akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 21. rujna 2016. • Broj 458

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

ZA Hrvatsku zadovoljnih ljudiStr. 2. - 5.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Benović, Gordana Palajsa, Darko Šeperić, Dijana Šobota i Petra Šprajaček

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:sindikalna-akcija@sssh.hrmarijana.tomic@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

U Osvrtu prošloga broja „Sindikalne akcije“ najavili smo „popravni ispit“ za hrvatske birače, odnosno

održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora, sve kako bi se došlo do novoga sastava Hrvatskoga sabora i stabilne Vlade. No, nakon izbora i objave rezultata, jasno je kako na „popravni“ zapravo ide Vlada jer će je očito formirati iste političke opcije – HDZ i MOST.

Pregovori HDZ-a i MOST-a već su započeli, no za saborsku većinu od 76 zastupnika potrebna su im još dva, a za iole stabilniju vladu potpora još nekih. Andrej Plenković, kao izgledni mandatar nove Vlade, potporu najvjerojatnije očekuje od „manjinaca“, te zastupnika Stranke Bandić Milan 365–Stranka rada i solidarnosti. Stranke Narodne koalicije (SDP, HNS, HSS i HSU), te IDS, prema nedavnim izjavama njihovih čelnika, nisu spremne ni partici-pirati u izvršnoj vlasti niti podržati novu-staru Vladu, kao ni Živi zid koji u Hrvat-skome saboru želi poziciju „kontrolora“, no hoće li i ostale komponente Jedine opcije imati isti stav (posebice oni okupljeni oko prof. Lovrinovića), ostaje da vidimo.

Međutim, odjeci izbora u stranim, posebice nekim zapadnim medijima, govore o Hrvatima kao „masovno neza-interesiranom narodu“. Je li najveća apsti-nencija ikad (na izbore je izašlo samo 52,59 posto birača) „presudila“ ovakvom rezul-tatu? Vjerojatno jest. Doma su najvjerojat-nije ostali najrazočaraniji, oni koji su proci-jenili da nemaju između čega birati „jer su svi isti“, ali i oni koji su “imali pametnija posla“. Ima li stoga ova gotovo polovina birača pravo biti nezadovoljna radom

buduće Vlade? Vjerojatno nema s obzirom na to da se nisu potrudili niti konzumirati svoje, u prošlosti teško izboreno, biračko pravo. Hoće li to značiti da oni to doista neće činiti? Vjerojatno neće! No, stranke bi trebale shvatiti poruku i zapamtiti je.

Buduća Vlada mora odmah započeti odgovorno raditi i to prema svih 100 posto birača, kao i prema onima koji će to tek postati. I prošle smo godine naglašavali da Hrvatska mora početi „trčati“ kako bi uhvatila korak s ostalim zemljama-člani-cama Europske unije, međutim, godina je izgubljena. Ne dopustimo da ih bude još.

Savez samostalnih sindikata Hrvat-ske u predizborno je vrijeme odradio niz aktivnosti, posebice pokušavajući stran-kama u kampanji nametnuti rasprave o životnim temama koje zanimaju hrvatske radnike i radnice, a to su, u prvome redu, nova radna mjesta i veće plaće, odnosno viši standard i bolji život za građane. S HDZ-om i SDP-om SSSH je, temeljem svoje Predizborne platforme 2016. „Za Hrvatsku zadovoljnih ljudi“, održao i bila-teralne sastanke, ističući najveće probleme i moguća rješenja. Na kraju je predsjed-nik SSSH Mladen Novosel putem medija poručio radnicima i članovima SSSH da ne propuste izaći na birališta.

U vremenu ispred nas SSSH će, kao i uvijek, zajedno sa svojim udruženim sindikatima, biti aktivan i odgovoran socijalni partner, ali i prvi kritičar nika-kvih ili pogrešnih odluka buduće Vlade. Naša proaktivnost daje nam to pravo, a odgovornost prema članovima, radnicima i građanima, od nas to zahtijeva.

Glavna urednica

Rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora 2016.

HDZ – relativni pobjednik

Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je 12. rujna potpune rezultate prijevremenih parlamentarnih izbora koji potvrđuju kako je HDZ relativni izborni pobjednik. Od 151 mjesta u Hrvatskome saboru, HDZ je osvojio 61

zastupničko mjesto. Narodna koalicija ima 54, Most 13, Živi zid s partnerima osam, IDS/PGS tri, Bandićeva Koalicija za premijera dva, HDSSB i nezavisna lista Željka Glasnovića imaju po jedno zastupničko mjesto. Srpsku manjinu u Saboru zastupat će Milorad Pupovac, Mile Horvat i Boris Milošević, mađarsku Robert Jankovics, talijansku Furio Radin, češku i slovačku Vladimir Bilek. Veljko Kajtazi zastupat će 12 manjina (austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku), a Ermina Lekaj Prljaskaj pet manjina (albansku, bošnjačku, crnogorsku, slovensku i makedonsku).

Vlada na „popravnom“

DOGAĐAJIParlamentarni izbori 2016.

SSSH za Hrvatsku zadovoljnih ljudiSavez samostalnih sindikata Hrvatske

je i uoči ovih (prvih izvanrednih) parlamentarnih izbora izradio svoj

pozicijski dokument: Predizbornu plat-formu SSSH 2016. „Za Hrvatsku zadovolj-nih ljudi“, koji sadrži zahtjeve hrvatskih radnica i radnika od buduće Vlade RH i Hrvatskoga sabora. Platforma se temelji na prošlogodišnjoj, jer su zahtjevi i dalje aktualni. Izvorni je tekst, ipak, dorađen konkretizacijom pojedinih stajališta, jer su neke Vladine reforme (mirovinska, zdravstvena, obrazovna) pokrenute na štetu radnika, a da to nitko nije najavlji-vao tijekom kampanje 2015.!

Najvažnije točke konkretnih zahtjeva SSSH budućoj Vladi su: pokrenuti rein-dustrijalizaciju i značajno povećati stopu zaposlenosti; uspostaviti transparentno i djelotvorno poslovanje javnih poduzeća, bez uplitanja politike i bez besramnih bonusa te otpremnina za menadžere, jer je njihova temeljna funkcija zadovolja-vanje potreba građana, uz prihvatljive cijene; iskorijeniti neisplatu plaće, odno-sno spriječiti rad bez plaće; sprječavati rad na crno i zloupotrebu fleksibilnih (atipič-nih) oblika zapošljavanja (na određeno vrijeme, nepuno radno vrijeme, agencij-ski rad i dr.) jer, među ostalim, pridonose rastu društvene nejednakosti i siromaš-tva; definirati sadržaj i povećati mini-malnu plaću na 50 posto prosječne (3.100 kuna neto), te plaće općenito, uključu-jući pravedniju raspodjelu dobiti podu-zeća; osigurati poštovanje prava radnika

(dosljedna provedba zakona i kolektiv-nih ugovora, među ostalim jačanjem i proširivanjem ovlasti Inspektorata rada); urediti mirovinski i zdravstveni sustav isključivo jačanjem javnih sustava, bez daljnje privatizacije i komercijalizacije; obrazovanje omogućiti svima, te provesti cjelovitu kurikularnu reformu važnu za konkurentnost gospodarstva i zapošlji-vost radnika, odnosno za razvoj društva i svakog pojedinca; uspostaviti funkcioni-rajući socijalni dijalog; poticati sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje, te jačati ulogu i ovlasti radničkih pred-stavnika. Platforma SSSH ne sadrži samo zahtjeve, nego i rješenja.

Sukladno hodogramu aktivnosti, što ga je usvojilo Predsjedništvo Vijeća SSSH, potkraj srpnja upućen je prijedlog pred-sjednicima HDZ-a i SDP-a za organizira-njem predizbornoga sučeljavanja o pita-njima od interesa za hrvatske radnike, a na tragu Predizborne platforme, u zagre-bačkoj Tvornici kulture, početkom rujna. Iz SDP-a je stigao odgovor kojim, umjesto sučeljavanja, predlažu bipartitni sastanak.

