1

Obalna razvedenostObalna razvedenost

Zaljevi i rijeZaljevi i riječčna una uššććaa

Tipovi zaljeva i rijeTipovi zaljeva i riječčnih unih uššććaa

Strme i niske obale obiljeStrme i niske obale obilježžavaju brojni razliavaju brojni različčiti oblici obalne iti oblici obalne razvedenosti. Oni su posljedica djelovanja razlirazvedenosti. Oni su posljedica djelovanja različčitih geoloitih geološških, kih, geomorfologeomorfološških, klimatolokih, klimatološških i oceanolokih i oceanološških procesa. Danakih procesa. Današšnji nji izgled obale rezultat je izdizanja razine mora u posljednjih petizgled obale rezultat je izdizanja razine mora u posljednjih petnaestak naestak tisutisućća godina (gornji pleistocen i holocen). Tada se promijenio a godina (gornji pleistocen i holocen). Tada se promijenio obujam morske vode topljenjem ledenog pokrova na Zemlji obujam morske vode topljenjem ledenog pokrova na Zemlji nastalog tijekom wnastalog tijekom wüürma, posljednjega pleistocenskog glacijala.rma, posljednjega pleistocenskog glacijala.NajvaNajvažžniji oblici obalne razvedenosti jesu niji oblici obalne razvedenosti jesu zaljevizaljevi, uvu, uvuččeni dijelovi eni dijelovi obale okruobale okružženi s tri strane kopnom, a povezani s morem uskim ili eni s tri strane kopnom, a povezani s morem uskim ili šširokim irokim -- najnajččeeššćće plovnim e plovnim -- vezama. vezama. Prema obliku i postanku zaljeve je moguPrema obliku i postanku zaljeve je mogućće podijeliti u nekoliko e podijeliti u nekoliko tipova: zaljevi tipa tipova: zaljevi tipa fjordfjord i i rijasrijas znakoviti su za strme obale, a zaljevi znakoviti su za strme obale, a zaljevi tipa tipa lagunelagune, , haffahaffa i i limanalimana za niske obale. za niske obale.

2

FjordFjord

Fjord (norv. Fjord (norv. fjordenfjorden, isl. , isl. fjorðurfjorður, , ššved. ved. fjfjäärdrd, dan. , dan. fføørdrd, , šškot. kot. firthfirth, , ššpa. pa. fiordofiordo) je zaljev nastao postupnim prodiranjem ) je zaljev nastao postupnim prodiranjem mora u ledenjamora u ledenjaččku (glacijalnu) dolinu, oblikovanu radom ku (glacijalnu) dolinu, oblikovanu radom ledenjaka. ledenjaka. Fjordovi su izduFjordovi su izdužženi, duboki i uski zaljevi eni, duboki i uski zaljevi ččije su obale ije su obale ččesto vrlo strme. U veesto vrlo strme. U veććini fjordova ne postoje povoljni ini fjordova ne postoje povoljni uvjeti za razvoj luka. uvjeti za razvoj luka. U pristupaU pristupaččnijim fjordovima smjenijim fjordovima smješštene su neke vatene su neke važžnije nije luke (npr. Narvik i Oslo u Norveluke (npr. Narvik i Oslo u Norvešškoj). koj). TipiTipiččne su fjordovske obale u Norvene su fjordovske obale u Norvešškoj, Islandu, koj, Islandu, Grenlandu, Alasci, Grenlandu, Alasci, ČČileu i Novom Zelandu. ileu i Novom Zelandu.

3

RijasRijas

Rijas (Rijas (ššpanj. panj. riorio = rijeka) je zaljev nastao postupnim prodiranjem = rijeka) je zaljev nastao postupnim prodiranjem mora u rijemora u riječčnu dolinu. Obale rijasa najnu dolinu. Obale rijasa najččeeššćće su otvorene prema e su otvorene prema zaleđu u smjeru rijezaleđu u smjeru riječčne doline pa su povoljne za smjene doline pa su povoljne za smješštaj i razvoj taj i razvoj luka (npr. New York, Sydney). luka (npr. New York, Sydney). TipiTipiččne rijaske obale jesu sjeveroistone rijaske obale jesu sjeveroistoččna obala SADna obala SAD--a, obala Galicije a, obala Galicije u u ŠŠpanjolskoj, jupanjolskoj, južžna obala Kine, obala Irske, jugoistona obala Kine, obala Irske, jugoistoččna obala na obala Australije te jadranska obala Hrvatske i dijela Crne Gore. Australije te jadranska obala Hrvatske i dijela Crne Gore. Primjeri rijasa u Hrvatskoj Primjeri rijasa u Hrvatskoj –– Limski kanal, Bakarski zaljev, Limski kanal, Bakarski zaljev, Novigradsko more, Karinsko more, Novigradsko more, Karinsko more, ŠŠibenski zaljev, Rijeka ibenski zaljev, Rijeka dubrovadubrovaččka i dr. ka i dr. Obale rijasa mogu biti strme pa podsjeObale rijasa mogu biti strme pa podsjeććaju na fjord premda to aju na fjord premda to svojim postankom nisu, npr. Limski kanal i Boka kotorska. svojim postankom nisu, npr. Limski kanal i Boka kotorska.

