Zagreb, 15. travnja 2020. Broj 501 - SSSH€¦ · Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2...

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. travnja 2020. • Broj 501

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

COVID-19: Svi smo dužni poštovati pravila i uputeStr. 8. - 14.



Na fotografiji su radnici Klimaopreme Nova Gradiška

osvrt

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo.

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640 (tisak) ISSN 2718-1693 (online)

Savez samostalnih sindikata Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

Borba za radna mjesta i prihod radnika

Vlada je usvojila dva paketa mjera ublažavanja ekonomskih i soci-jalnih posljedica epidemije virusa

COVID-19. Prvi je u cilju očuvanja likvid-nosti poslodavaca, među ostalim, predvi-dio odgodu plaćanja poreza i doprinosa na dohodak. Usvojena je i potpora za očuva-nje radnih mjesta novom mjerom HZZ-a COVID-19 u visini neto minimalne plaće (3.250 kn) za ožujak. Pod pritiskom poslo-davačkih organizacija (staroga HUP-a i novoga Glasa poduzetnika), drugim pake-tom Vlada je odlučila dijelu poslodavaca odgoditi, a dio poslodavaca posve oslobo-diti plaćanja poreza i doprinosa na doho-dak (ovisno o padu prihodu), te potporu za travanj i svibanj podići na 4.000 kn uz doprinos za II. mirovinski stup po radniku: 203,12 kn za ožujak i 250 kn za travanj i svibanj.

Ministar rada je na sastanku 17. ožujka 2020, sindikatima mjeru COVID-19 pred-stavio ovako: poslodavci će potporu moći koristiti tri mjeseca uz obvezu zadržava-nja radnika još tri mjeseca nakon njezina prestanka (model 3+3), a bit će obvezni isplaćivati razliku od visine potpore do ugovorene plaće. SSSH je mjeru podržao, jer je odgovarala prioritetima i zahtje-vima SSSH: zaštita zdravlja radnika, očuvanje radnih mjesta, ali i očuvanje prihoda radnika!

Već pri usvajanju mjere COVID-19 (Upravno vijeće HZZ-a, 20. ožujka 2020.) bilo je jasno da tome neće biti tako: prvo je dozvoljen pad broja zaposlenih od 1. do 20. ožujka, bez ograničenja, a nakon toga do isplate potpore dozvoljen je pad ovisno o veličini poslodavca (do 40 posto za poslo-davca koji zapošljava do deset radnika, te do 20 posto za mala, 15 posto za srednja i deset posto za velika poduzeća), drugo, nestala je obveza zadržavanja radnika još tri mjeseca nakon potpore i, treće, isplata razlike plaće nije utvrđena kao uvjet, odno-sno obveza poslodavca. Mjera je potom još tri puta mijenjana, ali ništa od sindikalnih zahtjeva nije prihvaćeno.

Jedna od ključnih poluga provedbe ove potpore trebao je biti zakon kojim je Vlada planirala suspendirati dio Zakona o radu, s namjerom davanja prava poslodav-cima da samostalno mijenjaju ugovor o

radu ili ne poštuju neke odredbe kolek-tivnih ugovora! SSSH je došao do zakona i odmah je reagirao otvorenim pismom predsjedniku Vlade (25. ožujka 2020.), te je uz pomoć Europske konfederacije sindi-kata, koja je uputila pisma predsjedniku Vlade i ministru rada, Europskoj komisiji, Vijeću Europe i drugim tijelima na razini EU, uspio spriječiti njegovo donošenje. Vlada je tvrdila kako na tome nije radila!

Priopćenjima i gostovanjima u medi-jima, SSSH je uspio podići razinu zaintere-siranosti javnosti za ove probleme. Važna je bila i inicijativa SSSH za privremenim povećanjem minimalne plaće kako bi se spriječilo da radnici i dalje rade za mini-malnu plaću (3.250 kn), a da poslodavac za njih ostvaruje javnu potporu (4.000 kn+doprinosi) zadržavajući razliku za sebe, kojom je natjerao ministra rada da javno kaže kako potpora pripada poslo-davcu i da nije sporno ako radnik prima manje! Dan prije, ministar financija javno je molio poslodavce da isplaćuju ugovo-rene plaće, ako mogu! Na ovaj način Vlada je pokazala da potporom nije ciljala radnike, jer je očuvanje njihovih prihoda ne zanima, kao i neuređenost države, jer će golema sredstva poreznih obveznika, među kojima i radnika (a samo potpora HZZ-a procjenjuje se na devet mlrd. kuna), upla-titi poslodavcima bez nadzora! Loše cilja-nje i izostanak nadzora umanjit će učinak potrošenog, a povrat duga ponovno će biti prebačen na radnike!

Na kraju recimo kako će, zahvaljujući pritisku SSSH, do kraja travnja biti objav-ljen popis poslodavaca kojima je odobrena potpora. Naime, zahtjevu SSSH pridružili su se i drugi, što je zasigurno pridonijelo ovoj odluci MRMS-a.

Na kraju, nesporna je važnost Vladine odluke da intervenira značajnim javnim sredstvima na ublažavanju ekonomskih posljedica, sporno je što jednako ne tretira socijalne posljedice. Radnik bi trebao biti ciljani krajnji korisnik potpore od čega bi neupitno korist imao i poslodavac. Ako je to potpora poslodavcu, upitno je što će do radnika doći. Sindikati i SSSH uputili su povjerenicima upute i upitnik za praćenje plaća za ožujak te će, po potrebi, reagirati.

