1. PREGLED NA MESTA ZA UZORKUVAWE NA ВРНЕ@И, POVR[INSKI I PODZEMNI VODI PORADI ANALIZI NA SODR@INA NA
PRIRODNI IZOTOPI I IN-SITU OPREDELUVAWANA NEKOI OSNOVNI FIZI^KO-HEMIJSKI PARAMETRI Re
d.
Br
.
ME\UNA
RODEN
KOD
KOORDINATI N
E
Z (Гаус-Кригерови
координати)
PRIRODA
NA VODATA
ZABELE[KA
1
-
N 420 0,0’ 54.7’’
E 200 52’ 25.1’’
Z 1872m
IZVORSKA VODA
(Izvor nad Hotel Slavija, Popova {apka)
2
-
N 420 0,0’ 54.3’’
E 200 52’ 25.0’’
Z 1800m
VRNE@I (precipitati)
(Popova {apka)
3
-
N 420 0,0’ 54.0’’
E 200 52’ 25.0’’
Z 396m
VRNE@I (precipitati)
(s. Kopance)
4
-
N 420 0,20’ 52,8’’
E 210 08’ 13,1’’
Z 1083 m
VRNE@I @eden (Na ovaa Planina za prv pat e
Instalirana visinska do`domerna stanica/
totalizator)
5
-
N 420 0,0’ 33.3’’
E 210 23’ 06.0’’
Z 230
VRNE@I Skopje
6 63PO028 N 420 02’ 27.9’’ E 210 08’ 10.1’’ Z 398 m
POVR[INS
KA VODA
r. Vardar, s. SIRI^INO
110
7 63PO032
N 420 02’ 26.0’’ (7 514 949,27) E 210 08’ 10.0’’ (4 662 026,05) 342,41±0,03
DLABOKA
PODZEMNA
VODA
БуШотина Vo niva , s. KOPANCE, (dlabo~ina
: 75m)
8 63PO036
N 420 02’ 33.9’’ E 210 08’ 10.1’’ Z 403 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bunar so dlabo~ina od 18 m vo dvorot na
Sulejman Sulejman, s KOPANCE, blisku do
selskiot bunar za vodosnabduvawe: Mob.tel. :
071 904 123
9 63PO037
N 420 02’ 30.7’’ E 210 08’ 07.6’’ Z 396 m
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 90 m. i e do muslimanskite
grobi{ta vo s.. KOPANCE,
10 63PO038
N 420 02’ 52.8’’ E 210 08’ 13.1’’ Z 397m
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 95 m. i e vo dvorot na Amneti
Mehmet s.. KOPANCE, (kaj xamijata )
11 63PO014
N 42° 03' 05’’ E 21° 08' 39" Z 397 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 19,5 m. i e vo dvorot na Vasko
Filipovski s.. KOPANCE,
12 63PO035
N 42 02 49,9 (4655917,91) E 21 08 31,6 (7512203,20) Z 399,96 ±0,03 m
DLABOKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otina so dlabo~ina od 65 m vo dvorot na
Zvonko Zdravkovski , s. KOPANCE,
13 63PO015
N 42° 04' 00.7" E 21° 08' 23.8" Z 389 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 19,5 m. i e vo dvorot na
Qup~o Jovanovski s.. RAOTINCE- desen,
14 63PO016
N 42° 04' 00.7" E 21° 08' 23.8" Z 390 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 19,5 m. i e vo niva Kirko
Mi{evski s.. RAOTINCE-lev
15 63PO034
N 42° 04' 00.7" (4658103,33) E 21° 08' 23.8" 7 512030,11
PLITKA
PODZEMНA
Bu{otinata e dlaboka 12,5 m. i e vo dvorot na Bo{ko
Spasovski s.. RAOTINCE.
111
Z 383,30±0,02 m
VODA
16 63PO039 N 420 03’ 49’’ E 210 08’ 40’’ Z 386 m
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 96m. i e vo dvorot na pogonot za
fla{irawena vodata -Menada, s. RAOTINCE.
17 63PO040
N 420 03’ 44.3’’ E 210 08’ 24.7’’ Z 394 m
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 90m. i e na leviot breg na
Rekata Vardar vo blizina na mostot vo s. RAOTINCE
(javna maalska ~e{ma)
18 63PO041 N 420 03’ 49.0’’ E 210 08’ 40.0’’ Z 386 m
POVR[INS
KA VODA
(R. VARDAR)
Povr{inska voda (R. Vardar, s. RAOTINCE, na leviot
breg, neposredno pred mostot na Rekata)
19 63PO042
N 42 04 20.0 E 21 07 22.3 Elev. 400 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka 10m. i e vo dvorot na
op{tinskata zgrada na s. JEGUNOVCE
20 63PO043
N 420 03’ 44.3’’ E 210 08’ 24.7’’ Z 394 m
ARTESKA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 85 m. i e vo krugot na
Fabrikata JUGOHROM - ALOIS, JEGUNOVCE
21 63PO018
N 420 04’ 20.3’’ E 210 07’ 22.0’’ Z 389 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 26m. i e na desniot breg na
Rekata Vardar, nad patot , kar{i deponijata na
JUGOHROM
22 63PO044
N 420 04’ 20.3’’ E 210 07’ 22.0’’ Z 389 m
DLABOKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 60m. i e na desniot breg na
Rekata Vardar, pod patot , kar{i deponijata na
JUGOHROM
23 63PO045
N 420 04’ 20.3’’ E 210 07’ 22.0’ Z 389 m
DLABOKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 100m. i e na desniot breg na
Rekata Vardar, nad patot (, vedna{ do piezometarot
63PO044 so dlabo~ina od 35 m ), kar{i deponijata na
JUGOHROM
24 63PO046 N 420 04’ 27,8’’ E 210 08’ 8,5’ Z 390 m
ARTESKA
VODA
Lokacijata e na leviot breg od R. Bistrica,50 m pred
vliv vo R. Vardar
25 63SK046
42°06'4.66" (7 514 949,27) 21°07'22.0" (4 662 026,05) 342,41±0,03
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 10m. i e na desniot breg na
Rekata Vardar ,s. DVORCE, vo blizina na mostot na
Rekata, odnosno vo podno`ieto na @edenskiot masiv, vo
niva (Bu{otina br. 40, spored Inst. „ J. ^erni„
1989god.)
26 63SK047 42°06'08.49" 21°10'30.7"
(4 662 047,59)
PLITKA
PODZEMNA
Bu{otinata e dlaboka ssa 10m. i e na desniot breg na
Rekata Vardar ,s. DVORCE, vo blizina na mostot, vo
niva (Bu{otina br. 41, spored Inst. „ J. ^erni„
112
(7 514 938)
Z 342,55±0,03
VODA 1989god.)
27 63SK048
42°06'10,63"
21°10'30.59" (4 662 097,24)
(7 514 913,49)
Z 342,90±0,03
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 10m. i e na leviot breg na
Rekata Vardar ,s. DVORCE, vo blizina na mostot, vo
niva (Bu{otina br. 42, spored Inst. „ J. ^erni„
1989god.)
28 63SK049
N 420 05’ 09.2’’ E 210 12’ 41.1’’ Z 319 m ?
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 20m. i e vo vo dvorot na
ku}ata od Re{at Bexeti, na desniot breg na Rekata
Vardar,s. RADU[A, vo blizina,uzvodno od mostot na
Rekata
29 63SK050
N 420 05’ 10.0’’ E 210 12’ 41.5’’ Z 320 m
POVR[INSKA VODA (R. VARDAR)
R. Vardar, s. RADU[A, vo blizina na
Bu{otinata 63PO049
30 63SK051
N 420 04’ 52.5’’ E 210 13’ 00.0’’ Z 303 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 20 m. i evo dvorot na
u~ili{teto FOJKO NICA na desniot breg na Rekata
Vardar ,s. Radu{a
31 63SK052
N 420 05’ 16.9’’ E 210 12’ 34.6’’ Z 326 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 15,96 m. i evo dvorot na
Hatip Abaz i sin Sabir, na leviot breg na Rekata
Vardar ,s. RADU[A .
32 63SK053
N 420 04’ 49.3’’ E 210 13’ 20.5’’ Z 325 m
PLITKA
PODZEMNA
VODA
Bu{otinata e dlaboka ssa 17,50 m. i evo dvor od ku}a
na leviot breg na Rekata Vardar ,Naselba -. RADU[A .
33 63SK054
N 42 02 33.0 E 21 15 06.0 Elev. 300 m
IZVORSKA
VODA
Kapta`a-IzvorRa{~e- 1,
34 63SK055
N 42 02 52.8 E 21 15 13.1 Elev. 300 m
IZVORSKA
VODA
Kapta`a-IzvorRa{~e- 2,
35 63SK056
N 420 01’ 31.7’’ E 210 14’ 55.9’’ Z 328 m
IZVORSKA
VODA
Izvor /~e{ma, pod divata deponija vo s.. Ra{~e
36 63SK066
N 42 00 33.6 E 21 23 06 4.0 Elev. 243 m
POVR[INS
KA VODA
(R. VARDAR)
R. Vardar kaj HS UHMR, Skopje
113
Dobienite rezultati od izotopskte analizi, zaedno so rezultatite od in-situ opredeluvaweto na
nekoi osnovni fizi~ko-hemijski parametri, prika`ani se vo Tab. 5.3. 2. i Tab. 5.3.3.
.
114
TA
BE
LA
-5.3
.2.
PR
EG
LE
D N
A D
OB
IE
NI
TE
RE
ZU
LT
AT
I O
D I
ZV
R[
EN
IT
E I
ZO
TO
PS
KO
-TR
AS
ER
SK
I
AN
AL
IZ
I Z
AE
DN
O S
O O
PR
ED
EL
EN
IT
E I
N-S
ITU
O
SN
OV
NI
FI
ZI
^K
O H
EM
IS
KI
PA
RA
ME
TR
I N
A
PR
IM
ER
OC
I
OD
V
RN
E@
I K
OI
GR
AV
IT
IR
AA
T K
ON
P
OL
O[
KA
TA
OD
NO
SN
O S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Br
. L
ab
. B
r.
Da
tu
m n
a
zem
aw
e n
a
mo
str
i
Lo
kac
ija
, me|u
nar
oden
ko
d i
dl
ab
.na
pi
ezo
m.
Vr
sta n
a
vo
den
pr
im
er
ok
Ko
or
di
nat
i i
el
evac
ija
N
E Z m
a.s
.l.
Tem
per
a
tur
a
(oC
)
p-H
Sp
ro
vo
dl
i
vo
st
cm
Izo
to
psk
o t
ra
ser
ski
so
dr
`i
ni
N-3
v.V
SMO
W
%o
v.V
SMO
W
%o
TE
± σ
1
MK
-1
19
.06
.20
10
Po
po
va
{
ap
ka
) (I
zvo
r
na
d H
ote
l
Sl
av
ija
,
Izv
or
ska
vo
da
N 4
20 0
0 5
4.7
E
20
0 5
2 2
5.1
Z
18
72
m
7,2
6,4
138
5.5
±0
.4
-11
,43
-75
,3
2
MK
-30
23
.09
.20
10
Po
po
va
[
ap
ka
(I
zvo
r
na
d H
ote
l
Sl
av
ija
,
Izv
or
ska
vo
da
N 4
20 0
0 5
4.7
E
20
0 5
2 2
5.1
Z
18
72
m
7,0
6
,79
18
0
5.2
±0
.4
-11
,16
-75
,5
3
MK
-2
19
.06
.20
10
(Po
po
va
{
ap
ka
)
Vr
ne`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
20 0
0 5
4.3
E
20
0 5
2 2
5.0
Z
1800
m
-
6,1
2
25
15
.5
±0
.7
-6,9
9
-57
,3
4
MK
-38
25
.09
.20
10
Po
po
va
[
ap
ka
V
rn
e`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
20 0
0 5
4.3
E
20
0 5
2 2
5.0
Z
1800
m
- 6
,29
42
5
.9
±0
.4
-7,5
3
-45
,7
115
5
MK
-41
22
.12
.20
10
(21
i 2
2
De
ke
mvr
i
)
Po
po
va
[
ap
ka
V
rn
e`
i,
sneg
N 4
20 0
0 5
4.3
E
20
0 5
2 2
5.0
Z
1800
m
- 6
,95
17
4.8
00
±0
.3
-14
,68
-10
3,4
6
MK
-65
21
.03
.20
11
P.[
ap
ka
Vr
ne`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N
42
00
54
.3
E 2
0 5
2 2
5.0
Z
18
00
m
-
4,9
8
41
14
.4
±0
.7
-9.9
7
-64.7
7
MK
-3
19
.06
.20
10
s.K
op
an
ce
V
rn
e`
i
pr
ec
ip
.