Nakon niza pokušaja, i s HDZ-om je dogovoren bipartitni sastanak. Sastanci su održani 7. rujna (HDZ-Andrej Plenko-vić, Tomislav Ćorić, Goran Marić i Boris Kunst) i 8. rujna (SDP-Zoran Milano-vić i Mirando Mrsić). Nakon sastanka u SSSH, HDZ je u svojem sjedištu organi-zirao i zajednički sastanak s predstavni-cima svih sindikalnih središnjica. SSSH se nije odazvao pozivu, jer je sve dosa-dašnje predizborne aktivnosti organizirao samostalno.

Predizborna platforma poslana je, uz popratno pismo predsjednika SSSH, udruženim sindikatima, sa zamolbom da ih upute svim organizacijskim razinama. Poslana je i svim izbornim listama (poje-dinačno svakoj stranci unutar koalicija), uz izražena očekivanja da stranke tije-kom predizborne kampanje prezentiraju svoju viziju društveno-ekonomskoga razvoja i najave što će točno učiniti kako bi Hrvatsku postala zemljom zadovoljnih ljudi, te da se odrede prema zahtjevima iz Platforme SSSH. Povratna informacija dobivena je samo od stranke Pametno. SSSH je i javno predstavio Platformu na konferenciji za novinare potkraj kolovoza.

Preporuka za koga glasati nije davana, već je SSSH pozvao članice i članove udruženih sindikata da izađu na izbore i daju svoj glas političkoj opciji u čiji program, sposobnost, odgovornost i iskrenost u namjeri ostvarenja uspješne i pravedne Hrvatske zadovoljnih ljudi najviše vjeruju.

Predstavljanje Predizborne platforme SSSH 2016.

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJISindikat pomoraca Hrvatske o položaju pomoraca

Obećanja, obećanja...

Uoči izbora, pod nazivom »Ima li nade za hrvatske pomorce - što nam nude političke opcije?«

Sindikat pomoraca Hrvatske organizirao je u Novinarskom domu, u Zagrebu, okrugli stol, kojemu su se, uz socijalne partnere «Mare nostrum», CROSMU i Ministar-stvo pomorstva, prometa i infrastrukture, odazvali predstavnici koalicija i stranaka koje su se natjecale za ulazak u Hrvatski sabor i formiranje buduće Vlade RH.

- Bude li ispunjeno samo 50 posto obećanoga bit će to veliki iskorak u priznavanju posebnosti zanimanja pomo-rac i korak prema Hrvatskoj – pomor-skoj zemlji, zaključio je glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro.

Sindikat umirovljenika Hrvatske

Slabo zanimanje političara za pitanja umirovljenika

Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, koji organiziraju 300.000 članova, sasta-

vili su uoči izbora listu zahtjeva i obratili se svim najvećim strankama, ali odgo-vora je bilo malo. Kako navode u SUH-u, evidentno je slabo zanimanje političara za pitanja umirovljenika, kao i izostanak kvalitetnijih reformskih rješenja.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel imenovan je za pred-

sjednika Gospodarsko-socijalnoga vijeća (GSV) na sjednici održanoj potkraj 2015. godine, kao predstavnik reprezentativnih sindikalnih središ-njica. Bliži se kraj jednogodišnjega mandata u kojemu su promijenjene dvije vlade, a i treća je na pomolu, što je više nego dovoljan razlog za pogled unatrag.

Koju biste ocjenu od 1 do 5 dali radu GSV-a u Vašemu mandatu? Objasnite.Da ne bih bio previše lažno skroman, ocjena bi bila dobra trojka. Naime, moram naglasiti kako sam za predsjed-nika GSV-a izabran na 199. sjednici, 11. studenoga 2015. godine, posljed-njoj u mandatu Vlade koju je pred-vodila koalicija na čelu sa SDP-om. Kako je nova Vlada RH potvrđena u Hrvatskome saboru tek u drugoj polovici siječnja 2016. godine, nakon dugih postizbornih pregovora, bilo je potrebno učiniti niz napora, prije svega SSSH, ali i socijalnog partnera HUP-a, kako bi Vlada imenovala svoje predstav-nike u GSV-u, te se stvorili preduvjeti za nastavak rada GSV-a.

Dvjestota sjednica GSV-a održana je 9. ožujka uz nazočnost predsjednika Vlade RH Tihomira Oreškovića, koji je tada izrazio spremnost za konstruk-tivnim i u dobroj vjeri tripartitnim socijalnim dijalogom. No, nažalost, iz već poznatih događanja koji su doveli do izglasavanja nepovjerenja Vladi u Hrvatskome saboru, održane su još samo tri sjednice GSV-a (posljednja 13. lipnja 2016. g.).

Koje biste stvari istakli kao pozitivne?Nastavak rada GSV-a, ili početak s novom Vladom, doista je djelovao obeća-

vajuće, jer smo na već spomenutoj 200. sjednici raspravljali o smjernicama za izradu proračuna RH za 2016. godinu, a za razliku od prijašnjih godina kada se na GSV-u servirao gotov proračun koji je već bio u saborskoj proceduri.

U sklopu strateških tema uspjeli smo nametnuti raspravu o reformi javnoga zdravstva, temeljem koje smo, među ostalim, uspjeli zaustaviti namjere ministra zdravlja Darija Nakića o poskupljenju dopunskoga zdravstvenog osiguranja, kao i samu namjeru reforme o sve većoj privatizaciji zdravstvenoga sustava.

I treća pozitivna stvar je nametnuta strateška rasprava o položaju socijalnih partnera, te stanju kolektivnih ugovora. Cilj je bio zakonskim prijedlozima omogućiti određenu participaciju nečla-nova sindikata, koji uživaju pogodno-

INTERVIEWMladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Za sve se moramo izboriti

4 | sindikalna akcija

INTERVIEWsti kolektivnog ugovora (primjerice, doprinos solidarnosti koji je svojedobno postojao u zakonodavstvu RH), kao i niz drugih mjera. Imenovana je i tripartitna radna grupa za izradu prijedloga. No, kako je došlo do prekida rada GSV-a zbog spomenutih razloga, tu inicijativu nastavit ćemo provoditi čim se s predstavnicima „nove Vlade“ nastavi rad GSV-a.

S obzirom na to da od 2010. godine sudjelujete u radu GSV-a, možete li usporediti odnos različitih poli-tičkih opcija prema socijalnim partnerima i socijalnome dijalogu?Iako je Zakonom o radu, kao i Spora-zumom o radu GSV-a, propisan način provođenja socijalnoga dija-loga, sve političke opcije doživljavale su ga kao „nužno zlo“. Uspješnost provođenja i kvalitete, kako bipartit-nog, tako i tripartitnoga socijalnoga dijaloga, ovisi ponajprije o stručnom kapacitetu socijalnih partnera, ali u značajnoj mjeri i akcijskoj sposob-nosti sindikata, u čemu je SSSH bio predvodnik svih proteklih godina. Dakle, uvijek sam naglašavao kako nam nitko nikada neće ništa poklo-niti, već se za sve moramo izboriti kako za „stolom“, tako i na „ulici“.

Kakvi su odnosi socijalnih partnera (HUP-a i sindikalnih središnjica) unutar GSV-a i njegovih radnih tijela?Jedan od razloga neučinkovitoga tripartitnoga socijalnoga dijaloga su, nažalost, i odnosi između socijalnih partnera. Kada su u pitanju odnosi sa HUP-om, moram naglasiti da je SSSH u više navrata kroz zajedničke projekte o unapređivanju kvalitete socijalnoga dijaloga, pokušavao s HUP-om podići razinu suradnje, no ona bi, u pravilu, postojala na deklarativnoj razini isklju-čivo za vrijeme trajanja projekta. Kada bi se pregovaralo, primjerice o Zakonu o radu, zaštiti na radu ili drugim zako-nima koji su važni za radno-pravni polo-žaj radnika, nismo s HUP-om uspijevali postići dogovore.