Glavna urednica

2 | sindikalna akcija

Događaji

Nakon stupanja na snagu prvoga paketa javnih potpora za ubla-žavanje ekonomskih i socijalnih

posljedica uzrokovanih virusom COVID-19, SSSH se otvorenim pismom obratio Vladi Republike Hrvatske iznoseći pritom 12 zahtjeva kojima bi se omogućilo da javni novac osiguran za potpore za očuva-nje radnih mjesta doista dođe do radnika i posluži očuvanju njihovih radnih mjesta, ali i prihodu. U nastavku donosimo tih 12 zahtjeva:

1. Potporu radniku kada je poslodavac zatvoren odlukom nadležnoga tijela isplatiti direktno na tekući račun radnika‒‒ Uz 3,250 kuna neto, mora uključiti i 20 posto mirovinskog doprinosa.‒‒ Poslodavac je dužan zadržati sve radnike, što znači i produžiti ugovore sklopljene ne određeno vrijeme.

2. Osigurati nadzor nad isplatom cjelovite plaće radniku koji prima potporu zbog pada prometa poslo-davca‒‒ Poslodavci koji imaju pad prometa najmanje 20% imaju pravo na potporu, uz uvjet da zadrže sve radnike. ‒‒ Radnici imaju pravo na punu plaću, koju je poslodavac dužan obračunati i isplatiti, a dokaz o njezinoj isplati dostaviti HZZ-u i Poreznoj upravi.

3. Omogućiti kombiniranje potpore za radnike kod poslodavca koji obavlja različite djelatnosti, pa je dio zatvo-ren, a dio radi ‒‒ Tako bi radnik iz dijela poslodavca koji radi imao pravo na punu plaću (uz potporu HZZ-a), a iz dijela poslodavca koji je zatvoren na neto potporu i mirovinsko osiguranje.

4. Osigurati pravo na potporu HZZ-a i radniku malom dioničaru (uz uvjet neisplate dobiti, odnosno divi-dende) i radničkom predstavniku u nadzornom ili upravnom tijelu

5. Država mora preuzeti uplatu dopri-nosa za mirovinsko osiguranje za radnike kojima ih je poslodavac dužan obračunavati, ali ne i upla-ćivati

6. Urediti važna pitanja sklapanjem tripartitnog sporazuma/kolektiv-nog ugovora između Vlade, poslo-davaca i sindikata, koji bi se proši-rio na sve poslodavce odlukom ministra rada ‒‒ Socijalni partneri moraju biti uklju-čeni u pronalazak rješenja u vezi s krizom, te moraju preuzeti odgovor-nost za suočavanje s njom.‒‒ Tvrdnje Hrvatske udruge posloda-vaca, kao predstavnika poslodavaca, da je pojedina područja (npr. rad od kuće i „čekanje na rad“) potrebno urediti nisu utemeljene i točne: u Zakonu o radu postoji temeljna odredba i ako HUP smatra da ih je u ovoj situaciji potrebno dodatno urediti, mora o tome pregovarati i to sa radnicima, a ne tražiti od države da riješi njihov problem.‒‒ Prilagodba krizi uzrokovanoj COVID-19 ne može se rješavati isključivo promjenom zakona, a pogotovu tako da poslodavci izlo-biraju rješenja koja ih u potpunosti oslobađaju sve odgovornosti i rizika.

7. Poduzeti dodatne mjere za zaštitu stranih radnika‒‒ Strani radnici posebno su izloženi kršenju njihovih radničkih prava, a gubitkom posla, osim bez prihoda, mogu ostati i bez smještaja, te se naći u teškoj situaciji ako se ne mogu vratiti u svoju zemlju.‒‒ Potrebno je osigurati pojačani nadzor poslodavaca koji zapošljavaju stranu radnu snagu i tim radnicima omogu-ćiti pravo na privremeni boravak i zdravstveno osiguranje.

8. Hitno poboljšati uvjete karantene vozačima

‒‒ Vozači u međunarodnome prije-vozu (kao i oni u domaćem na koje se odnosi isto) nemaju mogućnosti za kvalitetan odmor dok voze, te je nehumano od njih tražiti samoizo-laciju u kabinama kamiona.

9. Obustaviti isplatu dobiti i dividende dioničarima ‒‒ Interes radnika i ekonomije u uvje-tima virusa COVID-19 (zaštita radnih mjesta i očuvanje razine prihoda) mora imati prednost.‒‒ Poduzeća koja isplate dobit i divi-dendu ne smiju imati pravo na potpore iz javnog novca, a na even-tualnu isplatu potrebno je povećati porez.

10. Potpore građanima (a ne samo gospodarstvenicima)‒‒ Država: Zabrana blokade računa od 1. ožujka, obustava ovrha, deložacija i isključivanja usluga poput struje, plina i vode, dogovor s komercijal-nim bankama o zamrzavanju kredita do kraja 2020. ili produžetku otplate kredita.‒‒ Jedinice lokalne samouprave: privre-meno osloboditi građane plaća-nja troškova komunalne i vodne naknade, oslobađanje troškova stana-rine građana sa niskim prihodima, uvođenje vaučera za hranu.

11. Osigurati praćenje i analizu novog priljeva u nezaposlenost, kao i dnevno objavljivanje‒‒ Potrebno je utvrditi koji radnici gube poslove (u kojim sektorima), koja poduzeća otpuštaju (mala ili velika, ona koja rade ili ne rade) i na koji način prestaju ugovori o radu (iste-kom ugovora na određeno, otkazom ugovora na određeno ili neodre-đeno).