N 4
20 0
0 5
4.0
E
20
0 5
2 2
5.0
Z
396
m
-
6,1
3
96
9.7
±0
.5
-2,7
4
-11
,1
8
MK
-37
25
.09
.20
10
s.K
op
an
ce
V
rn
e`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
20 0
0 5
4.0
E
20
052
25
.0
Z 39
6
- 6
,15
25
8
7.2
±0
.4
-4,5
9
-27
,2
9
MK
-45
23
.12
.20
10
s.
Ko
pan
ce
Vr
ne`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
20 0
0 5
4.0
E
20
0 5
2 2
5.0
Z
396
m
- 6
,98
28
4.8
±0
.4
-5,9
6
-29
,
10
M
K-2
9
(8
i
9Ju
li
) @
eden
V
rn
e`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
20 0
2 5
2.8
E
21
0 0
8 1
3.1
Z
1083
m
- 6
,07
10
8
16
.7
±0
.8
-6,3
9
-40
,7
116
11
M
K-6
3
05
.10
.20
10
@eden
V
rn
e`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
2 0
2 5
2.8
E
21
08
13
.1
Elev
. 10
83
m
-
6,4
6
55
4.0
±0
.3
-11.8
4
-86.4
12
M
K-5
6
14.
01.
20
11
@eden
Vr
ne`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
2 0
2 5
2.8
E
21
08
13
.1
Elev
. 10
83
m
- 5
,8
58
4.2
±0
.4
-13.5
2
-90.2
13
M
K-4
19
.06
.20
10
(Sk
op
je)
Vr
ne`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
20 0
0 3
3.3
E
21
0 2
3 0
6.0
Z
230
m
-
6,4
60
8.6
±0
.5
-3,2
4
-19
,2
14
M
K-3
1
29
.09
.20
10
Sk
op
je
Vr
ne`
i
(pr
ec
ip
it
ati
)
N 4
20 0
0 3
3.3
E
21
0 2
3 0
6.0
Z
230
m
-
6,6
7
53
4.0
±0
.4
-2,8
0
-9,2
15
MK
-59
2
8.0
1.2
01
1
Sk
op
je
(sn
eg)
Vr
ne`
i
(pr
ec
ip
it
ati
N 4
2 0
0 3
3.3
E
21
23
06
.0
Z 2
30
m
-
7,1
2
97
4.9
±0
.4
-1
7.0
5
-123.0
117
TA
BE
LA
5.3
.3.
PR
EG
LE
D N
A D
OB
IE
NI
TE
RE
ZU
LT
AT
I O
D I
ZV
R[
EN
IT
E I
ZO
TO
PS
KO
-TR
AS
ER
SK
I A
NA
LI
ZI
ZA
ED
NO
SO
OP
RE
DE
LE
NI
TE
IN
-SIT
U
OS
NO
VN
I F
IZ
I^
KO
HE
MI
SK
I P
AR
AM
ET
RI
NA
P
RI
ME
RO
CI
O
D
PO
VR
[I
NS
KI
TE
I P
OD
ZE
MN
I V
OD
I V
O S
KO
PS
KA
TA
KO
TL
IN
A
Br
. L
ab
. B
r.
Da
tu
m n
a
zem
aw
e n
a
mo
str
i
Lo
kac
ija
, m
e|u
nar
oden
ko
d
i
dl
ab
.na
pi
ezo
m.
Vr
sta n
a
vo
den
pr
im
er
ok
Ko
or
di
nati
i
el
evac
ija
N
E Z m
a.s
.l.
Tem
per
atur
a
(oC
)
p-H
Sp
ro
vo
dl
ivo
s
t
cm
Izo
to
psk
o t
ra
ser
ski
so
dr
`i
ni
N-3
v.V
SMO
W
%o
v.V
SMO
W
%o
TE
± σ
1 M
K-2
6
27.7
.201
0
s.K
op
an
ce
63P
O03
2
(75
m)
Dl
ab
ok
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
2 2
6,0
(7
51
17
07
,11
)
E 2
10
08
10
.0
(4 6
55
17
6,7
7)
Z 39
4,89
±
0,03
m
16
6,3
7
633
1.4
±0
.3
-11
,03
-75
,6
2 M
K-3
4
21
.10
.20
10
s.K
op
an
ce
63P
O03
2
( 7
5m
)
Dl
ab
ok
a
po
dz.
vo
da,
N
42
0 0
2 2
6,0
(7
51
17
07
,11
) E
21
0 0
8 1
0.0
(4
65
51
76
,77
)
Z
394,
89 ±
0,03
m
12
6,2
5
685
<0
.5
-11
,06
-75
,8
3 M
K-7
2
6.0
6. 2
01
0
(s.
Ko
pan
ce,
vo
bl
izi
na
na
sel
ski
ot
bu
nar
)
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
2 3
3.9
E
21
0 0
8 1
0.1
13
6,8
8
444
3.3
±0
.3
-10
,64
-73
,6
118
63
PO
036
Z 40
3 m
4 M
K-3
6
21
.10
.20
10
s.K
op
an
ce
63P
O03
5
( 6
5m
)
Dl
ab
ok
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
2 4
9,9
(7
51
22
03
,20
) E
= 2
10 0
8 3
1,6
(4
65
59
17
,91
)
Z 3
99
,96
±
0,03
m
-
6,6
5
751
<
0.5
-10
,88
-75
,1
5 M
K-5
2
6.0
6. 2
01
0
(s.
Ko
pan
ce,k
aj
xa
mi
jata )
6
3P
O038
Ar
tesk
a
vo
da
N 4
20 0
2 5
2.8
E
210 0
8 1
3.1
Z
397
m
7
6,1
1
657
<0
.5
-10
,87
-73
,2
6 M
K-6
2
6.0
6. 2
01
0
(s.
Ko
pan
ce,k
aj
musl
im
. gr
ob
i{
ta )
6
3P
O037
Ar
tesk
a
vo
da
N 4
20 0
2 3
0.7
E
21
08
07
.6
Z 39
6
11
6,0
3
617
<0
.5
-10
,86
-73
,9
7 M
K-8
2
6.0
6. 2
01
0
PP
-9
(s.K
op
an
ce,
Pi
ezo
m. v
o
ni
va n
a
Vask
o
Fi
li
po
vsk
i
63
PO
014
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
3 0
5
E 2
10 0
8 3
9
Z 39
7m
11
6,4
1
1095
1
.3
±0
.2
-10
,42
-73
,6
119
8 M
K-9
2
6.0
6. 2
01
0
PP
-10
(s
.Rao
ti
nc
e,
Pi
ezo
metar
vo
ni
va n
a
Qup
~o
Jo
van
ovsk
i)
63
PO
015
Pl
itk
a
po
dz.
vo
da
N 4
20 0
3 4
9
E 2
10 0
8 4
0
Z 3
86m
10
6,4
8
199
5
.6
±0
.4
-10
,65
-74
,7
9 M
K-2
5
27.7
.201
0
s.R
ao
ti
nc
e
(vo
dv
or
ka
j B
o{
ko
) (1
2 ,5
m)
63P
O03
4
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
3 4
9
(75
12
03
0,1
1)
E 2
10 0
8 4
0
(4 6
58
10
3,3
3)
Z 3
83,
3 ±
0,0
2m
13
6,4
7
377
5.9
±0
.4
-10
,74
-73
,3
10
MK
-35
2
1.1
0.2
01
0
s.R
ao
ti
nc
e
63P
O03
4
(vo
dv
or
ka
j B
o{
ko
)
(12
,5 m
)
(12,
5 m
)
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
3 4
9
(75
12
03
0,1
1)
E 2
10 0
8 4
0
(4 6
58
10
3,3
3)
Z 3
83,
3 ±
0,0
2m
- 6
,94
420
4.7
±0
.4
-10
,68
-72
,1
11
MK
-10
26
.06
. 2
01
0
(s.
Rao
ti
nc
e,
vo
kr
ugo
t n
a
po
gon
ot
„Men
ada
”)
63
PO
039
Ar
tesk
a
vo
da
N
42
0 0
3 4
9
E 2
10 0
8 4
0
Z 38
6m
12
6,3
0
476
<
0.5
-10
,75
-76
,0
12
MK
-43
2
3.1
2.2
01
0
s.R
ao
ti
nc
e
Ar
tesk
a d
o
mo
sto
t
(ss
a 9
0 m
)
63
PO
040
Dl
ab
ok
a
ar
tesk
a v
oda
N 4
20 0
3 4
9
E 2
10 0
8 3
9
Z 38
6
11
6,4
2
653
<
0.5
-11
,02
-75
,2
120
13
MK
-58
15.
01.2
011
s.
Rao
ti
nc
e
Le
v b
re
g n
a R
.
Va
rd
ar
(Ar
te
ska
)
(80
m)
63
PO
040
Dl
ab
ok
a
po
dze
mn
a
vo
da
(Dee
p g
rou
nd
wat
er)
N 4
20 0
3’
44
.3’’
E 2
10 0
8’
24
.7’’
Z
39
4 m
11
7,1
9
570
<0
.5
-10.9
5
-73.6
14
MK
-11
26.0
6. 2010
(s.R
ao
ti
nc
e,
R.
Var
dar
)
63
PO
041
Po
vr
{i
nsk
a
vo
da
N 4
20 0
3 4
9
E 2
10 0
8 4
0
Z 38
6m
12
6,6
2
233
5
.9
±0
.4
-10
,54
-75
,1
15
MK
-44
2
3.1
2.2
01
0
s.R
ao
ti
nc
e,
R.
Var
dar
do
m
ost
ot
63
PO
041
Po
vr
{i
nsk
a
vo
da
N 4
20 0
3 4
9
E 2
10 0
8 3
9,2
Z
383
m
5 7
,82
20
2
5.7
±0
.4
-10
,56
-71
,4
16
MK
-12
2
6.0
6. 2
01
0
s. J
egu
no
vc
e,
(ar
tesk
a F
-ka
Jugo
hr
om
/Si
lm
ak
, o
d f
on
tan
a)
63
PO
043
Ar
tesk
a
vo
da
N 4
20 0
4 2
0.7
2
E 2
10 0
7 6
,61
Z
397
m
16
6,6
4
263
5
.5
±0
.4
-10
,66
-76
,3
17
MK
-42
2
3.1
2.2
01
0
s. J
egu
no
vc
e,
Jugo
hr
om
A
rte. ss
a 8
0 m
)
63
PO
043
Dl
ab
ok
a
ar
tesk
a v
oda
N 4
20 0
4 3
0,0
E
21
0 0
7 2
2
Z 3
92m
11
,5
6,8
6
220
6
.7
±0
.4
-10
,99
-74
,2
18
MK
-13
2
6.0
6. 2
01
0
P-2
5/2
(s
. Je
gun
ovc
e,
Pi
ez.
vo
d
vo
r n
a
op
{t.z
grada
) 63
PO
042
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
4 25
,4
E 2
10 0
7 1
6,2
4
Z 40
0m
11
6,6
6
354
5
.3
±0
.4
-10
,31
-74
,4
19
MK
-14
P-1
(s
. Je
gun
.,
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
N 4
20 0
4 5
7,7
6
4
.2
±0
.3
-10
,56
-76
,9
121
26
.06
. 2
01
0
Pi
ez.
kar
{i
d
ep
on
. N
a
Jugo
hr
om
)
63
PO
018
vo
da
E
21
0 0
7
31
,09
Z
389
m
11
6,6
3
344
20
MK
-15
2
6.0
6. 2
01
0
P-1
/1
(s.
