PREDNACRT

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

Brko,decembra 2010. godine

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITII. OSNOVNE ODREDBE

lan 1 (Predmet) (1) Ovim zakonom ureuju se naela, mjere, nain organizovanja i provoenja zdravstvene zatite, nosioci drutvene brige za zdravlje stanovnitva, prava i obaveze lica u koritenju zdravstvene zatite, te sadraj, nain obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zatite na teritoriji Brko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt). lan 2 (Zdravstvena zatita) (1) Zdravstvena zatita, u smislu ovog zakona, obuhvata sistem drutvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, blagovremeno lijeenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija. (2) Zdravstvenu zatitu iz stava 1. ovog lana, u okviru zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pruaju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, primjenom savremenih medicinskih postupaka i tehnologija, te praenjem dostignua u razvoju medicinske nauke. lan 3 (Pravo na zdravstvenu zatitu) (1) Svako lice ima pravo na zdravstvenu zatitu i na mogunost ostvarivanja najvieg mogueg nivoa zdravlja, u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i propisa donijetih na osnovu ovih zakona. (2) Svako lice obavezno je brinuti se o svom zdravlju. (3) Niko ne smije ugroziti zdravlje drugih ljudi. (4) Svako lice je obavezno u hitnim sluajevima pruiti prvu pomo ozlijeenom ili bolesnom licu, u skladu sa svojim znanjem i mogunostima, te mu omoguiti pristup do najblie zdravstvene ustanove. lan 4 (Uesnici u zdravstvenoj zatiti) (1) U osiguravanju i provoenju zdravstvene zatite u Distriktu uestvuju zdravstvene ustanove, privatne prakse, Pododjeljenje za Javno zdravstvo, Fond zdravstvenog osiguranja, komore iz oblasti zdravstva, poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne, vjerske, sportske i druge organizacije, udruenja, porodica i graani. (2) Distrikt, u skladu sa utvrenim pravima i obavezama, osiguravaju uslove za ostvarivanje zdravstvene zatite na svom podruju.

2

lan 5. (Zdravstvena djelatnost) (1) Zdravstvena djelatnost je djelatnost kojom se obezbjeuje zdravstvena zatita graana,a koja obuhvata sprovoenje mjera i aktivnosti zdravstvene zatite koje se, u skladu sa zdravstvenom doktrinom i uz upotrebu zdravstvenih tehnologija, koriste za ouvanje i unapreenje zdravlja ljudi,a koju obavlja zdravstvena sluba. (2) Mjere i aktivnosti zdravstvene zatite moraju biti zasnovane na naunim dokazima,odnosno moraju biti bezbijedne,sigurne i efikasne i u skladu sa naelima profesionalne etike. lan 6. (Zdravstvena sluba) Zdravstvenu slubu u Distriktu ine zdravstvene ustanove i drugi oblici zdravstvene slube (u daljem tekstu: privatna praksa), koje se osnivaju radi sprovoenja i obezbjeivanja zdravstvene zatite,kao i zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost, u skladu sa ovim zakonom. lan 7. (Finansiranje zdravstvene zatite) Sredstva za sprovoenje zdravstvene zatite,kao i za rad i razvoj zdravstvene slube, obezbjeuju se u skladu sa zakonom. II. DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE STANOVNITVA lan 8. (Drutvena briga za zdravlje na nivou Distrikta) (1) Drutvena briga za zdravlje stanovnitva ostvaruje se na nivou Distrikta, odnosno poslodavca i pojedinca. (2) U okviru drutvene brige za zdravlje iz stava 1. ovog lana osigurava se zdravstvena zatita koja obuhvata: 1) ouvanje i unaprjeenje zdravlja, otkrivanje i suzbijanje faktora rizika za nastanak oboljenja, sticanje znanja i navika o zdravom nainu ivota; 2) promociju zdravih stilova ivota; 3) sprjeavanje, suzbijanje i rano otkrivanje bolesti; 4) blagovremenu dijagnostiku i blagovremeno lijeenje, rehabilitaciju oboljelih i povrijeenih; 5) informacije koje su stanovnitvu ili pojedincu potrebne za odgovorno postupanje i za ostvarivanje prava na zdravlje. lan 9. (Mjere zdravstvene zatite) (1) Drutvenu brigu za zdravlje na nivou Distrikta ine mjere kojima se stvaraju uslovi za provoenje zdravstvene zatite radi ouvanja i unaprjeenja zdravlja stanovnitva, kao i mjere kojima se usklauje djelovanje i razvoj sistema zdravstvene zatite Distrikta. (2) Mjere zdravstvene zatite obuhvataju: 1) uspostavljanje prioriteta, planiranje, donoenje posebnih programa za provoenje zdravstvene zatite;3

2) donoenje stratekog plana zdravstvene zatite za podruje Distrikta; 3) donoenje zakona i podzakonskih akata iz nadlenosti Distrikta; 4) ureenje i voenje zdravstvene politike i provoenje reforme iz oblasti zdravstva, kroz strateke i druge planove razvoja, od interesa za podruje Distrikta; 5) praenje zdravstvenog stanja stanovnitva i rada zdravstvene slube na teritoriji Distrikta, kao i staranje o sprovoenju utvrenih prioriteta u zdravstvenoj zatiti; 6) stvaranje uslova za pristupanost i ujednaenost koritenja primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zatite za Distrikt ; 7) voenje zdravstvene politike koja podstie i razvija zdrave ivotne navike kod stanovnitva; 8) osiguranje uslova za zdravstveno prosvjeivanje stanovnitva; 9) ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja saglasno propisima o zdravstvenom osiguranju, te praenje provoenja, zatitu i unaprjeenje tih prava; 10) provoenje epidemioloke, zdravstveno-statistike, socijalnomedicinske i zdravstveno-ekoloke djelatnosti, te unapreenje zdravlja i prevenciju bolesti na podruju Distrikta; 11) provoenje mjera zatite stanovnitva od zaraznih bolesti iz svoje nadlenosti saglasno propisima o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti; 12) sprjeavanje pojave ovisnosti i lijeenje s ciljem suzbijanja teih posljedica po zdravlje ovisnika; 13) planiranje i ostvarivanje programa za ouvanje i zatitu zdravlja od zagaene ivotne okoline to je prouzrokovano tetnim i opasnim materijama u vazduhu, vodi i zemljitu, odlaganjem otpadnih materija, opasnih hemikalija, izvorima jonizujuih i nejonizujuih zraenja, bukom i vibracijama na svojoj teritoriji, kao i vrenjem sistematskih ispitivanja ivotnih namirnica, predmeta opte upotrebe, mineralnih voda za pie, vode za pie i drugih voda koje slue za proizvodnju i preradu ivotnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta od interesa za Distrikt, saglasno programu mjera koje donosi Vlada Brko distrikta BiH (u daljem tekstu: Vlada), na prijedlog Inspektorata nadlenog za zatitu okolia; 14) praenje zdravstvenog stanja stanovnitva i rada zdravstvenih ustanova na podruju Distrikta, kao i staranje o provoenju utvrenih prioriteta u zdravstvenoj zatiti; 15) osiguravanje palijativne njege za neizljeivo bolesne odnosno umirue u saradnji sa ustanovama iz oblasti socijalne zatite, karitativnim i drugim udruenjima i pojedincima; 16) obezbjeenje sredstava za vrenje osnivakih prava nad zdravstvenim ustanovama iji je osniva Distrikt u skladu sa Planom mrea zdravstvenih ustanova, a koje obuhvata izgradnju, odravanje i opremanje zdravstvenih ustanova, odnosno investiciono ulaganje, investiciono tekue odravanje prostorija, medicinske i nemedicinske opreme i prevoznih sredstava, kao i za druge obaveze odreene zakonom i aktom o osnivanju; 17) osiguranje uslova za razvoj integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u Distriktu;4

18) osiguravanje uslova za struno usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, 19) razvoj nauno-istraivake djelatnosti u oblasti zdravstva, 20) uspostavu sistema poboljanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zatite; 21) organizaciju i rad mrtvozornike slube; 22) saradnju sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama i udruenjima na poslovima razvoja zdravstvene zatite; 23) uspostavu koordinatora za javno-zdravstvene oblasti u okviru saradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (u daljem tekstu: SZO). (3) Distrikt ostvaruje drutvenu brigu za zdravlje svojih stanovnika i provoenjem mjera na podruju zatite zdravlja od tetnih faktora okolia, mjerama koje stanovnitvu osiguravaju zdravstveno ispravne namirnice i vodu za pie, vodu za rekreaciju i ostale vode, predmete opte upotrebe, zatitu od buke, kvalitet vazduha, kao i mjerama za nekodljivo zbrinjavanje otpadnih tvari, mjerama zatite zdravlja od tetnog djelovanja opasnih hemikalija, te za zatitu od izvora jonizirajuih zraenja. (4) Mjere iz stava 2. ovoga lana provode se saglasno programu mjera zatite zdravlja od tetnih faktora okolia kojeg, na prijedlog Javnog zdravstva, donosi ef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge ( u daljem tekstu: Odjeljenje), uz miljenje nadlenog Inspektorata za zatitu okolia. (5) Koordinatora iz stava 2. taka 20. ovog lana imenuje ef Odjeljenja. (6) Uslovi koje moraju ispunjavati lica koja se kandiduju za koordinatora iz stava 4. ovog lana, kao i nain njihovog rada blie se ureuje pravilnikom koji donosi ef Odjeljenja. lan 10. (Zdravstvena zatita) (1) Drutvena briga za zdravlje, pod jednakim uslovima, na teritoriji Distrikta ostvaruje se osiguranjem zdravstvene zatite stanovnitvu Distrikta, kao i grupacijama stanovnitva koje su izloene poveanom riziku obolijevanja, zdravstvenom zatitom lica u vezi sa sprjeavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem i lijeenjem bolesti od veeg socijalno-medicinskog znaaja, kao i zdravstvenom zatitom socijalno ugroenog stanovnitva. (2) Zdravstvena zatita iz stava 1. ovog lana obuhvata: 1) hitnu medicinsku pomo; 2) slubu prikupljanja krvi; 3) lijeenje lica koja boluju od HIV infekcije, tuberkuloze ili drugih zaraznih bolesti koje su utvrene propisom o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, malignih bolesti, hemofilije, inzulo ovisnog dijabetesa, lica u terminalnoj fazi hronine bubrene insuficijencije, cistine fibroze, sistemske autoimune bolesti, reumatske groznice, progresivnih neuromiinih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize, epilepsije i multiple skleroze, bolesti ovisnosti, oboljela odnosno povrijeena lica u vezi sa pruanjem hitne medicinske pomoi, kao i zdravstvenu zatitu u vezi sa darovanjem i primanjem organa i tkiva; 4) lijeenje akutnih, hroninih bolesti u sluajevima i stanjima koja ugroavaju ivot;5

