ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i...

22
PUČKO OTVORENO UČILIŠTE „ŽIŽIĆ“ OMIŠ Interna skripta za program osposobljavanja za zanimanje VODITELJ/ICA AGROTURISTIČKOG GOSPODARSTVA ZAŠTITA NA RADU

Transcript of ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i...

Page 1: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE „ŽIŽIĆ“OMIŠ

Interna skripta za program osposobljavanja za zanimanje

VODITELJ/ICA AGROTURISTIČKOG GOSPODARSTVA

ZAŠTITA NA RADU

Omiš, 2013.

Page 2: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

Sadržaj

1.OSNOVE ZAŠTITE NA RADU.............................................................................................2

1.1.Načela za sprječavanje nezgoda na radu...............................................................................3

1.2.Zakonski propisi i uređivanje zaštite na radu.......................................................................4

1.3.Pravila zaštite na radu...........................................................................................................4

1.4.Posebna pravila zaštite na radu.............................................................................................5

1.5.Organizacija službe zaštite na radu.......................................................................................5

1.6.Prava,obaveze i odgovornosti poslodavca............................................................................6

1.7.Obaveze i prava zaposlenika.................................................................................................7

2.IZVORI OPASNOSTI.............................................................................................................7

2.1.Mehanički izvori opasnosti...................................................................................................7

2.1.Opasnosti od električnog udara.............................................................................................9

3.OSNOVE ZAŠTITE OD POŽARA........................................................................................9

3.1.Opasnost od požara i eksplozija............................................................................................9

3.2.Gorive tvari.........................................................................................................................10

3.3.Osnove gašenja požara........................................................................................................10

3.4.Sredstva za gašenje požara..................................................................................................11

3.5.Pravila pružanja prve pomoći.............................................................................................12

3.6.Pregled ozlijeđene osobe.....................................................................................................12

2

Page 3: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

1.OSNOVE ZAŠTITE NA RADU

Pojam zaštite na radu u svijetu i kod nas pojavljuje se usporedno s razvojem sredstava za rad i mijenjanjem odnosa prema radu.Tržna privreda i društvena zajednica sve više se brine o zaštiti na radu i kao o ekonomskoj komponenti. Poslodavcu je u interesu da bude što manje nezgoda na radu kao i profesionalnih oboljenja,jer iz tog proizlaze i materijalni gubici.S druge strane je zaposleniku u interesu da ima što bolje i sigurnije radne uvjete kako bi svoj radni vijek ostvario sa što manje ugroženosti odnosno oštećenosti života i zdravlja. Ostvarivanje ovog cilja koji je,kako vidimo zajednički odnosno u obostranom interesu,bitno se smanjuje broj ozljeda i profesionalnih bolesti,što doprinosi i većoj produktivnosti.

Nezgode na radu mogu prouzročiti ozlijede i materijalne gubitke,a svaka ozljeda predstavlja teret zaposleniku,njegovoj obitelji kao i poslodavcu.Nezgodom na radu nazivamo svaki neželjeni i nepredviđeni događaj,koji za posljedicu može imati ozljedu ili materijalni gubitak.

Profesionalne bolesti,za razliku od nezgoda pri radu,nastaju kao posljedica rada u lošim mikroklimatskim radnim uvjetima,kao posljedica dugotrajne izloženosti i djelovanju štetnih tvari ili zbog nefizioloških uvjeta rada.

Svaka nezgoda u pravilu nastaje zbog pogreške,a pogreška nastaje ako zaposlenik:- ne zna sigurno raditi,- ne može sigurno raditi.- ne želi sigurno raditi.

Zaposlenik neće znati sigurno raditi ako nije osposobljen za rad na siguran način,što je obaveza zaposlenika i poslodavca.Zaposlenik ne može sigurno raditi ako mu poslodavac nije osigurao ispravna sredstva rada i radni okoliš.Zaposlenik ne želi raditi na siguran način a osposobljen je za siguran rad i ima osigurane radne uvjete i ne primjenjuje pravila zaštite na radu i svjesno ugrožava svoj život i život ostalih zaposlenika.

