'

KREŠIMIR PETRANOVIĆGUIDO VESELDR. VLADIMIR OREL

NAPREDNO

VOĆARSTVO

I DIO

ZADRUŽNA ŠTAMPARIJA, ZAGREB, BERISLAVIĆEVA ULICA 10

1 9 3 7

156

bolest možemo liječiti tako, da nešto otkopamo zemljeiznad korijena i zemlju natopimo sa 1% rastopinom že-ljezne galice (zelene). Drugi način liječenje je uštrcavanjel % željezne galice u stablo voćke. Ako nismo time postigliuspjehe, moramo početi drugačijom gnojidbom ili obrezi-vanjem.

S r e b r n a b o l e s t . U jesen se pojavi na listu pre-vlaka srebrno - olovnaste boje. Prema prof. Pieri-u je toposljedica neredovitog primanja hranjiva iz tla.

Liječi se tako, da se poslije jesenskog reza rane za-mažu sa 20% rastopinom željezne galice. Srebrna bolestnije zarazna.

R a k se pojavljuje na svakoj vrsti voća. Na drvetunastaju rane, koje se sve dublje šire, dok voćka konačnone ugine. Rak nastaje obično kao posljedica fiziološkogporemećaja i oštećenja voćke bilo po bolestima ili štetnici-ma. Najprvo moramo ukloniti uzroke (vidi gumoza) ondamožemo liječiti. Kod jabuka, na koje napada krvava uš, seobično kao posljedica javlja rak. Proti raka nema drugoglijeka, nego izrezati drvo do zdravog mjesta i zamazati.Ako su manje rane, zamažemo voćarskim voskom, a većerane zamažemo katranom. Ranu prije možemo raskužiti sa30% željeznom galicom. Rak se može pojaviti i na ko-rijenu.

Kako ćemo prirediti sredstva proti štetočinja i bolesti.U borbi proti životinjskim i biljnim štetnicima od ve-

like je važnosti pravilna priredba škropila — sredstva zaprskanje. Moramo ih stoga prirediti tačno i savjesno.

1) B o r d o š k a j u h a ( č o r b a ) . Za priređivanjebordoške juhe potrebno je: modra galica (plavi kamen),negašeno ili gašeno vapno (kreč) i voda. Modra galica tre-ba biti čista, zatvorene modre boje. Negašeno vapno morabiti svježe, dobro pečeno, bez kamenja i druge nečistoće.

157

Gašeno vapno nije toliko za preporučiti. Ukoliko već uzi-mamo, moramo uzimati iz dubljih slojeva krečane, nikadasa površine. Gašeno vapno mora biti gusto bez šupljina imasnog opipa. Najbolja je voda kišnica. Ukoliko je nema-mo, možemo uzeti običnu bunarsku vodu. Napredan voćarmeđutim će gledati da ima uvijek na zalihi kišnice.

Br. 72. Prskanje voćnjaka. Obrana visokih stablašica od štetnika i bo-lesti je vrlo otešćana.

N a č i n p r i r e d b e 1% b o r d o š k e j u h e : l kgmodre galice rastopimo u 50 lit. vode i to u kakvoj drvenojposudi (bačvi). Da se prije rastopi, možemo galicu dobroizsitniti u vrećici od rijetkog platna i staviti da visi u vodi.Na ovaj način postiže se najbrže i najbolje rastvaranje.Kako se modra galica sporo rastvara, mora se to činitiuveče prije prskanja, da bi se tokom noći galica rastvorila.

158 159

U drugoj posudi, koja ima zapremninu preko 100 lit., ra-stopimo u 50 lit. vode 1/2 kg živog vapna, kojeg smo prijepo malo gasili ili oko 11/2 kg gašenog vapna.