Jegu
n.,
Pi
ez.
kar
{i
d
ep
o.n
a
Jugo
hr
om
)
63
PO
045
Dl
ab
ok
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
4 5
7,9
4
E 2
10 0
7
31
,72
Z
389m
11
6,6
8
278
3
.4
±0
.3
-10
,55
-76
,5
21
MK
-32
1
6.0
7.2
01
0
s. M
atk
a
(Vr
el
o,
-40
m)
Izv
or
ska
vo
da
N 4
1 5
5 4
9,3
E
21
17
28
,4
Z 32
0
- 6
,42
332
4
.5
±0
.4
-10
,48
-72
,7
22
MK
-33
1
6.0
7.2
01
0
s. M
atk
a
(Vr
el
o,
-100
m)
Izv
or
ska
vo
da
N 4
1 5
5 4
9,3
E
21
17
28
,4
Z 32
0
- 6
,85
36
7
4.1
±0
.4
-10
,64
-73
,7
23
MK
-39
1
9.0
7.2
01
0
s.M
atk
a
Vr
el
o(2
) I
zvo
rsk
a
vo
da
N 4
10 5
5 4
9,3
E
21
0 1
7 2
8,4
Z
320
- 6
,79
42
1
4.5
±
0.3
-10
,79
-7
4,3
24
MK
-47
2
5.1
2.2
01
0
63
SK050
Radu{
a
R.V
ar
da
r,
de
sno
Po
vr
{i
nsk
a
vo
da
N 4
20 0
5 1
0,0
E
21
0 1
2 4
6,9
3
Z 3
20
m
8
6,5
2
202
6
.5
±0
.4
-10
,48
-69
,6
25
MK
-46
2
5.1
2.2
01
0
63
SK049
Radu{
a,
desn
o o
d R
. V
ar
dar
(20 m
)
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
5 0
9.2
E
21
0 1
2 4
1,1
Z
31
9m
11
6.4
8
216
6
.7
±0
.4
-11
,03
-72
,9
26
MK
-54
04.0
1.20
11
63SK
051
R
adu{
a
, U
~i
li
{te
Fo
jko
Ni
ca
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
(Sh
allo
w
N 4
20 0
4’ 5
2.5’
’ E
21
0 1
3’ 0
0.0
’’
Z
303
m
12
7
,05
34
8
5.4
±0
.4
-9
.82
-65
.7
122
(20
m)
gro
un
d w
ater
)
27
MK
-48
2
5.1
2.2
01
0
63SK
052
s.
Radu{
a
le
vo
od
R.V
ar
dar
,
(15,9
6 m
)
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
N 4
20 0
5 1
6,9
E
21
0 1
2’ 3
4,6
Z
32
6m
12
6,4
2
284
7
.5
±0
.4
-10
,41
-70
,3
28
MK
-55
04.0
1.20
11
63SK
053
N
as.
R
adu{
a, l
ev
br
eg
na R
V
ar
dar
(1
7,5
m)
Pl
itk
a
po
dze
mn
a
vo
da
(Sh
allo
w
gro
un
d w
ater
)
N 4
20 0
4’
49
.3’’
E 2
10 1
3’
20
.5’’
Z 3
25
m
12
7
,35
50
7
5.9
±0
.4
-9
.08
-63
.1
29
MK
-24
30
.06
. 2
01
0
63
SK068
(Ki
sel
a
vo
da n
a l
ev
br
eg
od R
.
Var
dar
, n
a
pa
to
t
Radu{
a -
Ra{
~e)
Izv
or
ska
vo
da -
Mi
ner
al
na
N 4
20 0
3 1
9.3
E
21
0 1
5 1
5.4
Z
30
1m
13
,5
6,2
4740
<
0.5
-10
,59
-78
,7
30
MK
-16
28
.06
. 2
01
0
63
SK54
Ra{
~
e -
1 K
ap
ta`
a
Izv
or
ska
vo
da
N 4
20 0
2 2
2,5
7
E 2
10 1
4 4
2,2
5
Z 3
00
m
12
,8
6,5
7
450
5
.6
±0
.4
-10
,43
-7
6,5
31
MK
-27
0
7.0
9.2
01
0
63
SK54
Ra{
~e
-1
K
ap
ta`
a
Izv
or
ska
vo
da
N 4
20 0
2 2
2,5
7
E 2
10 1
4 4
2,2
5
Z 3
00
m
13
,5
6,9
3
473
4
.6
±0
.4
-10
,63
-73
,0
32
MK
-17
2
8.0
6. 2
01
0
63
SK05
5R
a{
~e -
2
Kap
ta`
a
Izv
or
ska
vo
da
N 4
20 0
2 5
2.8
E
21
0 1
5 1
3.1
Z
30
0m
12
,5
6,6
7
494
4.8
±0
.4
-10
,61
-77
,1
123
33
MK
-28
0
7.0
9.2
01
0
63
SK05
5
Ra{
~e
-2
K
ap
ta`
a
Izv
or
ska
vo
da
N 4
20 0
2 5
2.8
E
21
0 1
5 1
3.1
Z
30
0m
13
,5
6,7
3
460
5.2
±0
.4
-10
,58
-73
,4
34
MK
-23
30
.06
. 2
01
0
63
SK05
6
Ra{
~e
/
~e
{m
a
Di
v. dep
.
Izv
or
ska
vo
da
N 4
20 0
2 5
2.8
E
21
0 1
5 1
3.1
Z
33
0m
14
,5
6,4
6
435
8.5
±0
.5
-9,0
4
-65
,8
35
MK
-57
14.0
1.20
11
63
SK05
6
Ra{
~e
/
~e
{m
a
Di
v. dep
.
Izv
or
ska
vo
da
(Sp
rin
g w
ater
)
N
42
0 0
1’
31
.7’’
E 2
10 1
4’
55
.9’’
Z 3
28
m
12
6
,81
238
7.5
±0
.5
-8
.94
-63
.0
36
M
K-2
2
29.0
6. 2010
63
SK065
R.V
ar
da
r
pr
ed v
li
v n
a
R.
Lep
en
ec
Po
vr
{i
nsk
a
vo
da
N 4
20 0
,0
21
,71
E
21
0 2
2 4
6,9
3
Z 2
50
m
18
6,7
1
208
5.8
±0
.4
-10
,55
-74
,6
124
Od prika`anite vrednosti za izotopskite sodr`ini mo`e da se ka`e slednoto: - Evidentna e funkcionalnata zavisnost na sodr`inite izotopskite odnosi na
pote{kite i polesni izotopi na Kislorodot i Vodorodot , pri {to e dobiena zavisnosta,
= 7,6 * vidi Sl.5.3.2.
Sl.5.3.2 Funkcionalna zavisnost na stabilnite izotopi
flokalnite vrne`i
125
Isto taka, zavisno od nadmorskata viso~ina na koja se formiraat samite vrne`i,
registriran e gradient na opa|awe na sodr`inata na pote{kite izotopi na Kislorodot i
Vodorodot. Taka na pr. za Deuteriumot) dobivme gradient od - 3,06 %0/100 m
zgolemena nadmorska viso~ina, vidi Sl. 5.3.3.,
Sl. 5.3.3. Zavisnost na od nadmorskata viso~ina
126
koj voedno e i vo ramkite na o~ekuvanite (1-4 %o) vrednosti 7 , {to od svoja strana dava mo`nosti za opredeluvawe na zonite na hranewe, zna~ajni za sevkupnata za{tita na podzemnite vodi, vklu~uvajki gi i izvorite od interest. Za poveketo istra`uvani kako podzemni taka i povr{inski vodi , zonite na hranewe bi mo`elo da se lociraat na nadmorska viso~ina od 1500 do 2200m. Vrz osnova na izmerenite i utvrdeni vrednosti za izotopskite sodr`ini vo vrne`ite, dadeni vo Tab.5.3.2, presmetani se nivnite ponderirani vrednosti ( vo evaluacijata se zemaat predvid pokraj izotoskite sodr`ini u{te i soodvetnite koli~ini na vrne`i), a koi iznesuvaat,
za s. Kopance, -4,8 %0, v. Vienna SMOW za i23,44 v. Vienna SMOW za
i za @eden, -8,8 %0 v. Vienna SMOW za i59,9 %0 v. Vienna SMOW za Vrz osnova na bilansot na sodr`inite na odnosite na stabilnite izotopi vo vrne`ite, povr{inskite i podzemnite vodi, vklu~uvajki gi i vodite od Izvorite na Ra{~e, dobieni se vrednosti za odnosot na participacijata na oddelni komponenti vo hraneweto na Izvorot Ra{~e. Participacija na arteskite vodi vo odnos na Vrne{ite i R. Vardar e: 42% (za vrne`ite nad @eden +R. Vardar) i 58 % za arteskite vodi od Dolen Polog.
Imajki go predvid gornite razgleduvawa, diferenciraweto na mo`nite komunikacii pome|u povr{inskite i podzemnite vodi mnogu poegzaktno bi mo`elo da se ostvari i so pomo{ na izvedenite analizi na tritiumskite sodr`ini, kako niven idealen tarser.
Spored sodr`inite na tritiumot vo ispituvanite vodi, istite bi mo`ele da gi podelime za sega vo tri grupi i toa:
Grupa-1 se sve`i precipitati, Povr{inskite vodi na R. Vardar(Raotince, Radu{a se do Vlivot na R. Lepenec, Izvorite na Popova [apka, Ra{~e-1 i 2 i Izvorot lociran na padinite na @eden na kota povisoka za 30m od kotata na Izvorite na
Ra{~e( 300m), kako i podzemnite vodi so slednive oznaki: 63PO015, 63PO034, 63PO043, 63PO042, 63PO018, 63PO049, 63PO051, 63PO052 i 63PO053, so koncentracii
na tritium vo prosek pogolema od 5 ± 1 T.E.
Grupa-2 se podzemni vodi koi poka`uvaat koncentracii <4 T.E., no vo isto vreme i
>0,5 T.E.. Vo ova grupa se podzemnite vodi so slednite oznaki: 63PO036, 63PO014 i 63PO045, koi vsu{nost naj~esto pretstavuvaat me{avina na dlaboki arteski ili subarteski vodi i plitki podzemni vodi.
7 Moser et al. Jahresbericht 1978. Inst. Fur Radiohydrometrie der Gesellschaft f. Strahen und Umweltforschung mbH,
Munchen: 99-103, 19721/72
127
Grupa-3 se podzemni vodi so koncentraci <0.5 T.E.Vo ovaa grupa voglavno se subarteski (63PO032, 63PO038 i 63PO035), arteski (63PO038, 63PO039i 63PO040 ) vodi, vklu~uvajki ja i izvorskata mineralna voda, locirana na leviot breg od R.
Vardar, posle s. Radu{a, so oznaka 63PO068.
OPREDELUVAWE NA MEHANIZMITE NA HRANEWE NA VODITE OD IZVOROT
RA[^E
Tritiumski simulacii
Sepak, vrz osnova na geolo{kite odnosi na terenot okolu Izvorot Ra{~e,
posmatranite koncentracii na Tritiumot vo vrne`ite (koristejki gi Istoriskite
podatoci za dvi`eweto na tritiumskite koncentracii vo vrne`iteza poslednite 50
godini , izmereni kaj nas i vo Grac, Avstrija), dlabokite Polo{ki arterski vodi i vodite
od izvorot Ra{~e, pretpostaven e edno-keлиски model na dvokomponentno me{awe( ovde
treba da se napomene deka pod komponentata “vrne`i“, pokraj precipitatite nad @eden,
vklu~eni se i povr{inskite vodi na R. Vardar, koi voglavno i gi sledat Tritiumskite
koncentracii vo vrne`ite) koncept , sli~en na onoj za Karstot na Pl,. Gali~ica)8, vo
na{iov slu~j, na dlabokite arteski vodi vo Polog i “vrne`ite“, dojdovme do sosema drugi
soznanija. Naime, so upotreba na spomenatiot model, vidi Sl.5.3.4. podr`an so
kompjuterski program koj dozvoluva simulacija na procentnata participacija na
poedinite vlezni komponenti, nivnite tritiumski koncentracii , simulacija na
razli~ni vremiwa na tranzit (MRT) kako i na izleznata tritiumska koncentracija ( se
misli na Tritiumskata sodr`ina vo vodite od Izvorite Ra{~e-1 i 2, ozna~eni, 63SK054 i
63SK055 respektivno), dobieni se navistina teoretski Tritiumski koncentraciikoi se
mnogu bliski na izmerenite kaj vdite od Izvorot Ra{~e, vidi Tab. 5.3.4.