5) usluge vertikalnih programa zdravstvene zatite od interesa za Distrikt i zdravstvene usluge iz oblasti prioritetnih najsloenijh oblika zdravstvene zatite iz odreenih specijalistikih djelatnosti, na teret sredstava Budeta Distrikta saglasno propisima o zdravstvenom osiguranju; 6) provoenje obaveznih imunizacija protiv djeijih zaraznih bolesti u skladu sa usvojenim programom imunizacija stanovnitva protiv zaraznih bolesti; 7) preventivnu zdravstvenu zatitu rizinih grupa i ostalih stanovnika u skladu sa prihvaenim programima preventivne zdravstvene zatite od interesa za Distrikt; 8) zdravstvenu zatitu djece od roenja, kao i djece za vrijeme redovnog kolovanja u osnovnim i srednjim kolama, odnosno studiranja na visokim kolama, te univerzitetima koji su dravljani Bosne i Hercegovine, s prebivalitem na teritoriji Distrikta, ali najdue do navrene 26. godine ivota, koji su zdravstveno osigurani kao lanovi porodice osiguranika ili su izvorni zdravstveni osiguranici u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju; 9) zdravstvenu zatitu ena u vezi sa planiranjem porodice, kao i u toku trudnoe, poroaja i materinstva nakon poroaja, bez obzira na status zdravstvenog osiguranja ene, saglasno propisima o zdravstvenom osiguranju; 10) zdravstvenu zatitu lica starijih od 65 godina ivota, ukoliko nisu zdravstveno osigurani po nekom drugom osnovu, saglasno propisima o zdravstvenom osiguranju; 11) zdravstvenu zatitu osoba sa invaliditetom; 12) zdravstvenu zatitu duevnih bolesnika koji zbog prirode i stanja bolesti mogu ugroziti svoj ivot i ivot drugih lica ili otetiti materijalna dobra; 13) zdravstvenu zatitu povratnika, raseljenih lica i izbjeglica, kao i rtava nasilja u zajednici koji nisu zdravstveno osigurani po nekom drugom osnovu, saglasno propisima koji ureuju status povratnika, raseljenih lica i izbjeglica, kao i rtava nasilja u zajednici, 14) zdravstvenu zatitu materijalno neosiguranih lica koja primaju materijalno osiguranje po propisima o socijalnoj zatiti i zatiti boraca, kao i lanova njihovih porodica koji nisu zdravstveno osigurani po nekom drugom osnovu, saglasno propisima o zdravstvenom osiguranju; 15) zdravstvenu zatitu vjerskih slubenika u vjerskim zajednicama; 16) zdravstvenu zatitu lica romske nacionalnosti koja zbog tradicionalnog naina ivota nemaju stalno prebivalite, odnosno boravite u Distriktu. (3) Vlada ureuje sadraj i obim, nain i postupak, kao i uslove za ostvarivanje zdravstvene zatite lica iz stava 2.ovog lana, ako zakonom nije drugaije ureeno. lan 11. (Sredstva za finansiranje zdravstvene zatite) (1) Zdravstvena zatita za lica iz lana 10. ovog zakona koja su obuhvaena obaveznim zdravstvenim osiguranjem obezbjeuju se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa zakonom koji se ureuje oblast obaveznog zdravstvenog osiguranja.6

(2) Sredstva potrebna za finansiranje zdravstvene zatite iz lana 10. stav (2), ostvaruju se iz: prihoda prikupljenih po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, sredstava budeta Distrikta, iz uea korisnika zdravstvene zatite u pokriu dijela ili ukupnih trokova zdravstvene zatite, kao i iz drugih izvora, na nain i pod uslovima odreenim zakonom. (3) Finansiranje zdravstvene zatite predviene lanom 10. stav (2) take 5), 6), 7) i 16) , u dijelu koji se odnosi na obaveze Distrikta, finansira se iz Budeta Distrikta saglasno propisima o zdravstvenom osiguranju, Odluka o osnivanju Fonda zdravstvenog osiguranja i javne zdravstvene ustanove, kao i propisima o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina. (4) Finansiranje zdravstvene zatite iz lana 11. stav (2) taka 15) obavlja se saglasno posebnom zakonu o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. lan 12. (Sredstva Budeta Distrikta) (1) Iz Budeta Distrikta osiguravaju se sredstva za: 1) programiranje, usklaivanje, provoenje i praenje izvrenja zdravstvenog prosvjeivanja i odgoja stanovnitva, te unaprjeenje zdravlja; 2) epidemioloko praenje, spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje podlijeu obaveznom prijavljivanju i hroninih masovnih bolesti, ukljuivi alkoholizam, puenje, ovisnost o drogi i druge ovisnosti; 3) prevenciju i mjere na suzbijanju i lijeenju karantenskih bolesti; 4) osiguravanje higijensko-epidemiolokog minimuma u svim uslovima ivljenja, osiguravanje i organizovanje obavezne imunizacije protiv djejih zaraznih bolesti saglasno godinjem programu obaveznih imunizacija stanovnitva u Distriktu; 5) prevenciju malignih oboljenja i HIV/AIDS-a; 6) provoenje mjera zdravstvene ekologije od interesa za Distrikt saglasno programu ekolokih mjera iz lana 9. stav (3) ovog zakona; 7) preventivnu zdravstvenu zatitu rizinih grupa i ostalih stanovnika, u skladu sa prihvaenim programima preventivne zdravstvene zatite; 8) praenje i analizu zdravstvenog stanja stanovnitva na teritoriji Distrikta, kao i provoenje predloenih i usvojenih mjera; 9) jedinstveni zdravstveno-informacioni sistem koji osigurava jedinstveno provoenje i izvravanje statistikih istraivanja u oblasti zdravstva koja su od interesa za Distrikt; definiciju arhitekture jedinstvenog zdravstveno-informacionog sistema, nomenklature, protokola za razmjenu podataka, definicije podataka, zatitu podataka; definisanje standarda (terminoloki, komunikacijski, standardi za sigurnost) u skladu sa vaeim evropskim CEN/TC 251 i svjetskim ISO/TC 215 standardima; definisanje jedinstvenih ifrarnika, kao i dodjeljivanje jedinstvenog identifikacionog broja u zdravstvu kojim bi se omoguila laka razmjena podataka izmeu institucija u sektoru zdravstva Distrikta; 10) finansiranje vertikalnih programa zdravstvene zatite od interesa za Distrikt i zdravstvenih usluga iz prioritetnih najsloenijih oblika zdravstvene zatite odreenih specijalistikih djelatnosti, u dijelu koji se odnosi na obaveze Distrikta, saglasno propisima o zdravstvenom7

osiguranju i Odluka o osnivanju Fonda zdravstvenog osiguranja i javne zdravstvene ustanove. 11) funkcionisanje hitne medicinske pomoi za potrebe stanovnitva Distrikta u skladu sa standardima i normativima koji definiu navedenu djelatnost; 12) Finansiranje djelatnosti, nabavki i usluga iz l.11. Odluke o osnivanju javne ustanove; (Da li je dovoljno ili treba prepisati sve podtake navedenog lana) 13) spreavanje i otklanjanje zdravstvenih posljedica prouzrokovanih prirodnim nepogodama i drugim nesreama koje obuhvataju cijelu teritoriju Distrikta; 14) druge poslove i zadatke iz svoje nadlenosti odreene ovim zakonom i propisima o zdravstvenom osiguranju. lan 13. (Sredstva za vrenje osnivakih prava) (1) Distrikt osigurava sredstva za vrenje osnivakih prava nad zdravstvenim ustanovama iji je osniva, a koji obuhvata investicijsko ulaganje i investicijsko i tekue odravanje zdravstvenih ustanova prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prevoznih sredstava, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, saglasno planu i programu mjera zdravstvene zatite za podruje Distrikta koji utvruje Vlada, na prijedlog efa Odjeljenja. (2) Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekue odravanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stava 1. ovog lana, koja e biti osnov za planiranje potpora iz budeta, jednom godinje donosi Vlada, uz usaglaen prijedlog efa Odjeljanja i direktora Direkcije za finansije. (3) Distrikt moe donijeti posebne programe zdravstvene zatite za pojedine kategorije stanovnitva, odnosno vrste bolesti koje su specifine za Distrikt, a za koje nije donijet poseban program zdravstvene zatite na nivou Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim mogunostima, te utvrditi cijene tih pojedinanih usluga, odnosno programa. lan 15. (Drutvena briga za zdravlje na nivou Distrikta) (1) Drutvena briga za zdravlje na nivou Distrikta obuhvata ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i osiguranje finansijskih sredstava za unapreenje njihovog rada i kvalitete zdravstvenih usluga u skladu sa potrebama stanovnitva i mogunostima jedinice lokalne samouprave, saglasno posebnom zakonu o principima lokalne samouprave u Distriktu. (2) Drutvena briga iz stava 1. ovog lana ostvaruje se kroz osnivanje zdravstvenog savjeta na nivou Distrikta koji planira i evaluira provoenje zdravstvene zatite na podruju jedinice lokalne samouprave, daje miljenje na planove i programe zdravstvene zatite za podruje lokalne samouprave, predlae mjere za poboljanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zatite, prati povrede prava pacijenata i poduzima mjere za unapreenje tih prava na svom podruju, te obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa propisima o pravima, obavezma i odgovornostima pacijenata. (3) Broj lanova zdravstvenog savjeta odreuje se Odlukom Skuptine Brko distrikta BiH (u daljem tekstu : Skuptina).8

(4) U radu Savjeta iz stava 2. ovog lana uestvuju, u pravilu, predstavnici jedinice lokalne samouprave, pacijenata, mladih, komora iz oblasti zdravstva, strunih udruenja, udruenja za zatitu prava pacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog krsta/kria s podruja Distrikta. lan 16. (Drutvena briga za zdravlje na nivou poslodavca) (1) Vlasnici i direktori preduzea i drugih pravnih institucija ( u daljem tekstu: poslodavci) odgovorni su za primjenu mjera zdravstvene zatite i zatite ovjekove okoline i radne sredine u kojoj obavljaju djelatnost. (2) Mjere specifine zdravstvene zatite koje mora osigurati poslodavac s ciljem stvaranja uslova za zatitu zdravlja zaposlenika na radnom mjestu i poticanja zdravstveno odgovornog ponaanja, usmjerene su na provoenje: 1) mjera za spreavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, spreavanje povreda na radu i pruanje odgovarajue prve pomoi; 2) mjera za zatitu zdravlja zaposlenika koji su na radnom mjestu izloeni posebnim opasnostima za zdravlje; 3) mjera zdravstvene zatite propisanih posebnim propisima. (3) Radi provoenja mjera iz stava 1. ovog lana, poslodavac organizuje i osigurava iz svojih sredstava zdravstvenu zatitu zaposlenih koja obuhvata najmanje: 1) ljekarske preglede radi utvrivanja sposobnosti za rad po nalogu poslodavca; 2) provoenje mjera za spreavanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom i spreavanje povreda na radu; 3) preventivne preglede zaposlenih (prethodne, periodine, kontrolne i ciljane preglede) u zavisnosti od pola, uzrasta i uslova rada, kao i pojavu profesionalnih bolesti, povreda na radu i hroninih bolesti; 4) sanitarne preglede radi zatite zaposlenih i ostalog stanovnitva od zaraznih bolesti u skladu sa propisima o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, zatite potroaa, odnosno korisnika i druge obavezne zdravstvene preglede, u skladu sa zakonom; 5) upoznavanje zaposlenih sa zdravstvenim mjerama zatite na radu i njihovo obrazovanje u vezi sa specifinim uslovima, kao i na koritenje linih i kolektivnih zatitnih sredstava; 6) osiguranje sanitarno-tehnikih i higijenskih uslova u objektima pod sanitarnim nadzorom i drugim objektima u kojima se obavlja djelatnost od javnog interesa u skladu sa propisom o sanitarnom nadzoru, kao i osiguranje i provoenje optih mjera za zatitu stanovnitva od zaraznih bolesti u skladu sa propisom o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti; 7) druge preventivne mjere (neobavezne vakcinacije, neobavezni sistematski pregledi), u skladu sa optim aktom poslodavca; 8) praenje uslova rada i sigurnosti na radu, kao i procjene profesionalnih rizika u cilju unaprjeivanja uslova rada i ergonomskih mjera, prilagoavanjem rada psihofiziolokim sposobnostima zaposlenih; 9) praenje obolijevanja, povreivanja, odsutnosti sa posla i smrtnosti, posebno od profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom, povreda na radu i drugih zdravstvenih oteenja koja utiu na privremenu ili trajnu izmjenu radne sposobnosti;9