12. Objaviti i ažurirati popis posloda-vaca kojima su odobrene potpore i razloga zbog kojeg su im odobrene (zatvoreni ili pad prometa)

Savezovih 12 mjera za radnike:

Javna sredstva za spašavanje radnih mjesta radnika, a ne za profit poslodavca


DogađajiSmjernice Europske komisije

Prekograničnim i upućenim radnicima omogućen prelazak granica unutar EU

Europska komisija objavila je Smjer-nice u vezi sa slobodnim kretanjem

radnika za vrijeme epidemije COVID-19 (C(2020)2051) kojima se nastoji urediti da mobilni radnici, posebice oni u djelat-nostima koje su identificirane kao one od kritične važnosti, mogu doći do svojih radnih mjesta.

Komisija potiče države članice da uspostave posebne olakšane i ubrzane procedure kako bi omogućili jednosta-van prolazak pograničnim i upućenim radnicima (npr. kroz posebno označene

prijelaze za takve radnike ili posebne naljepnice). Države članice bi tim radni-cima trebale dopustiti daljnji prelazak granica k njihovu radnome mjestu ako je rad u njihovu sektoru i dalje dopušten u državi primateljici.

Komisija je najavila kako će konzul-tirati Tehnički odbor za slobodu kretanja radnika kako bi se identificirale najbo-lje prakse za prekogranične i sezonske radnike, koje bi se mogle proširiti na sve države članice, te radnicima omogućiti obavljanje ključnih djelatnosti bez smetnji.

Obavijest za hrvatske radnike koji rade u Njemačkoj

Ne potpisujte ono što ne razumijete! Što ako u mojoj tvrtki postoji zara-

žena osoba? Moram li otputovati na poslovno putovanje u područje s velikom zaraženošću koronavirusom? Što ako tvrtka u kojoj radim ima malo posla zbog trenutne situacije? – tek su neka od pita-nja na koja odgovore možete pronaći u posebnim uputama u vezi sa situacijom vezanom za COVID – 19 epidemijom, što ih je za radnike koji su u Njemačku došli raditi iz druge države članice EU napravio projekt Poštena mobilnost (Faire Mobi-lität), Saveza sindikata Njemačke (DGB). Cjelovite upute u obliku često postavljanih pitanja u vezi s njemačkim radnim pravom možete na hrvatskome jeziku pronaći na poveznici: https://www.fair-arbeiten.eu/hr/article/460.faq-corona-virus.html

Kao najvažniji savjet tim radnicima navode da ne potpisuju dokumente koje im poslodavac nudi na potpisivanje zbog korona krize i koje ne razumiju. Kako napominju, može biti riječ o sporazu-mnom raskidu ili promjeni ugovora o radu što za radnike može imati negativne posljedice. Stoga preporučaju da se uvijek prvo obrate besplatnom savjetovalištu

Poštena mobilnost, svojemu sindikatu ili radničkome vijeću.

Faire Mobilität pokrenuo je i tele-fonsku liniju za pitanja radnoga prava tijekom korona krize i na taj način nude prvu orijentaciju kao i savjete za daljnju pomoć, na hrvatskome jeziku. Broj tele-fona je 0800 000 5776, te je besplatan za zvanje sa njemačkoga broja, a moguće ga je dobiti samo unutar Njemačke. Savjeti se dijele ponedjeljkom i srijedom od 09.00 do 12.00 i 14.00 do 18.00 sati, kao i četvrtkom od 14.00 do 18.00 sati.

Savjetovališta Faire Mobilität partner-ska su savjetovališta Savjetovalištu SSSH za upućene radnike koji su privremeno na radu u Njemačkoj ili su tamo bili, no imaju ugovor sa hrvatskim poslodavcem koji ih je tamo uputio.

Ako imate pitanje ili trebate pravno savjetovanje u vezi s ovom situacijom u kojoj se na Vas paralelno primjenjuje i hrvatsko i njemačko pravo, možete se obratiti na broj telefona: 099 46 43 563, radnim danom od 9,00 do 15,00 sati, ili na adresu elektroničke pošte: [email protected].

Dnevne migracije: Karlovačka županija – slovenske pokrajine Bela krajina i Dolenjska

Dnevna, a ne 14-dnevna samoizolacijaSlovenske pokrajine Bela krajina i

Dolenjska više se ne nalaze na popisu posebno rizičnih područja (na popisu su ostale samo Italija i Iran), čime je rije-šen problem brojnih radnika, dnevnih migranata iz Karlovačke županije koji rade u tvrtkama u tim slovenskim pokra-jinama, njih oko 1.000.

Hrvatski radnici mogu samo s liječničkim potvrdama u Sloveniju i kada se vrate u Hrvatsku, ostatak dana provest će u samoizolaciji, a ne moraju u 14-dnevnu samoizolaciju kao do sada.

Naime, Slovenija za ulazak u zemlju u trajanju kraćem od 24 sata dosada nije izdavala mjeru samoizolacije, dok su svi koji su ulazili u Hrvatsku iz te dvije slovenske pokrajine imali obvezu samoizolacije u trajanju 14 dana, pa su bili u nemogućnosti dnevno odlaziti na posao.

SSSH je prethodno od predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra zdravstva Vilija Beroša zatražio razma-tranje implementacije Smjernica Europ-ske komisije o ostvarivanju slobodnoga kretanja i moguću relaksaciju Odluke o samoizolaciji za konkretne slučajeve – u ovome slučaju za radnike s karlovač-koga područja koji rade u pokrajinama Bela krajina i Dolenjska, kako hrvatski prekogranični radnici ne bi trpjeli štetu i izgubili posao u drugoj članici EU, jer ne mogu pristupiti radnome mjestu.