8 E. Anovska Jovcheva, Application of the Boundary Element Method Multi-Domain Approach and Simulation of
Tritium Concentration to Determining the Properties of the Galichica Mountain Aquifer, M.Sc.Thesis, University of
Wales, UK, 2010
128
Q ”врнежи”
Qподземни води QРашче
Сл.5.3.4. Едно-келиски модел на мешање на две влезни компоненти : podzemni vodi od Polo{kata depresija i “vrne`i“, komponenta koja pokraj precipitatite nad
@eden, vo sebe gi sodr`i i koli~inite na Povr{inskite vodi od Rekata Vardar, koi isto taka u~estvuvaat vo hraneweto na Izvorot Ra{~e)
So simulacija na vaka dobieniot model, koristejki ja slednata rekurzivna ravenka:
CBOFBOFCBRFBRFSS
iiinn 1
kade {to,
Sn - симулирана трициумска кпнцентрација вп Извпрпт Рашче за
текпвната гпдина на пбsервација, [TU]
Sn-1 симулирана трициумска кпнцентрација вп Извпрпт Рашче за
Подземен резервоар
Жеден
129
предхпдната гпдина на пбзервација, [TU]
BRFi - Boundary Recharge Fraction (гранична влезна фракција), се спстпи
na pr. пд врнежи (30%) и ппдземни впди(70%)
CBRFi - Concentration of Boundary Recharge Fraction (кпнцентрација на
гранична влезна фракција)
BOF - Boundary Outlet Fraction (гранична излезна фракција) се спстпи пд
врнежи и ппдземни впди,
CBOF - Concentration Boundary Outlet Fraction (кпнцентрација на гранична
излезна фракција), [TU]
- kпефициент ппврзан сп радипактивнптп распадаое на Трициумпт.
За 1 гпдина истипт изнесува 0.945
opredelen e odnosot na arteskite vodi i “vrne`ite“nad @eden (45% : 55%), srednoto
tranzitno vreme (MRT= 27 godini) na zadr`uvawe na vodite vo podzemniot `edenski
akvifer kako i goleminata na podzemnite rezervi na voda smesteni vo nego, koi se
procenuvaat na ssa 4,683x109
m3 i go hranat Izvorot Ra{~e, kraj Skopje. Od tamu, so
izvedenite istra`uvawa se dojde do zna~ajni soznanija ne samo za mehanizmot na hranewe
na vodite od izvorot Ra{~e (glaven vodosnabditel na gradot Skopje so pitka voda) tuku i
se dobija nasoki za negovata pocelosna za{tita. Istovremeno се poka`a deka
primenetata metodologija mo`e uspe{no da se primeni na drugi sli~ni hidro sistemi.
TAB. 5.3.4. VREDNOSTI ZA MRT, DOBIENI SO SIMULACIJA ZA RAZLI^EN
SOODNOS NA VLEZNITE KOMPONENTI (ARTESKI I VRNE@I) SPOREDENI
SO PRESMETANITE SOODVETNI POEDINE^NI I VKUPNI GRE[KI
% na Arteski
% na Vrne`i MRT
% na Individualna
gre{ka (za 2010) % na
vkupna gre{ka
85 15 6 71 48.5
80 20 6 65.5 32
75 25 8 58 20
70 30 10 50 15
130
60 40 17 28 10
55 45 20 19 6.56
50 50 24 8.5 5.28
45 55 27 0.85 4.25
40 60 30 9.5 4.72
30 70 37 24 7.15
20 80 43 36 9.28
Na Sl.5.3.5-7, e prika`an kompjuterskiot program koj koristen za simulacija na
fizi~kiot model koj go opfa}a Izvorot Ra{~e, Sl.5.3.4. So menuvawe na vleznite
parametri, mo`e da se simuliraat izleznite podatoci, a so toa i da se odbere prifatliv
koncept na mo`na realna sostojba na celokupniot priroden hidro- sistem, povrzan so
Izvorot Ra{~e.
131
Сл.5.3.5. Компјутерскиот програм со прикажани резултати од 1953 до 1967 година
132
Сл.5.3.6. Компјутерскиот програм со прикажани резултати од 1968 до 1989 година
133
Сл.5.3.7. Компјутерскиот програм со прикажани резултати од 1970 до 2010 година
Sekako, ovoj model bi mo`el da bide so pogolema sigurnost potvrden so primena na
najnovata metoda (T-He), ~ija validacija e vo tek. Samata validacija se ostvaruva preku
realizacija na eden me|unaroden proekt organiziran od strana na MAAE (Me|unarodnata
Agencija za Atomska Energija), vo koj pokraj drugi istra`uva~ki timovi od
me|unarodnata zdnica, pokana dobi da zeme aktivno u~estvo i istra`uva~kiot tim,
nositel na istra`uvawata prezentirani vo ovoj Izve{taj.
134
5.3.2. Trasirawe so pomo{ na ve{ta~ki traseri
Za razlika od prirodnite traseri na vodata Stabilnite i radioaktivni izotpi na
Vodorodot i Kislorodot (i) koi kako idealni obele`uva~i (sostavni delovi
na nejzinata molekula na vodata ) nao|aat golema primena pri regionalnite hidrolo{ki
istra`uvawa, ve{ta~kite traseri (Na-fluorescein, NaCl, Sulforodamin i dr.) se koristat pri
lokalni istra`uvawa na mali ili vo isklu~itelni situacii i na ne{to pogolemi
rastojanija, osobeno koga se raboti za podra~ja so izrazena karstifikacija ( razviena
mre`a na kaverni, tuneli, pe{teri i sl.). Potvrda za ova se mnogubrojnite eksperimenti
izvedeni kaj nasi vo svetot9,10,11
Odreduvawe na filtracionata brzina na Podzemni vodi
Pri hidrogeolo{kite istra`uvawa izvedeni vo Polo{kata Kotlina, vo ramkite
na ovoj Proekt, se poka`a potrebata od opredeluvawe na filtracionite brzini na
podzemnite vodi, osobeno vo Reonot na intenzivnite propa|awa na terenot vo lokalnosta-
Propadi{te, s. Raotince, kade se registrirani propa|awa na terenot od pogolemi
razmeri. Za ovaa cel, na ovaa lokacija be{e instaliran i Piezometarot 63PO034, koj
poslu`i, najprvo za sledewe na NPV a potoa i za izveduvawe na potrebnite traserski
eksperimenti. Pri toa kako traseri bea koristeni ve{ta~kite traseri Na-fluorescein i
NaCl.
Samata metoda se sostoi vo inektirawe na ve{ta~kiot traser vo opredelenata istra`na
dupnatina (piezometar), pri {to doa|a do razreduvawe na po~etnata koncentracija so vreme, pa
9 Sokrat Amataj, Todor Anovski, Ralf Benischke, Romeo Eftimi, Laurence L. Gourcy, Liliana Kola, Ioannis Leontiadis, Alqiviadis Stamos & Jovan Zoto , “ Tracer methods used to verify the hypothesis of Cvijic about the underground connection between prespa and ohrid lake” DOI 10.1007/s00254-006-0388-9, ENVIRON. GEOL. Vol. 51, No.5, January 2007. 10 V. Popov, E. Anovska, M. Arsov, S. Amataj, M. Kolaneci, A. Stamos, L. Arsov,
T. Anovski, E. Kiri & A. Gelaj, "Study of the Prespa-Ohrid Lake system using tracer experiments and lake’s water balance", Water Resources Management V 75, WIT
Transactions on Ecology and the Environment, Vol 125, © 2009 WIT Press, 2009 11 D.Manakovi}: Traser Eksperiment so Na-Flourescein na potegot Raotince-Ra{~e, November, 1960,
Poteklo na vodite vo Izvorot Ra{~e, ДИГИТАЛНА БИБЛИОТЕКА, Ј.П. ВОДОВОД И КАНАЛИЗАЦИЈА – СКОПЈЕ,
Digitalizirano izdanie, Editor: @arko Jovanovi}, 2010.
135
odtamu i potrebata za negovoto sledewe, a so toa i presmetka na filtracionata brzina, po
metodata na razbla`uvawe12.
Imajki go vo predvid ispolnuvawe na osnovnite preduslovi za izveduvawe na planiraniot
traserski eksperiment so koj bi se opredelila filtracionata brzina na podzemnite vodi (vf), od
ovoj del na Polo{kata Kotlina se pristapi kon izveduvawe na traserskite eksperimenti so
upotreba na dva traseri i toa: NaCl i Na-fluorescein.
Osnovni podatoci za realiziraniot traserski eksperiment
Iako i dvata planirani traseri poka`uvaat sli~na primenlivost, za upotreba najprvo na
NaCl, a potoa na Na-fluorescein, se opredelivme poradi mernata instrumentacija koja ja imavme na
raspolagawe. Naime, sledeweto na NaCl kako traser, mo`evme da go vr{ime na samiot teren,
neposredno po inektiraweto, so upotreba na mobilna instrumentacija za sledewe na eventualno
zgolemenata El. sprovodlivost vo uzorkuvanite vodeni primeroci, dodeka za sledeweto na Na-
fluorescein, koristevme stati~en laboratoriski instrument, fluorescenten spektrometar,
instaliran vo Laboratoriite na TMF-Skopje.
Inekciona to~ka: Piezometar so oznaka 63PO034, lociran vo s.Raotince.
Data na inektirawe: 12.11. 2011 god. Vo 10,45 h, be{e inektiran najprvo traserot
NaCl a 2,00 h (dva ~asa) podocna i traserot Na-fluorescein.
Observaciona to~ka: Piezometarot so oznaka 63PO034, vo koj bea inektirani
traserite, za vreme na eksperimentot slu`e{e i kako observaciona to~ka, za sledewe na opa|aweto na koncentraciite na inektiranite traseri. Neposredno po inektiraweto na traserite, bea organizirani i kampawi za zemawe na
primeroci na voda za analiza na prisastvo na inektiranite traseri.
Koristen traser: 10 kg na r-r na NaCl so koncentracija od 0,2kg/l, i 50 kg r-r na Na-
fluorescein so koncentracija od 0,1 g/l.
Detekcija: - Koncentracijata na NaCl (so granica na detekcija od 1 ppm) opredeluvana e preku mereweto na El. Sprovodlivost, pri {to e koristena standardna Mobilna/terenska instrumentacija
12 M.Pitrak, S. Mares and M.Kobor, A Simple Borehole Dilution Technique in Measuring Horisontal Ground Water Flow,
GROUND WATER, Vol.45, N0.1, January – February 2007,p.89-92, (2007)
136
- Koncentracijata na Na-fluorescein, be{e opredeluvana vo laboratoriite na TMF-Skopje so upotreba na Fluorescenten spektrometar
(Proizvod na Perkin -Elmer), so granica na detekcija od 5h10-3 ppb.
Analiza na zemenite primeroci na voda na sodr`inata na inektiranite traseri.
Traser: NaCl
Dobienite rezultati od izvr{enite analizi na zemenite primeroci na voda na
sodr`inata na inektiraniot traser- NaCl, prika`ani se vo Tab. 5.3.5. TABELA-5.3.5. SLEDEWE NA OPA\AWETO NA KONCENTRACIJATA NA INEKTIRANIOT TRASER - NaCl VO INEKCIONO-
OBSERVACIONATA TO^KA/PIEZOMETAR SO OZNAKA - 63PO034
Oznaka/broj na Primerok
Periodi pome|u
2 posledovatelni Uzorkuvawa po
uzorkuvawa
Inektirawato (min)
Kumulativen Period po
Inektiraweto
(min)
El.sprovod
cm
Zabele{ka
0 0 282 12.11. 2011 god. vo 10,45 h (vreme na na inektirawe
na traserot NaCl
1 Neposredno po
inektirawe 0 1920*
2 4 4 1790
3 2 6 1710
4 2 8 1727
5 2 10 1750
6 5 15 1280
7 10 25 1010
8 10 35 1170
9 15 50 1160
10 15 65 483
11 10 75 560
12 10 85 600
13 5 5 12.11. 2011 god. vo 12,45 h (vreme na na inektirawe
na traserot Na-fluorescein 14 30 35
15 30 65
16 30 95
17 30 125
18 30 155
137
Od dobienite rezultati za El. Sprovodlivost na kolektiranite primeroci od observacionata to~ka/piezometar so oznaka - 63PO034, prika`ani vo Tab.5.3.5., presmetana e filtracionata brzina na podzemnite vodi vo okolinata na istra`uvaniot Piezometar i
dobiena e vrednost od vf = 1,64h10-3 m/s.