1.1.Načela za sprječavanje nezgoda na radu

Osnovno načelo za spriječavanje nezgoda na radu polazi od zahtjeva da se svugdje gdje god je to moguće sredstva rada prilagode zaposleniku,tj.da se primjene ona pravila zaštite na radu koja se odnose na sredstva rada.U tom smislu možemo definirati sljedeća načela:

3

Page 4: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

- uklanjanje izvora opasnosti što znači potpuno uklanjanje opasnosti na sredstvu rada ili radnom postupku kao: u tehnološkom procesu odmašćivanja,umjesto benzina koristiti deterdžent.

- Udaljavanje zaposlenika s opasnog mjesta rada što se postiže mehanizacijom i automatizacijom procesa proizvodnje i to ručni transport tereta zamijeniti mehanizacijom i to: upotrebom viličara,transportnih traka,elevatora ili električnih kolicaRad na stroju na kojem se rukom ulažu predmeti obrade,treba organizirati tako da se koriste uređaji za daljinsko upravljanje.

- Ograđivanje ili savladavanje izvora opasnosti što se postiže hermetizacijom,izolacijom ili ventilacijom,odnosno spriječavanjem ulaženja zaposlenika u opasni prostor.

- Na oruđima za rad na kojima se pojavljuje prašina (drvo,metal,koža,vapna i dr.)treba postaviti odsisne uređaje.

- Uređaji u kojima se pojavljuju štetne tvari ili organizmi štetni za zdravlje treba hermetički zatvoriti.

- Postavljanjem prigušivača treba izolirati izvor buke.- Za prijenos gibanja treba postaviti zaštitne naprave na uređajima.- Primjena osobnih zaštitnih sredstava što se koristi samo onda kada se ne može

primijeniti ni jedno od prethodno nabrojenih načela.

1.2.Zakonski propisi i uređivanje zaštite na radu

Svrha zakona o zaštiti na radu je spriječavanje ozljeda na radu,profesionalnih bolesti,drugih bolesti u svezi s radom te zaštita radnog okoliša.Provođenje zakona treba osigurati svim subjektima na radu,rad na ispravan i siguran način.Osobita zaštita propisuje se radi očuvanja nesmetanog duševnog i tjelesnog razvitka mladeži,zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva,zaštite invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih zaposlenika u granicama primjernim njihovoj životnoj dobi.Zakon utvrđuje subjekte,njihova prava,obaveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu,kao i sustav pravila zaštite na radu.Pravila,obaveze i odgovornosti u svezi zaštite na radu uređuju se na izravan i neizravan način i propisima radnog zakonodavstva,mirovinsko-invalidskog osiguranja,zdrastvenog osiguranja i zdrastvene zaštite,tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba te kolektivnih ugovora.Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa,a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih,ugovorenih,kao i priznatih pravila zaštite na radu te nadređenih mjera i uputa poslodavca.Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju u skladu s ovim zakonom i drugim propisima:

1.3.Pravila zaštite na radu

Dijele se na:

4

Page 5: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

a) propisana pravila zaštite na radu.osnovna i posebnab) priznata pravila zaštite na radu

a) Propisana pravila zaštite na raduOsnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstva rada kada je u upotrebi,a osobito glede:

- opskrbljenost zaštitnim napravama- osiguranje od udara električne struje- spriječavanja nastanka požara i eksplozije- osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora- osiguranje potrebnih putova za prolaz- prijevoz i za evakuacije zaposlenika- osiguranje čistoće,potrebne temperature i vlažnosti zraka- ograničenje brzine kretanja zraka- osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša- ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu- osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja- osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštite od elektromagnetskih i

drugih zračenja- osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenuAko se opasnosti za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu,primjenjuju se pravila zaštita na radu koja se odnose na zaposlenike i na način obavljanja radnog postupka (posebna pravila zaštite na radu).

1.4.Posebna pravila zaštite na radu

Posebna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve što ih moraju ispunjavati osobe na radu,te način i sredstva za sigurno izvođenje pojedinih poslova:- uvjeti u pogledu životne dobi,stručne sposobnosti,zdravstvenog,tjelesnog i psihičkog

stanja i psihofizioloških sposobnosti koji moraju ispunjavati osobe pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada,

- način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radne operacije,a posebno u pogledu trajanja određenog posla,

- korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava,zaštitnih naprava i napitaka pri obavljanju određenih poslova,

- obveza postavljanja znakova upozorenja-.- Postupak s povrijeđenima i oboljelim zaposlenicima do njihova upućivanja na

liječenje u zdravstvenu ustanovu.Poslodavac je dužan pisanim uputama zaposlenicima osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu.Upute poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada,a radi njihovog korištenja.