10) uee u organizaciji reima rada i odmora zaposlenih, kao i u procjeni nove opreme i novih tehnologija sa zdravstvenog i ergonomskog stanovita; 11) provoenje mjera za unaprjeivanje zdravlja radnika izloenih zdravstvenim rizicima u toku procesa rada, ukljuujui i ocjenjivanje i upuivanje radnika zaposlenih na posebno tekim i rizinim poslovima na zdravstveno-preventivne aktivnosti i odmor; 12) ukazivanje prve pomoi u sluaju povrede na radnom mjestu,i obezbjeivanje uslova za hitne medicinske intervencije. (4) Drutvena briga za zdravlje na nivou poslodavca, u smislu stava 2. ovog lana,obuhvata i periodine preglede radnika koji rade na radnim mjestima sa poveanim rizikom, na nain i po postupku utvrenim propisima kojima se ureuje oblast bezbijednosti i zdravlja na radu. (5) U obezbjeivanju drutvene brige za zdravlje na nivou poslodavca,poslodavac je duan da zaposlenima obezbijedi i druge mjere bezbijednosti i zdravlja na radu,u skladu sa propisima kojima se ureuje oblast bezbijednosti i zdravlja na radu. lan 17. (Drutvena briga za zdravlje na nivou pojedinca) (1) Pojedinac je duan da se u granicama svojih znanja i mogunosti ukljui u drutvenu brigu za zdravlje, kao i da povrijeenom ili bolesnom u hitnom sluaju prui prvu pomo i omogui mu dostupnost do najblie zdravstvene ustanove. (2) Pojedinac je duan da uva sopstveno zdravlje, zdravlje drugih ljudi, kao i ivotnu i radnu okolinu. (3) Pojedinac je duan uestvovati u svim preventivno-zdravstvenim djelatnostima koje se provode u mjestima ivljenja i rada, a usmjerene su na unapreivanje i uvanje zdravlja i spreavanje bolesti. (4) Pojedinac je duan da se podvrgne obaveznoj vakcinaciji u meunarodnom saobraaju protiv odreenih zaraznih bolesti utvrenih zakonom kojima se ureuje oblast zatite stanovnitva od zaraznih bolesti, kao i da snosi trokove vakcinacije nastale u postupku sprovoenja te mjere. (5) Pojedinac je duan da se podvrgne posebnim i ostalim mjerama za spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti utvrenih propisom o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti. lan 18. (Plan razvoja zdravstvene zatite) (1) Radi obezbjeenja i sprovoenja drutvene brige za zdravlje na nivou Distrikta, Skuptina, na prijedlog Vlade, a uz prethodno pribavljeno miljenje Odjeljenja, na osnovu analize zdravstvenog stanja stanovnitva, te uvaavajui raspoloiva finansijska sredstava, kao i kadrovske i druge mogunosti, donosi plan razvoja zdravstva u Distriktu (u daljem tekstu: plan razvoja). (2) Radi provoenja Plana razvoja Vlada donosi programe zdravstvene zatite. (3) Plan razvoja se zasniva na analizi zdravstvenog stanja stanovnitva, potreba stanovnitva za zdravstvenom zatitom, raspoloivih kadrovskih, finansijskih i drugih mogunosti.10

lan 19. (Plan ljudskih resursa) Na prijedlog Pododjeljenja za javno zdravstvo (u daljem tekstu: Javno zdravstvo), ef Odjeljenja donosi srednjoroni Plan ljudskih resursa za zdravstveni sistem Distrikta, uz prethodno pribavljeno miljenje zdravstvenih ustanova. lan 20. (Jednakost spolava) vidjeti da li ovo moemo staviti gdje su pojmovi Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramatiki rod u kom su u ovom zakonu navedene osobe koje mogu biti oba pola. III. OSTVARIVANJE OPTEG INTERESA U ZDRAVSTVENOJ ZATITI lan 21. (Opti interes) (1) Pod optim interesom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se ostvarivanje javnog interesa stvaranjem uslova za ouvanje zdravlja stanovnitva putem organizovanih sveobuhvatnih aktivnosti drutva usmjerenih na ouvanje fizikog i mentalnog zdravlja, odnosno ouvanje ivotne okoline, kao i sprjeavanje pojave faktora rizika za nastanak bolesti i povreda, koji se ostvaruju primjenom zdravstvenih tehnologija i mjerama namijenjenim za promociju zdravlja, prevenciju bolesti i poboljanje kvaliteta ivota. (2) Na nivou Distrikta kao opti interes u zdravstvenoj zatiti, u smislu ovog zakona, obezbjeuje se: 1) praenje, evaluacija i analiza zdravstvenog stanja stanovnitva; 2) javnozdravstveni nadzor, istraivanje i kontrola rizika i prijetnji po javno zdravlje; 3) promocija zdravlja, u skladu sa programima zdravstvene zatite i obezbjeivanje uslova za sprovoenje posebnih programa za ouvanje i unapreenje zdravlja; 4) poveanje angamana stanovnitva i zajednice o brizi za zdravlje; 5) razvoj politika za zdravlje i institucionalnih kapaciteta za planiranje i upravljanje u javnom zdravlju; 6) jaanje institucionalnih kapaciteta za regulativu i primjenu javnog zdravlja; 7) jaanje institucionalnih kapaciteta za planiranje i upravljanje u javnom zdravlju; 8) evaluacija i promocija jednake dostupnosti neophodnoj i osnovnoj zdravstvenoj zatiti; 9) razvoj i obuka ljudskih resursa u javnom zdravlju; 10) praenje i podrka unapreenju kvaliteta zdravstvenih usluga na individualnom i populacionom nivou; 11) istraivanje u javnom zdravlju; 12) smanjivanje efekata vanrednih situacija i nesrea na zdravlje stanovnitva. (3) Javnozdravstvene funkcije iz stava 2. ovog lana ostvaruju se na svim nivoima vlasti, kao i na svim nivoima zdravstvene zatite.11

IV. NAELA ZDRAVSTVENE ZATITE lan 22. (Naelo pristupanosti zdravstvene zatite) Naelo pristupanosti zdravstvene zatite ostvaruje se osiguranjem odgovarajue zdravstvene zatite graanima Distrikta, koja je fiziki, geografski i ekonomski dostupna, posebno zdravstvene zatite na primarnom nivou zdravstvene zatite. lan 23. (Naelo pravinosti zdravstvene zatite) Naelo pravinosti zdravstvene zatite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pruanja zdravstvene zatite po osnovu rase, pola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, vjeroispovijesti, politikog ili drugog ubjeenja, seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture, jezika, vrste bolesti, psihikog ili tjelesnog invaliditeta. lan 24. (Naelo solidarnosti u zdravstvenoj zatiti) Naelo solidarnosti u zdravstvenoj zatiti se ostvaruje organizacijom sistema zdravstvenog osiguranja u kojem su svi graani obuhvaeni zdravstvenom zatitom i u kome se bogati solidariu sa siromanim, mladi sa starim, zdravi sa bolesnim i pojedinci sa porodicama. lan 25. (Naelo sveobuhvatnosti zdravstvene zatite) Naelo sveobuhvatnosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukljuivanjem svih graana Distrikta u sistem zdravstvene zatite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene zatite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim nivoima, ranu dijagnozu, lijeenje i rehabilitaciju. lan 26. (Naelo kontinuiranosti zdravstvene zatite) Naelo kontinuiranosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukupnom organizacijom sistema zdravstvene zatite koja mora biti funkcionalno povezana i usklaena po nivoima, od primarnog preko sekundarnog do tercijarnog nivoa zdravstvene zatite i koja prua neprekidnu zdravstvenu zatitu graanima Distrikta u svakom ivotnom dobu. lan 27. (Naelo specijalizovanog pristupa) Naelo specijalizovanog pristupa osigurava se organizovanjem i razvijanjem posebnih specijalizovanih klinikih, javno-zdravstvenih dostignua i znanja, te njihovom primjenom u praksi.12

lan 28. (Naelo stalnog unaprjeenja kvaliteta zdravstvene zatite) Naelo stalnog unaprjeenja kvaliteta zdravstvene zatite ostvaruje se mjerama i aktivnostima kojima se u skladu sa savremenim dostignuima medicinske nauke i prakse poveavaju mogunosti povoljnog ishoda i smanjivanje rizika i drugih neeljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini. lan 29. (Naelo efikasnosti zdravstvene zatite) Naelo efikasnosti zdravstvene zatite ostvaruje se postizanjem najboljih moguih rezultata u odnosu na raspoloive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvieg nivoa zdravstvene zatite, uz racionalno koritenje raspoloivih resursa. V. LJUDSKA PRAVA I VRIJEDNOSTI U ZDRAVSTVENOJ ZATITI I PRAVA I OBAVEZE PACIJENATA lan 30. (Ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj zatiti) (1) Svaki graanin ima pravo da zdravstvenu zatitu ostvaruje uz potovanje najvieg mogueg standarda ljudskih prava i vrijednosti, odnosno ima pravo na fiziki i psihiki integritet i na sigurnost njegove linosti, kao i na uvaavanje njegovih moralnih, kulturnih, religijskih i filozofskih ubjeenja. (2) Svako dijete od roenja do navrenih 18 godina ivota ima pravo na najvii mogui standard zdravlja i zdravstvene zatite. (3) Strani dravljanin ili lice bez dravljanstva ima pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa odredbama ovog zakona, meunarodnih sporazuma i drugih propisa koji reguliu ovu oblast. lan 31. (Pacijent i prava pacijenata) zamijenila sam pojam graanin sa pojmom pacijent (1) Pacijentom, u smislu ovoga zakona, kao i propisa o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, smatra se svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano ili neosigurano lice, koje zatrai ili kojem se prua odreena mjera ili zdravstvena usluga u cilju ouvanja i unapreenja zdravlja, spreavanja bolesti, lijeenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije. (2) Svaki pacijent ima pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju. (3) Svakom pacijentu iz stava 1. ovog lana garantuju se prava: 1) na dostupnost zdravstvene zatite, ukljuujui i pravo na hitnu medicinsku pomo, 2) na informacije, 3) na obavijetenost i uestvovanje u postupku lijeenja, 4) na slobodan izbor, 5) na samoodluivanje i pristanak, ukljuujui i zatitu prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak, 6) na povjerljivost informacija i privatnost, 7) na tajnost podataka, 8) na lino dostojanstvo, 9) na spreavanja i olakavanje patnji i bola, 10) na potovanje pacijentovog vremena,13