Traser: Na-fluorescein
Pred da se pristapi kon analiza na kolektiranite primeroci od observacionata
to~ka, napravena e kalibraciona kriva, bazirana na razli~ni koncentracii na Na-
fluorescein( od 10 ppm do 5x 10-6 ppm, odnosno do 5x10
-3 ppb, koncentracija koja fakti~ki e i dolna granica na detekcija na koristeniot fluorescenten spektrometar-proizvodstvo na
Perkin Elmer, model LS 55. Emisioniot spektar na standard na Na-fluorescein, prika`an e na Sl.5.3.8. Od istiot se gleda deka pojavata na pikot (maksimalen intenzitet) e na
branovata dol`ina od 491 nm.
420.0 430 440 450 460 470 480 490 500 510 520 530 540 550 560 570 580 590 600.0
0.9
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
90
95
100.9
nm
Sl. 5.3.8. Skeniran Emisionen spektar na standardna proba na Na-fluorescein
so koncentracija od 2 ppb, koristen pri kalibracija na instrumentot.
138
Fonski (Beckgraund) snimawa na vodeni primeroci So cel da se odredi fonot ( prisastvo na Na-fluorescein vo probite od interest
pred negovoto inektirawe), analizirana e serija na primeroci, ~iji rezultati se
prika`ani vo Tab. 5.3.6.. Interesna e pojavata na Na-fluorescein , iako vo mali
koncentracii kaj probite 63SK055 (Izvor Ra{~e-2) i 63SK058 (Dlaboka podzemna voda vo
Qubin, skopsko), koe bi mo`elo da se prepi{e na zaostanat traser od prethodno
izvedenite trasirawa na podzemnite vodi vo Polog, vo periodot od 1960-196313, 14.
TABELA- 5.3.6. SODR@INA NA NA-FLUORESCEIN KAKO FON (BACKGROUND) VO
PRIMEROCI NA VODI OD INTERES, KOLEKTIRANI VO SKOPSKA KOTLINA ( VO DENOVITE 26-27.05.2011GOD.) Measurement conditions Method: C:\FLWINLAB\METHODS\calibration uranine-nov2007-1.mth Analyst: Comments: Skopska Kotlina ------------------------------------------------------------ Ex. wavelength (nm): 491 Em. wavelength (nm): 512 Ex. slit (nm): 10.0 Em. slit (nm): 10.0 Integration time (s): 10.00 Em. filter: 350nm Cut-off ************************************************************ Reference sample results ------------------------------------------------------------ Std# Conc*Fact Intens. BG Factor (ppb) ------------------------------------------------------------ st 1 0.050 9.329 4.939 1.00 st 2 0.100 19.587 4.939 1.00 st 3 0.500 93.990 4.939 1.00 st 4 1.000 186.385 4.939 1.00 st 5 2.000 371.725 4.939 1.00
13 Du{an Manakovi}, Poteklo na vodata vo vreloto Ra{~e, Godi{en Zbornik na Prirodno-
matemati~kiot fakultet na Univerzitetot vo Skopje, GEOGRAFIJA I GEOLOGIJA, Kniga 13, Sv.1,
1962
14 S.E Gajkovi} i @.Radosavljevi}, PRIMENA NA RADIOAKTIVNI IZOTOPI PRI ISPITUVAWE NA NEKOI
HIDROGEOLO[KI PROBLEMI NATERENOT OD SKOPJE, Prethoden Izve{taj, (1963)
139
------------------------------------------------------------ Fit equation: Y = 185.571 x + 0.736 Correlation 1.0000 ************************************************************ Sodrzina na Na-fluorescein kako fon (background) vo primeroci na voda od interes kolektirani vo Polo{kata i Skopska Kotlina. ------------------------------------------------------------ Lab br. Conc* Intens. BG Factor Info Inter.kod (ppb)
MK-71 -0.006 -0.329 3.151 1.00 63PO038 (Art. kaj Dzamijata, s. Kopance MK-72 -0.006 -0.396 3.151 1.00 63PO036 (PV, s. Kopance) MK-73 -0.006 -0.455 3.151 1.00 63PO014 (PV, s. Kopance) MK-74 -0.001 0.564 3.151 1.00 63PO035 (PV, s. Kopance) MK-75 0.002 1.124 3.151 1.00 63PO034 (PV, s. Raotince) MK-76 -0.003 0.126 3.151 1.00 63PO015 (PV, s. Raotince) MK-77 -0.002 0.448 3.151 1.00 63PO016 (PV, s. Raotince) MK-78 -0.004 0.076 3.151 1.00 63PO046 (Arteska, s. Jegunovce) MK-79 0.004 1.469 3.151 1.00 63PO018 (PV s. Jegunovce, karsI deponija) MK-80 -0.005 -0.193 3.151 1.00 63PO045 (PV s. Jegunovce, karsI deponija)) MK-81 -0.004 -0.053 3.151 1.00 63PO044 (PV s. Jegunovce, karsI deponija)) MK-82 0.004 1.470 3.151 1.00 63SK047 (PV Dvorce desno) MK-83 0.012 3.010 3.151 1.00 63SK048 (PV Dvorce levo) MK-84 -0.005 -0.175 3.151 1.00 63SK051 (PV Radu.OU Foj NIca) MK-85 -0.002 0.455 3.151 1.00 63SK050 (R. Vardar Radusa) MK-86 0.009 2.376 3.151 1.00 63SK052 (PV Rad.Lev ) MK-87 0.016 3.646 3.151 1.00 63SK055 (Izvor Rasce-II) MK-88 -0.001 0.580 3.151 1.00 63SK054 (Izvor Rasce-I ) MK-89 0.010 2.648 3.151 1.00 63SK057 (PV Ljubin, 32m) MK-90 0.018 3.988 3.151 1.00 63SK058 (PV Ljubin, 83,5) MK-91 -0.003 0.138 3.151 1.00 63SK067 (PV Ljubin, 10m) MK-92 0.009 2.408 3.151 1.00 63SK059 (PV Dj.Petrov 73,5m) MK-93 -0.003 0.109 3.151 1.00 63SK060 (PV Dj.Petrov, 11,5m)
Sledewe na inektiraniot traser na Na-fluorescein
Dobienite rezultati od sledeweto/analiza na kolektiranite primeroci na voda, na
prisastvo na Na-fluorescein, prika`ani se vo Tab.5.3.7.
TABELA-5.3.7. SLEDEWE NA OPA\AWETO NA KONCENTRACIJATA
NA INEKTIRANIOT TRASER - Na-fluorescein VO INEKCIONO-
OBSERVACIONATA TO^KA/PIEZOMETAR SO OZNAKA - 63PO034 Oznaka/broj na Primerok
Data na
uzorkuvawe)
(~as)
Kumulativen
Period po Inektiraweto
(min)
Na-fluore-
Scein
(ppb)
Zabele{ka
13 12.Nov.‟11(12,45) 0 7. 854 12.11. 2011 god. vo 12,45 h (vreme na na
inektirawena traserot Na-fluorescein
14 12.Nov.‟11(13,25) 35 2.888
140
15 12.Nov.‟11(13,50) 65 3.636
16 12.Nov.‟11(14,20) 95 1.390
17 12.Nov.‟11(14,50) 125 770
18 12.Nov.‟11(15,20) 155 928
19 13.Nov. ‟11 (10,00) 1.595 4,747
20 14.Nov. ‟11 (10,00) 3.035 4,498
21 15.Nov. ‟11 (10,00) 4.475 4,727
22 16.Nov. ‟11 (10,00) 5.915 3,683
23 17.Nov. ‟11 (10,00) 7.355 1,823
24 18.Nov. ‟11 - - Probata ne e zemena urdno
25 19.Nov. ‟1 (10,00) 10.235 0,382
26 20.Nov. ‟11(10,00) 11.675 0,723
27 27.Nov. ‟11(10,00) 13.115 0,138
420.0 430 440 450 460 470 480 490 500 510 520 530 540 550 560 570 580 590 600.5
-0.9
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
210
220
230
240
250
260
266.6
nm
Sl. 5.3.9. Ekscitacionen, emisionen i sinhro spektar (zelena boja) na voden primerok so sodr`inata na Na-fluorescein, zemen na den 12 Nov. „11,
120 min po inektiraweto vo piezometarot 63PO034, razreden za F= 2000
(izmerena koncentacija od C= 0,385 ppb)
141
Za ilustracija, grafikot na izmereniot voden primerok na sodr`inata na Na-
fluorescein, zemen na den 12 Nov. „11, 120 min po inektiraweto, prika`an e na Sl. 5.3.9., na koj {to pokraj ekscitacioniot(kriva linija vo sina boja) i emisioniot spektar(kriva linija vo crvena boja), prika`an e i intenzitetot na ispituvaniot primerok (kriva linija vo zelena boja).
Vrz osnova na dobienite rezultati od sledeweto na promenata na koncentracijata
na inektiraniot Na-fluorescein, presmetana e filtracionata brzina i dobiena vrednost od, vf
=2x10-3
cm/s., koja relativno e bliska so onaa dobiena so ve{ta~kiot traser NaCl i koja
iznesuva{e vf =1,64x10-3
cm/s. Odtamu za sredna vrednost na Filtracionata brzina na PV
vo blizinata na Piezometarot 63PO034,bi mo`ele da ja poso~ime slednata vrednost, vf
=1,84x10-3
cm/s.
5.4. BILANS NA PODZEMNITE VODI VO POLO[KA KOTLINA I NIVNA ZA[TITA
Bilans na podzemnite vodi vo Polo{ka Kotlina Edna od osnovnite celi pri izrabotkata na bilansot na podzemnite vodi vo Polo{kata
kotlina be{e da vrz osnova na raspolo`ivite podatoci isoznanija, da se prika`at me|usebnite vlijanija na grani~nite izdani vo ramkite na prou~uvaniot teren, za da so bilansirawe na pozemnite vodi na po{irokoto podra~je vo reonot na Dolen Polog, se uka`e na potekloto na vodata od izvorot Ra{~e.
Prika`anite hidrogeolo{ki karakteristiki na terenot koj e opfaten so izrabotenata hidrogeolo{ka karta na Polo{kata kotlina vo M=1:25 000 (Sl 5.1.22.), po vid i na~in na koj se tretirani, bi trebalo da pretstavuvaat osnova za utvrduvawe na rezervite na podzemnata voda. Se nastojuva{e da se prou~i dinami~kiot proces na podzemnite izdani usloveni od vlijanieto na niza prirodni i ve{ta~ki faktori, koi zaedni~ki deluvaat na re`imot na podzemnite vodi.
Po op{to prifatenite hidrogeolo{ki standardi site rezervi na podzemnite vodi bi mo`ele da se podelat vo dve osnovni grupi ili kategorii: Stati~ki i Dinami~ki rezervi.
Stati~ki rezervi na podzemnata voda predstavuvaat postojnite koli~ini na voda {to se zastapeni
vo site vodonosni sloevi, ili nivni delovi vo sekoe vreme, odnosno predstavuvaat rezervi, vrzani za vekovni geolo{ki procesi.
142
Dinami~ki rezervi pretstavuvaat onie koli~ini na voda vo izdanot koi se popolnuvaat vo tekot na
godinata ili vo odreden vremenski period, odnosno tie pretstavuvaat prirodni protoci na podzemnata voda vo bilo koj profil na podzemniot tok.
Na{ite planirani aktivnosti vo ramkite na programata za bilansirawe na podzemnite vodi vo Polo{kata kotlina gi usmerivme na presmetkite na stati~kite i dinami~kite rezevi na Dolen Polog so poseben osvrt na presmetka na bilansot na `edenskata karsna izdan.