1.5.Organizacija službe zaštite na radu

Poslodavac je dužan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu,pravila zaštite te prava,obaveze i odgovornosti njihovih ovlaštenika i zaposlenika u

5

Page 6: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

dijelu gdje takva pitanja nisu uređena Zakonom i propisima donesenim na temelju njega te kolektivnim ugovorom i ugovorom u radu.Zavisno o broju zaposlenika i procjeni opasnosti,poslodavac može poslove zaštite na radu obavljati sam ili ih povjeriti stručnoj fizičkoj ili pravnoj osobi.- poslodavac koji zapošljava do 50 zaposlenika,poslove zaštite na radu može obavljati

sam.- Poslodavac koji zapošljava više od 50 zaposlenika dužan je zaposliti jednog ili više

stručnjaka za zaštitu na radu.- Poslodavac koji zapošljava više od 250 zaposlenika dužan je ustrojiti službu zaštite na

radu sukladno broju zaposlenika i stupnju opasnosti koji utvrđuje procjenom.Procjenom inspektora rada poslodavac može zaposliti stručnu osobu i kod manjeg broja zaposlenih od 50.Stručnjaci zaštite na radu odnosno službe zaštite na radu dužne su osobito:- stručno pomagati poslodavcu i njegovim ovlaštenicima te zaposlenicima i njihovim

povjerenicima u provedbi i unapređivanju zaštite na radu,- provoditi unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu,- poticati poslodavca i njegove ovlaštenike da stručne službe poslodavca otklanjaju

utvrđene nedostatke glede zaštite na radu,- pratiti i davati podatke u svezi s ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te o

tome izraditi izvješće za potrebe poslodavca,- surađivati s tijelima inspekcije rada,sa Zavodom za zaštitu na radu te ovlaštenim

ustanovama i trgovačkim društvima koja se bave poslovima zaštite na radu,- osposobljavati povjerenike zaposlenika za zaštitu na radu i pomagati im u njihovom

radu,- raditi u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca,- surađivati sa stručnim službama poslodavca prigodom izgradnje i rekonstrukcije

objekta namijenjenih za rad,nabave strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava,- surađivati sa specijalistima medicine rada.Stručnjaci zaštite na radu i službe zaštite na radu na temelju praćenja stanja zaštite predlažu poslodavcu i njihovim ovlaštenicima odnosno odboru zaštite na radu mjere za poboljšavanje stanja.Obavljanje poslova zaštite na radu na smanjuje odgovornost poslodavca niti ga oslobađa odgovornosti za provođenje zaštite na radu.

1.6.Prava,obaveze i odgovornosti poslodavca

Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:- izbjegavanje opasnosti i štetnosti,- procjenom opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila

zaštite na radu,- sprečavanjem opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru,- zamjenom opasnog neopasnim ili manje opasnim,- davanjem prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim,- odgovarajućim osposobljavanjem i obavješćivanjem zaposlenika,- planiranjem zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike,ustroja

rada,uvjeta rada,ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto,- prilagođavanje tehničkom napretku,- prilagodbom rada zaposlenika,osobito u svezi s oblikovanjem mjesta rada,izbor

opreme.

6

Page 7: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

Odbor za zaštitu na radu

Formira se kada poslodavac zapošljava više od 50 zaposlenika i on je savjetodavno tijelo poslodavca.Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu.Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik.Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca.Predsjednik je na sjednicu odbora pozvati inspektora rada a on će procijeniti jer je potrebna njegova prisutnost.

Povjerenik zaposlenika za zaštitu na radu

Kod poslodavca koji zapošljava20 ili više zaposlenika,zaposlenici biraju povjerenika.Zadatak povjerenika je da djeluje u interesu zaposlenika u zaštiti na radu te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran.Povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati zaposleničko vijeće.Poslodavac je dužan povjereniku osigurati nesmetan rad.