11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19)

na uvid u medicinsku dokumentaciju, na samovoljno naputanje zdravstvene ustanove, pravo pacijenta nad kojim se vri medicinsko istraivanje, na preventivne mjere i informisanje o ouvanju zdravlja, na prigovor, na naknadu tete, na prehranu u skladu sa vjeroispovijeu, na odravanje linih kontakata, na obavljanje vjerskih obreda. (4) Prava iz stava 3. ovog lana pacijent ostvaruje na osnovu savremene medicinske doktrine, strunih standarda i normi, te u skladu sa mogunostima zdravstvenog sistema u Distriktu i uz uslov da prethodno ispunjava svoje obaveze i odgovornosti utvrene ovim zakonom, kao i propisima o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenta. lan 33. (Obavjetavanje javnosti) (1) Graani Distrikta imaju pravo na informacije koje su potrebne za ouvanje zdravlja i sticanje zdravih ivotnih navika,kao i informacije o tetnim faktorima ivotne i radne sredine,koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje. (2) Graani Distrikta imaju pravo da budu obavijeteni o zatiti svog zdravlja za sluaj izbijanja epidemija i drugih veih nezgoda i nesrea. (3) Nadlena zdravstvena ustanova i privatna praksa dune su da o izbijanju epidemija i nepogodama iz stava 2. ovog lana blagovremeno i istinito dostavljaju podatke nadlenim organima Distrikta, koji o tome obavjetavaju javnost. lan 34. (Dunosti pacijenata pri boravku u zdravstvenim ustanovi) (1) Za vrijeme lijeenja i ostvarivanja zdravstvene zatite u zdravstvenim ustanovama pacijenti su duni da se pridravaju optih akata zdravstvene ustanove o uslovima boravka i ponaanja u ustanovi. (2) U sluaju da pacijent zahtijeva da prekine lijeenje i pored upozorenja doktora medicine, odnosno doktora stomatologije na mogue posljedice zbog takve odluke, duan je o tome da da pismenu izjavu. (3) Ako pacijent iz stava 2. ovog lana odbije da da pismenu izjavu, o tome e se sainiti slubena zabiljeka, koja se upisuje i uva u medicinskoj dokumentaciji pacijenta. (4) Pacijent je duan da pri ostvarivanju zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi: 1) Aktivno uestvuje pri zatiti, ouvanju i unapreenju svog zdravlja; 2) U potpunosti informie nadlenog zdravstvenog radnika o istinitim podacima o svom zdravstvenom stanju; 3) Pridrava se uputstava i preduzima mjere propisane terapije od strane nadlenog zdravstvenog radnika. (5) Ako se pacijent ne pridrava obaveza iz stava 1. ovog lana, nadleni zdravstveni radnik moe otkazati pruanje daljnje zdravstvene zatite pacijentu izuzev hitne medicinske pomoi, o emu je duan da obavijesti direktora zdravstvene14

ustanove, odnosno osnivaa privatne prakse, kao i da u medicinsku dokumentaciju pacijenta unese razloge za odbijanje pruanja zdravstvene zatite. lan 35 (Ostala prava, obaveze i odgovornosti pacijenata) Ostala prava, obaveze i odgovornosti pacijenata, kao i zatita prava pacijenata, blie se ureuju propisom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata. Ja sam ovdje malo mijenjala naslove ovih lanova i podnaslova. VI. OBAVEZNO UPUIVANJE U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU lan 36. (Lijeenje lica oboljelih od duevne bolesti) Lica oboljela od duevne bolesti koja predstavlja opasnost po njihov ivot, ivot graana i imovinu, u hitnim sluajevima smjestie se na privremeno bolniko lijeenje u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu. lan 37. (Nain i postupak lijeenja lica oboljelih od duevnih bolesti) Nain i postupak, kao i organizacija i uslovi lijeenja lica oboljelih od duevnih bolesti, provodi se saglasno odredbama Zakona o zatiti lica sa mentalnim poremeajima Brko distrikta BiH. (KONSULTOVATI ZLATU DA SE UGRADE OSNOVNE ODREDBE POSEBNIH PRAVILNIKA I ZAKONA ILI POZIVI NA TE ZAKONE) VII. ZDRAVSTVENA DJELATNOST lan 38. (Zdravstvena djelatnost) (1) Zdravstvena djelatnost predstavlja organizovano pruanje zdravstvene zatite kroz rad zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u okviru zdravstvenih ustanova odnosno privatne prakse saglasno struno-medicinskoj doktrini i uz upotrebu zdravstvene tehnologije, a pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. (2) Zdravstvena djelatnost se provodi kao primarna, specijalistikokonsultativna, bolnika zdravstvena djelatnost i djelatnost javnog zdravstva. (3) Podjela poslova izmeu primarne, specijalistiko-konsultativne i bolnike zdravstvene zatite obavlja se zavisno od zadataka, sloenosti medicinskih postupaka, specijalnosti zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, opreme, te specifinosti pojedinih podruja Distrikta. (4) Vrsta i sadraj zdravstvene djelatnosti iz stava 2. ovog lana blie se odreuje Planom mree zdravstvenih ustanova, koja odreuje vrstu i kapacitet zdravstvenih ustanova potrebnih za osiguranje zatite zdravlja graana na podruju Distrikta a koji donosi Skuptina na prijedlog Vlade i pravilnikom koji donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja. (5) Zdravstvena djelatnost je djelatnost od posebnog interesa za Distrikt. lan 39. (Nivoi zdravstvene djelatnosti) (1) Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zatite, te na nivou Pododjeljenja za javno zdravstvo .15

(2) Poseban oblik zatite zdravlja stanovnitva se ostvaruje organizacijom javnog zdravstva. (3) Zdravstvenu djelatnost obuhvata i komplementarno obavljanje alternativne medicine od strane zdravstvenih radnika na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom. lan 40. (Primarni nivo zdravstvene zatite) (1) Zdravstvena zatita na primarnom nivou obuhvata: 1) djelatnost porodine medicine; 2) djelatnost zdravstvene zatite djece; 3) djelatnost polivalentnih patronanih sestara u zajednici; 4) higijensko-epidemioloku zatitu; 5) hitnu medicinsku pomo; 6) zatitu reproduktivnog zdravlja ena; 7) zdravstvenu zatitu kod nespecifinih i specifinih plunih oboljenja; 8) fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici; 9) specifinu zdravstvenu zatitu radnika, kao dio medicine rada, ako je ugovorena sa poslodavcem; 10)zubozdravstvenu zatitu; 11)apotekarsku djelatnost. (2) Zdravstvena zatita na primarnom nivou, pored navedenog, obuhvata: 1) praenje zdravstvenog stanja stanovnika i provoenje mjera za zatitu i unaprjeenje zdravlja stanovnika; 2) prevenciju, lijeenje i rehabilitaciju bolesti i povreda; 3) otkrivanje i suzbijanje faktora rizika masovnih nezaraznih bolesti; 4) specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu mladih, naroito u osnovnim i srednjim kolama, te visokim kolama na svom podruju; 5) imunizaciju protiv zaraznih bolesti; 6) lijeenje i rehabilitaciju u kui; 7) palijativnu njegu. (3) U cilju osiguranja potrebne dostupnosti zdravstvene zatite, primarna zdravstvena zatita organizuje se tako da je korisnicima dostupna na podruju njihovog prebivalita u skladu sa standardima. (4) Na primarnom nivou zdravstvene zatite moe se organizovati i provoditi nastavna i naunoistraivaka djelatnost. (5) Planovi i programi nastave iz prethodnog stava ovog lana podlijeu saglasnosti efa Odjeljenja. lan 41. (Provoenje zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou) (1) Zdravstvena djelatnost na primarnom nivou zdravstvene zatite provodi se i organizuje u timskom radu u kojem uestvuje najmanje zdravstveni radnik visoke strune spreme: doktor medicine, doktor stomatologije i magistar farmacije i medicinska sestra-tehniar. (2) Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite obavljaju doktori medicine, porodini doktori, medicinska sestra-tehniar svih stepena strune spreme i svih profila, specijalisti porodine medicine, medicine rada, kolske medicine, urgentne medicine, biohemije, specijalisti epidemiologije ili higijene, doktori stomatologije, magistri farmacije. (3) U zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite poslove zdravstvene zatite u vezi, fizioterapije, zatite materinstva, kao i higijensko16

epidemioloke slube, pored ljekara odgovarajue specijalnosti, obavljaju diplomirani fizioterapeuti, diplomirana babica i diplomirani sanitarni inenjeri. (4) U zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite poslove zdravstvene zatite djece obavlja specijalist pedijatrije, poslove zdravstvene zatite ena u vezi sa trudnoom, poroajem, materinstvom, planiranjem porodice, ranim otkrivanjem malignih bolesti i lijeenjem polno prenosivih i drugih bolesti obavlja specijalist ginekologije, sa diplomiranom babicom, a poslove zatite mentalnog zdravlja obavlja specijalist psihijatrije, te zdravstveni saradnici visoke strune spreme. (5) U provoenju pojedinanih mjera zdravstvene zatite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite, a posebno u zdravstvenoj zatiti radnika, djece predkolskog i kolskog uzrasta, te zatiti mentalnog zdravlja uestvuje i psiholog, socijalni radnik, logoped, odnosno drugi strunjaci za pojedina specifina pitanja te zatite. (6) Zdravstveni radnici u zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite u timskom radu sarauju sa zdravstvenim radnicima drugih specijalnosti na sekundarnom nivou zdravstvene zatite. lan 42. (Djelatnost medicine rada) (1) Djelatnost medicine rada ostvaruje se kroz specifinu zdravstvenu zatitu zaposlenika, kao dio primarne zdravstvene zatite i obuhvata preventivne poslove u vezi sa stvaranjem i odravanjem sigurne zdrave radne okoline, koja omoguava optimalno fiziko i mentalno zdravlje na radu i prilagoavanje uslova rada sposobnostima zaposlenika. (2) ef Odjeljenja, pravilnikom e regulisati vrstu i obim ljekarskih pregleda radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti radnika. lan 43. (Zdravstvena zatita radnika) (1) Specifina zdravstvena zatita radnika obuhvata poduzimanje mjera iz lana 16. ovog zakona, osim mjera predvienih u stavu 3. ta. 4. i 6. istog lana ovog zakona. (2) Postupak i nain ostvarivanja specifine zdravstvene zatite radnika, kao i nain i uslovi utvrivanja i prijavljivanja profesionalnih bolesti i povreda na radu iz stava 1. ovog lana blie e utvrditi pravilnikom ef Odjeljenja. lan 44. (Zdravstvena zatita zaposlenika) (1) Specifina zdravstvena zatita zaposlenika ostvaruje se na osnovu ugovora izmeu poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi. (2) Za potrebe praenja, prouavanja i unapreenja djelatnosti specifine zdravstvene zatite, moe se osnovati zavod za medicinu rada Distrikta, odnosno zdravstvena ustanova za specifinu zdravstvenu zatitu radnika. (3) Trokove specifine zdravstvene zatite snosi poslodavac. lan 45. (Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou) (1) Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite obuhvata specijalistiko-konsultativnu i bolniku zdravstvenu djelatnost. (2) Na sekundarnom nivou zdravstvene zatite moe se organizovati i provoditi17

nastavna i nauno-istraivaka djelatnost. (3) Planovi i programi nastave iz stava 2. ovog lana podlijeu saglasnosti efa Odjeljenja. lan 46. (Specijalistiko-konsulativna zdravstvena djelatnost) (1) Specijalistiko-konsultativna zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite predstavlja dio zdravstvene djelatnosti koja, kroz pruanje vanbolnikih usluga, osigurava podrku primarnoj i bolnikoj zdravstvenoj djelatnosti, a s ciljem poveanja stepena rjeavanja zdravstvenih problema pacijenata i racionalnijeg koritenja resursa u zdravstvu. (2) Specijalistiko-konsultativnu djelatnost iz stava 1. ovog lana osigurava bolnica. (3) Ukoliko nisu osigurane slube u zajednici iz lana 83. stav 3. ovog zakona, djelatnost slubi u zajednici se osigurava kroz rad specijalistiko-konsultativne djelatnosti, tako da je ista korisnicima dostupna. (ovdje nemogu da naem vezu izmeu ovog lana i lana 83.) (4) Dostupnost specijalistiko-konsultativnih djelatnosti se osigurava u prostoru bolnikih zdravstvenih ustanova saglasno osnovnom paketu zdravstvenih prava. lan 47. (Bolnika zdravstvena zatita) Bolnika zdravstvena djelatnost obuhvata dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu pacijenata u bolnicama. lan 48. (Ostali vidovi zdravstvene djelatnosti na tercijarnom nivou) (1) Zdravstvena djelatnost na tercijarnom nivou obuhvata i pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistiko-konsultativnih i bolnikih zdravstvenih djelatnosti, nauno-istraivaki rad, te izvoenje nastave na osnovu ugovora za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja. (2) Planovi i programi nastave iz stava 1. ovog lana podlijeu saglasnosti efa Odjeljenja i Ministra zdravlja entiteta za cije se potrebe nastava izvodi. lan 49. (Provoenje zdravstvene djelatnosti na tercijarnom nivou) Zdravstvenu djelatnost na tercijarnom nivou provode zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uslove u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistiko-konsultativnih i bolnikih zdravstvenih djelatnosti. lan 50. (Apotekarska djelatnost) Apotekarska djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zatite i koja osigurava snabdijevanje stanovnitva, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi lijekovima i medicinskim sredstvima u skladu sa propisom kojim se ureuje apotekarska djelatnost. lan 51. (Djelatnost javnog zdravstva)18