Poseban problem su odnosi među reprezentativnim sindikalnim središnji-

cama. Naime, SSSH je od početka tripar-titnoga socijalnoga dijaloga u RH svojim stručnim kapacitetima (a koji i koštaju) u radu pojedinih radnih tijela GSV-a, pridonosio kvaliteti rasprava, pisanih očitovanja, prijedloga zakona i dr. Ostale sindikalne središnjice (izuzev NHS-a u proteklih nekoliko godina) u pravilu su se „šlepale“ za nama, ali se i uspješno populistički kitile „našim perjem“.

Stoga je bilo prijeko potrebno takve odnose promijeniti. Zbog toga danas SSSH u stručnom dijelu rada tijela GSV-a surađuje isključivo sa središ-njicama koje su spremne sa svojim kapacitetima ravnopravno pridonositi zajedničkom radu. Isti princip se odnosi i na zajedničke sindikalne akcije, kao, primjerice, posljednji prosvjed održan 1. svibnja 2016. koji su uspješno odradili SSSH i NHS.

Proaktivni stav SSSH

SSSH je jedina sindikalna središnjica koja je uoči parlamentarnih izbora zahtjeve hrvatskih radnica i radnika pretočila u svoj pozicijski dokument - predizbornu platformu, i tražila očito-vanja političkih stranaka. U kojoj su mjeri ovogodišnji predizborni sastanci s HDZ-om i SDP-om ispunili Vaša očekivanja?Prije svega moram naglasiti kako je SSSH oduvijek imao proaktivan stav uoči svih parlamentarnih izbora, nastojeći nametnuti političkim strankama teme u predizbornim kampanjama od interesa za radno ovisno stanovništvo, odnosno dobrobiti građana i uvjetima života i rada radnica i radnika, uz konkretne zahtjeve. Nadalje, isto tako kroz obavljene razgo-vore dati im do znanja da ćemo na našim zahtjevima i stavovima inzistirati i ustrajati ako dobiju povjerenje građana i formiraju buduću Vladu RH. Upravo na takav način smo nastupili i tijekom nedavnih razgovora s dvije najjače poli-tičke opcije u RH, od kojih HDZ, kao relativni izborni pobjednik, upravo ovih dana s mogućim partnerima pokušava sastaviti buduću Vladu. Potvrda vrijed-nosti naših aktivnosti mogla se vidjeti i čuti tijekom sučeljavanja predsjednika SDP-a i HDZ-a, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića na NOVOJ TV, kada

su obojica u bloku o pravima hrvatskih radnika spominjala konstruktivne razgo-vore s vodstvom SSSH.

Kakve su Vaše prognoze za realizaciju predizbornih obećanja nove vlasti o gospodarskome rastu, novome zapo-šljavanju, povećanju plaća radnika, osiguranju javnoga zdravstvenoga sustava dostupnoga svima, reformi obrazovanja … kako bi Hrvatska postala zemlja zadovoljnih ljudi?Dosadašnja praksa je pokazala kako političke stranke, kada dobiju izbore i formiraju Vladu, vrlo brzo zaborave predizborna obećanja, a za što, u pravilu, krive bivšu Vladu koja im je, eto, ostavila „kosture u ormarima“.

No, kako smo sada prvi puta u pozi-ciji da je politička opcija koja sada poku-šava sastaviti Vladu sama sebe smijenila prije nekoliko mjeseci, te prouzročila izvanredne parlamentarne izbore, bit će zanimljivo vidjeti koji će alibi koristiti.Bez obzira na obećanja koja su navedena u pitanju, njihova realizacija doista mora biti imperativ budućoj Vladi. U protiv-nome, Hrvatska će ostati bez budućih, minimalno 100.000 građana koji će biti prisiljeni otići iz Hrvatske „trbuhom za kruhom“.

Posve sam siguran da će Savez samostalnih sindikata Hrvatske i dalje biti predvodnikom sindikalne borbe, posebice štiteći prava i unapređujući interese naših članova, radnika i građana Hrvatske, dijalogom, kada je moguće, prosvjedima i drugim industrijskim akcijama, kada je potrebno.

Tako postupamo sa svakom vladom, neovisno o tome tko je vodi. Ta borba može uspjeti samo ako je budemo vodili zajedno, uz sudjelovanje svih članova sindikata udruženih u SSSH.

sindikalna akcija | 5

UDRUŽENI SINDIKATI

Pitanje modernizacije riječke rafi-nerije i paralelno zaustavljanje proizvodnje u sisačkoj, odnosno

njezino pretvaranje u distributivno-logistički centar, bilo je goruće pitanje ovoga ljeta. Komentirajući tu situaciju, glavni sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a Hrvatske u SP Rafinerija nafte Sisak Zvonimir Mikloš, među ostalim, upozorava, da bi riječka rafinerija bila „moderna“, ona treba pogon za završnu preradu ostatka – delayed cocker, oko kojega se predugo pregovara i strateški partner kupuje vrijeme, jer ga ne želi izgraditi, bez obzira na odluke o ulaga-njima i osiguranim sredstvima.

- Zašto je sve to bitno? Rijeka treba završnu preradu, jer ostatak ne može prodati na tržištu. Time sam postupak prerade nema maksimalnu preradu, što donosi određeni gubitak i na taj se način iskazuje kao neprofitabilna i nerentabilna rafinerija. S druge strane, u Sisku je rafi-nerija projektirana za preradu svih vrsta nafte, ponajprije za domaću zbog blizine naftnih polja i maloga troška transporta nafte u sisački pogon. To čini domaću naftu jeftinijom od tržišne, a gotovi produkti se prodaju po istoj cijeni, što donosi dobitak u samom startu prerade i prodaje. Osim toga, ostatak iz riječke rafinerije može se preraditi u Sisku i tako dokazati da smo jedna rafinerija na dvije lokacije, tvrdi Zvonimir Mikloš, dodajući kako je Sisak postao političko pitanje oko

kojega se sve dosadašnje vlade nisu posta-vile onako kako bi se vlade u bilo kojoj drugoj državi postavile.

„Ina“ je nacionalni interes, jer bez „Ine“ nema ni energetske neovisnosti.

- Suludo je uz dvije rafinerije ovisiti o nekomu trećemu i od njega kupo-vati gorivo za svoje tržište, što se danas i događa. Smanjenjem preradbenog kapaciteta u rafineriji u Sisku tržište se podmiruje iz MOL-ovih rafinerija preko njegovih malih „satelita“ preprodavača

goriva. Zbog toga MOL i radi opstrukcije tvrdeći kako su dvije rafinerije u Hrvat-skoj previše, želeći „zadržati“ Rijeku, kao jedinu, koju bi vrlo brzo zatvorio i tako na velika vrata dobio tržište za svoju rafi-neriju u Szazhalombattiju.

Na pitanje ima li MOL zakonske osnove za spomenuti potez, Mikloš odgo-vara kako nema, te zbog toga i jesmo na sudu kako bi se dokazalo da MOL nema poštene namjere s kojima je ušao u Hrvat-sku kao strateški partner, partner koji će održavati i poboljšati rad obje rafinerije, modernizirati ih radi održavanja i proši-renja tržišta kvalitetnim gorivom.

- MOL je znao kako će arbitražom izgubiti sud po pitanju upravljačkih prava i neulaganja u rafinerije u Hrvatskoj, pa je tužio „Inu“ i RH za obveze iz plinskog biznisa, komentira Mikloš.

Sastanak predstavnika sindikata koji djeluju u „Ini“, članova Nadzornog odbora i Uprave „Ine“, koje je imeno-vala Vlada RH, održan tijekom srpnja, nametnuo je zaključak kako problem rafi-nerije u Sisku nije riješen. Ipak, jedno je sigurno, zatvaranja rafinerije u Sisku neće biti. V.d. predsjednika Sindikata EKN-a Željko Klaus i Zvonimir Mikloš o istoj su temi u Uredu Predsjednice RH razgo-varali i s Markom Jurčićem, savjetnikom za gospodarska pitanja. Zaključak toga sastanka je kako nema govora o zatvara-nju rafinerije, a Sindikat EKN-a će nasto-jati da tako i ostane.