1.7.Obaveze i prava zaposlenika

Zaposlenik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.Zaposlenik je dužan koristiti propisanu zaštitu.Prije početka rada treba pregledati svoje radno mjesto te uočene nedostatke izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika.Posao treba obavljati sukladno pravilima struke,uputama proizvođača strojeva i uređaja i uputama poslodavca.Pri napuštanje radnog mjesta sredstva rada ostaviti u takvom stanju da ne ugrožavaju druge zaposlenike.Zaposlenik je dužan surađivati sa poslodavcem i preko povjerenika rješavati pitanja zaštite na radu.

2.IZVORI OPASNOSTI

2.1.Mehanički izvori opasnosti

U radnom prostoru čovjeka okružuje niz različitih izvora opasnosti.Te opasnosti mogu izazivati nezgode ili štetno djelovati na organizam,radnu sposobnost zaposlenika,uzrokujući ozljede ili profesionalne bolesti.Oduvijek se nastojalo da se te opasnosti otklone ili umanje.Jednom od osnovnih skupina smatraju se mehanički izvori opasnosti,koji se uglavnom javljaju na mehaniziranim oruđima zarad i alatima.Mehanički izvori opasnosti smatraju se oni koji uzrokuju tzv.mehaničke ozljede.To su udarci,prignječenja,posjekotine i sl.Do mehaničkih ozljeda dolazi od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja.Tako na primjer,opasnosti od mehaničkih ozljeda javljaju se pri rukovanju oštrim ili šiljastim predmetom,rotirajućim predmetom,na mjestima uklještenja,u blizini predmeta koji se giba pravocrtno i sl.Opasnosti su i dijelovi stroja ili predmeta koji mogu odletjeti iz stroja,a to se može spriječiti redovnim

7

Page 8: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

održavanjem.Postoje opasnosti kružnog gibanja:raznih osovina,spojki,rotirajući komadi koji rotiraju pri obradi na tokarskom stroju.Rotirajuće dijelove stroja ako je moguće zaštitit tako da zaposlenik nema direktan pristup.Velike opasnosti su od kretanja paralelnih vratila koja se okreću u suprotnom smjeru jer može nepažnjom doći do uklještenja.Može doći do uvlačenja odjeće i povlačenja.Opasnosti dolaze i od dijelova stroja koji se pravocrtno gibaju ali rjeđe jer dijelovi uglavnom zatvoreni.

Zaštitne naprave

Zaštitne naprave mogu biti:

- čvrste odnosno nepomične zaštitne naprave za vrijeme rada ne mogu se pomicati,pouzdano zaštićuju,zaposlenik ih ne može ukloniti i one onemogućavaju zaposleniku pristup u opasnu zonu.Čvrste nap.rave se izrađuju od metalnih rešetki,žičane mreže,a u novije vrijeme i od plastičnih prozirnih materijala i omogućavaju vidljivost u području gibanja.

Slika 1. kružno gibanje

8

Page 9: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

Slika 2.kružno gibanje

Slika 3.pravocrtno gibanje

Najčešći uzroci nezgoda pri korištenju ručnog alata i to neispravnog alata kao istrošeni ili polomljeni ključevi,slomljena drška alata čekića,tupa pila,tupi sjekači,turpije bez drške itd. Bitna mjera zaštite za ručni alat je njegov pregled prije upotrebe i otkloniti nedostatke a alat koji se ne može koristiti treba rashodovati i ne stavljati ga u upotrebu.Alat poslije rada treba se slagat na već određena mjesta.Alat se ne prenosi u džepovima jer se djelatnik može ozlijediti.Postoje opasnosti od mehaniziranog ručnog alata kao što su bušilice brusilice,ručne pile ( ubodne i kružne)Treba prije upotrebe pregledati kablove i prekidač ili sklopku da radi kada se uključi ili obrnuto ako se isključi.

2.1.Opasnosti od električnog udara

Električna energija je našla široku primjenu u industriji,poljoprivredi i svakodnevnom životu zbog mnogih prednosti koje pruža i to:

- lako prenošenje od izvora do potrošača- jednostavna pretvorba u toplinsku,mehaničku i svjetlosnu energiju.- Jednostavno upravljanje električnim strojevima i aparatima- Osiguranje dobrih higijenskih uvjeta rada

Djelovanje električne struje na čovjeka i životinje može izazvati:- toplinsko djelovanje ( tijelo se zagrijava gdje struja ulazi i izlazi )- mehaničko djelovanje ( zbog struje visokog napona dolazi do razaranja tkiva )- kemijsko djelovanje ( struja prolazi kroz krv i rastvara krvnu plazmu )- biološko djelovanje ( koje se očituje u stezanju mišićnog tkiva,prestanak

disanja,paraliza srca )

Sva ta djelovanja električne struje mogu izazvati lakše ili teže povrede pa čak i smrt.Struja djeluje na čovjeka kada je on u zatvorenom strujnom krugu.Svaku osobu ozlijeđenu strujom mora pregledati liječnik i ozlijeđeni mora biti dulje vrijeme pod liječničkom kontrolom.