Stati~ki rezervi
Za presmetuvawe na stati~kite rezervi na podzemnite vodi vo zbieniot tip na izdani vo ramkite
na Proektot se primeni formulata na N.A. Plotnikov :
Q = µ x V, kade {to se:
Q – stati~ki rezervi (m3)
V = F x h – volumen na vodonosnite sloevi (m3)
Na podra~jeto na celata Polo{ka kotlina se presmetani rezervi na podzemni vodi vo
freatskata izdan vo iznos od 2.428,17 h 106 m3. Presmetkite za celata Polo{ka kotlina se
prevzemeni od prethodnite istra`uvawa
Stati~kite rezervi na arteskata izdan vo Dolen Polog se presmetani na ist na~in kako i vodite na freatskata izdan vo Polo{kata kotlina. Ovie rezervi do kota 300 iznesuvaat 317,1 h 106 m3. i 93,5 h106 m3. ili vkupno 410,6 h 106 m3. Rezervite na arteskata izdan vo odnos na freatskata izdan vo celata Polo{ka kotlina iznesuvaat 17% od vkupnite bilansirani rezervi vo celata Pol{ka kotlina.
Dinami~ki rezervi
Poa|ajki od toa deka arteskata izdan vo Dolniot Polg se prihranuva od proluvijalnite sedimenti vo podno`jeto na [ar planina i deka ostanatite parametri na re`imot na arteskata izdan se poznati, izvr{eno e presmetuvawe na bilansot na godi{noto prihranuvawe na arteskata izdan po slednata formula:
Q = K x H x B x I
kade {to se:
Q – dinami~ki rezervi (m3/sek);
K = 1,0 x10-2sm/sek- koeficient na filtracija, sredna vrednost
H =60 m- sredna debelina na arteskata izdan (m)
143
B = 15 km= dol`ina na zonata na hraneweto.{irina na podzemniot tok (m)
I = 0,007 gradient na naklonot na podzemniot tok, t.e. na piezometarskoto nivo (%).
Q =15.000 x60 x 0,0001 x 0,007
Q = 0,63 m3/sek=
Q =20,0 x 106 m3/god.
Presmetka na bilansot na @edenskata karstna izdan
Planinata @eden pretstavuva horst izdignat nad 1200 m, ograni~en so rekata Vardar, kako
epigenetska probojnica i Radu{kiot peridotitski masiv na jugoisto~nata strana; so neogeni
sedimenti na Polo{kata kotlina na zapad; so neogenite sedimenti na Skopskata kotlina na
jugoistok i grani~nata masa (zona) na metamorfni dijabazi i zeleni {krilci na jug.
Srednogodi{niot protek na vreloto na Ra{~e iznesuva 2.7-7.7 m3/s (prose~no 5.15 m3
/s).
So istra`no dup~ewe i povr{inska manifestacija na karstnite oblici doka`ano e deka
@edenskite mermeri se mnogu karstifikuvani i toa zna~itelno podlaboko od zonata na
istekuvawe (vreloto Ra{~e). Dokaz za toa e istra`nata dupnatina IB-37 vo selo Siri~ino, kade
na dlabo~ina od 100-123 m se izdup~eni pove}e kaverni, kako i rezultatite dobieni so na{ite
istra`uvawa napraveni preku istra`nite piezometri 63 PO 030 i 63 PO 033.
Seto ova ja potvrduva teorijata deka @edenskite mermeri bile zafateni so procesot na
dlaboka karstifikacija mnogu porano od ezerskata faza na talo`ewe na neogenite sedimenti,
kako vo Polo{kata, taka i vo Skopskata kotlina.
Dlabokata karstifikacija na @edenskite mermeri i mnogu povolnite hidrogeolo{ki karakteristiki na ezerskite sedimenti na Polo{kata kotlina ovozmo`uva podzemno pretekuvawe od Polo{kite izdani vo sosednite, hipsometriski poniski, @edenski karstni izdani.
Izvr{enite merewa na protekuvawe na Vardar vo dolniot del na Polo{kata kotlina i vo Derventskata klisura na pove}e merni profili poka`uvaat deka zna~aen del na voda od rekata se gubi i toa na dva na~ina:
- so ponirawe vo sopstveniot nanos; i
- so ponirawe, odnosno prelivawe vo @edenskiot karst na mesta kade {to re~niot tek e vo direkten kontakt so @edenskite mermeri.
Taka se izmereni gubitoci na protekot na Vardar do 1 m3/s na poteg pome|u seloto
Kopanica i selo Jegunovce, a vo Derventskata klisura, pome|u s. Jegunovce i vreloto “Ra{~e” i do
2,75 m3/s., za vreme na niski vodostoi (na pr. vo Septemvri, 2009god. ) i obratno, vodite od
144
@edenskiot masiv ja hranat R. Vardar za vreme na visoki vodostoi (merewa na UHMR od 15 April, 2009 god.15).
Vo prihranuvaweto na @edenskiot karsten izdan so podzemna voda od Polo{kata kotlina, pred ve}e utvrdenoto prelivawe na freatskite izdani, istra`uvawata poka`aa aktivno u~estvo na arteskite izdani. Poradi prelivaweto na ovie vodi arteskiot pritisok vo blizina na @eden pominuva vo subarteski.
Bilansot na podzemnite vodi poka`a deka @edenskiot izdan 30% se prihranuva od
atmosferskite vrne` i 70 % od podzemnite vodi na Polo{ka kotlina i rekata Vardar, koe voglavno e vo sklad i so vodniot bilans podgotven na baza na distribucijata na prirodnite izotopi. Utvrdeno e deka istekuvaweto na vodata preku vreloto Ra{~e i Vrelska pretstavuva visok, a pogolem del podzemno istekuva vo Skopskata kotlina po isto~niot periferen del na @edenskiot karsten masiv. Ovaa voda perifernite delovi ne mo`at da ja prifatat celosno poradi relativno maliot koeficient na filtracija na neogenite sedimenti na Skopskata kotlina, kako i na Radu{kiot peridotitski masiv.
So povr{ina (F) od 109 km2, dlabo~ina na karstifikacija (N) od okolu 120 m i prose~en
koeficient na poroznost (n) od 0,10 volumenot na @edenskata akumulacija iznesuva:
V = F x H x n = 109 x 106 x 120 x 0,1 = 1308 x 106 m3,
So pretpostavka za sovremeno tonewe na @edenskiot masiv, so prognozirana debelinata na
@edenskata akumulacija od 300 m, volumenot na @edenskata akumulacija bi iznesuval:
V = 109 x 106 x 300 x 0,1 = 3270 x 106 m3
Pome|u podatocite dobieni so merewe na piezometrite vo Polo{kata kotlina i merewata na gradientite na vodata na vreloto Ra{~e dobiena e prose~na debelina na korisen prostor vo
akumulacijata okolu 2 m. Toa zna~i deka korisniot prostor vo akumulacijata iznesuva:
V = 109 x 106 x 2 x 0,10 = 22 x 106 m3
Ovoj korisen prostor vo odnos na vkupnata koli~ina na voda koja istekuva e relativno mal.
Me|utoa, akumuliraniot vkupen prostor e mnogu golem, pa poradi toa vreloto Ra{~e gi ima site karakteristiki na tipi~nite karstni izvori, a toa se:
- mal korisen volumen koj uslovuva direktno sledewe na re`imot na rekata Vardar, kako i re`imot na izdanski vodi vo Polo{kata kotlina;
- I i II presmetka uka`uvaat na golem akumuliran prostor na @edenskiot izdan, {to gi
objasnuva site karakteristiki na vreloto, kako {to se: konstantna temperatura od 13oS vo leten period i 12,5oS vo zimski period (promena od 0,5oS e prakti~no zanemarlivo), stabilen hemiski re`im, mnogu nizok stepen na bakteriolo{ka zagadenost;
- so tolku golema akumulacija na izdanska voda mo`e da se objasni i visokiot stepen na bistrina i skoro nikakva mehani~ka zagadenost na vodata, i pokraj direktnoto ponirawe na vodata
15 Izve{taj za prisastvo na te{ki metali vo podzemni vodi od ПРОГРАМАTA ЗА ГОДИШЕН МОНИТОРИНГ НА
КВАНТИТАТИВНИТЕ И КВАЛИТАТИВНИТЕ КАРАКТЕРИСТИКИ НА ВОДИТЕ ШТО ГО ХРАНАТ ИЗВОРОТ РАШЧЕ na UHMR (2010)
145
od Vardar vo vrta~ite, vo vreme na visoki vodostoi koga re~niot tek e so maksimalno mehani~ko zagaduvawe;
- Inektiranite ()1959-63god.) boi i izotopi vo ponorite kaj s. Raotince ne bea I ~no registrirani vo vodite od Izvorot Ra{~e. Sepak, sledeweto na distribucijata na prirodni izotopi vo Polo{kiot region, vo mnogu pomogna pri opredeluvaweto na genezata na vodite vo Izvorot Ra{~e.
Suvogorski karsten izdan
Suvogorskiot karsten izdan pretstavuva mnogu zna~aen kolektor na izdanska voda so dlabo~ina na karstifikacija preku 100 m, a so istra`noto dup~ewe vo slivot na rekata Treska izdup~eni se kaverni i do 200 m.
So istra`noto dup~ewe se poka`a deka pod karstifikuvanite suvogorski mermeri le`at vodonepropusni filitoidni {krilci i metamorfoziranite kvarcporfiriti ~ij kontakt e jasen prema Polo{kata kotlina. Prihranuvaweto na ovoj izdan se vr{i samo so atmosferski vrne`i, dodeka drenirawe se vr{i taka {to pogolem del na izdanskata voda gravitira sprema Polo{kata kotlina, a ostatokot sprotivno sprema klisurata na rekata Treska. Po periferijata na Polo{kata kotlina se prisutni vrela na potegot na selata Volkovija-Forino-^egrane, so vkupna izda{nost od Qmin = 1,236 m
3/s do Qmax = 3,188 m
3/s.
Vo slivot na rekata Treska prisutni se vrela so golema i promenliva izda{nost koja preminuva 1,5 m3/s.
Kako {to ve}e e spomnato, pome|u Suvogorskiot i @edenskiot masiv, poradi prisustvo na
hidrogeolo{ka bariera sostavena od metamorfozirani dijabazi i {krilci so preku 1.000 m
dlabo~ina i 4-6 km {irina neposredna hidrauli~ka vrska ne postoi. Me|utoa, izdanskite vodi na
Suvogorskiot izdan koi gravitiraat sprema Polo{kata kotlina imaat neposredno vlijanie na
vodite na Vardar i podzemnite vodi vo Polo{kata kotlina, {to zna~i deka Suvogorskiot karsten
izdan indirektno u~estvuva i vo prihranuvawe na @edenskiot karsten izdan.
Istra`uvawata vo vrska so potekloto na vodata vo vreloto Ra{~e poka`a deka @edenskiot
karsten izdan e mo{ne karakteristi~en od pove}e pri~ini. Pred se, po koli~inta na voda koja
varira od 2,8 do 8,5 m3/s, kolku {to iznesuva izda{nosta na spomenatoto vrelo vo tekot na
godinata. Prema rezultatite od dosega{nite istra`uvawa se konstatira deka @edenskata karsna
izdan treba da se tretira kako kolektor-rezervoar pod kotata 300, {to zna~i do nadmorska visina
koja odgovara na zonata na istekuvaweto preku vreloto Ra{~e. Vo toj slu~aj osnovnata
karakterisitka na izdanot vo `edenskite mermeri e intenzivno me{awe na vodite, koi se
formiraat vo samite karstni izdani od neposrednite vrne`i, kako i od podzemnite vodi vo
Polo{kata kotlina, i Vardarskite vodi, koi poniraat, bilo vo Polo{kata kotlina ili vo
Dervenskata klisura. Za poveke detaili okolu prihranuvaweto na Izvorot Ra{~e, vidi
146
Za{tita na podzemnite vodi vo Polo{kata Kotlina
Vrz osnova na izvedenite hidrogeolo{ki, hidrolo{ki, fizi~ko-hemijski i
izotopsko-traserski istra`uvawa, se poka`a deka potekloto na vodite koi gi hranat gi
hranat Izvorite na Ra{~e se voglavno, vrne`i, povr{inski i podzemni vodi od
po{irokiot Polo{ki region.
Ako vodite od izvorot Ra{~e se hranat od podzemnite vodi vo Dolen Polog a ovie
od po{irokiot region od [ar Planina ( so prose~na nadmorska visi~ina pogolema od
1800) istite treba da bidat predmet na postojan fizi~ko-hemijski i izotopski
monitoring. Poradi poka`anata zna~ajna participacija i na vrne`ite nad @eden vo
hraneweto na Izvorot Ra{~e, nu`no vnimanie treba da se posveti i na sevkupnite
aktivnosti na samiot @edenski masiv (intenzivno karstificiran so prisastvo na
mno{tvo karstni formi i pojavi).