SSSH je istom prigodom pozvao i na bilateralne dogovore s drugim članicama EU u kojima radnici s prebivalištem u Hrvatskoj obavljaju rad kao prekogra-nični radnici, ponajprije s Italijom, gdje se izricanje obvezne samoizolacije tako-đer pojavljuje kao problem, a gdje postoji prostor za prilagodbu u skladu sa Smjer-nicama EK i omogućavanje neome-tanoga rada hrvatskih prekograničnih radnika u kritičnim djelatnostima.

Pravno Savjetovalište SSSH otvoreno je za sve upućene radnike, neovisno o njihovu članstvu u sindikatu, te je savjetovanje besplatno.


DogađajiŠto europske države čine za zaštitu radnika?

Budućnost EU-a nalazi se u njezinu odgovoru na ovu krizu

Koronakriza najgora je svjetska kriza za radnike od Drugoga svjetskoga rata. Štetne poslje-

dice osjeća čak 81 posto radnika diljem svijeta, a procjenjuje se da će globalno 25 milijuna radnika ostati bez svojih radnih mjesta. Podaci su to Međunarodne orga-nizacije rada (MOR) koja poziva na hitno donošenje cjelovitih mjera i politika, usredotočenih na četiri stupa: podršci tvrtkama, zapošljavanju i prihodima; poticanju ekonomije i radnih mjesta; zaštiti radnika na radnim mjestima; te socijalnom dijalogu između vlada, sindi-kata i poslodavaca kako bi se pronašla rješenja.

ETUC traži paket pomoći za radnikeEuropska konfederacija sindikata (ETUC) procjenjuje kako je od početka krize samo u EU četiri milijuna radnika izgubilo posao, dok je više od sedam milijuna na čekanju. ETUC stoga od europskih institucija traži donošenje hitnih i ambi-cioznih mjera pomoći radnicima, uklju-čujući i uvođenje tzv. programa SURE - skraćivanje radnoga vremena - kako bi se spriječilo otpuštanje i gubitak prihoda radnika, uključujući samozaposlene i plat-formske radnike. Od Eurogrupe ETUC traži aktivaciju Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) za sve države članice EU, a ne samo za eurozonu, s naglaskom na javno zdravstvo i sustav socijalne zaštite, bez makroekonomskih uvjetova-nja. ETUC traži i aktivaciju financiranja malih poduzeća i javnih servisa od strane Europske investicijske banke. Uz 100 mlrd. eura za instrument SURE, potrebno je i dodatnih 200 mlrd. eura od ESM-a i Europske investicijske banke. Zajmovi državama članicama moraju biti beska-matni ili uz negativne kamate, uz osigu-ran dugi rok otplate. Te su mjere nužne za saniranje izravnih posljedica krize, no za srednjoročni oporavak bit će nužan

zajednički instrument za dug i izdava-nje euroobveznica. ETUC-ov zahtjev, kojemu se pridružio i SSSH, jest da se u ovim izvanrednim okolnostima suspen-dira isplata dividendi i otkup dionica, a ako se to ne dogodi, potrebno je povećati porez na te neopravdane dividende kako bi se financirale javne službe koje su na granici pucanja u ovoj krizi. Velike tvrtke moraju interese svojih radnika i gospo-darstva staviti ispred interesa dioničara kako bi raspoloživim sredstvima zaštitili radna mjesta i plaće!

Europa štiti radnikeU mnogim zemljama uvode se planovi prilagodbe i mjere očuvanja radnih mjesta poput skraćivanja radnih sati i stavljanja radnika na čekanje tijekom kojeg radnici dobivaju novčanu naknadu, a poslodavci su oslobođeni uplaćivanja doprinosa. Za razliku od paketa mjera koje je doni-jela Vlada RH, a koje se mogu svesti na potpore poslodavcima, druge europske zemlje odlučile su se za niz različitih mjera potpora tvrtkama i radnicima. Te su mjere – opet za razliku od Hrvatske – mahom tripartitno usuglašene, uz brojne primjere bipartitnih dogovora. Dok se Hrvatska odlučila za potporu u obliku pojačanog minimalca, većina europskih zemalja subvencionira plaće radnika u visokom postotku. Njemačka predviđa i nacionalizaciju pojedinih kompanija, Austrija skraćuje radno vrijeme, Italija i Španjolska uvele su moratorij na otpu-štanja, a Španjolska od svibnja pokreće trajan program tzv. minimalnog vital-nog dohotka za milijun kućanstava, kao pomoć onima koji tijekom ove krize nemaju pravo na druge oblike pomoći, poput naknade za nezaposlene. Tvrtke dobivaju pomoć države, one pred propa-šću se nacionaliziraju, zabranjuje se isplata bonusa i dividendi, uvodi se mora-torij na kredite i režije, štite se podstanari, dijele bonovi najsiromašnijima... daleko

je to od uobičajenih neoliberalnih mjera na koje smo navikli, osobito nakon krize 2008. godine!

Raznovrsne mjere pomoći radnicima Austrija primjenjuje model skraćenoga radnoga vremena kako bi spriječila otpu-štanja i očuvala prihode radnika. Država subvencionira plaću za dio sati koje radnik nije odradio, do razine naknade za nezaposlenost. Potpore za plaće iznose do 90 posto ili niže, ovisno o visini plaće.