Zaštitne mjere od udara struje su:- izoliranjem ( izolirati što je nadohvat ruku )

9

Page 10: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

- udaljavanjem ( 2,5 metra uzdignuti ili 1,25 m udaljeni vodoravno od tla podignuti 4m a u naseljenim mjestima 7m )

- ugrađivanjem ( u ormariće )- ograđivanje ( mrežama ili zaštitnim pregradama )

3.OSNOVE ZAŠTITE OD POŽARA

3.1.Opasnost od požara i eksplozija

Zaštita od požara u Republici Hrvatskoj uređuje se zakonom o zaštiti od požara donio ga je Sabor 1993g.

Gorenje i gašenje

Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline i pojavu svjetlosti i/ili plamena te produkta izgaranja.Proces gorenja može se odvijati samo ako su ispunjeni određeni uvjeti.Brzina i tijek proces gorenja uglavnom ovisi o brojnim različitim čimbenicima,kao što su: agregatno stanje tvari koja gori,oblik,usitnjenost,vlažnost.Da bi do gorenja uopće moglo doći,potrebno je u skladu s definicijom o gorenju,ispuniti određene uvjete.Potrebni se goriva tvar i kisik koji podržava gorenjeIz iskustva znamo da se drvo u peći i pored neposrednog dodira s kisikom iz zraka neće samo upaliti.Potreban je treći uvjet,stanovita količina topline radi ugrijavanja drva do određene temperature,tj.temperature paljenja.Temperatura paljenja je temperatura do koje je potrebno ugrijati gorivu tvar da bi otpočeo proces izgaranja.Za gorenje su potrebna tri osnovna uvjeta:1. tvar koja može gorjeti – goriva tvar2. tvar koja podržava gorenje – kisik iz zraka3. toplinska energija potrebna za postizanje temperature paljenja gorive tvari.

Požar može prouzročiti:

- odbačeni opušak u košari za otpatke ili na drugim mjestima gdje ima upaljivih tvari- zaboravljena uključena pećica u blizini namještaja i drugih upaljivih materijala- zaboravljeno glačalo uključeno u struju ostavljeno na tkanini ili na drvenom stolu- nekontrolirana priprema hrane- kratki spoj na oštećenoj ili preopterećenoj električnoj instalaciji- iskre od zavarivanja ako dospiju u doticaj s upaljivim tvarima- udar groma u lakoupaljive objekte u stablo,stog sijena i sl.

3.2.Gorive tvari

Sa stajališta opasnosti od požara sve se tvari mogu svrstati u dvije skupine i to:

10

Page 11: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

- neupaljive ili negorive tvari- upaljive ili gorive tvari

Neupaljive tvari su :voda,različiti metali i nemetalni oksidi,anorganske kiseline,neki sintetički materijali jer se ne mogu spajati sa kisikom.

Upaljive ili gorive tvari:koje se uz prisutnost kisika mogu upaliti i gorjeti.Gorive tvari se prema agregatnom stanju mogu podijeliti u:krutine,tekućine i plinovi.Krutine su drvo,ugljen,papir i sl.iza kojih ostaje pepeo koji ne gori.Tekućine su sumpor,magnezij,fosfor itd.Plinovi plin za auto,plin za kućanstvo i sl.

3.3.Osnove gašenja požara

Započeti proces izgaranja možemo prekinuti tako da oduzimamo kisik,toplinu ili gorivu tvar,pa postoje ove metode:- ugušivanje odstranjujemo kisik iz procesa gorenja- hlađenje hladimo goruće tvari ispod njezine temperature paljenja- autokatalitičko djelovanje sprečavamo lančane reakcije spajanja gorivih atoma i

radikala kisika- odstranjivanje gorive tvari odstraniti goruću tvar (drvo,ugljen plin i td.)