Zvonimir Mikloš, glavni sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a Hrvatske u SP Rafinerija nafte Sisak

Nema zatvaranja rafinerije u Sisku

Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske

Prvo radničko vijeće u Dječjem vrtiću Rijeka

U Dječjem vrtiću Rijeka, od prosinca prošle godine djeluje nova sindikalna podružnica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK). Kako bi u potpunosti mogle zaštititi prava i interese, kako članova tako i ostalih radnika, naše kolegice inici-rale su postupak izbora za radničko vijeće. Tijekom ljeta su održani izbori, te izabrani članovi radničkoga vijeća s liste SOMK-a.

Na izbore je izašlo znatno više radnika u odnosu na traženu jednu trećinu zaposlenih, a i veći broj radnika je glasao za listu u odnosu na broj članova SOMK-a. Dakle, lista SOMK-a dobila je povjerenje i onih radnika koji nisu članovi sindikata ili su članovi drugog sindikata.

Za predsjednicu radničkoga vijeća izabrana je Ingrid Čavić, a za zamjenicu Nataša Pavlin Pavletić. Na prošloj sjednici radničkoga vijeća donijeta je odluka da ostali članovi radničkoga vijeća ustupaju svoje sate predsjednici radničkoga vijeća koja će tako moći raditi za radničko vijeće u punom radnom vremenu. Zaželimo našim kolegicama uspješan rad u izvršenju odgovorne zadaće na dobrobit svih više od pet stotina zaposlenih u Dječjem vrtiću Rijeka. Nada Barišić

6 | sindikalna akcija

NAŠI SINDIKALNI POVJERENICI

Damir Jakopec, sindikalni je povjerenik Sindikata prometa i veza Hrvatske u sindikalnoj

podružnici Županijske ceste Zagrebačke županije (ŽCZŽ). ŽCZŽ u stopostot-nom su vlasništvu Zagrebačke županije. Osnovna djelatnost Društva obavljanje je ljetnog i zimskog održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i dijelom Sisačko-moslavačke županije. Održavanje se provodi preko terenskih operativnih jedinica (nadcestarija i cestarija) koje su raspoređene po teritorijalnom principu.

Damir radi na radnome mjestu višenamjenskog strojara-vozača u Gori-čici - Sv. Ivan Zelina, u Odjelu građenja. Prije dvije godine, kada je došao na čelo sindikalne podružnice, kako reče, trebalo

je malo uvesti reda u financije što se i uspjelo primjenom Pravilnika o pravu na financijsko-materijalnu pomoć.

Od 300 zaposlenih 200 ih je članova Sindikata prometa i veza Hrvatske. SPIVH je jedini sindikat koji djeluje u Društvu te je, sukladno tome, i najodgo-vorniji za prava radnika.

- Članovi su prepoznali naše napore i znaju kako SPIVH štiti njihova prava, govori Damir, naglašavajući kako je situ-acija u Društvu dobra, plaće redovite, a radnici primaju i druga materijalna prava, od kojih izdvaja pomoć roditeljima u iznosu 1.000 kuna za školske knjige. Radnici su većinom zaposleni na neodre-đeno vrijeme. Na ŽCZŽ se primjenjuje Kolektivni ugovoru za cestarske tvrtke, koje zajednički djeluju preko udruge Gospo-

darsko-interesno udruženje Hrvatski cestar – Zagreb, a čiji je ŽCZŽ član. Pravilnikom o radu, koji se odnosi isključivo na ŽCZŽ, pojedina su prava riješena povoljnije nego što to propisuje Kolektivni ugovor.

Redovita su i ulaganja u novu meha-nizaciju i obrazovanje radnika. Damir zaključuje kako će, ako u Hrvatskoj krene bolje, vjerojatno doći i do porasta plaća.

Damir Jakopec, sindikalni povjerenik Sindikata prometa i veza Hrvatske u SP Županijske ceste Zagrebačke županije (ŽCZŽ)

Članovi prepoznaju naše napore

Fiskalni sustav i fiskalna politika jedan je od važnijih čimbenika kojim se djeluje na cjelokupno gospodarstvo. Stoga nas

ne treba čuditi što, posebice u predizbornome razdoblju, tvorci ekonomske politike pore-znu reformu uvrštavaju u svoje programe te ju smatraju okosnicom budućeg ekonomskog razvoja zemlje. Iako porezna reforma predstav-lja cjelokupni set mjera kojima se može utjecati na gospodarstvo, mi smo ovoga puta istražili što će najavljena porezna reforma donijeti radnicima.

Hrvatska demokratska zajednica, kao rela-tivni pobjednik nedavno održanih parlamen-tarnih izbora, u svojemu je gospodarskome programu navela kako će „povećati neoporezivi dio dohotka na 3.750 kuna što je 1,5 minimalne plaće“, dok će „najvišu stopu sniziti na 36 posto i ona će se primjenjivati od 20.000 kuna“. Osim toga, najavljeno je kako će doći do promjena poreznih olakšica, pa bi radnik za prvo dijete ostvario poreznu olakšicu od 350 kuna, za drugo dijete 450 kuna, treće dijete 550 kuna, četvrto dijete i svako daljnje dijete 650 kuna.

Veće plaće svima ili ipak ne?Shodno najavljenim izmjenama, te uzima-jući u obzir trenutnu prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj od 7.759 kuna, uz prirez poreza na dohodak od 10 posto, procijenili smo koliko će iznositi povećanje neto plaće za samca, odno-sno radnika koji nema prijavljenih poreznih olakšica, radnika s jednim djetetom, te radnika sa dva prijavljena djeteta kao poreznu olakšicu. Kako je vidljivo na ilustraciji, porezna reforma donijela bi povećanje neto plaće radniku samcu, koji bi ostvario prosječno povećanje neto plaće od 316 kuna, dok bi se radniku s djecom, a ovisno o broju djece, neto plaća i smanjivala. To dovodi do situacije da bi radnik s dvoje djece ostvario u prosjeku 154 kuna manju plaću.

Stoga bi se radniku s više djece gubi-tak nadoknadio isplatom dječjeg doplatka. Ipak, cjelokupna porezna reforma još uvijek nije formalno predstavljena javnosti, pa sve promjene koje će se odnositi na radnike možete pratiti u sljedećim brojevima „Sindi-kalne akcije“.

Petra Šprajaček

Što nam donosi najavljena porezna reforma?DOGAĐAJI

sindikalna akcija | 7

DOGAĐAJI

Maria Elena Pérez López u razdo-blju od 5. veljače do 31. srpnja 2009. bila je zaposlena kao

medicinska sestra u Sveučilišnoj bolnici u Madridu. Njezino imenovanje bilo je opravdano razlogom „pružanja određenih usluga privremene, povremene ili izvan-redne naravi “. Imenovanje M. E. Pérez Lopéz obnovljeno je sedam puta na teme-lju ugovora na određeno vrijeme, koji su bili sastavljeni na isti način. Kratko prije prestanka njezina posljednjeg ugovora u ožujku 2013., upravno tijelo dostavilo joj je odluku o ponovnom imenovanju, tako da je za bolnicu radila bez prekida od veljače 2009. do lipnja 2013. U isto je vrijeme M. E. Pérez López obaviještena da njezin radni odnos nakon toga prestaje.

M. E.Pérez López podnijela je tužbu protiv odluke o prestanku radnog odnosa. Ona smatra kako cilj njezinih uzastopnih imenovanja nije bio da se odgovori na povremene potrebe zdravstvene službe, već je zapravo odgovarao potrebama za stalnom aktivnošću. Juzgado de la Contencioso Administrativo n°4 de Madrid (Upravni sud br. 4 u Madridu, Španjolska), nadležan za odlučivanje o

toj tužbi, pita Sud Europske unije je li španjolski propis koji dopušta obnavlja-nje ugovora o radu na određeno vrijeme u području zdravstvenih službi protivan Okvirnom sporazumu o radu na odre-đeno vrijeme (sporazum na temelju kojeg su države članice dužne uvesti mjere kako bi spriječile zloporabe koje proizlaze iz uzastopnih ugovora o radu, kao i nesigur-nosti za radnike). Posebno, taj sud dvoji o postojanju objektivnih razloga kojima se može opravdati obnavljanje takvih ugovora.