Imajki ja predvid visokorazvienosta na karsni formi kako na povr{inata na Pl.
@eden, taka i vo negovata vnatre{nost, ne se prepora~uva izdavawe na Koncesii za
eksploatacija na mineralni surovini kako {to se : varovnici, mermeri, ~akali i pesoci
vo prvata za{titan zona na Izvorot Ra{~e, vklu~uvajki go i koritoto na R. Vardar na
potegot od s Siri~ino do s. Ra{~e.
Ni{to pomalku zna~ajno e i so~uvuvaweto na kvalitetot na povr{inskite vodi,
pred se na Rekata Vardar koja, pravejki lak, zaobikoluvajki go @eden, isto taka gi hrani i
vodite koi go snabduvaat podzemniot @edenski akvifer a so toa i Izvorot Ra{~e.
Zatoa, i vo ovoj slu~aj se nalaga potreba od postojana gri`a za za~uvuvawe na
kvalitetot na povr{inskite vodi preku koordiniran tretman na industriskite i
komunalni otpadni vodi, po dol`inata na te~enieto na R. Vardar, koi za sega voglavno,
direktno se ispu{taat vo spomenatite vodoteci, naj~esto bez ssodvetno pro~istuvawe od
edna strana i monitoring kako na povr{inskite taka i na podzemnite vodi, vo
po{irokiot region i osobeno vo Dolen Polog, na potegot od s. Kopance i s. Raotince
preku s. Jegunovce (lokacii so intenzivni prodirawa na podzemnite I povr{inski vodi
kon @edenskiot masiv), pa se do Izvorot Ra{~e, od druga.
147
6. ZAKLU^OK I PREPORAKI
1. Realiziranite istra`uvawa koi vklu~ija: hidrogeolo{ki, izotopsko-
traserskite ispituvawa na vodite, klasifikacija na vodite spored nivniot
hemizam, kako i sporedbeniot dijagramski prikaz na hidrolo{kite observacii
za povr{inskite i podzemni vodi, davaat mo`nost za diferencirawe na
ispituvanite vodi od Polo{kata Kotlina kako i nivnite me|usebni korelacii,
{to e od posebno zna~ewe pri sekoe istra`uvawe i za{titata na podzemnite
vodi.
2. Дупчењето na 5 novi istra`ni пиезометарски дупнатини (4 vo s. Kopance i 1 vo s.
Raotince) покажаа prisastvo na iздани со слободно ниво, formirani vo rastresitite kvarterni sedimenti od aluvijalno - terasni i proluvijalni naslagi kako i vo ezerskite sedimenti. Koeficientite na filtracija vo ovie
naslagi se voglavno visoki i se dvi`at od Kf 1 ,0 10-3 sm/sek. - Kf 1,0h 10-1 sm/sek.
i arteska izdan, застапен само во Долен Полог. Ovoj izdan e formiran vo ezerskite sedimenti koi se javuvaat vo podlabokite delovi na dlabina pogolema od 40 m. Vo sostavot na ezerskite sedimenti vo koi e formiran arteskiot izdan u~estvuvaat vo najgolem del raznogranulirani peskovi, zaglineti peskovi i slabo zaglineti ~akali i peskovi, nad koi le`at vodonepropusni horizonti odnosno glini i glinovito muqevit materijal. Koeficientite na filtracija se
1,0 h 10-2 Kf 1,0 h10-4 sm/sek. a izda{nost vo poedini dupnatini iznesuva i do 10,0 l/s.
3. Spored dobienite rezultati od dosega{nite prou~uvawa na hidro-geolo{kite karakteristiki na sedimentite so koi e ispolneta Polo{kata kotlina, и изработената Хидрогеолошка карта во М=1:25 000 прикажана на Сл. 5.1.22., застапени se различити геолошки формации и со различни типови на порозност,аналогно на тоа се покажа дека на овој терен се застапени сите типови на издани и тоа : Збиен тип на издан, пукнатинска издан i карстна издан.
4. Soglasno sporedbenite dijagrami na protocite na Rekite i nivoata na okolnite
(vo nivna neposredna blizina) podzemni vodi, Sl. 5.1.24. - 5.1.29., evidentni se
sli~nostite vo oscilaciite, od edna strana na protocite na povr{inskite vodi
i na nivoata na lokalnite podzemni vodi od druga, {to upatuva na mo`ni
direktni me|usebni komunikacii.
148
Za razlika od registriranite sostojbi kaj dijagramot na oscilacii na NPV kaj
Piezometarot 63PO015, kade {to protocite na R. Vardar fazno gi sledat
spomenatite oscilacii na NPV, ovde kaj Piezometarot, 63PO016, imame
predwa~ewe na poratsot na NPV vo odnos na Protocite na R. Vardar. Ova
ne{to govori vo prilog na pobrzata manifestacija na topeweto na snegovite
na {ar Planina kaj podzemnite vodi (rezultat na hidrauli~nite
komunikacii) vo odnos na porastot na protocite na R. Vardar.
5. Za razlika od Povr{inskata voda (R. Vardar), s. Siri~ino, koja poka`uva Kalcisko-
hidrokarbonatno-sulfatna karakteristika, podzemnata voda vo s.Kopance so
oznaka 63PO014 e so izrazena elektri~na sprovodlivost i namaleno prisastvo na
sulfaten jon i Tritium, koe uka`uva na otsastvo od nivna direktna komunikacija.
Otsastvo na direktna komunikacija so R. Vardar poka`uva i dlabokata arterska
voda so oznaka 63PO039 koja e od tipot na hidrokarbonatno-kalcijsko-magnezijska
voda, iako ovaa bu{otina e vo nejzina neposredna blizina (ssa 100 m). Vodata so
oznaka 63PO015, locirana na desnata strana nedaleku od R. Vardar, iako so ne{to
namalena elektri~na sprovodlivost, poka`uva, blizok hemizam so arteskata voda
so oznaka 63PO039, koja e locirana nedaleku od istata. Vodata so oznaka 63PO016,
locirana na levata obala od R. Vardar, s. Raotince, se razlikuva od prethodnite
vodi po zgolemenata sodr`ina na Natrium, {to od svoja strana upatuva na nejzin
transport niz soodvetni geolo{ki odnosi od masivot na [ar Planina, obogateni so
ovoj element.
6. Prisastvoto na {estvalentni joni na Hrom (Cr) vo koncentracii od 0,7mg/l vo
vodta od bu{otinata so oznaka 63PO045 i so dabo~ina od 100m, uzorkuvana na
27.05.2010god, odnosno 0,87 mg/l (Cr6+) vo vodata od bu{otinata so oznaka 63PO044
i so dabo~ina od 60m, uzorkuvana na 05.07.2010god., vidi Izve{taj za prisastvo na
te{ki metali vo podzemni vodi od ПРОГРАМАTA ЗА ГОДИШЕН МОНИТОРИНГ НА КВАНТИТАТИВНИТЕ И
КВАЛИТАТИВНИТЕ КАРАКТЕРИСТИКИ НА ВОДИТЕ ШТО ГО ХРАНАТ ИЗВОРОТ РАШЧЕ na UHMR (2010), govri za
prisatnoto vlijanieto na deponijata na f-kata Jugohrom(SILMAK) {to go
vr{i vrz lokalnite PV, na kontaktot so @edenskiot masiv (kolektor koj go
snabduva i Izvorot Ra{~e). Pojavata na {estvalentniot Hrom e samo rezultat
na aktivnostite od f-kata Jugohrom (SILMAK), odnosno prisatnata fabri~ka
Deponija, od ~ija sprotiva, t.e. od drugata strana na Rekata Vardar) se i
spomenatite dupnatini, 63PO044-45.
7. Spored sodr`inite na tritiumot vo ispituvanite vodi, istite bi mo`ele da gi podelime za sega vo tri grupi i toa:
Grupa-1 se sve`i precipitati, povr{inskite vodi na R. Vardar (Raotince, Radu{a se do Vlivot na R. Lepenec, Izvorite na Popova [apka, Ra{~e-1 i 2 i Izvorot lociran na padinite na @eden na kota povisoka za 30m od kotata na Izvorite na
149
Ra{~e( 300m), kako i podzemnite vodi so slednive oznaki: 63PO015, 63PO034,
63PO043, 63PO042, 63PO018, 63PO049, 63PO051, 63PO052 i 63PO053, so koncentracii
na tritium vo prosek pogolema od 5 ± 1 T.E.
Grupa-2 se podzemni vodi koi poka`uvaat koncentracii <4 T.E., no vo isto vreme i >0,5 T.E.. Vo ova grupa se podzemnite vodi so slednite oznaki: 63PO036, 63PO014 i
63PO045, koi vsu{nost naj~esto pretstavuvaat me{avina na dlaboki arteski ili subarteski vodi i plitki podzemni vodi.
Grupa-3 se podzemni vodi so koncentraci <0.5 T.E.Vo ovaa grupa voglavno se subarteski (63PO032, 63PO038 i 63PO035), arteski (63PO038, 63PO039i 63PO040 ) vodi, vklu~uvajki ja i izvorskata mineralna voda, locirana na leviot breg od R.
Vardar, posle s. Radu{a, so oznaka 63PO068.
8. So simulacija na Tritiumskite koncentracii i upotreba na dvokomponenten
model na me{awe, opredelen e odnosot na arteskite vodi i “vrne`ite“
(komponenta, koja pokraj precipitate nad @eden go vklu~uva i u~estvoto na
vodite od Rekata Vardar) vo odnos 45% : 55%, srednoto tranzitno vreme (MRT=
27 godini) na zadr`uvawe na vodite vo podzemniot `edenski akvifer kako i
goleminata na podzemnite rezervi na voda smesteni vo nego, koi se procenuvaat
na ssa 4,683x109
m3 i go hranat Izvorot Ra{~e, kraj Skopje. Od tamu, so
izvedenite istra`uvawa se dojde do zna~ajni soznanija ne samo za mehanizmot na
hranewe na vodite od izvorot Ra{~e (glaven vodosnabditel na gradot Skopje so
pitka voda) tuku i se dobija nasoki za negovata pocelosna za{tita. Istovremeno
се poka`a deka primenetata metodologija mo`e uspe{no da se primeni na drugi
sli~ni hidro sistemi.
9. Vrz osnova na dobienite rezultati od sledeweto na promenata na
koncentracijata na inektiraniot Na-fluorescein, presmetana e filtracionata brzina
i dobiena vrednost od, vf =2x10-3
cm/s., koja relativno e bliska so onaa dobiena
so ve{ta~kiot traser NaCl i koja iznesuva{e vf =1,64x10-3
cm/s. Odtamu za
sredna vrednost na Filtracionata brzina na PV vo blizinata na Piezometarot
63PO034,bi mo`ele da ja poso~ime slednata vrednost, vf =1,84x10-3
cm/s.
10. Pri izrabotkata na bilansot na podzemnite vodi vo Polo{kata kotlina
presmetani serezervi na podzemni vodi vo freatskata izdan vo iznos od 2.428,17 h 106
m3. Za stati~kite rezervi na arteskata izdan vo Dolen Polog se presmetani na ist
na~in kako i vodite na freatskata izdan vo Polo{kata kotlina. Ovie rezervi do kota
300 iznesuvaat 317,1 h 106 m3. i 93,5 h106 m3. ili vkupno 410,6 h 106 m3. Rezervite na
150
arteskata izdan vo odnos na freatskata izdan vo celata Polo{ka kotlina iznesuvaat
17% od vkupnite bilansirani rezervi vo celata Pol{ka kotlina.
11. Imajki ja predvid visokorazvienosta na karsni formi kako na povr{inata na
Pl. @eden, taka i vo negovata vnatre{nost, ne se prepora~uva izdavawe na
Koncesii za eksploatacija na mineralni surovini kako {to se : varovnici,
mermeri, ~akali i pesoci vo prvata za{titan zona na Izvorot Ra{~e,
vklu~uvajki go i koritoto na R. Vardar na potegot od s. Siri~ino do s. Ra{~e.
12. Vrz osnova na izvedenite istra`uvawa i pri toa dobienite rezultati, predlagame :
Da se prodol`i so monitoring na izotopskite sodr`ini vo hidrolo{kiot ciklus na vodata od Polo{ko-Skopskior region, so ogled na faktot {to ovie istra`uvawa do sega, bea najproduktivni.