(1) Djelatnost javnog zdravstva obuhvata djelatnost socijalne medicine i organizacije sa ekonomikom zdravstva, epidemiologije, higijene i zdravstvene ekologije, sanitarne mikrobiologije i sanitarne hemije. (2) Djelatnost javnog zdravstva institucionalno se obavlja kroz organizaciju higijensko-epidemiolokih i mikrobiolokih slubi u okviru zdravstvenih ustanova primarnog i sekundarnog nivoa i pododjeljenja za javno zdravstvo Distrikta. (3) Obavljanje javnozdravstvene djelatnosti bie regulisano posebnim propisima, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 52. (Alternativna medicina) (1) Alternativna medicina, u smislu ovog zakona, obuhvata one provjerene struno nesporene komplementarne i alternativne metode i postupke dijagnostike, lijeenja i rehabilitacije (u daljem tekstu: alternativna medicina), koji blagotvorno utiu ili koji bi mogli blagotvorno uticati na ovjekovo zdravlje ili njegovo zdravstveno stanje i koji u skladu sa vaeom medicinskom doktrinom nisu obuhvaeni zdravstvenim uslugama. (2) Metode i postupci alternativne medicine iz stava 1. ovog lana u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi mogu se uvoditi samo uz saglasnost Odjeljenja i nadlene komore. (3) Metode i postupci alternativne medicine ne mogu se provoditi na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. lan 53. (Metode i postupci alternativne medicne) (1) Dozvoljene su samo one metode i postupci alternativne medicine koji: 1) ne tete zdravlju; 2) korisnika pacijenta ne odvraaju od upotrebe za njega korisnih zdravstvenih usluga; 3) se izvode u skladu sa priznatim standardima alternativne medicine. (2) Metode i postupke alternativne medicine mogu obavljati iskljuivo zdravstveni radnici koji imaju dozvolu za obavljanje metoda i postupaka alternativne medicine koju izdaje Odjeljenje uz saglasnost nadlene komore. (3) Blie uslove, nain i postupak obavljanja metoda i postupaka alternativne medicine u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi utvruje se pravilnikom. (4) Odjeljenje i nadlena inspekcija vri nadzor nad obavljanjem metoda i postupaka alternativne medicine u zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnoj praksi, u skladu sa ovim zakonom. (5) Na zdravstvene radnike koji obavljaju metode i postupke alternativne medicine primjenjuju se odredbe ovog zakona o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (u daljem tekstu: licenca). lan 54. (Odgovornost za provoenje alternativne medicine) Za svoj rad zdravstveni radnici koji obavljaju metode i postupke alternativne medicine preuzimaju strunu, etiku, krivinu i materijalnu odgovornost. IX. SADRAJ I ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

19

lan 55. (Uslovi i nain obavljanja zdravstvene djelatnosti) (1) Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove i privatne prakse pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom, propisima o zdravstvenom osiguranju i propisima o ustanovama. (2) Zdravstvena djelatnost mora biti organizovana tako da je stanovnitvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomo, ukljuujui i hitni medicinski prevoz. lan 57. (Javnozdravstvene djelatnosti) (1) Javnozdravstvene djelatnosti socijalne medicine, epidemiologije i higijene koje su od interesa za Distrikt, hitna medicinska pomo; djelatnost heterologne transplantacije organa i tkiva i autologne transplantacije kotane sri; prikupljanje, testiranje, prerada i distribucija krvi i krvnih sastojaka, vjetaka oplodnja, ako nije u pitanju darivanje sjemena od supruga; patologija izuzev patohistoloke djelatnosti; sudska medicina i mrtvozornika djelatnost, ne mogu biti predmetom privatne djelatnosti. (2) Obim i vrsta javnozdravstvene djelatnosti iz stava 1. ovog lana, a koja ne moe biti predmetom privatne djelatnosti, blie e se odrediti pravilnikom. lan 58. (Fond zdravstvenog osiguranja) (1) Fond zdravstvenog osiguranja Distrikta provodi postupak dodjele ugovora o pruanju zdravstvenih usluga, odnosno postupak dodjele ugovora za provoenje programa zdravstvene zatite, saglasno ovom zakonu, Zakonu o zdravstvenom osiguranju, planu mree zdravstvenih ustanova, te propisima donijetim na osnovu ovih zakona, jedinstvenoj metodologiji, propisu o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, kao i propisima o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (2) Jedinstvenu metodologiju kojom se blie utvruju kriteriji i mjerila za zakljuivanje ugovora izmeu nadlenog Fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove odnosno privatnog zdravstvenog radnika iz stava 1. ovog lana utvruje Fond zdravstvenog osiguranja Distrikta, uz prethodnu saglasnost efa Odjeljenja, saglasno osnovnom paketu zdravstvenih prava i mrei zdravstvenih ustanova koje usvaja Skuptina. (3) Odluku o izboru najuspjenijeg ponuaa donosi Fond zdravstvenog osiguranja iz stava 1. ovog lana i zakljuuje ugovor sa zdravstvenim ustanovama odnosno privatnim zdravstvenim radnikom. lan 59. (Osnivanje i organizovanje zdravstvenih ustanova) (1) Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Distrikt, te domaa i strana fizika ili pravna lica u svim oblicima svojine. (2) Distrikt moe biti osniva: bolnice, ljeilita, zavoda za javno zdravstvo Distrikta, zavoda za medicinu rada Distrikta, zavoda za bolesti zavisnosti Distrikta, zavoda kao specijalizovane zdravstvene ustanove, doma zdravlja, apoteke, ustanove za hitnu medicinsku pomo i ustanove za zdravstvenu njegu u kui.20

(3) Zdravstvene ustanove koje se osnivaju sredstvima u dravnoj svojini,osnivaju se u skladu sa Planom mree zdravstvenih ustanova, koji donosi Skuptina. (Alternativa : Vlada ). (4) Plan mree utvruje se na osnovu: 1) plana razvoja; 2) zdravstvenog stanja stanovnitva; 3) broja i starosne strukture stanovnitva; 4) postojeeg broja,kapaciteta i rasporeda zdravstvenih ustanova; 5) stepena urbanizacije,razvijenosti i saobraajne povezanosti pojedinih podruja Distrikta; 6) jednake dostupnosti zdravstvene zatite; 7) potrebnog obima odreenog nivoa zdravstvene djelatnosti; 8) ekonomske mogunosti Distrikta. (5) Planom mree utvruju se: broj, struktura, kapaciteti i prostorni raspored zdravstvenih ustanova i njihovih organizacionih jedinica po nivoima zdravstvene zatite,organizacija slube hitne medicinske pomoi, kao i druga pitanja od znaaja za organizaciju zdravstvene slube u Distriktu. (6) U cilju postizanja vee efikasnosti, racionalnosti i dostupnosti Distrikt moe biti i osniva jedinstvenog zdravstvenog centra koji obuhvata: bolnicu, dom zdravlja, hitnu medicinsku pomo, apoteke, zdravstvenu njegu u kui. (7) Domaa i strana fizika, odnosno pravna lica mogu biti osnivai: poliklinike, opte bolnice, specijalne bolnice, ljeilita, apoteke, ustanove za zdravstvenu njegu u kui, ustanove za palijativnu njegu, centra za dijalizu i zavoda kao specijalizovane zdravstvene ustanove u svim oblicima svojine. (8) Posebnim propisima moe se blie odrediti osnivanje zdravstvenih ustanova na primarnom nivou zdravstvene zatite u okviru Distrikta. lan 60. (Osniva zdravstvenih ustanova u svojini Distrikta) Osniva zdravstvenih ustanova u svojini Distrikta je Skuptina. lan 61. (Uslovi za obavljanje zdravstvene djelatnosti) (1) Zdravstvena ustanova moe obavljati zdravstvenu djelatnost, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom, i to: 1) ako ima zaposlene zdravstvene radnike odgovarajueg stepena strune spreme, sa poloenim strunim ispitom, licencom izdatom od nadlene komore, a za obavljanje odreenih poslova i sa odgovarajuom specijalizacijom ili naunim, odnosno nastavnim zvanjem; 2) ako ima dijagnostiku, terapijsku i drugu opremu za sigurno i savremeno pruanje zdravstvene zatite za djelatnost za koju je osnovana; 3) ako ima odgovarajue prostorije za prijem oboljelih, odnosno zdravih lica, za obavljanje dijagnostikih i terapijskih postupaka lijeenja i smjetaj pacijenata, kao i za uvanje lijekova i medicinskih sredstava; 4) ako ima odgovarajue vrste i koliine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za obavljanje odreene zdravstvene djelatnosti za koju se zdravstvena ustanova osniva; 5) uspostavljen sistem sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama;21

6) uspostavljen sistem upravljanja medicinskim otpadom u skladu sa vaeim standardima, kao i posebnim propisima koji reguliu ovu oblast. (2) Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu organizovati zajednike medicinske slube za laboratorijsku, rendgen i drugu dijagnostiku, kao i zajednike nemedicinske slube za pravne, ekonomsko-finansijske, tehnike i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova sa pravnim ili fizikim licem koje ispunjava uslove predviene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje nadlenog organa. (3) Agencije za kvalitet i akreditaciju na nivou entiteta, do formiranja Agencije za kvalitet i akreditaciju na nivou Distrikta e definisati sistem sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama iz take 5) stava 1. ovog lana, te obavljati kontinuirano praenje i procjenu sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, to ukljuuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda sigurnosti. (4) Blii uslovi u pogledu prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova iz stava 1. ovog lana, utvruju se pravilnikom. (5) Zdravstvena ustanova koja koristi izvore jonizujuih zraenja mora pored uslova iz st. 1. i 3. ovog lana ispunjavati i druge uslove utvrene propisom kojim se ureuje zatita od radijacione i nuklearne sigurnosti, kao i podzakonskim aktima donijetim na osnovu tog propisa, te imati odobrenje nadlene dravne agencije za radijacionu i nuklearnu sigurnost. lan 62. (Miljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove)) (1) Prilikom osnivanja zdravstvene ustanove obaveza je osnivaa zdravstvene ustanove da priloi miljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove. (2) Miljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove u djelatnosti primarne zdravstvene djelatnosti, specijalistiko-konsultativne zdravstvene djelatnosti, odnosno u djelatnosti bolnike zdravstvene djelatnosti, daje Pododjeljenje za javno zdravstvo i nadlena komora. (3) Pododjeljenje za javno zdravstvo, miljenje iz stava 2. ovog lana, daje na osnovu strunih principa o organizaciji i ekonomici zdravstva, dok nadlena komora miljenje daje sa aspekta zatite i ouvanja profesije koju zastupa. (4) U sluaju da se ustanova osniva za djelatnosti koje su iz domena vie komora, potrebno je pribaviti miljenje svih nadlenih komora. lan 63. (Rjeenje o ispunjenosti uslova za obavljanje zdravstvene djelatnostia) (1) Zdravstvena ustanova moe obavljati zdravstvenu djelatnost, ako Odjeljenje rjeenjem utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani zakonom za obavljanje zdravstvene djelatnosti. (2) Ispunjenost uslova za zdravstvene ustanove iz lana 61. st. 2.,3.,4., i 5 ovog zakona utvruje rjeenjem ef Odjeljenja. (3) Zdravstvena ustanova moe obavljati samo zdravstvenu djelatnost koja je utvrena rjeenjem nadlenog Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge o ispunjenosti uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti. (4) Na osnovu rjeenja o ispunjenosti uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti i osnivakog akta zdravstvena ustanova upisuje se u registar kod nadlenog suda u skladu sa propisima o registraciji ustanova u Distriktu.22