Sud je najprije podsjetio kako je Okvirnim sporazumom naloženo drža-vama članicama da svojim zakonodav-stvima, radi sprječavanja zloporaba uzastopnih ugovora o radu, propišu barem jednu od sljedećih mjera, na način koji same odaberu, i to: 1.) objektivne razloge kojima se može opravdati obnova ugovora o radu na određeno vrijeme, 2.) najdulje ukupno razdoblje za koje se takvi ugovori mogu uzastopno sklapati i 3.) broj mogućih obnavljanja takvih ugovora.

Budući da španjolskim propisom nije predviđeno razdoblje trajanja ili broj obnavljanja ugovora o radu na određeno

vrijeme (točke 2. i 3. ovog priopćenja), Sud je provjerio mogu li se objektiv-nim razlogom koji se odnosi na točne i konkretne okolnosti opravdati uzastopna imenovanja M. E. Pérez. U tom pogledu Sud je priznao kako privremena zamjena radnika radi zadovoljenja privremenih potreba poslodavca za osobljem može predstavljati objektivan razlog. S druge strane, on smatra kako se ugovori o radu na određeno vrijeme ne mogu obnavljati radi stalnog i trajnog obavljanja zadaća koje su sastavni dio uobičajenih aktivno-sti redovnog bolničkog osoblja. Objek-tivni razlog mora biti takav da se njime može konkretno opravdati potreba zado-voljenja privremenih potreba, a ne trajnih potreba.

Međutim, u slučaju M. E. Pérez López ne proizlazi da su njezina uzasto-pna imenovanja obuhvaćena običnim privremenim potrebama poslodavca. Takvo obnavljanje ugovora o radu na određeno vrijeme dovodi do neizvjesno-sti koju ne trpi samo M. E. Pérez López , imajući u vidu strukturni manjak radnih mjesta u području zdravstvene zaštite madridske regije.

PRAKSA EUROPSKOGA SUDA PRAVDE U LUXEMBOURGUPrimjena ugovora o radu na određeno vrijeme

Zadovoljenje privremenih potreba

Sprječavati i kažnjavati zloupotrebuZakon o radu (ZOR) u čl.12. definira ugovore o radu na određeno vrijeme s posebnim naglaskom da su takvi ugovori “iznimka” i da se zaključuju za zasnivanje radnog odnosa čije je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavac i radnik mogu sklopiti samo kada za to postoji objektivan razlog koji u ugovoru mora biti naveden. Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora ne smije biti neprekinuto duže od tri godine (osim kod zamjene nenazočnog radnika, ili ako je isto predviđeno kolektivnim ugovorom ili zakonom), a prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.

Očito je da se institut rada na određeno vrijeme sve češće zloupotrebljava ne samo u Hrvatskoj već i u ostalim članicama EU, pa je Europski sud pravde, odlučujući o slučaju španjolske radnice, ujedno uputio nacionalna tijela svih zemalja članica EU da moraju predvidjeti dovoljno djelotvorne i prikladne mjere za sprječavanje i kažnjavanje zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme.

Stoga pozivamo sindikalne povjerenicice i povjerenike da obrate pozornost na oblik ugovora o radu koji njihov poslodavac nudi radniku kojega želi zaposliti: ako je riječ o novootvorenom radnom mjestu, ili o zapošljavanju na sistematiziranom radnom mjestu, upražnjenom iz bilo kojeg razloga (odlazak radnika u mirovinu, iz tvrtke, na drugo radno mjesto, ili je radnik umro i dr.), poslodavac mora radnika zaposliti po ugovoru o radu na neodređeno vrijeme (sa ili bez probnog rada – to je stvar odluke poslodavca). Ugovor o radu na određeno vrijeme poslodavac može dati samo iznimno, sukladno ZOR-u. Također podsjećamo: ugovor o radu na određeno vrijeme nije zamjena za probni rad i poslodavac ga ne smije koristiti s tom svrhom!

8 | sindikalna akcija

DOGAĐAJI

Nakon dvije godine sudovanja

Vraćena na posaoOd 2012. godine, kada je primljena

u radni odnos na određeno vrijeme, svaka dva mjeseca

radnica jednoga komunalnoga društva je potpisivala anekse ugovora o radu kojima se njezin ugovor o radu mijenjao u dijelu koji se odnosio na produljenje ugovore-noga trajanja toga ugovora.

Kako je radni odnos na određeno vrijeme u praksi postao pravilo, kao i da isti traje godinama, da se sklapaju aneksi o produljenju takvog radnog odnosa, i radnici iz ove priče to je bilo normalno.

Međutim, nakon dvije godine takvoga rada, iako je i dalje kod poslo-davca postojala potreba za radom na tim poslovima, nije joj više ponuđeno produljenje ugovora. Istodobno su se zapošljavali radnici radi obavljanja sezonskih poslova, pa tako i radnica koja je nastavila raditi na njezinim poslovima. Kako je bez ikakva obra-zloženja ostala bez posla, a znajući da potreba za radom na tim poslovima postoji, obratila se Inspekciji rada koja nije našla nikakve nepravilnosti u postupanju poslodavca.

Bez obzira na mišljenje Inspekcije rada, radnica je zatražila pravnu pomoć sindikata. Podnijet je zahtjev za zaštitu prava, a nakon toga pokrenut je sudski spor. Međutim, prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev radnice u kojem je traženo da se utvrdi kako je posljednji aneks ugovora o radu na određeno vrijeme sklo-pljen na neodređeno vrijeme. Povodom žalbe na prvostupanjsku presudu, drugo-stupnjski sud preinačuje prvostupanj-sku presudu tako što je utvrdio kako je posljednji aneks ugovora o radu koji je bio sklopljen na određeno vrijeme, zapravo sklopljen na neodređeno vrijeme.

Nada Barišić

Sud nadalje navodi kako španjol-sko upravno tijelo nije dužno stvoriti dodatna strukturna radna mjesta, te mu je dopušteno da popuni radna mjesta zapošljavanjem privremenog osoblja a da pritom ne postoji ograničenje traja-

nja ugovora ni ograničenje broja njihove obnove. Iz toga slijedi kako je situacija neizvjesnosti radnika trajna. Stoga Sud presuđuje da je španjolski propis, time što se njime dopušta obnavljanje ugovora o radu na određeno vrijeme

radi zadovoljenja stalnih i trajnih potreba, unatoč postojanju strukturnog manjka radnih mjesta, protivan Okvir-nom sporazumu.

Izvor: curiaPripremila: Sunčica Benović

Uzlazna je konvergencija1 sredi-šte europskoga integracijskoga projekta. Prevedeno: smanji-

vanje ekonomskih i socijalnih razlika i bolji život za sve, ciljevi su EU, te glav-nim razlogom potpore građana europ-skoj integraciji. No, rezultati su upravo suprotni: rastu razlike među zemljama (posebice od krize), članice EU si međusobno konkuriraju (često na teret radnika – socijalni damping i dr.), raste društvena nejednakost, šire se krugovi siromaštva (i među zaposlenima, što je do jučer bilo gotovo nezamislivo) ...

Iako u članku 2. Rimskog ugovora2 stoji kako je „...zadatak EEZ da osniva-njem zajedničkog tržišta i postupnim usklađivanjem ekonomskih politika država članica unutar Zajednice unapri-jedi ravnomjeran razvoj gospodarskih djelatnosti, stalan i uravnotežen gospo-darski razvoj, veću stabilnost, brži porast životnog standarda i bliskije odnose među državama Zajednice...“, to se nije dogodilo. Podsjećamo kako je, za razliku od ekonomske, socijalna poli-tika prepuštena nacionalnim državama, a socijalna pravna stečevina EU (social acquis) i njezini mehanizmi očito nisu dovoljni za postizanje navedenoga cilja. Također, ne ostvaruju se ni ciljevi Strategije Europa 2020., koje ni sama Europska komisija (EK) ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir prilikom izrade specifičnih preporuka za svaku zemlju-članicu u procesu europskoga semestra.