Ako imamo negašenog vapna, gasimo ga tako, da naj-prije nalijemo toliko vode da bude vapno do polovice po-topljeno u njoj. Kad je vapno upilo vodu, dolijeva se daljevoda, da se dobije gusta kaša, koja se onda razblažuje sadodavanjem vode do 50 litara. Kada se je i galica i vapnorastopilo, sipa se vrlo polako i uz jako miješanje rastvormodre galice u rastvor vapna (ne obratno). Lakmusovimpapirom vidimo, da li u smjesi ima dovoljno vapna. Akocrveni lakmusov papir pomodri, znači da je vapna u do-statnoj količini. Pokus možemo vršiti i sa fenoftalin pa-pirom, ako bijeli fenoftalein papir pocrveni znak je, da jedovoljno vapna. Ukoliko ne pocrveni znači, da moramo do-dati toliko vapnenog mlijeka, da papir postane pravilnocrven. Suviše velika količina vapna nije također dobra, jerima ovakvo sredstvo onda loši utjecaj na list i drvo voćke.Veća količina vapna ne povećava jakost sredstva proti bo-lestima. Krivo je mišljenje da vapno djeluje kao fungicid.Ono je potrebno samo da neutralizira kiselinu!. Bordoškajuha dobra je samo onda, ako se upotrebljava svježa.Ostane li samo jednu noć, gubi na djelovanju. Bordoškujuhu moramo stoga upotrebiti odmah kad smo je pripra-vili. Pripraviti je moramo samo toliko, koliko možemo po-trošiti isti dan. Prije upotrebe valja rastvor uvijek dobropromješati.

K a l i f o r n i j s k a j u h a i l i s u m p o r n o - v a p -n e n a r a s t o p i n a preređena načinom Savastano. Po-trebno je: 1) Željezni lonac, sadržine 50—100 lit., 2) Let-

160

vica iz drva, na kojoj se označi visina vode u loncu, kadasadrži 50 ili 100 lit., 3) Palica za miješanje. Za priređiva-nje 50 lit. juhe treba 10 kg sumpornog cvijeta, prosijanogkroz sito, i 5 kg vapna.

Priredba: Lonac sa 5 litara vode metne se na vatrui tek što je voda postala mlačna, usipa se vapno u sitnimkomadima. Kad je vapneno mlijeko počelo vrijeti, dodajese polako sumpor uz stalno miješanje, dok ne postane gu-sta masa kao tijesto. Ako vapneno mlijeko suviše vrije,prije nego što se dodaje sumpor, dolije se nešto hladnevode. Voda se dodaje i ako je tijesto suviše gusto. Kadse je dodao sav sumpor, miješa se stalno sve dok tijesto nedobije bijelo-žućkastu boju. Zatim se postepeno dodajevoda, koja je ugrijana od 50—80° C. Dodaje se do 50 lit.Da je 50 lit. dodano, vidimo po znaku na letvici. Vatra semora držati stalno toliko, da juha vrije umjereno. Za ci-jelo vrijeme se mora juha stalno miješati. Točno zabilježi-mo vrijeme kad je juha počela vrijeti. Za cijelo vrijeme,kontroliramo na letvici sadržaj vode u loncu. U slučaju dase je suviše vode isparilo, kod jačeg vrijenja, dodajemohladne vode točno do 50 lit. Za vrijeme vrijenja prelaziboja juhe od svijetlo - žute na narančastu i konačno natamnu boju poput čokolade. Nakon 50 minuta neprekidnogvrijenja je juha gotova i mora se odmah skinuti sa vatre.

Kalifornijska juha može se upotrebljavati, ako stojidan, dva otvorena. Dulje vremena je možemo sačuvati,ako je spremimo u staklenim ili drvenim posudama, kojesmo dobro zatvorili.

161

P r i r e d b a v o ć a r s k o g v o s k a : 600 gramakalafonija, 600 grama crne smole, 100 grama voska, 100grama loja, 2 dl špirita za gorenje. Smolu, kalafonij vo-sak i loj pristavimo na vatru da se rastope. Kad se ohla-di prilijemo špirita i ponovno na vatri sve miješamo.

11