4

Obala rijasa (NW Španjolska)

LagunaLaguna

Laguna (tal. Laguna (tal. lagunalaguna = plitki zaljev) je plitki zaljev niske = plitki zaljev) je plitki zaljev niske naplavne obale, najnaplavne obale, najččeeššćće od otvorenog mora odijeljen e od otvorenog mora odijeljen pjepješšččanim sprudom (tal. anim sprudom (tal. lidolido). ). PjePješšččani sprud nastaje taloani sprud nastaje taložženjem pijeska kada oslabi enjem pijeska kada oslabi transportna snaga valova i morskih struja. S otvorenim transportna snaga valova i morskih struja. S otvorenim morem laguna momorem laguna možže biti spojena s jednim ili vie biti spojena s jednim ili višše prolaza, koji e prolaza, koji se radi sigurnosti plovidbe i dostupnosti luka produbljuju i se radi sigurnosti plovidbe i dostupnosti luka produbljuju i proprošširuju (npr. venecijanska laguna). iruju (npr. venecijanska laguna). Prolazi se mogu i zatrpati pa nastaje mrtva laguna, odnosno Prolazi se mogu i zatrpati pa nastaje mrtva laguna, odnosno slano jezero. Glavna os lagune najslano jezero. Glavna os lagune najččeeššćće je usporedna s e je usporedna s obalnom crtom.obalnom crtom.

5

Venecijanska laguna

LimanLiman

Liman (rus. Liman (rus. limanliman od grod grčč. . limenlimen = zaljev) je plitki zaljev = zaljev) je plitki zaljev niskih obala lagunskog tipa, najniskih obala lagunskog tipa, najččeeššćće u prostorima velikih e u prostorima velikih rijeriječčnih unih uššćća sjevernih obala Crnog mora (Dnjepar, a sjevernih obala Crnog mora (Dnjepar, Dnjestar, Bug). Dnjestar, Bug). PjePješšččanim sprudovima (rus. anim sprudovima (rus. strilkastrilka) limani su djelomi) limani su djelomiččno no odvojeni od otvorenoga mora. odvojeni od otvorenoga mora. Glavna os, za razliku od lagune, pruGlavna os, za razliku od lagune, pružža se naja se najččeeššćće e okomito na pravac pruokomito na pravac pružžanja obale. anja obale. U limanima su se razvile neke znaU limanima su se razvile neke značčajnije luke (npr. ajnije luke (npr. Bilhorod na uBilhorod na uššćću Dnjestra). u Dnjestra).

6

Dniester liman

HaffHaff

Haff (njem. Haff (njem. haffhaff = plitki zaljev) je zaljev lagunskog tipa, = plitki zaljev) je zaljev lagunskog tipa, specifispecifiččan za juan za južžnu baltinu baltiččku obalu (Njemaku obalu (Njemaččka, Poljska, ka, Poljska, Rusija i dr.).Rusija i dr.).Postankom je vezan uz uPostankom je vezan uz uššćća velikih rijeka koje nose a velikih rijeka koje nose goleme koligoleme količčine aluvijalnog materijala. ine aluvijalnog materijala. U veU veććim haffovima su smjeim haffovima su smješštene znatene značčajne baltiajne baltiččke luke ke luke (Szczecin i Swinoujscie u S(Szczecin i Swinoujscie u Sććeeććinskom zaljevu uz uinskom zaljevu uz uššćće e Odre, Gdynia, Gdansk i Kaliningrad uz uOdre, Gdynia, Gdansk i Kaliningrad uz uššćće Visle, e Visle, Klaipeda uz uKlaipeda uz uššćće Njemena). e Njemena).