Stoga je predsjednik EK Juncker u rujnu prošle godine najavio razvoj europ-

1 Konvergencija (EU): proces postupnog kretanja ka ravnoteži, približavanje, težnja za istim ciljem.

2 Jednim od rimskih ugovora (1957.) osnovana je Europska ekonomska zajednica (preteča EU).

skoga stupa socijalnih prava (ESSP) koji bi, uzimajući u obzir promjene u europ-skim društvima i svijetu rada, poslužio kao kompas za obnovu konvergencije u euro- zoni (uz mogućnost zemljama izvan zone da se pridruže).

Izjava je dobila značajnu podršku, ali i izazvala brojne nedoumice, a proces pokrenut od strane EK tek utvrđuje svoj obuhvat i smjer (javna rasprava otvo-rena je do 31.12.2016.). Ipak, zasigurno je riječ o prilici za preispitivanjem dosa-dašnjih politika i mehanizama za posti-zanje uzlazne konvergencije (posebice socijalne pravne stečevine) i razvoju novih i treba je iskoristiti.

Europski gospodarski i socijalni odbor3 (EGSO) izrađuje mišljenje o ESSP-u, te organizira raspravu u svakoj od zemalja EU, a koja će se u Hrvatskoj održati 10. listopada 2016. Cilj je doga-đaja okupiti predstavnike socijalnih partnera i drugih organizacija civilnoga društva, te raspraviti o obuhvatu budućeg ESSP-a (samo euro- zona ili sve članice EU), trenutno najvažnijim problemima na nacionalnoj i europskoj razini, uprav-ljanju promjenama u svijetu rada, posti-zanju održivosti sustava socijalne sigur-nosti i dr.

SSSH drži kako je proces pred nama prilika za redefiniranje instru-menata kojima ćemo razvijati društva s manje nejednakosti i siromaštva, a više socijalne pravde, jer o tome ovise i ekonomski rast i razvoj.

Ana Milićević Pezelj

3 Sastoji se od tri grupe: Grupa I: udruge posloda-vaca, Grupa II: udruge radnika/sindikati, Grupa III: ostale organizacija civilnoga društva (OCD) koje predstavljaju različite interese. Savjetodavno tijelo svim tijelima odlučivanja na razini EU.

Europski stup socijalnih prava (1)

Ka uzlaznoj socijalnoj i ekonomskoj konvergenciji EU

sindikalna akcija | 9

DOGAĐAJI„Phoenix Farmacija“ i Sindikat trgovine Hrvatske

Pouzdani socijalni partneri

Ovih je dana Sindikat trgovine Hrvatske sklopio novi kolek-tivni ugovor u tvrtki „Phoenix

Farmacija“ d.d., jednoj od vodećih vele-drogerija u Hrvatskoj i članici „Phoenix Grupe“, vodećoj europskoj veledrogeriji.

Naglasak je stavljen na zdrave i sigurne uvjete rada, ravnotežu poslov-nog i privatnog života radnika, stabilnost radnog mjesta i motivacijsku vrijednost plaće i ostalih materijalnih prava radnika, te kontinuirani razvoj socijalnog partner-stva u kompaniji. Plaća je definirana kroz osnovnu plaću radnih mjesta, dodatak za radni staž, dodatak za rad u nepopularno vrijeme (noćni, prekovremeni, nedjeljni, rad blagdanom), stimulativni dio plaće i dodatak za otežane uvjete rada. Ostala materijalna prava radnika ugovorena su u neoporezivim iznosima i prema Pravilniku o porezu na dohodak. Visoka socijalna osjetljivost poslodavca vidljiva je kroz solidarne aktivnosti poslodavca prema radnicima u potrebi i kroz brigu o bolesnim radnicima. Djeca umrlih radnika imaju ugovorenu potporu za školovanje do završetka redovnog školo-vanja u srednjoj školi.

Kolektivni ugovor sklopljen je na pet godina, a primjenjuje se od 1. rujna 2016. godine.

- Zadovoljan sam suradnjom Uprave i Sindikata trgovine Hrvatske. Riječ je o tvrtki koja je oduvijek bila socijalno osjetljiva i vodila brigu o radnicima, rekao je sindikalni povje-renik STH-a u „Phoenix Farmaciji“ Damir Horvatiček.

Materijalna prava radnika

Potpore radnicima u kolektivnim ugovorima

Zakon o radu ne propisuje obvezu za poslodavca za isplatom nekog materijalnog prava, kao što su, primjerice, regres za godišnji odmor, jubilarna nagrada, dar za dijete i sl., ali se oni često isplaćuju radnicima. Ipak, kako bi radnik ostvario

pravo na neko od materijalnih prava, poslodavac na to mora biti obvezan nekim od izvora radnog prava, a u praksi su to najčešće pravilnik o radu i kolektivni ugovor. Stoga se, osim plaće, u kolektivnim ugovorima mogu ugovarati i druga novčana primanja, odnosno materijalna prava radnika.

S obzirom na praksu kolektivnog pregovaranja materijalna prava moguće je podijeliti u četiri osnovne kategorije, a to su: otpremnine, povećani troškovi radnika, potpore i nagrade. Upravo zbog opširnosti ove teme, u ovom broju „Sindikalne akcije“ ukratko ćemo dati prikaz potpora radnicima.

(Ne)obvezna isplata potpora radnicimaBudući da zakonom nije propisana obveza isplate potpora radnicima, iste su vrlo često predmet kolektiv-nih pregovora. Analiza uzorka od 204 kolektivna ugovora koji su trenutno na snazi pokazala je kako je u 83 posto kolektivnih ugovora ugovorena obveza poslodavca za isplatom potpore za slučaj smrti radnika, dok je u njih samo 18 posto ugovorena obveza isplate potpore za novorođeno dijete. U ostalim slučajevima ugovorena je mogućnost isplate neke od potpora, a što najčešće ovisi o financijskim mogućnostima poduzeća, ili jednostavno to pravo uopće nije uređeno kolektivnim ugovorom. Tako, primjerice, u čak 79 posto slučajeva radnik nema ni pravo niti mogućnost za dobivanje potpore za novorođeno dijete.

Ugovoreni iznosi potporaBudući da isplata potpora nije propisana zakonom, tako nije propisan niti njihov iznos, te poslodavac može isplatiti iznos koji želi, odnosno mora isplatiti iznos koji je dogovorio sa sindikatom u kolektivnim pregovorima. Međutim, pokazalo se kako se iznosi potpora najčešće ugovaraju u neoporezivim iznosima određenim Pravilnikom o porezu na dohodak.

POTPORA NEOPOREZIVI IZNOSpotpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kn godišnjepotpore u slučaju smrti radnika do 7.500,00 knpotpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika do 3.000,00 knpotpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kn godišnje

potpora za novorođeno dijete radnika u visini proračunske osnovice (trenutno 3.326,00 kn)

Analiza je pokazala kako su u više od 90 posto slučajeva iznosi potpora ugovoreni u visini neoporezivih iznosa. U rijetkim slučajevima u kojima su iznosi potpora odre-đeni iznad neoporezivih iznosa, dio iznosa iznad neoporezivog dijela ima značenje plaće i na njega je poslodavac dužan obračunati i uplatiti doprinose, porez i prirez.

Važno je naglasiti kako je, osim slučajeva koji su navedeni u Pravilniku o porezu na dohodak, u kolektivnim ugovorima moguće ugovoriti i neke druge slučajeve za koje radnik ima pravo na potporu. U tom slučaju će cjelokupni dogovoreni iznos biti oporeziv. Petra ŠprajačekPotpisivanje kolektivnog ugovora

10 | sindikalna akcija

DOGAĐAJI

Tijekom listopada i studenoga 2016. godine, SSSH organizira ciklus tečajeva u sklopu Programa

temeljnog sindikalnog osposobljavanja. Tečajevi se organiziraju u okviru novog, zajedničkog sustava sindikalne edukacije EDUCA@SSSH, koji je namijenjen člano-vima svih sindikata udruženih u SSSH.