Belgija je povećala naknadu za neza-poslenost onima koji su zbog krize ostali bez posla: s 65 na 70 posto prosječne plaće, na što država uplaćuje dodatnih 5,63 eura dnevno. Predviđene su i mjere potpore samozaposlenima, uključujući smanjenje i izuzeće od plaćanja doprinosa.

U Danskoj je tripartitnim sporazu-mom dogovorena pomoć tvrtkama koje zbog krize na čekanje šalju najmanje 30 posto radnika ili više od 50 zaposlenih. Njima će država subvencionirati 75 posto plaće, dok preostali dio plaća poslodavac, uz uvjet zadržavanja radnika. Ako poslo-davac nakon pokretanja poslovnih aktiv-nosti radnike u roku šest mjeseci ne vrati na posao, smatrat će se da im je prestao radni odnos i imat će pravo na otpre-mninu. Radnik za kojeg se traži potpora mora prethodno iskoristiti do pet dana godišnjeg odmora ili slobodnih dana. Uz to, Danska će utrostručiti budžet za prekvalifikacije i potpore za zapošljavanje.

Francuska će subvencionirati 100 posto plaće radnika, najviše do iznosa od 4,5 minimalca. U slučaju skraćenoga radnoga vremena, radnici ostvaruju pravo na dio iznosa naknade za nezaposlene.

Irska će za tvrtke koje ostvaruju pad prihoda od 25 posto odobriti potporu za plaće u iznosu do 70 posto, a radnici koji su ostali bez posla primat će povećanu naknadu od 350 eura tjedno, koliko je predviđeno i za samozaposlene.


DogađajiU Italiji su predviđene mjere očuva-

nja radnih mjesta uz potpore za očuvanje prihoda (80 posto bruto plaće i puni iznos doprinosa) tijekom razdoblja privre-menog ili trajnog prekida proizvodnje, odnosno rada. Tvrtke koje ne ostvaruju pravo na ove potpore ostvaruju pravo potpore za naknadu plaće u iznosu 600 eura mjesečno. Na potporu imaju pravo i samozaposleni, umjetnici i zaposleni u poljoprivredi (jednokratnih neoporezi-vih 600 eura mjesečno). Radnicima koji i dalje rade na svojim radnim mjestima bit će isplaćena jednokratna naknada u iznosu 100 eura. Radnici će dobiti dodat-nih 12 dana plaćenoga dopusta. Italija najsiromašnijima osigurava bonove za hranu, a roditeljima 600 eura za troškove čuvanja djeteta (ili korištenje izvanred-noga godišnjeg odmora koji će biti plaćen s 50 posto iznosa). Italija je na 60 dana suspendirala kolektivna ili individualna otkazivanja ugovora o radu iz ekonom-skih razloga. Sklopljen je i tripartitni sporazum o obveznim mjerama zaštite radnika kao i nužnim djelatnostima koje i u krizi moraju nastaviti s radom.

Nizozemska će subvencionirati 90 posto plaće ako je tvrtka u potpunosti ostala bez prihoda, a s 45 posto ako je prihod pao za pola. Poslodavcu se ispla-ćuje odmah 80 posto očekivane subven-cije, a naknadno se provjerava jesu li ostvareni uvjeti u odnosu na očekivani poslovni gubitak.

Njemačka je donijela mjeru prema kojoj poslodavci, uz pomoć države, radnicima tijekom prvih šest tjedana odsutnosti s posla isplaćaju punu plaću. Odobravaju se i potpore za plaće u iznosu do 60 posto, odnosno do 67 posto ako radnik ima uzdržavano dijete. U tvrtkama i sektorima u kojima je potpisan kolek-tivni ugovor, iznos subvencije kreće se i do 90 posto. Pravo na korištenje potpora, tj. subvencija za plaće, ostvaruju tvrtke u kojima je ugroženo najmanje deset posto radnika, dok je plaćanje doprinosa potpuno ili djelomično ukinuto. Mjera će se odnositi i na radnike zaposlene u agencijama za privremeno zapošljavanje. Naknada će se isplaćivati i samozaposle-nim osobama i freelancerima na temelju prijavljenog prihoda u prethodnoj godini. Njemačka je također zabranila isplatu bonusa menadžerima.

U Portugalu će radnici u tvrtkama kojima je prihod pao 40 posto primati dvije trećine plaće do maksimalno 1.905 eura, s tim da 70 posto pokriva država, a ostatak poslodavac. Radnici mogu mjesečno biti slani na čekanje.

Slovenski tzv. megazakon predviđa pomoć u plaćanju doprinosa i temeljnog minimalnog dohotka širokom krugu malih i mikropoduzeća, pomoći socijalno ugroženima i umirovljenicima s najnižim mirovinama koji će za vrijeme krize dobi-vati posebne dodatke. Temeljni dohodak bit će osiguran i za poduzetnike i obrt-nike kojima se odgađa plaćanje poreza na dohodak. Država će iduća dva mjeseca subvencionirati poslodavcima plaće za radnike ‘na čekanju’, te za njih plaćati doprinose, kao i naknade za vrijeme bolovanja. Radnici u ključnim službama dobit će dodatke od deset do čak 200 posto u odnosu na osnovicu. Radnici koji ne mogu na posao imat će jednak status i prava kao i oni koji su ostali bez posla i primaju naknadu. Samozaposlenima će država plaćati mjesečni dohodak u visini 70 posto minimalne plaće i doprinose, te neće morati uplaćivati mjesečnu akonta-ciju za porez na dohodak.