7

Kurisches haff

Frisches haff

RijeRiječčna una uššććaa

VaVažžne luke smjene luke smješštene su tene su ččesto uz uesto uz uššćća ili u ua ili u uššććima ima velikih rijeka. velikih rijeka. S obzirom na hidroloS obzirom na hidrološšku i geomorfoloku i geomorfološšku dinamiku ku dinamiku razlikuju se dva osnovna tipa rijerazlikuju se dva osnovna tipa riječčnih unih uššćća:a:estuarijiestuarijidelte.delte.

8

EstuarijEstuarij

Estuarij (lat. Estuarij (lat. aestuariumaestuarium, od , od aestusaestus = plima i oseka) = plima i oseka) –– duboko i duboko i ččesto prema otvorenom moru proesto prema otvorenom moru proššireno ljevkasto rijeireno ljevkasto riječčno uno uššćće. e. Estuarij je tipiEstuarij je tipiččan za prostore s velikim amplitudama morskih an za prostore s velikim amplitudama morskih mijena. Nastaje produbljenjem dna i postupnim razaranjem mijena. Nastaje produbljenjem dna i postupnim razaranjem obala, koji su rezultat erodirajuobala, koji su rezultat erodirajuććeg djelovanja morskih mijena. eg djelovanja morskih mijena. Taj tip uTaj tip uššćća pogodan je za smjea pogodan je za smješštaj i razvoj velikih rijetaj i razvoj velikih riječčnono--morskih luka u koje mogu pristati i prekooceanski brodovi. morskih luka u koje mogu pristati i prekooceanski brodovi. Zbog velikih razlika u vodostaju rijeka te su luke Zbog velikih razlika u vodostaju rijeka te su luke ččesto esto zatvorene (dokovske). zatvorene (dokovske). Primjeri luka smjePrimjeri luka smješštenih uz estuarij jesu London na utenih uz estuarij jesu London na uššćću u Temze, Liverpool na uTemze, Liverpool na uššćću Mersey, Le Havre na uu Mersey, Le Havre na uššćću Seine, u Seine, Hamburg na uHamburg na uššćću Elbe, Rotterdam na uu Elbe, Rotterdam na uššćću Rotte (rukavac u Rotte (rukavac Rajne) i dr. Rajne) i dr.

9

DeltaDelta

Delta (od grDelta (od grčč. . deltadelta ∆∆) ) –– rijeriječčno uno uššćće koje se grana u vie koje se grana u višše e rukavaca pri rukavaca pri ččemu se akumulacijom naplavnog materijala emu se akumulacijom naplavnog materijala stvara prostrani mostvara prostrani moččvarni zaslanjeni teren. varni zaslanjeni teren. Akumulacija je izrazita zbog malih amplituda morskih mijena. Akumulacija je izrazita zbog malih amplituda morskih mijena. Delte nisu pogodne za plovidbu veDelte nisu pogodne za plovidbu veććih brodova jer je dubina ih brodova jer je dubina vode mala i stalno se smanjuje novim rijevode mala i stalno se smanjuje novim riječčnim nanosima. nim nanosima. Velike luke smjeVelike luke smješštene su najtene su najččeeššćće uz rub delte, i to ovisno o e uz rub delte, i to ovisno o smjeru morske struje (npr. Marseille uz deltu Rhône, smjeru morske struje (npr. Marseille uz deltu Rhône, Aleksandrija uz deltu Nila, Karachi uz deltu Inda, PloAleksandrija uz deltu Nila, Karachi uz deltu Inda, Pločče uz e uz deltu Neretve). deltu Neretve). U deltama nekih velikih rijeka plovnost za velike brodove U deltama nekih velikih rijeka plovnost za velike brodove postipostižže se jarue se jaružženjem plovnog puta. Tako nastaju velike enjem plovnog puta. Tako nastaju velike rijeriječčnono--morske luke, morske luke, ččesto udaljene i nekoliko desetaka esto udaljene i nekoliko desetaka kilometara od mora. Primjerice, New Orleans na Mississippiju kilometara od mora. Primjerice, New Orleans na Mississippiju udaljen je oko 100 km od mora, a Calcutta u delti Gangesa udaljen je oko 100 km od mora, a Calcutta u delti Gangesa udaljena je oko 140 km od mora.udaljena je oko 140 km od mora.

Delta Nila

10

Delta Inda

DeltaMississippija