(5) Zdravstvena ustanova poinje sa radom danom upisa u registar iz stava 4. ovog lana. lan 64. (Ukidanje i spajanje sa drugom zdravstvenom ustanovom) (1) Zdravstvena ustanova moe se ukinuti, spojiti sa drugom zdravstvenom ustanovom ili podijeliti na vie zdravstvenih ustanova, u skladu sa zakonom. (2) O ukidanju, spajanju i podjeli zdravstvenih ustanova u dravnoj svojini odluuje Skuptina u skladu sa Planom mree. (3) O ukidanju, spajanju i podjeli zdravstvenih ustanova u privatnoj svojini odluuje osniva. (4) Odredbe l. 61.,62. i 63. ovog zakona, primjenjuju se i u sluaju proirenja ili promjene zdravstvene djelatnosti. lan 65. (Promjena ili proirenje djelatnosti zdravstvene ustanove) (1) Promjena ili proirenje djelatnosti zdravstvene ustanove iji je osniva odnosno suosniva Distrikt, ne moe se obaviti bez saglasnosti efa Odjeljenja. (2) Saglasnost iz stava 1. ovog lana izdaje se u formi rjeenja. (3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana koje donosi ef Odjeljenja moe se izjaviti alba Apelacionoj komisiji u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. (4) Rjeenje iz stava 2. ovog lana koje donosi Apelaciona komisija je konano u upravnom postupku i protiv istog se moe pokrenuti upravni spor saglasno propisu o upravnim sporovima. lan 66. (Prestanak rada zdravstvene ustanove) (1) Zdravstvena ustanova prestaje sa radom ako: 1) vie ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a nema mogunosti da se reorganizuje za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti, 2) ne ispunjava zakonom propisane uslove za obavljanje djelatnosti. (2) Odluku o prestanku rada zdravstvene ustanove u sluaju iz stava 1. taka 1. ovog lana donosi vlasnik, a u sluaju iz stava 1. taka 2. ovog lana, rjeenje donosi ef Odjeljenja. (3) Ukoliko iz razloga navedenih u stavu 1. taka 1. ovog lana, prestaje sa radom javna zdravstvena ustanova, prije donoenja rjeenja iz stava 2. ovog lana, potrebno je pribaviti miljenje nadlenog Pododjeljenja za javno zdravstvo. (4) Protiv rjeenja o prestanku rada zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog lana moe se pokrenuti upravni spor saglasno propisu o upravnim sporovima. lan 67. (Sredstva za finasiranje zdravstvenih ustanova) (1) Sredstva za finansiranje zdravstvenih ustanova koje osiguravaju izvrenje prava iz lana 11. ovog zakona osiguravaju se iz: 1) sredstava Budeta Distrikta; 2) iz sredstava zdravstvenog osiguranja; 3) donacija, pomoi i drugih izvora. lan 68. (Sredstva za rad i razvoj zdravstvene ustanove) Sredstva za rad i razvoj zdravstvena ustanova ostvaruje: ugovorom sa Fondom zdravstvenog osiguranja Distrikta;23

1)

2) ugovorom sa Odjeljenjem koji se na osnovu zakona finansiraju iz budeta Distrikta; 3) ugovorom sa fakultetima i drugim visokim i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja; 4) ugovorom po osnovu proirenog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja; 5) iz sredstava osnivaa u skladu sa aktom o osnivanju; 6) iz sredstava budeta Distrikta; 7) iz uea korisnika zdravstvene zatite u pokriu dijela ili ukupnih trokova zdravstvene zatite; 8) slobodnom prodajom usluga na tritu; 9) iz drugih izvora na nain i pod uslovima odreenim zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove. lan 69. (Akti zdravstvene ustanove) (1) Akti zdravstvene ustanove su statut i drugi opti akti. (2) Statut je osnovni opti akt zdravstvene ustanove kojim se ureuje: 1) naziv i sjedite, odnosno ime i prezime, kao i prebivaliste osnivaa; 2) naziv i sjedite zdravstvene ustanove; 3) djelatnost zdravstvene ustanove; 4) iznos sredstava za osnivanje i poetak rada zdravstvene ustanove i nain osiguranja sredstava; 5) izvore i naine osiguranja sredstava za rad zdravstvene ustanove; 6) nain raspolaganja vikom prihoda nad rashodima i nain na koji se pokriva viak rashoda nad prihodima; 7) prava i obaveze osnivaa u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se zdravstvena ustanova osniva; 8) meusobna prava i obaveze zdravstvene ustanove i osnivaa; 9) organe upravljanja zdravstvene ustanove u osnivanju i njihova ovlaenja; 10) struna tijela zdravstvene ustanove, mandat lanova strunih tijela, nain izbora i finansiranje; 11) lice koje e do imenovanja direktora zdravstvene ustanove obavljati poslove i vriti ovlaenja direktora; 12) rok za donoenje statuta, imenovanje direktora i organa upravljanja; 13) druga pitanja od znaaja za rad zdravstvene ustanove. (3) Statut zdravstvene ustanove podlijee obaveznoj saglasnosti osnivaa. lan 70. (Upravni odbor zdravstvene ustanove) (1) Zdravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor. (2) Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini Distrikta ima pet lanova i ine ga predstavnici: 1) osnivaa - tri (3) lana, od kojih jedan (1) mora biti ispred Odjeljenja za zdravstvo; 2) strunih radnika zdravstvenih ustanova - dva (2) lana, od kojih najmanje jedan (1) mora biti iz reda zdravstvenih radnika. (3) Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove imenuje i razrjeava Vlada na prijedlog efa Odjeljenja. (4) Blie kriterije za imenovanje u upravne odbore zdravstvenih ustanova u24

svojini Distrikta, utvruje Vlada na prijedlog efa Odjeljenja. (5) lanstvo u upravnim odborima odraavat e ravnopravnu zastupljenost oba pola. (6) Mjesenu naknadu za rad predsjednika i lanova upravnog odbora zdravstvenih ustanova utvruje Vlada, na prijedlog efa Odjeljenja u skladu sa posebnim propisom o pravima lanova organa upravljanja institucija Distrikta. (7) Naknade se isplauju iz sredstava zdravstvene ustanove. (8) Predsjednik i lanovi upravnog odbora zdravstvenih ustanova iz ovog lana duni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa prije preuzimanja funkcije. (9) Predsjednici i lanovi upravnih odbora zdravstvenih ustanova iz ovog lana imenuju se na osnovu raspisanog konkursa u proceduri........DOPUNITI (10)Nain izbora, opoziva i mandat lanova upravnog odbora zdravstvene ustanove, vri se u skladu sa propisima o ustanovama, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 71. (Djelokrug rada upravnog odbora zdravstvene ustanove) (1) Djelokrug upravnog odbora zdravstvenih ustanova u svojini Distrikta podrazumijeva sljedee: 1) donoenje statuta zdravstvene ustanove; 2) imenovanje i razrjeavanje direktora odnosno v.d. direktora zdravstvene ustanove; 2) utvrivanje planove rada i razvoja zdravstvene ustanove, 3) utvrivanje godinjeg programa rada, 4) donoenje finansijskog plana i usvajanje godinjeg obrauna, 5) donoenje optih akata o unutranjem ureenju i sistematizaciji poslova i druge opte akte, saglasno zakonu i statutu zdravstvene ustanove, 6) odluivanje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi kojih je zdravstvena ustanova osnovana, ako zakonom nije odreeno da o odreenim pitanjima odluuje drugi organ zdravstvene ustanove, 7) usmjeravanje, kontrolisanje i ocijenjivanje rada direktora, 8) rjeavanje svih pitanja odnosa s osnivaem, 9) odluivanje o koritenju sredstava preko iznosa utvrenog statutom zdravstvene ustanove, 10)odgovaranje osnivau za rezultate rada zdravstvene ustanove, 11)odluivanje o prigovoru zaposlenika na rjeenje kojim je drugi organ, odreen statutom zdravstvene ustanove, odluio o pravu, obavezi i odgovornosti zaposlenika iz radnog odnosa, 12)podnoenje osnivau najmanje jedanput godinje izvjetaja o poslovanju zdravstvene ustanove, 13)obavljanje i drugih poslova saglasno zakonu i statutu zdravstvene ustanove. lan 72. (Direktor) (1) Direktor zdravstvene ustanove imenuje se na osnovu javnog oglasa saglasno zakonu.25

(2) Direktora zdravstvene ustanove imenuje i razrjeava upravni odbor. (3) Direktora zdravstvenih ustanova iji je osniva Distrikt imenuje upravni odbor zdravstvene ustanove, uz prethodnu saglasnost efa Odjeljenja. (4) Za direktora zdravstvene ustanove imenuje se osoba s visokim obrazovanjem zdravstvenog, ekonomskog ili pravnog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, koja ima znanje o zdravstvenom menadmentu koje dokazuje certifikatom o obavljenoj edukaciji iz zdravstvenog menadmenta, odnosno zavrenoj specijalizaciji iz zdravstvenog menadmenta ili zavrenom postdiplomskom studiju iz zdravstvenog menadmenta, te ispunjavati i druge uslove propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom. (5) Uslov o znanju iz zdravstvenog menadmenta, a koji je predvien za lica iz stava 4. ovog lana, trait e se u konkursnoj proceduri tek nakon otpoinjanja edukacije odnosno specijalizacije o zdravstvenom menadmentu na teritoriji BiH . (6) Za direktora zdravstvene ustanove koja osigurava specijalistikokonsultativnu, bolniku zdravstvenu zatitu i djelatnost javnog zdravstva, imenuje se lice koje, pored uslova iz stava 4. ovog lana, ima i odgovarajuu specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove. (7) Mandat direktora traje etiri godine. (8) Po isteku mandata isto lice moe, na osnovu javnog oglasa, ponovno biti imenovano za direktora u istoj zdravstvenoj ustanovi, ali najvie za jo jedan mandatni period. lan 73. (Vrilac dunosti direktora) (1) Ako direktor nije imenovan u skladu sa zakonom, u roku od 60 dana od dana isteka konkursnog roka, odluku o postavljenju vrioca dunosti direktora donosi upravni odbor zdravstvene ustanove. (2) Vrilac dunosti direktora postavlja se najdue na period do est mjeseci. (3) Vrilac dunosti direktora ima sva prava i dunosti direktora. lan 74. (Djelokrug rada direktora) (1) Direktor organizuje i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. (2) Direktor podnosi upravnom odboru pismeni izvjetaj o cjelokupnom poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjeseno. (3) Direktor uestvuje u radu upravnog odbora bez prava odluivanja. lan 75. (Razrjeenje direktora) (1) Direktor moe biti razrijeen i prije isteka mandata na koji je imenovan. (2) Upravni odbor je duan razrijeiti direktora i prije isteka mandata za koji je izabran ako: 1) direktor to lino zahtijeva, 2) nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ureuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu, 3) ne izvrava ugovorne obaveze prema Fondu zdravstvenog osiguranja Distrikta, 4) ne provodi program rada i razvoja zdravstvene ustanove koji je donio upravni odbor, 5) ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane neopravdani gubitak, 6) u svojem radu kri propise i opte akte zdravstvene ustanove ili neopravdano ne izvrava odluke upravnog odbora ili postupa u suprotnosti s njima,26

7) svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzrokuje zdravstvenoj ustanovi veu tetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dunost tako da su nastale ili mogu nastati vee smetnje u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, (3) Ako upravni odbor ne razrijei direktora iz razloga propisanih u stavu 2. ovoga lana u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga, rjeenje o razrjeenju direktora donosi Vlada. (4) Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. (5) Upravni odbor mora, prije donoenja odluke o razrjeenju, obavijestiti direktora o razlozima za razrjeenje i dati mu mogunost da se o njoj pismeno izjasni. lan 76. (Varedne okolnosti) U vanrednim okolnostima, ako je ugroen proces pruanja zdravstvene zatite ili postoji neposredna opasnost po ivot i zdravlje ljudi, direktor je duan o tim okolnostima bez odgaanja obavijestiti Odjeljenje. lan 77. (Nadzorni odbor) (1) Nadzorni odbor obavlja nadzor nad radom i poslovanjem zdravstvene ustanove. (2) Nadzorni odbor zdravstvene ustanove ima tri lana, i to dva ispred osnivaa, a jednog ispred zaposlenika zdravstvene ustanove, uz zastupljenost oba pola. (3) Predsjednik i lanovi nadzornog odbora zdravstvenih ustanova iz stava 1. ovog lana imenuje i razrjeava Skuptina. (4) Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju se na period od etiri godine. (5) Na naknade za rad predsjednika i lanova nadzornih odbora, primjenjuju se odredbe lana 70. ovog zakona. (6) Predsjednik i lanovi nadzornog odbora zdravstvenih ustanova duni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa prije preuzimanja funkcije. (7) Nain izbora, opoziva i mandat lanova nadzornog odbora zdravstvene ustanove vri se u skladu sa propisima o ustanovama, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 78. (Djelokrug rada nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor: 1) analizira izvjetaj o poslovanju zdravstvene ustanove, 2) u obavljanju nadzora nad upotrebom sredstava za rad pregleda godinji izvjetaj o poslovanju i godinji obraun, 3) pregleda i provjerava urednost i zakonitost voenja poslovnih knjiga. (2) Nadzorni odbor sainjava godinji izvjetaj o poslovanju zdravstvene ustanove na osnovu obavljenih aktivnosti iz stava 1. ovog lana, te pregleda izvjetaj o radu direktora i upravnog odbora zdravstvene ustanove. (3) Izvjetaj iz stava 2. ovog lana nadzorni odbor dostavlja osnivau, upravnom odboru i direktoru zdravstvene ustanove.