3.4.Sredstva za gašenje požara

- glavna u koju spada voda- specijalna u koje spadaju pjena,suhi prah CO2- pomoćna pijesak,zemlja,pokrivači

Idealna sredstva za gašenje požara moraju imati ova svojstva:

- da dobro oduzimaju toplinu i tako hlade tvar koja gori- da oko gorive tvari stvara atmosferu koje sprečava pristup kisika- da se ne spaja sa drugim tvarima- da ne provodi električnu struju- da nije upaljivo i da se ne raspada na upaljive tvari- da ga ima na raspolaganju u dovoljnim količinama i da nije skupoZa gašenje velikih požara najčešće se koristi voda,a specijalna sredstva za gašenje(pjena,prah,CO2) najčešće se koriste za punjenje ručnih i prijevoznih vatrogasnih aparata

Ručni aparati su punjeni prahom,pjenom i CO2 i sastoje se:- tijelo- osigurač- ručica za aktiviranje

11

Page 12: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

- mlaznica- naputak za rukovanjeSvaka zgrada ima hidrante za gašenje požara vodom.Hidranti se nalaze u zgradi i izvan koji su pristupačni vatrogasnoj službi.Pružanje prve pomoćiZakon o zaštiti na radu propisano je da djelatnike obavezno treba osposobiti za pružanje prve pomoći u slučaju bolesti ili ozljeda na radu.Ova se obaveza odnosi i na polaznike obrazovanja,usavršavanja i osposobljavanja jer se prije obavljanja praktične nastave moraju osposobiti za zaštitu na radu i prvu pomoć.Na radnim mjestima,gdje postoji mogućnost ozljeđivanja djelatnika,nalazi se oprema,odnosno ormarić za pružanje prve pomoći koji treba sadržavati slijedeće:- prve zavoje sa sterilnom gazom 5 komada- komprese sterilne gaze 5 komada- koliko zavoja – razne širine 5 komada - zavoj za opekline- hanzaplast – raznog oblika 10 komada- škare- antidoti protiv trovanja sukladno zahtjevima rada s opasnim tvarima.Prva pomoć se pruža na mjestu događaja,a ozlijeđeni se premješta jedino u slučaju ako se ugrožava njegov i Vaš život ( širenje požara,eksplozije ili urušavanja ),u takvim slučajevima treba se premjestiti što pažljivije da se izbjegnu nove ozljede.

3.5.Pravila pružanja prve pomoći

- prije pružanja prve pomoći pregledati osobu i uočiti promjene na ozlijeđenom- činite samo ono što je potrebno- ne upuštajte se u zahvate koje ne poznajete- radite mirno i sabrano,ne paničariti jer to negativno utječe na ozljeđenika.Tijekom

pružanja prve pomoći treba nekog poslati da izvijesti medicinsku pomoć na broj telefona 94

- ne premještati ozlijeđenog ako to nije nužno - prijelomi natkoljenice ili kralježnice zahtijevaju da ih zbrine stručna ekipa hitne

medicinske pomoći jer mogu uslijediti nepredvidive posljedice.Poželjno čekati hitnu medicinsku službu gdje je to moguće.Ozlijeđenog premjestiti jedino ako prijeti požar,eksplozija ili urušavanje.

3.6.Pregled ozlijeđene osobe

1- Svijest – postaviti nekoliko pitanja,ako ne odgovara lagano ga uštinuti za podlakticu ili potkoljenicu.Ako ne reagira,nastupio je gubitak svijest.

2- Disanje – čujemo,vidimo i osjetimo,a može biti ubrzano,usporeno ili otežano.Ako osoba ne diše,uvjerite se u to na taj način da joj glavu zabacite unazad i prislonite svoje uho ispred nosa i usta ozlijeđenog.Ako ne osjetite i ne čujete disanje ,započnite odmah umjetnim disanjem.