Deset tečajeva koji čine ovaj program pokrivaju različite teme važne za rad sindi-kalnih povjerenika i članova sindikalnih povjereništava. Svi tečajevi zasnovani su na metodama aktivnog učenja, odnosno kombinaciji predavanja i praktičnih vježbi, a svaki polaznik dobit će i posebno pripre-mljen priručnik za svaku temu.

Novi sustav sindikalne edukacije EDUCA@SSSH pripremljen je i razvi-jen tijekom 2015. i 2016. godine. Njegov je temeljni cilj povećati učinkovitost i kvalitetu rada sindikalnih predstavnika na razini poslodavca, kroz unapređenje znanja i vještina koje su im potrebne u svakodnevnom radu. U razvoju novog sustava edukacije, i svih pripremljenih tečajeva, sudjelovali su stručnjaci i iskusni sindikalisti SSSH i udruženih sindikata, koji i provode tečajeve kao treneri.

Jednodnevni tečajevi održavaju se u uredima SSSH u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Čakovcu, a dvodnevni u Varaž-dinskim, Daruvarskim i Istarskim topli-cama.

Održavanje svih najavljenih teča-jeva ovisi o minimalno potrebnom broju prijavljenih sudionika (15), a održavanje svakog pojedinog tečaja bit će potvrđeno odmah nakon isteka roka za prijavu. Broj sudionika svakog tečaja ograničen je na 20 ili 25 (ovisno o lokaciji), a u slučaju većeg interesa nastojat će se ponuditi dodatni termini pojedinih tečajeva.

Provođenje ciklusa tečajeva finan-cirat će se putem kotizacije, koja iznosi 200 kuna za jednodnevne i 550 kuna za dvodnevne tečajeve. U iznos kotizacije uključen je smještaj, prehrana i osvježe-nje sudionika. Ostatak iznosa kotizacije

namijenjen je isključivo pokrivanju organizacijskih troškova tečajeva.

Više informacija, uklju-čujući upute o rokovima i postupku prijave možete dobiti od svojeg sindikata, u uredima SSSH, ili pronaći na internetskim stranicama www.sssh.hr i www.educa.sssh.hr.

Darko Šeperić

EDUCA@SSSH

Ciklus tečajeva Programa temeljnog sindikalnog osposobljavanja

Raspored održavanja tečajevaTečaj Lokacija i datum

1 Zajedno smo jači – SINDIKAT I ULOGA SINDIKALNOG POVJERENIKA

Zagreb, 18. listopada

2 Anatomija sindikata – ORGANIZACIJA I FUNKCIONIRANJE SINDIKATA

Zagreb, 20. listopada

3 Uštekaj se u sindikat – UČLANJIVANJE I AKTIVIZAM

Zagreb, 25. listopada

4 Sindikat – glas radnika – ORGANIZACIJA I VOĐENJE SINDIKALNE PODRUŽNICE

Daruvarske toplice, 27. i 28. listopada

5 Prepoznaj, djeluj, zaštiti – ZAŠTITA PRAVA ČLANOVA I RADNO PRAVO

Osijek, 03. studenogaVaraždinske toplice, 10. i 11. studenoga

6 Ujedinjeni pregovaramo, razjedinjeni molimo – UVOD U KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Zagreb, 8. studenogaRijeka, 22. studenoga

7 Ljudi su snaga – MOBILIZACIJA, ORGANIZIRANJE SINDIKALNIH I INDUSTRIJSKIH AKCIJA

Zagreb, 15. studenoga

8 Slušaj, misli, govori – OSNOVE USPJEŠNOG KOMUNICIRANJA

Istarske toplice, 17. i 18. studenoga

9 Rad nije roba – OSNOVE EKONOMIJE RADA

Split, 24. studenoga

10 Dostojanstven rad, dostojanstven život – ZDRAVLJE, SIGURNOST I DOSTOJANSTVO NA RADU

Čakovec, 29. studenoga

sindikalna akcija | 11

DOGAĐAJI

Oko 250 članova Sindikata EKN-a Hrvatske okupilo se 2. rujna u Top-Termama Topusko

kako bi obilježili Dan Sindikata EKN-a. Natjecali su se u kuglanju, poteza-nju užeta, odbojci na pijesku, pikadu, malome nogometu i stolnome tenisu, družili su se, opuštali na bazenima, izmjenjivali iskustva…

U prisutnosti brojnih sindikalnih kolega, natjecanja je službeno otvorio v.d. predsjednika Sindikata EKN-a Željko Klaus, a okupljene je pozdravio i pred-sjednik SSSH Mladen Novosel.

Kao i svake godine, organizirana je i tombola (sve dobitne), kao i aqua aerobik za sve zainteresirane…

U kuglanju je prvo mjesto osvojila ekipa „Saponije“, drugo „Lipovice“, a treće „Piramide“. U potezanju užeta prvo je mjesto pripalo „Lipovici“, drugo „Plivi“, a treće Rafineriji nafte Sisak. „Lipovica“ je slavila i u malome nogometu, dok je ekipa „Vetropack Straže“ osvojila drugo, a ekipa „Saponije“ treće mjesto. Ekipa Plinare Pula odnijela je pobjednički pehar u odbojci na pijesku, dok je drugo mjesto osvojila ekipa „Saponije“, a treće „Neve“. Pojedinačno, u pikadu je prvo mjesto osvojila Slavica Ocvirk, drugo Alen Tatišić, a treće Deana Poljarević. U stolnome tenisu pobjedu je odnio Darko Tepeš, drugo je mjesto osvojio Slobodan Čubrić, a treće Boro Takač.

Dan Sindikata EKN-a Hrvatske

Sportski susreti SSSH i ZSSS-a

Tradicionalna, prijateljska nogo-metna utakmica između Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

(SSSH) i Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS), odigrana 8. rujna u poslijepodnevnim satima u Farkaševcu

kraj Samobora, ove je godine završila najboljim mogućim rezultatom – 1:1. Obje su ekipe završile kao pobjednici.

Dok su kolege igrale nogomet, prvi puta otkada se održavaju ovi susreti, snage su u pikadu odmjerile i njihove

kolegice. Ovoga su puta spretnije ruke bile slovenske kolegice, ali, s obzirom na to da su se Savezove snage počele već sada pripremati za susret sljedeće godine, za očekivati je žestoki revanš i borbu za zlato.

Na kraju, ipak je najvažnije bilo druženje. Lijepo je vidjeti drage osobe, popričati i razmijeniti iskustva. Steći nova prijateljstva.

12 | sindikalna akcija

AKTUALNO

Zabrana otkaza za vrijeme trudnoće

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava - Zakon o radu (“Narodne novine”, broj 93/14.) propisuje zabranu otkaza radnici za vrijeme trudnoće. Krše-nje te zabrane, u uvjetima koje propisuje Zakon, ima za posljedicu ništetnost otkaza ugovora o radu, te prekršajnu odgovornost poslodavca.

S obzirom na to da je na dan dava-nja otkaza ugovora o radu radnici koja je trudna, poslodavcu bila poznata okol-nost trudnoće radnice, otkaz je ništetan. Slijedom navedenoga, radnica može pokrenuti postupak zaštite prava pred poslodavcem, odnosno sudske zaštite kako bi se utvrdila ništetnost odluke o otkazu ugovora o radu. Također je moguće, s obzirom na to da kršenje te zabrane ima obilježje jednog od najtežih prekršaja poslodavca propisanih člankom 229., stavkom 1., točkom 9. Zakona o radu, podnijeti prijavu protiv poslodavca, nadležnom područnom uredu Inspekto-rata rada, čije adrese možete pronaći na http://www.mrms.hr/

Zabrana poslovno uvjetovanog otkaza zbog organizacijskih razloga za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – Sukladno odredbi članka 115., stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14.) poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog u slučaju da prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili orga-nizacijskih razloga.

Ako na pojedinom ukinutom radnome mjestu radi osoba koja uživa zaštitu od otkaza propisanu odredbom članka 34. Zakona o radu, poslodavac toj osobi za vrijeme korištenja rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta, te u roku petnaest dana od prestanka korištenja

tih prava, ne smije otkazati ugovor o radu.