27

lan 79. (Struno vijee) (1) Struno vijee zdravstvene ustanove je savjetodavni organ direktoru. (2) lanove strunog vijea, na prijedlog efova organizacionih jedinica zdravstvene ustanove, uz ravnopravnu zastupljenost oba pola, imenuje direktor. (3) U radu strunog vijea mogu uestvovati i zdravstveni saradnici. (4) U struno vijee iz stava 1. ovog lana moe se imenovati zdravstveni radnik zakupac jedinica zakupa zdravstvene ustanove. (5) Blie odredbe o nainu rada i odluivanja strunog vijea ureuju se poslovnikom o radu strunog vijea zdravstvene ustanove, na koji saglasnost daje direktor zdravstvene ustanove. lan 80. (Djelokrug rada strunog vijea) (1) Struno vijee zdravstvene ustanove: 1) raspravlja i odluuje o pitanjima iz oblasti strunog rada ustanove, 2) predlae struna rjeenja u sklopu djelatnosti zdravstvene ustanove, 3) predlae strune osnove za program rada i razvoja zdravstvene ustanove, 4) predlae mjere za unapreenje kvalitete i sigurnosti rada u zdravstvenoj ustanovi, 5) daje upravnom odboru i direktoru miljenja i prijedloge u pogledu organizacije rada i uslova za razvoj zdravstvene djelatnosti saglasno finansijskim mogunostima, 6) predlae specijalistiko usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, te struno usavravanje iz oblasti subspecijalnosti zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika za potrebe zdravstvene ustanove, 7) predlae upravnom odboru obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u sluajevima od posebnog interesa za graane i rad zdravstvene ustanove, 8) brine se o provedbi unutranjeg nadzora nad strunim radom zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika ustanove, 9) obavlja i druge poslove propisane statutom.

lan 81. (Etiki komitet zdravstvene ustanove) (1) Etiki komitet zdravstvene ustanove je organ koji osigurava obavljanje djelatnosti ustanove na naelima etike i medicinske deontologije. (2) Etiki komitet imenuje upravni odbor zdravstvene ustanove i sainjava ga najmanje devet lanova, uz ravnopravnu zastupljenost oba pola, s tim da najmanje jedan lan etikog komiteta treba biti predstavnik nemedicinskih struka i najmanje dva lana koji nisu radnici zdravstvene ustanove.28

(3) Upravni odbor imenuje i zamjenike lanova etikog komiteta. (4) Mandat, nain izbora, kao i nain finansiranja etikog komiteta ureuje se statutom zdravstvene ustanove. (5) Etiki komitet donosi poslovnik o svome radu. (6) Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedniki etiki komitet.

lan 82. (Djelokrug rada etikog komiteta zdravstvene ustanove) (1) Etiki komitet zdravstvene ustanove: 1) prati primjenu etike i medicinske deontologije u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, 2) daje saglasnost za provoenje medicinskih i naunih ispitivanja, kao i klinikih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, koja se smatra prethodnim postupkom u okviru odobravanja tih ispitivanja od strane nadlenog organa, 3) bavi se analizom i prijedlozima propisa iz oblasti zdravstva sa aspekta etike i medicinske deontologije, 4) prati povrede prava pacijenata i sistemski radi na unapreenju stanja u ovoj oblasti saglasno propisima o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 5) sarauje sa nadlenim komorama iz oblasti zdravstva, 6) rjeava i druga etika pitanja u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove.

lan 83. (Etiki komitet Odjeljenja za zdravstvo) (1) Etiki komitet Odjeljenja je struno tijelo koje prati pruanje i provoenje zdravstvene zatite na naelima etike i medicinske deontologije. (2) ef Odjeljenja imenuje i razrjeava predsjednika i lanove Etikog komiteta, uz ravnopravnu zastupljenost oba pola. (3) Etiki komitet ima pet lanova koji se biraju iz reda istaknutih strunjaka koji imaju znaajne rezultate u radu, kao i doprinos u oblasti zdravstvene zatite, profesionalne etike zdravstvenih radnika i humanistikih nauka. (4) Mandat lanova Etikog komiteta traje etiri godine, s mogunou ponovnog izbora za jo jedan mandatni period. (5) Etiki komitet donosi poslovnik o radu. (6) Etiki komitet ima pravo nadoknade za svoj rad, a koja se isplauje iz sredstava Budeta Distrikta. (7) Visinu nadoknade za rad Etikog komiteta iz stava 6. ovog lana, rjeenjem utvruje ef Odjeljenja. lan 84. (Nadlensoti etikog komiteta) (1) Nadlenosti Etikog komiteta Odjeljenja su: 1) prati primjenu naela etike i medicinske deontologije zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti na teritoriji Distrikta, koordinira rad etikih komiteta zdravstvenih ustanova, prati upotrebu odobrenih novih zdravstvenih tehnologija na29

2) 3)

teritoriji Distrikta, 4) daje miljenja o spornim pitanjima koja su od znaaja za provoenje medicinskih i naunih ispitivanja u oblasti zdravstva, 5) prati provoenje odluka i razmatra struna pitanja u vezi sa primjenom mjera u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Distrikta, 6) prati povrede prava pacijenata i sistemski radi na unapreenju stanja u ovoj oblasti saglasno propisima o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, 7) podnosi godinji izvjetaj efu Odjeljenja o svom radu, kao i o uoenim problemima, nedostacima i primjedbama u radu etikih komiteta zdravstvenih ustanova, 8) razmatra i druga pitanja etike i medicinske deontologije u provoenju zdravstvene zatite. lan 85. (Komisija za lijekove) (1) Komisija za lijekove zdravstvene ustanove je organ koji osigurava provedbu: 1) svih aktivnosti vezanih za primjenu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, 2) klinikih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, 3) estomjesenog finansijskog izvjetavanja o klinikim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, za potrebe direktora i upravnog odbora, 4) praenje, poduzimanje mjera za izbjegavanje i smanjivanje nuspojava lijekova i medicinskih sredstava, kao i koordiniranja aktivnosti u vezi prijava nuspojava lijekova i medicinskih sredstava nadlenom dravnom organu saglasno propisu o lijekovima i medicinskim sredstvima, 5) predlaganja liste lijekova i medicinskih sredstava koji se primjenjuju u zdravstvenoj ustanovi, u skladu sa zakonom, 6) praenja potronje lijekova i medicinskih proizvoda, te predlaganja mjera za racionalnu upotrebu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, 7) poduzimanje mjera sa ciljem izbjegavanja interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergije kod upotrebe lijekova u zdravstvenoj ustanovi, 8) pripremanja tenderske dokumentacije u postupcima javnih nabavki lijekova i medicinskih sredstava, 9) i drugih poslova u skladu sa ovim zakonom, kao i propisom o lijekovima i medicinskim sredstvima. (2) Komisiju za lijekove imenuje upravni odbor zdravstvene ustanove i ini ga najmanje pet lanova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, farmacije i stomatologije, uz ravnopravnu zastupljenost oba pola. (3) Blie odredbe o nainu rada i odluivanja komisije za lijekove ureuju se poslovnikom o radu komisije za lijekove zdravstvene ustanove. (4) Komisija za lijekove zdravstvene ustanove koja nije ovlatena za klinika ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava, ne obavlja djelatnost navedenu u stavu 1. alineja 2. i 3. ovog lana. (5) Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedniku komisiju za lijekove.30

lan 86. (Komisija za poboljanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga) (1) Komisija za poboljanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga je struno tijelo zdravstvene ustanove koje obavlja poslove i zadatke u pogledu uspostave sistema poboljanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi, kao i druge poslove utvrene propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu. (2) Komisija iz stava 1. ovog lana odraavat e ravnopravnu zastupljenost oba pola. lan 87. (Primjena odredaba zakona na zdravstvene ustanove u privatnoj i mjeovitoj svojini) (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje, rukovoenje, upravljanje i nadzor nad zdravstvenom ustanovom, kao i odredbe o osnivanju strunih tijela zdravstvene ustanove, odgovarajue se primjenjuju i na zdravstvene ustanove u privatnoj i mjeovitoj svojini. (2) Upravni odbor zdravstvene ustanove u privatnoj odnosno mjeovitoj svojini ima najmanje tri lana, a imenuje ih i razrjeava vlasnik zdravstvene ustanove. X. VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA lan 88. (Nivoi zdravstvenih ustanova) Zdravstvene ustanove organizuju svoj rad kao zdravstvene ustanove primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zatite, specijalizovane zdravstvene ustanove, kao jedinstveni zdravstveni centri koji obuhvataju primarnu,sekundarnu i tercijalnu zastitu, i ostale zdravstvene ustanove. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite lan 89. (Dom zdravlja) Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pruanje zdravstvene zatite stanovnitvu odreenog podruja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zatite. lan 90. (Djelokrug rada doma zdravlja) (1) Dom zdravlja na svom podruju osigurava obavljanje djelatnosti iz lana 40. ovog zakona. (2) Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zatitu kroz timove porodine medicine, laboratoriju, slubu za radioloku dijagnostiku, slubu za hitnu medicinsku pomo, kao i slube u zajednici. (3) Slube u zajednici iz stava 2. ovog lana ine: centar za mentalno zdravlje u zajednici, centar za fizikalnu rehabilitaciju, sluba polivalentne zubozdravstvene zatite, sluba sestara u zajednici i druge slube u zajednici koje se utvruju i31