12

Page 13: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

3- Rad srca - puls osjećamo na jagodicama prstiju ako opipamo vratnu žilu kucavicu Ako pulsa nema odmah započeti umjetno disanje i masažu srca.4- Boja kože- modra boja kože može upućivati na gušenje,blijeda na stanje straha i Iskrvarenje,siva s graškama znoja na stanje šoka5- Ozljeda s krvarenjem – lako se uočavaju.Unutarnje ozljede naslućujemo prema Mjestu bola,znacima krvarenja,oteklinama.6- Prijelomi kostiju i ozljede zgloba – prepoznaju se po bolovima na koje se žali ozlijeđeni,po promjeni oblika ozlijeđenog dijela tijela u odnosu na zdravi dio,a kod otvorenog prijeloma vidi se rana i kost.7- Ozlijede kralježnice – prepoznaju se po bolovima koji nastaju na mjestu ozlijede,nemogućnosti pokretanja nogu ili ruku ako je ozlijeđen vratni dio.Nesvijest Do dolaska stručne medicinske ekipe hitne pomoći pratite diše li i radi li mu srce.Dišni putovi koji u nesvjesnom stanju zatvara vlastiti jezik,oslobađaju se za prolaz zraka zabacivanjem glave unazad ili podizanjem donje čeljusti.Osobu u nesvijesti treba okrenuti u bočno položaj.Do dolaska hitne pomoći ostanite uz osobu.Postupak oživljavanjaKad se ozlijeđeni nađe u stanju kliničke smrti,provodimo postupak oživljavanja.Prividna ili klinička smrt je kada ozlijeđeni ne diše,nije pri svijesti i srce ne radi,ali nema sigurne znakove smrti ( zjenice ne reagiraju na svjetlo i nema mrtvačke pjege ).Najčešće nastaje kod udare električne energije,groma,utapanja,smrzavanja,trovanja ugljičnim monoksidom,alkoholom,drogom i infarktnog stanja.

Pravila oživljavanja

1. ozljeđeniku koji je bez svijesti – otvoriti dišne putove,podignuti glavu unazad i podignuti donju čeljust

2. ako ne diše – uspostaviti disanje,umjetno disanje usta na usta ili usta na nos3. ako nema bilo – srce ne radi,uspostavite cirkulaciju masažom srca

Postupak umjetnog disanja

- zabacite ozljeđeniku glavu unazad- zatvorite ozljeđeniku nos palcem i kažiprstom jedne ruke- udahnite duboko- obuhvatite svojim ustima ozljeđenikova usta i izdahnite- je li zrak ušao u ozljeđenikova pluća vidjet ćete po pomicanju prsnog koša- odmaknite glavu od ozljeđenikovih usta i ponavljate radnje 12 – 14 puta u jednoj

minuti

Masaža srca

Ako ozlijeđeni nema puls na vratu,započnite masažu srca.Umjetno disanje i masažu srca radi uvijek jedna osoba,a kada se ona zamori,zamjenjuje je druga osoba.Dvije osobe mogu vršiti oživljavanje ako su zdravstveni zaposlenici jer su u ovim radnjama dobro uvježbani.

Postupak oživljavanja

- kod udara električne struje provjerite je li osoba još uvijek u dodiru s vodičem struje

13

Page 14: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

- započeti odmah oživljavanje,ne gubiti vrijeme jer mozak ne podnosi nedostatak kisika jer odumire

- upuhnite 2 puta zrak u pluća- odredite mjesto masaže na donjoj trećini prsnog koša- na određeno mjesto položite zapešće svoje ruke,drugu ruku prebacite preko ruke na

podlozi i pritisnite snagom gornjeg dijela tijela da pri tom ne savijete laktove - ponavljajte pritisak 15 puta- opet ozlijeđenom zabacite glavu i duboko udahnute u njegova pluća- ponovite 15 masaža srca- činite to dok osjećate da možete ostvariti kvalitetne radnje,a kada se zamorite,neka vas

netko zamjeni- ponavljati ove postupke do dolaska stručne službe- ako je osoba počela sama disati,prekinite radnje,okrenite je u bočni položaj i

promatrajte disanje,a opipom pulsa na vratu provjeravate rad srca

Postupak s ranom

Ranu se ne smije dirati prstima.Ranu treba samo pokriti sterilnom gazom koju učvrstite zavojem ili trokutnom maramom.Ako iz rane viri krhotina,postavite gazu oko nje i učvrstiti zavoj tako da ne prelazi preko nje.Ako ozljeđenik ima nož u rani,ne vadite ga,već okolo postavite gazu i zavoj.Nakon zavoja pokrijte nož ili krhotine.Preko toga prebaciti neku tkaninu da se ne vidi ozljeda.Kod rana iz kojih jače curi krv,pritisnite žilu koja vodi krv prema rani,a zatim izravno na ranu postavite kompresivni zavoj koji će na duže vrijeme spriječiti dalje krvarenje.