Španjolska je usvojila zakon s pravom veta na otpuštanja radnika u privatnom sektoru, s mogućnošću privre-menog otpuštanja radnika s pravom na povećanu naknadu za nezaposlenost nakon čega se vraćaju na posao uz punu plaću. Dosadašnji otkazi bit će preispitani, a privremeno zaposleni dobit će pomoć, dok će samozaposlenima biti produžen rok za uplatu doprinosa.

Švedska pokriva 75 posto plaće u slučaju smanjenja sati rada, a država će umjesto poslodavca najmanje do kraja svibnja plaćati sva bolovanja, dok samo-

zaposleni imaju pravo na naknadu za bolovanje u razdoblju od dva tjedna. Poslodavcima je omogućena odgoda ili smanjenje plaćanja doprinosa.

Siguran povratak na posao Iako epidemiološka situacija možda to svugdje ne opravdava, pritisnute ogro-mnim ekonomskim i socijalnim posljedi-cama krize, mnoge zemlje počele su popu-štati mjere i pokretati ekonomske aktivno-sti. I Europska komisija predložila je plan ukidanja restriktivnih mjera. Iako je ETUC pozdravio napor predlaganja takvoga plana, kritizirao ga je zbog propusta da se definiraju praktični aspekti povratka na rad, prije svega zbog nedostatnog defini-ranja mjera zaštite zdravlja i sigurnosti kao prijeko potrebnog dijela procesa popušta-nja mjera ograničenja. ETUC je zatražio od Komisije hitno pokretanje procesa savjetovanja sa socijalnim partnerima kako bi se osigurala koordinacija popu-štanja mjera u EU, vođena mjerama zaštite javnog zdravlja i zaštite sigurnosti i zdrav-lja na radu. ETUC zahtijeva donošenje nacionalnih kao i planova na razini tvrtki koji će definirati povratak na radna mjesta onih radnika koji privremeno nisu radili ili su radili od kuće, a u čijem bi defini-ranju morali sudjelovati sindikati. Vodeće načelo tog procesa trebala bi biti zaštita na radu i „načelo predostrožnosti“. Inspekcija rada u tome ima posebnu zadaću: osigurati primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurno-sti u razdoblju nakon ukidanja restrikcij-skih mjera. Osim za tradicionalna radna mjesta, mjere treba predvidjeti i za radnike u kućanstvima i one zaposlene putem plat-formi. ETUC traži i da se COVID-19 doda na popis virusa u Direktivi 2000/54/EZ o zaštiti radnika od bioloških tvari na radu.

Dijana Šobota

– Milijuni europskih radnika ostali su bez posla ni krivi ni dužni po drugi put u razdoblju tek nešto dužem od jednoga desetljeća. Europski vođe moraju naučiti lekcije iz krize 2008. i napraviti sve što je potrebno da se ova zdravstvena kriza ne bi pretvorila u dugoročnu masovnu nezaposlenost i još jednu razornu ekonomsku krizu. Dirljive riječi o europskoj solidarnosti moraju se prevesti u djela koja će spriječiti nezaposlenost, zaštititi prihode stanovništva i dostatno financirati naše javne servise. Budućnost Europske unije nalazi se u njezinu odgovoru na ovu krizu.

Glavni tajnik ETUC-a Luca Visentini


UDrUženi sinDikatiRazmišljanja sindikalne povjerenice iz samoizolacije

Imunološki zavod – jučer, danas, sutraImunološki zavod - ustanova respek-

tabilnog ugleda u bivšoj državi, ali i u cijelome svijetu. Davne 1893. godine

sve je započelo proizvodnjom cjepiva protiv boginja. Dalje se razvijao Higijen-ski zavod sa Školom narodnog zdravlja (1926.-1952.) Godine 1952. postao je Centralni higijenski zavod s odjelom za vakcine i serume, 1956. Serovakcinalni zavod, a 1961. Imunološki zavod.

Svojedobno je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila cjepni soj Edmonston - Zagreb protiv morbila (ospica) najboljim cjepnim sojem na svijetu! Stotine milijuna doza primi-jenjene su u djece u 30-ak zemalja svijeta BEZ PRIJAVLJENIH ŠTETNIH UČINAKA ILI MORTALITETA. Takva ocjena WHO-a omogućila je prodor proi-zvoda na zahtjevno svjetsko tržište. Para-lelno s razvojem virusnih cjepiva, Imuno-loški zavod proizvodio je čitavu paletu proizvoda: bakterijska cjepiva (meningo-kok, tetanus, difterija, pertusis), alergene, reagense, antitoksine za otrov europskih zmija, antitoksine za otrov pauka crna udovica, lijekove iz ljudske krvi ili plazme (albumini, imunoglobulini, intreferon, anti D...)

„Sve se može kupiti“Lošim poslovnim procjenama i očitom željom za profitom, 1993. godine Imuno-loški zavod „upao je u zamku“ zvanu PRIVATIZACIJA. Direktori su (kao i svuda) postavljani prema podobnosti, a ne sposobnosti, nadzorni odbori također, a svaki pokušaj ulaganja u proizvodnju vodio je u propast ili privatni džep. Zbog neulaganja u proizvodnju Imunološki je zavod izgubio status suradne usta-nove WHO -a, te je regulatorna Hrvat-ska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) stavila primjedbe na pogone. Uprave i nadzorni odbori su se oglušili i, u konačnici, 2013. godine Imunološki je zavod izgubio proizvodnu dozvolu. Naravno, „saga o Imunološkom“ time je dobila novu dimenziju. Nitko nije bio kriv, svi su dali sve od sebe, a istina je da su svi bili prepuštali problem nekome

drugome. Jer ionako se SVE MOŽE KUPITI, ulaganja su velika, pa ni jednoj vladi nisu isplativa.