Nakon što istekne rodiljni ili rodi-teljski dopust poslodavac je ponajprije dužan ponuditi radnici „staro“ radno mjesto, ali ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnica obavljala, poslodavac je dužan radnici ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta poslova koje je obavljala prije korištenja rodiljnog dopusta. Napomi-njemo kako poslodavac svoju obvezu može ispuniti jedino ponudom za skla-panje novog ugovora o radu, jer ne može jednostrano uputiti radnicu na drugo radno mjesto.

Pravo na prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – Sukladno odredbi članka 84., stavka 4. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14.) godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti, te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Stavkom 5. istoga članka propisano je da iznimno godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Slijedom navedenoga, ako se radnica koja je koristila pravo na dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju vratila na posao nakon 30. lipnja, ona nije bila u mogućnosti iskoristiti

godišnji odmor iz 2015. godine do 30. lipnja 2016. godine. Stoga, ona ima pravo taj godišnji odmor iz 2015. godine iskori-stiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratila na rad, dakle do 31. prosinca 2016. godine.

Gordana Palajsa

MIŠLJENJA UPRAVNIH TIJELA

Web-anketa SSSH

Regres kao obvezaSkrećemo pozornost na anketna pitanja koja postavljamo na web-stranici SSSH kako bismo od vas dobili povratne informacije o raznim temama.Pratite nas i dalje. Donosimo rezultate posljednje web-ankete:

sindikalna akcija | 13

PRAVNI SAVJETIPITANJE:S poslodavcem imam zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Međutim, poslodavac me želi premjestiti na drugo, slabije plaćeno radno mjesto. Treba li mi u tom slučaju poslodavac ponuditi novi ugovor o radu, i, ako mi ponudi novi ugovor o radu, trebam li ga potpisati i u kojem roku, te što se događa ako ga ne potpišem?

ODGOVOR:Prema čl. 15. Zakona o radu, naziv posla, vrsta radnoga mjesta na koje se radnik zapošljava, kratak popis ili opis poslova se, među ostalim, smatra bitnim sastojkom ugovora o radu. Ako poslodavac namje-rava promijeniti neki od bitnih sastojaka ugovora o radu, morao bi radniku ponu-diti novi ugovor. Na radniku je hoće li taj ugovor prihvatiti. Rok je najmanje osam dana. Ako ga potpišete, ne možete ga više osporavati, osim zbog mana volje. Ako ne potpišete ponuđeni ugovor o radu, ne nastupaju nikakve pravne posljedice, već je na snazi i dalje Vaš postojeći ugovor o radu, sve dok ne prestane na neki od zakonski propisanih načina. Ugovor o radu je dvostrani pravni akt, što znači da ga radnik može prihvatiti, ali i ne mora. Ako Vam poslodavac ponudi otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, to znači sljedeće: imate mogućnost prihvatiti novi ugovor o radu ili ga ne prihvatiti. O otkazu s ponudom izmije-njenog ugovora o radu radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a taj rok ne smije biti kraći od osam dana. Ako ga potpišete, a niste zadovoljni novim ugovorom, Vi ostajete na radu, ali imate pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost otkaza ugovora o radu. U tom slučaju morate u roku 15 dana od dana kada ste prihvatili izmije-njeni ugovor o radu, podnijeti poslodavcu Zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o otkazu. Druga je mogućnost da predlo-ženi ugovor ne potpišete, u kojem slučaju nastupa otkaz postojećeg ugovora o radu. Ovdje je bitno napomenuti kako i kod ove vrste otkaza poslodavac za otkaz ugovora o radu mora imati opravdane razloge, kao i kod redovitog otkaza ugovora o radu, odnosno trebao bi postojati ili poslovno ili osobno uvjetovani razlog. Radnik bi u

tom slučaju imao pravo na otpremninu prema čl.126. Zakona o radu, ako mu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada. Ako radnik, ipak, želi osporavati odluku o otkazu, rok za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava je 15 dana od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu u izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjavanje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio.

PITANJE:Član sam radničkoga vijeća i sindikalni povjerenik. Poslodavac mi namjerava otkazati ugovor o radu. Zanima me, može li mi otkazati ugovor o radu, i, ako može, mora li tražiti suglasnost radničkoga vijeća ili sindikata?

ODGOVOR:Prema čl.151. Zakona o radu, posloda-vac može samo uz prethodnu suglasnost radničkoga vijeća donijeti odluku o otkazu članu radničkoga vijeća. Posloda-vac iznimno može, bez prethodne sugla-snosti radničkoga vijeća, donijeti odluku o otkazu članu radničkoga vijeća ako je on ujedno i sindikalni povjerenik koji uživa zaštitu iz čl.188. Zakona o radu. Naime, prema čl.188. Zakona o radu, sindikal-

nome povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti nije moguće otkazati ugovor o radu, niti ga na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj bez sugla-snosti sindikata. Dakle, u Vašem slučaju, budući da ste Vi član radničkoga vijeća i sindikalni povjerenik, poslodavac treba prije donošenja odluke o otkazu tražiti suglasnost sindikata. Sindikat ima rok od osam dana da se izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti. Ako se sindikat u tom roku ne očituje, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca. A ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, tada posloda-vac ima rok od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata tražiti da suglasnost nadomjesti arbitražna odluka.

PITANJE:Koliko često poslodavac može provoditi alkotestiranje i krši li na taj način prava radnika?

ODGOVOR:Postupak alkotestiranja bi trebao biti uređen internim aktima poslodavca, odnosno, poslodavac je obavezan pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sred-stava ovisnosti. Zakon o zaštiti na radu kaže da radnik za vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola. Stoga je poslodavac obavezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i postupak utvrđivanja je li radnik pod utjecajem alkohola. Smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima više od 0,0 g/kg alkohola. Sama provjera je li radnik pod utjecajem alkohola obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređa-jem, postupkom ili sredstvom, a obav-lja ga osoba koja je za to osposobljena. Uređaj mora biti baždaren i ispravan. Prilikom provođenja ovih mjera, trebao bi biti prisutan povjerenik zaštite na radu. Dakle, poslodavac je obavezan provoditi postupak provjere je li radnik pod utje-cajem alkohola i time se ne krše prava radnika. Poslodavac postupak provjere može obavljati nasumično. Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatrat će se da je pod utjecajem alkohola. Radnika koji je pod utjecajem alkohola poslodavac je obavezan udaljiti s mjesta rada.

Odgovara: Ksenija Bešlić, pravna povjerenica u

Teritorijalnom uredu SSSH Osijek

14 | sindikalna akcija

ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. Marijana Jurak Doljani 3

10000 Zagreb

2. Tomislav Lorković Nalješkovićeva 27/VII

10000 Zagreb

3. Jadranka Kutija Alojzija Stepinca 11 33000 Virovitica

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 458

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. listopada 2016.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: TRANSPARENT

sindikalna akcija | 15

AKO

MIS

LIŠ

DA S

IND

IKAT

I VI

ŠE N

ISU

PO

TREB

NI,

ZAPI

TAJ S

E:JE

SU L

I KA

PITA

LIST

I M

ANJE

PO

HLE

PNI?

KORP

ORA

CIJE

VIŠ

E N

ISU

OPS

JED

NU

TE

REZA

NJI

MA

TRO

ŠKO

VA

RADA

?

JESU

LI P

OSL

ODA

VCI

VELI

KOD

UŠN

IJI I

H

UM

ANIJ

I?

MO

ŽETE

LI V

JERO

VATI

PO

LITI

ČARI

MA

DA Ć

E ŠT

ITIT

I RAD

NIK

E I D

A N

EĆE

POG

OD

OVA

TI

ON

IMA

KOJI

IM

OBI

LATO

FIN

ANCI

RAJU

KA

MPA

NJE

?

Svije

t bez

sind

ikat

a je

svije

t nisk

ih p

laća

i ne

sigur

nih

uvje

ta ra

da,

a bi

t će

i gor

i jač

anje

m v

elik

og k

apita

la.