Da se primeni novata metoda Tritium -Helium -3 (T-3He), koja se
potvrduva kako neizbe`na osobeno vo interpretacijata na istoriskite tritiumski vrednosti (Me|unaroden proekt podr`an od MAAE /Me\unarodna Agencija za Atomska Energija /, koj e vo tek i vo ~ija realizacija aktivno e vklu~en i istra`uva~kiot tim od Tehnolo{ko-metalur{kiot fakultet - Skopje, nositel na istraa`uvawata, predmet na ovoj Izve{taj).
151
7. RELEVANTNA LITERATURA
Adar, E.M., 1996. Quantitative evaluation on flow systems groundwater recharge and transmissivities using environmental tracers. Manual on Mathematical Models in Isotope Hydrogeology. AEA-TECDOC-9 10, IAEA Vienna: 113- 154. Alvis-Isidro, R.R., Solana, R.R., D’Amore, F., Nuti, S. and Gonfiantini, R., (1993). Hydrology of the greater Tongonan Geothermal System, Philippines, as deduced from geochemical and isotopic data. Geothermics, 22: 435-449. Andres, G. and Egger, R., 1985. A new tritium interface method for determining the recharge rate of deep groundwater in the Bavarian Mollasse basin. J. Hydrol., 82:27-38. Andrews, J.N., 1985. The isotopic composition of radiogenic helium and its use to study groundwater movement in confined aquifers. Chem. Geology, 49: 339-351. Anovska-Jovcheva, E., Zoran Jovcev, Kosta Anovski, Irena Stojmenovska, Josif Milevski , Viktor Popov , Todor Anovski, STUDY ON THE RELATIONSHIP BEETWEN THE WATER LEVEL OF THE PRESPA LAKE AND IT’S VOLUME, NATURA MONTENEGRINA, I SSN 1800-7155 on line edition, 2008 Anovska-Jovcheva, E., Application of the Boundary Element Method Multi-Domain Approach
and Simulation of Tritium Concentration to Determining the Properties of the Galichica
Mountain Aquifer, Thesis defended in accordance with the requirements of the University of
Wales, UK, for the degree of Master of Philosophy, February, 2010
Anovski, T., et al. Progress in Study of Prespa Lake by Application of Isotope and other Relevant Techniques, Serries of Monographies, Faculty of Technology and Metallurgy, Univ.of SS Cyril &Methodius, Skopje, 2001 Anovski, T., J. Milevski, M. Arsov, P. Ristevski, E. Anovska, V. Popov, Z. Jovcev, Lj. Arsov"PROGRESS IN WATER BALANCE OF PRESPA LAKE, III Congress of Ecologists of Macedonia with International Participation, held in Struga from 6-9 October, 2007“ Anovski, T., Popov, V., Arsov, Lj. Et al. Sustanable Management of the Inter. Waters-Prespa
Lake, Final Report on NATO - Project No: SfP 981116, March, 2010
Anovski, T., Arsov, Lj., Anovska-Jovcheva, E., et al. THE INFLUENCE OF VARDAR RIVER
TO THE GROUND WATER RECHARGE OF RASHCE SPRING, 1st Research Coordination
Meeting on CRP 1786, Estimation of Groundwater Recharge and Discharge by Using the
Tritium-Helium-3 Dating Technique, 8-12 November, 2010,VIC-Vienna, Austria, 2010
152
Arsov, Lj., et al., Quality of Water of the Prespa Lake Region, Chapter 2 of the Progress in
study of prespa lake using nuclear and related techniques, Monography Serries of the Faculty
of Technology and Matallurgy, Univ. Ss Cyril &Methodius, Skopje, 2001
Arsov, Lj., et al., Water balance of Prespa Lake, 3rd Research Co-ordination Meeting on the
Sustanable Management of the Inter. Waters-Prespa Lake, Pogradec, Albania, 2006
Arsov, Lj., et al., Evaporatin from the open Lake surface, 7th Research Co-ordination Meeting
on the Sustanable Management of the Inter. Waters-Prespa Lake, Psarades, Greece, 2009
Balderer W. , 1993. Conclusions on the possible variations of chemical and isotopic composition of groundwater systems in response to changed hydrodynamic conditions. In: Isotopic and geochemical precursors of earthquakes and volcanic eruptions. IAEATECDOC-726, IAEA Vienna: 87- 107. Balderer W. and Synal A. , 1995. Characterization of the groundwater circulation of tectonically active areas in western Turkey by the 36C1 method. In: Isotopes in Water Resources Management Vol. 2, IAEA Vienna: 164- 167. Barnes, C.J. and Allison, G.B., 1983. The distribution of deuterium and oxygen-18 in dry soils: 1. Theory. J. Hydrol., 60: 141-156. Behrens, H., Moser, H., Oerter, H., Rauert, W., Stichler, W., Ambach, W. and Kirchlechner, P., 1979. Models for the runoff of a glaciated catchment area using measurements ofenvironmental isotope contents. In: Isotope Hydrology 1978, Vol. II, IAEA Vienna: 829-845. Bertleff, B., Watzel, R., Eichinger, L., Heidinger, M., Dchneider, K., Loosli, H.H. and Stichler, W., 1993. The use of isotope based modelling techniques for groundwater management in a Quaternary aquifer system. In: Isotope Techniques in the Study of Environmental Change, IAEA Vienna: 437-452.
Beyerle, U., W. Aeschbach-Hertig, et al. (1999). "Infiltration of river water to a shallow aquifer
investigated with 3H/3He, noble gases and CFCs." Journal of Hydrology 220: 169-185.
Buzek, F., Kadlecova, R. and Zak, K., 1998. Nitrate pollution of a karstic groundwater system. In: Isotope Techniques in the Study of Environmental Change, IAEA Vienna: 453-464 . Calf, G.E. and Habermehl, M.A. , 1984. Isotope hydrology and hydrochemistry of the GreatArtesian Basin, Australia. In: Isotope Hydrology 1983, IAEA Vienna: 397-4 14. Carmi, I. and Gat, J.R., 1992. Estimating the turnover time of groundwater reservoirs by the helium-3/tritium method in the era of declining atmospheric tritium levels: Opportunitiesand limit. in the time bracket 1990-2000. Israel J. Earth Sdi. 43: 249-253. Dansgaard, W., 1964. Stable isotopes in precipitation. Tellus 16: 436-468.
153
Darling, W.G., Gizaw, B. and Arusei, M.K., 1996. Lake-groundwater relationships and fluidrockinteraction in the East African Rift Valley: an isotopic study. J. African Earth Sci. 22: 423-43 1. Dincer, T., Al-Mugrin, W. and Zimmermann, V., 1974. Study of the infiltration and recharge through the sand dunes in arid zones with special reference to the stable isotopes andthermo-nuclear tritium. J. Hydrol., 23: 79- 109. Foster, S.S.D. and Smith-Carrington, A., 1980. The interpretation of tritium in the chalk unsaturated zone. J. Hydrol., 46: 343-364. Fritz, P., Cherry J.A., Weyer R.V. and Sklash M.G., 1976. Runoff analyses using environmental isotopes and major ions. In: Interpretation of Environmental Isotope and Hydrochemical Data in Groundwater Hydrology, IAEA Vienna: 1 1 l- 130. Geyh, M.A., 1992. The i4C time-scale of groundwater. Correction and linearity. In: Isotope Techniques in Water Resources Development 199 1, IAEA Vienna: 167- 177. Fritz and J. Ch. Fontes (Editors), Handbook of Environmental Isotope Geochemistry Vol. II,Elsevier, Amsterdam: 36 l-425. Keki}, A., 1976: Izve{taj za hidrogeolo{kite istra`uvawa kaj kapta`ata Ra{~e II. Stru~en fond
na Geolo{ki zavod - Skopje.
Keki}, A., 1972: Hidrogeologija Polo{ke kotline sa obodom i poreklo vode vrela Ra{~e. Stru~en
fond na Geolo{ki zavod - Skopje.
Libby, W.F., 1953. The potential usefulness of natural tritium. Proc. Nat. Acad. Sci., 39: 245-247. Maloszewski, P. and Zuber, A., 1993. Principles and practice of calibration and validation of mathematical models for the interpretation of environmental tracer in aquifers. Advances in Water Res., 16: 173-190. Maloszewski, P. and Zuber, A., 1996. Lumped parameter models for the interpretation of environmental tracer data. In: Manual on Mathematical Models in Isotope Hydrology, IAEA Vienna: 9-58. Munnich, K.O., 1968. Isotopen-Datierung von Grundwasser. Naturwiss., 55: 158-163. Plothner, D. and Geyh, M.A., 1991. 6’*0 values as tracer of artificial groundwater recharge downstream of a reservoir. Memoires XXII (Part 2), IAH, Lausanne: 533-539.
154
Popov, V., Anovski, T., Gospavic. R. Sustainable management of Prespa Lake."The Art of Resisting Extreme Natural Forces. ENGINEERING SCIENCES , volume 58, ISBN: 978-
184564-086-6, 71-79. 2007
Popov, V., Anovska, E., M. Arsov, S. Amataj, M. Kolaneci, A. Stamos, Lj. Arsov, T. Anovski, E. Kiri & A. Gelaj, "Study of the Prespa-Ohrid Lake system using tracer experiments and lake’s water balance", Water Resources Management V 75, WIT Transactions on Ecology and the Environment, Vol 125, © 2009 WIT Press, 2009
Rozanski, K., 1985. Deuterium and Oxygen-18 in European groundwaters - links to atmospheric circulation in the past. Chem. Geology (Isot. Geosci. Sect.), 52: 349-363.
Sokrat Amataj, Todor Anovski, Ralf Benischke, Romeo Eftimi, Laurence L. Gourcy, Liliana Kola, Ioannis Leontiadis, Alqiviadis Stamos & Jovan Zoto , “ Tracer methods used to verify the hypothesis of cvijic about the underground connection between Prespa and Ohrid lake” DOI 10.1007/s00254-006-0388-9, ENVIRON. GEOL. Vol. 51, No.5, January 2007.
Solomon, D. K. and E. A. Sudicky (1991). "Tritium and Helium 3 Isotope Ratios for Direct
Estimation of Spatial Variations in Groundwater Recharge." Water Resources Research 27:
2309-2319.
Stewart, M.K., 1978. Stable isotopes in waters from the Wairakei geothermal system, New Zealand. In: Stable Isotopes in the Earth Sciences, N.Z. DSIR Bull., 220: 113-l 19. Stichler, W. and Herrmann, A., 1983. Application of environmental isotope techniques in water balance studies of small basins. In: New Approaches in Water Balance Stute, M., J. Déak, et al. (1997). "Tritium/3He dating of river infiltration: an example from the
Danube in the Szigetkoz Area, Hungary." Ground Water 35(5): 905-911.
Toth, J., 1963. A theoretical analysis of groundwater flow in small drainage basins. J. Geophys. Res., 68: 4795-4812. Verhagen, B.Th., Geyh, M.A., Frohlich, K. and Wirth, K., 1991. Isotope Hydrological Methods for the Quantitative Evaluation of Ground Water Resources in Arid and Semiarid Areas. Development of a Methodology, Ministry of Economic Cooperation, Bonn:164 pp. Zuber, A., 1986. Chapter 1. Mathematical models for the interpretation of environmental radioisotopes in groundwater systems. In: P. Fritz and J. Ch. Fontes (Editors), Handbook of Env. Isotope Geochemistry Vol. 2, Elsevier, Amsterdam: l-59.
155
Blagodarnost
Istra`uva~kiot tim izrazuva golema blagodarnost do Cvetanka Martinovska, Lile
On~evska i Violeta Drakulevska od Sektor za za{tita na `ivotnata sredina i
prirodata na Grad Skopje za uka`anata polna podr{ka vo obezbeduvawe na potrebni
kontakti so drugi ustanovi i kompanii kako i na podatoci od prethodni i tekovni
relevantni na na{ite istra`uvawa. Istovremeno bi sakale da izrazime golema
blagodarnost i do @arko Ivanovi}, kolegite od Laboratorijata za kvalitet na
vodata i slu`bata za obezbeduvawe pri JP “Vodovod i kanalizacija - Skopje, za
nesebi~nata podr{ka za vreme na celiot tek na istra`uvaweto.