Tek je Sindikat EKN-a bio taj koji je problem Imunološkoga zavoda stavio pred oči javnosti, svatko je od običnih malih ljudi odmah prepoznao vrijednost, pa je samim time i politika bila prisiljena učiniti nešto za Zavod. Imunološki zavod, javna zdravstvena ustanova, stvoren je 2015. godine. Radnici su zbrinuti, a imovina ostala na trgovačkom društvu. Postoji obećanje o pokretanju proizvodnje, postoji obećanje Grada Zagreba o ulaganju novca, no, kao i uvijek, sve je ostalo na tome. U predizborno vrijeme pojedinci i stranke sjete se kako prikupiti glasove na zabo-ravljenom Imunološkom zavodu, no čim izbori prođu ugase se i svjetla pozornice u predstavi Imunološki zavod.

Važnost proizvodnje u „vlastitome dvorištu“I onda se 2020. dogodio COVID-19, i odjednom su se, opet, svi sjetili Imuno-loškoga zavoda. A onaj isti sindikat koji je cijelo vrijeme upozoravao da će se dogoditi elementarna nepogoda, potres, da će se možda zatvoriti granice i da se nitko neće sjetiti Hrvatske s četiri mili-juna stanovnika i dalje pokušava doprijeti do „velikih“, a i vrijeme nam dokazuje da smo kao proroci doista predvidjeli scena-rij koji se događa. Kad već neće vladajuća garnitura, za Imunološki zavod pobrinula se priroda i pokazala, doduše na grub

način, koliko nam je potrebna proizvod-nja u „vlastitome dvorištu“.

Hvatajući se u koštac sa smrtonosnim virusom, Zavod se brzo posložio, barem onoliko koliko mu uvjeti i kapaciteti dopu-štaju. S više nego prepolovljenim brojem radnika u odnosu na razdoblje kada smo imali proizvodnju, radimo transportne podloge za COVID-19, ali, imajmo na umu, COVID će uskoro nestati, kao što je i nestao na osobnome primjeru. I što onda?

Imunološki zavod je još uvijek jedini sakupljač plazme u RH. Dakle, sva plazma koja se sakupi od dobrovoljnih davatelja krvi na području RH dolazi k nama (naš transport odlazi do pojedinog centra i preuzima plazmu u hladnom lancu). Plazmu skladištimo, a ako je potrebno izdvajamo pojedine doze na zahtjev tran-sfuzijskog centra. Po isteku karantenskog roka plazma se pakira i šalje na frakciona-ciju (preradu u lijekove). Prati se regula-tiva za proizvodnju, vrši kontrola i čuva-nje matičnih sojeva virusnih cjepiva, rade kontrole prostora, proizvode se podloge za testiranja i isporučuju kupcima, vodi briga o životinjama (miševi, zamorci, ovce, konji, zmije).

Gotovo svakodnevno trajali su razgo-vori i konzultacije s HALMED-om o preuređenju pogona za pokretanje djelo-mične proizvodnje virusnih cjepiva. I baš sada kada smo došli „nekoliko metara do cilja“, 22. ožujka dogodio se potres. Zgrade su stare i nisu sve izdržale, pa je upitno koliko je sada isplativo uložiti u dio proi-zvodnje na lokaciji Rockefellerova, kako je planirano. Osobno sam mišljenja kako je najbolje krenuli „od nule“ na novoj lokaciji. Vječni sam optimist, jer da nisam ne bih bila ni sindikalna povjerenica i bavila se sindikalnim radom. Stoga još uvijek vjeru-jem kako će se nešto pokrenuti u pozitiv-nom smjeru, jer ako nam i ova pandemija nije dovoljna opomena, tada doista treba staviti ključ u bravu i živjeti s činjenicom kako smo nekada imali Imunološki zavod koji smo uspjeli nebrigom upropastiti.

Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica Sindikata

EKN-a u SP Imunološki zavod


DogađajiZaštita na radu u uvjetima pandemije

Svi smo dužni poštovati pravila i upute

Iako je pandemija Corona virusa COV-19 zahvatila Republiku Hrvat-sku, Europsku uniju i brojne zemlje

izvan nje, nije za posljedicu imala niti ima stavljanje izvan snage propise kojima se uređuje područje radnoga prava, pa tako ni propisa iz područja zaštite na radu, što znači kako i dalje postoji obveza njihove primjene.

Prava i obveze radnika i poslodavaca u području zaštite na radu propisana su Zakonom o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., i 96/18.) i Pravilnikom o zaštiti na radu na mjestima rada („Narodne novine“, 29/13.). Njima je propisana obveza poslo-davca da mjesta rada, opremu i uređaje redovito čisti do primjerene higijenske razine, posebice uređaje za provjetrava-nje, a na mjestima na kojima su prisutne ili mogu biti prisutne biološke štetnosti, što Corona virus jest, radnici moraju biti zaštićeni od njegova štetnoga djelovanja. Radnici, odnosno njihovi predstavnici, tj. predstavnici radnika za zaštitu na radu i dalje moraju biti obaviješteni o svim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na mjestu rada, te se poslodavac i nadalje mora savjetovati s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima, o svim pita-njima vezanim uz provedbu Zakona i Pravilnika.