Ozlijede kosti i zglobova

Znaci ozljede su: bol,otekline,modrice,deformacije (promjene oblika u odnosu na zdravi dio tijela),smanjena funkcija.Kod otvorenih prijeloma vidimo ranu i kost.Ranu obavezno pokrivamo sterilnom gazom i zavijemo zavojem.Ako rana jače krvari,potrebno je primijeniti kompresivni zavoj.Na kraju pokrivamo kost sterilnom gazom da ne dođe do infekcije koštane srži.

Imobilizacija

Imobilizacija je postupak kojim određeni dio tijela stavljamo u stanje mirovanja.Za tu namjenu mogu nam poslužiti odjevni predmeti,trokutne marame,daščice,deke,kišobrani i sl.Prije imobilizacije potrebno je s ruke ukloniti nakit,sat ili druge predmete koji bi mogli prouzročiti zastoj cirkulacije.S noge obavezno izuvamo cipele i čarapu kako bismo mogli provjeravati prokrvljenost tih dijelova glede pritiska sredstva imobilizacije.Sredstva imobilizacije prijeko je potrebno prije upotrebe obložiti tkaninom kako bi bila meka na onom dijelu koji dolazi uz povrijeđeni dio tijela.

Strano tijelo u oku

Strano tijelo u oku možete pokušati izvaditi iz oka rubom čiste platnene ili papirne maramice.Ako je strano tijelo zabodeno u tkivo,na oko postavite sterilnu gazu,zavoj i obavezno odvezite ozljeđenika liječniku.

14

Page 15: ZAŠTITA NA RADUpolaznik.zizic.hr/uploads/scripts/354-Zaštita na radu.doc · Web viewGorenje i gašenje Gorenje je kemijski proces spajanja tvari s kisikom uz oslobađanje topline

Trovanje

Kod trovanja je najvažnije prekinuti doticaj s otrovom.Osnovna pravila kod trovanja:- prekinuti doticaj sa otrovom- odstraniti otrov- povraćanje- uporaba protu otrova (identifikacija otrova )1. Kod kiselina,lužina,soli,teških metala,benzina i drugih derivata,ne smije se izazivati

povraćanje.2. kod trovanja antifrizom,protuotrov je rakija,konjak,viski3. kod otrovanja otrovima koji nisu topivi u vodi,otrovanoj osobi treba dati

mlijeko.Mlijeko nije opći (univerzalni) protuotrov i ne smije se davati kod svih otrovanja.Dobar protuotrov je kod trovanja korozivima.

4. kod otrovanja jodom,protuotrov je škrob (šaku brašna treba razmutiti u vodi).5. kod trovanja deterđentom za pranje suđa,ne smije se izazivati povraćanje,a protuotrov

je otopina sapunica u vodi.

Ugriz otrovnih životinja

1. riđovka,poskok –na mjesto ugriza staviti oblog od jako zasoljene vode.Ozljeđenika prevesti hitno do liječnika.Podvezati iznad ugriza

2. škorpion – od uboda se osjeća opća slabost,porast krvnog tlaka,proljev,smetnje disanja.Prevesti ozlijeđenog do liječnika.

3. crna udovica – od uboda nastaju grčevi u trbuhu,bol u mišićima.Hitno prevesti do liječnika.

4. pčele,ose,stršljeni – tri do pet uboda i moguće gušenje.Kod prestanka disanja treba primijeniti oživljavanje.Hitno prevesti kod liječnika.

5. ubod ribe – osjeća se jaka bol.Treba odstraniti bodlju i ubodeni dio tijela izlagati temperaturi do 60 stupnjeva C.

Sigurni znaci smrti su. mačje oko – očna jabučica na pritisak palcem i kažiprstom izdužuje se u smjeru pritiska i tako ostaje,2. mrtvačke pjege – taloženje krvi kod prestanka cirkulacije prema mjestima kojima tijelo pritišće na podlogu3. mrtvačko bljedilo4. mrtvačka ukočenost – javlja se u vremenu od četiri do osam sati nakon smrti i nastaje nakon 48 – 72 sata5. mrtvačka hladnoća – hlađenjem prema vanjskoj temperaturi.

15