formiraju na osnovu potreba stanovnitva, a po prethodnom miljenju Pododjeljenja za javno zdravstvo Distrikta, te uz saglasnost efa odjeljenja za zdravstvo. (4) Ukoliko nisu osigurane slube u zajednici iz stava 3. ovog lana, specijalistiko-konsultativna djelatnost iz dijela tih slubi, obavlja se na nain i pod uslovima utvrenim u lanu 46. stav 3. ovog zakona, osim kod slubi za zdravstvenu zatitu djece i zdravstvenu zatitu ena koje se tada organizuju u skladu sa lanom 33. ovog zakona. (5) Dom zdravlja u svom sastavu moe imati i apoteku preko koje se vri snabdijevanje lijekovima za parenteralnu upotrebu i drugim medicinskim sredstvima,odnosno preko koje se vri snabdijevanje stanovnitva lijekovima i medicinskim sredstvima. (6) Dom zdravlja je duan uestvovati u osiguranju uslova za pruanje specijalistiko-konsultativne djelatnosti i djelatnosti javnog zdravstva na svom podruju, a u skladu sa ugovorom sa Fondom zdravstvenog osiguranja Distrikta. (7) Dio djelatnosti doma zdravlja moe se obavljati ugovaranjem obavljanja zdravstvenih usluga sa drugom zdravstvenom ustanovom ili privatnom praksom. lan 92. (Zdravstvene stanice) (1) Zdravstvena stanica je dio zdravstvenog sistema primarne zdravstvene zatite u kojima se obezbjeuje hitna medicinska pomo,porodina medicina u okviru koje,pored odraslog stanovnitva,obuhvata i zdravstvenu zatitu djece i kolske djece i omladine,ena,patronanu slubu i kuno lijeenje i njegu. (2) Zdravstvene stanice se mogu organizovati u i izvan sjedita doma zdravlja u skladu sa kriterijima koji se utvruju planom mrea zdravstvene djelatnosti. lan 93. (Ambulanta porodine medicine) (1) Ambulanta porodine medicine je dio zdravstvenog sistema u kojoj se promocijom zdravlja, spreavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem, lijeenjem bolesti i rehabilitacijom osigurava primarni nivo zdravstvene zatite. (2) Ambulanta porodine medicine moe se organizovati kao dio doma zdravlja,zdravstvene stanice ili kao privatna praksa. (3) U ambulanti iz stava 1. ovog lana se ostvaruje prvi kontakt graana sa zdravstvenim sistemom i dobijaju informacije o pravima i obavezama pacijenata u skladu sa zakonom. lan 94. (Tim porodine medicine) (1) U ambulanti porodine medicine radi tim porodine medicine. (2) Tim porodine medicine ini specijalista porodine medicine i najmanje jedna medicinska sestra-tehniar, koja ima dodatnu edukaciju iz porodine medicine. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, tim porodine medicine moe da ini specijalista druge grane medicine sa dodatnom edukacijom iz porodine medicine, odnosno doktor medicine da dodatnom edukacijom iz porodine medicine i najmanje jedna medicinska sestra-tehniar, koja ima dodatnu edukaciju iz porodine medicine.32

(4) Poslovi zdravstvene njege u zajednici mogu se obavljati u timu porodine medicine ukljuivanjem u tim jo jedne medicinske sestre-tehniara koja ima edukaciju zdravstvene njege u zajednici ili kroz slube sestara u zajednici.

lan 95. (Centar za mentalno zdravlje u zajednici) (1) Centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja promociju i prevenciju mentalnog zdravlja, rehabilitaciju mentalno oboljelih osoba, prevenciju invaliditeta i rehabilitaciju, te brigu i pomo onesposobljenih. (2) Pored poslova iz stava 1. ovog lana centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja i: zdravstveno-promotivni rad na unaprjeenju mentalnog zdravlja u zajednici; proaktivan pristup u prepoznavanju i ranom dijagnosticiranju osoba sa rizikom po mentalno zdravlje; edukaciju bolesnika, lanova porodice i radne okoline; psiholoko savjetovanje u porodici i zajednici; procjenu rizika po mentalno zdravlje u zajednici; planiranje i provoenje okupacione terapije u zajednici; psiholoka mjerenja putem testova; vanbolnike terapeutske i rehabilitacione postupke iz domena zatite mentalnog zdravlja; socioterapiju; tretman bolesti ovisnosti u vanbolnikim uslovima,tretman osoba sa posebnim potrebama i osoba ometenih u razvoju. (3) Struno osoblje uposleno u centru iz stava 1. ovog lana treba imati edukaciju iz oblasti zloupotrebe psihoaktivnih supstancija. (4) Centar iz stava 1. ovog lana se organizuje kao dio doma zdravlja. (5) Blii uslovi koje mora ispunjavati centar iz stava 1. ovog lana, kao i nain njegovog organizovanja, te plan i program, trajanje edukacije, kao i nain provoenja edukacije iz oblasti zloupotrebe psihoaktivnih supstancija utvruju se pravilnikom. lan 96. (Centar za fizikalnu rehabilitaciju) (1) Centar za fizikalnu rehabilitaciju obavlja zdravstveno promotivni rad iz oblasti fizikalne medicine; vanbolnike terapeutske i rehabilitacione postupke iz domena fizikalne medicine; okupacione tretmane; testiranje i procjena testova, sarauje sa drugim slubama s ciljem unapreenja tretmana pacijenata. (2) Centar iz stava 1. ovog lana se organizuje kao dio doma zdravlja. (3) Blie uslove koje mora ispunjavati centar iz stava 1. ovog lana, kao i nain njegovog organizovanja propisuje pravilnikom ef Odjeljenja za zdravstvo.

lan 97. (Ustanova za hitnu medicinsku pomo) (1) Ustanova za hitnu medicinsku pomo je zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne medicinske pomoi i osigurava prevoz oboljelih, stradalih i povrjeenih u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu i prua medicinsku pomo za vrijeme prevoza. (2) Ustanova iz stava 1. ovog lana moe obavljati edukaciju zdravstvenih radnika iz oblasti urgentne medicine, zbrinjavanja povrijeenih i naglo oboljelih kod kojih je dolo do ivotne ugroenosti, kao i edukaciju o nainu obavljanja adekvatnog hitnog medicinskog transporta, pod uslovom da ima ugovor sa fakultetom33

zdravstvenog usmjerenja. (3) Ustanova iz stava 1. ovog lana moe se organizovati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio zdravstvene ustanove. (4) Uslove, organizaciju i nain rada hitne medicinske pomoi utvrdit e pravilnikom ef Odjeljenja za zdravstvo.

lan 98. (Ustanova za zdravstvenu njegu u kui) (1) Ustanova za zdravstvenu njegu u kui je zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine-porodinog lijenika. (2) Ustanova iz stava 1. ovog lana moe se organizovati kao samostalna zdravstvena ustanova,kao dio zdravstvene ustanove ili kao privatna praksa. (3) Blie uslove koje mora ispunjavati ustanova iz stava 1. ovog lana, kao i nain njenog organizovanja propisuje pravilnikom ef Odjeljenja za zdravstvo. lan 99. (Apoteka) (1) Apoteka je zdravstvena ustanova koja vri nabavku lijekova i medicinskih sredstava, skladitenje, uvanje pod propisanim reimom, izdavanje i distribuciju lijekova i medicinskih sredstava, kao i izradu galenskih i magistralnih pripravaka saglasno propisu o apotekarskoj djelatnosti. (2) Apotekarska djelatnost se obavlja u sklopu mree zdravstvene djelatnosti ili samostalno. (3) Apoteka se osniva za odreeno podruje u skladu sa mreom zdravstvene djelatnosti. (4) Apoteka iz stava 1.ovog lana moe se organizovati kao samostalna zdravstvena ustanova,kao dio druge zdravstvene ustanove ili kao privatna praksa. (5) Nijedna pravna ni fizika osoba ne smije u pravnom prometu poslovati pod nazivom apoteke,ako ne obavlja apotekarsku djelatnost u smislu stava 1. ovog lana.

lan 100. (Ustanova za palijativnu njegu) (1) Ustanova za palijativnu njegu je socijalno zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim, ambulantu za bol i palijativnu njegu. (2) Ustanova iz stava 1. ovog lana moe se organizovati kao samostalna ustanova. (3) Obavljanje zdravstvenih usluga u ustanovi iz stava 1. ovog lana ureuje se ugovorom izmeu doma zdravlja ili bolnice i Fonda zdravstvenog osiguranja Distrikta. (4) Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola mogu se obavljati i u zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zatite i posebnim odjelima zdravstvenih ustanova bolnikog nivoa zdravstvene zatite.

34

lan 101. (Zdravstvena zatita u ustanovama socijalne zatite) (1) U ustanovama socijalne zatite koje zbrinjavanju djecu bez roditelja, djecu za koju se roditelji ne brinu, socijalno zaputenu djecu, tjelesno i duevno oteenu djecu, odrasla lica, te nemona i stara lica, mjere zdravstvene zatite provode se putem domova zdravlja odnosno zdravstvenih radnika u privatnoj praksi. (2) Obavljanje primarne zdravstvene zatite iz stava 1. ovog lana obavezno se ureuje ugovorom izmeu doma zdravlja, odnosno privatnog zdravstvenog radnika i Fonda zdravstvenog osiguranja Distrikta. (3) U ustanovama socijalne zatite koje zbrinjavanju lica zavisna o tuoj pomoi, kojim je potrebna zdravstvena njega i rehabilitacija, po uputama i pod strunim nadzorom doktora medicine, osiguravaju se mjere zdravstvene zatite saglasno uslovima u pogledu prostora, opreme i kadra koji se propisuje posebnim Pravilnikom. (4) Trokove zdravstvene zatite iz stava 3. ovog lana iznad utvrenog zdravstvenog standarda snosi ustanova socijalne zatite. Zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene zatite lan 102. (Poliklinika) (1) Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalistikokonsultativna zdravstvena zatita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim stacioniranog lijeenja. (2) Poliklinika se osniva kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio bolnice. (3) Kada se poliklinika osniva kao samostalna zdravstvena ustanova, djelatnost se mora obavljati najmanje u dvije ordinacije razliitih ili istih specijalistikih ili subspecijalistikih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalistike, odnosno subspecijalistike djelatnosti i laboratoriju. (4) Poliklinika mora za svaku svoju registrovanu djelatnost zapoljavati u radnom odnosu, u punom radnom vremenu, najmanje jednog doktora medicine, odnosno doktora stomatologije specijalistu odgovarajue grane specijalnosti, zavisno o djelatnostima poliklinike. (5) Ako poliklinika ima medicinsko-biohemijski laboratorij mora zapoljavati u radnom odnosu, u punom radnom vremenu, najmanje jednog doktora medicine specijalistu medicinske biohemije ili jednog diplomiranog inenjera medicinske laboratorijske dijagnostike. lan 103. (Centar za dijalizu) (1) Centar za dijalizu obavlja dijagnostiku i lijeenje pacijenata kroz tretman hemodijalize ,peritonalne dijalize i hemofiltracije. (2) Centar iz stava 1. ovog lana moe se organizovati kao samostalna zdravstvena ustanova, dio doma zdravlja ili dio bolnice,ili putem javno-privatnog partnerstva.35

(3) Blii uslovi u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehnike opreme za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, kategorizacija dijaliznih centara i postupak njihove verifikacije, kategorizacija zdravstvenih usluga, radnih timova u dijaliznim centrima, edukacija uposlenih u dijaliznim centrima, kategorizacija medicinsko-tehnike opreme u dijaliznim centrima, sadraj standardnog seta lijekova i potronog materijala za dijalizu, uslovi zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu, te provoenje strunog nadzora nad radom dijaliznih centara utvruje se pravilnikom. lan 104. (Bolnica) (1) Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, lijeenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika, te osigurava boravak i prehranu bolesnika. (2) Djelatnost iz stava 1. ovog lana obavlja se u optim, specijalnim i u univerzitetskim-klinikim bolnicama. lan 105. (Opta bolnica) (1) Opta bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti hirurgije, interne medicine, pedijatrije, te ginekologije i poroajnog i ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni. (2) Izuzetno, opta bolnica iz stava 1. ovog lana moe obavljati i tercijarnu zdravstvenu zatitu iz djelatnosti za koju je registrovana, ako ispunjava uslove za tercijarnu zdravstvenu zatitu utvrene ovim zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, te ako je za obavljanje ove djelatnosti verifikovana od strane efa Odjeljenja za zdravstvo. lan 106. (Specijalna bolnica) (1) Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specijalistiko-konsultativno i bolniko lijeenje odreenih bolesti ili odreenih dobnih grupa stanovnitva, koja osim uslova iz lana 107. ovog zakona ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni. (2) Izuzetno, specijalna bolnica iz stava 1. ovog lana moe obavljati i tercijarnu zdravstvenu zatitu iz djelatnosti za koju je registrovana, ako ispunjava uslove za tercijarnu zdravstvenu zatitu utvrene ovim zakonom, kao