U građevinama namijenjenim za rad moraju se predvidjeti garderobe za radnike, ako moraju nositi radnu odjeću, i gdje se, zbog zdravstvenih i razloga zaštite privatnosti, ne smije tražiti da se pres-vlače u nekoj drugoj prostoriji. Poslodavci su i dalje obvezni provoditi opća načela prevencije, što znači da moraju u procesu rada izbjegavati rizike i sprječavati ih na njihovu izvoru nastanka, prilagoditi rad radnicima i tehničkom napretku, zamije-niti opasno neopasnim ili manje opasnim, davati prednosti skupnim mjerama pred pojedinačnim. Dužni su i dalje postavljati upute i oznake, osigurati osobna zaštitna i higijenska sredstva.

Kako se do sada nikada nismo sreli s ovakvom ugrozom zdravlja radnika na

radnome mjestu, kao što je pandemija Corona virusa, niti se je ona mogla pred-vidjeti u vrijeme donošenja propisa, uz opća načela i pravila sigurnosti na radu i zaštite zdravlja radnika, poslodavci i radnici su, kao i svi građani Hrvatske, dužni poštovati pravila i upute koje primamo od Nacionalnog stožera civilne zaštite i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Dužni smo ih poštovati ne samo kako bi se spriječilo širenje zaraze, bilo općenito kroz socijalne kontakte i među građanstvom, nego i na radnome mjestu i od uzročnika koji mogu biti u radnom okolišu.

U svrhu što uspješnije prevencije zaraze na radnim mjestima potrebno je:‒■ Održavati udaljenost od najmanje

dva metra između ljudi u razgovoru, te prilikom socijalnih interakcija, bilo da je riječ o statičnim radnim mjestima, ili o radnim mjestima kroz koja prolaze stranke, kupci, te drugi radnici. Ako je to moguće vizualnim oznakama obilježiti potrebnu udaljenost, stakle-nim ili plastičnim pregradama odvojiti radnike od stranaka, kupaca i drugih posjetitelja. Na mjestima rada istaknuti pisane upute i upozorenja;‒■ Izbjegavati bliski kontakt sa svima

koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja; ‒■ Pridržavati se higijenskih mjera,

posebice ako rad zahtijeva kontinuirani kontakt s drugim osobama tijekom pretežitoga dijela ili tijekom cijeloga radnoga vremena kao npr. upotreblja-vati zaštitne rukavice, zaštitne maske u kontaktu s većim brojem ljudi, dezin-ficirati kvake, prekidače za struju, POS uređaje, tipkovnice, mobitele, tipkovnice koje koristi veći broj ljudi (npr. na bankomatu ili u liftu) koristiti preko jednokratnih papirnatih mara-mica koje nakon upotrebe moraju biti bačene u zatvorene kante za smeće; ‒■ Poslodavci moraju osigurati često

čišćenje radnoga prostora. Najmanje

tri puta dnevno treba čistiti dodirne točke u zgradama kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodoko-tlića, daljinske upravljače, prekidače za struju, zvona na vratima, ploče dizala, pultove za prijem stranaka, te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba. Radnici moraju najmanje dva puta dnevno čistiti sve dodirne povr-šine: radne površine, pametne i druge telefone, POS uređaje, tipkovnice, konzole i računala u skladu s uputama za korisnike, za što im poslodavci trebaju osigurati potrebna dezinfek-cijska sredstva; ‒■ Prostorije za sastanke, edukacije i

druge prostore gdje se okuplja veći broj osoba očistiti nakon svakoga sastanka. Kao zamjenu za sastanke valja što više koristiti telefone, video-konferencije i internet za poslovanjeKada su sastanci prijeko potrebni i neodgodivi, orga-nizirajte ih u što većim prostorijama, te ostavite dovoljan razmak (najmanje dva metra) između pojedinih osoba;‒■ Na javna mjesta, na kojima ljudi

imaju manje mogućnosti redovito prati ruke, treba na ulazu staviti dezinfekcij-sko sredstvo za ruke; ‒■ Za pranje ruku u toaletima treba

osigurati toplu tekuću vodu i sapun, kao i papirnate ručnike za jednokratnu upotrebu. Postaviti kante s poklop-cima za sigurno odlaganje iskorište-nih papirnatih ručnika i drugog otpada u toaletima i drugim prostorijama. Naputak o pravilnom pranju ruku izvjesiti na vidljivome mjestu u toaletu; ‒■ Češće pranje ruku sapunom i

vrućom vodom najmanje 20 sekundi, te upotrebu higijenskoga gela na kraju pranja ruku; ‒■ U situacijama kada nije moguće

pranje ruku, održavati higijenu upora-bom higijenskoga gela koji sadrži 70 posto alkohola; ‒■ Prekrivanje usta i nosa prilikom

kašljanja i kihanja (sprječavanje daljnjeg širenja i kontaminacija), ili


Događajikašljanje u papirnatu maramicu koju je odmah potom potrebno baciti u zatvoreni koš za smeće, te nakon toga oprati ruke; ‒■ U slučaju lošeg osjećaja, tempe-

rature ili kašlja obratiti se liječniku obiteljske medicine.

Iznimno je važno da rukama koje nisu čiste ne dirate lice ili trljate oči, jer virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta.

Ako radnik sumnja da je bio u kontaktu s izvorom koronavirusa o tome mora obavijestiti stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca ili drugu odgo-vornu osobu poslodavca radi poduzima-nja mjera zaštite zdravlja ostalih radnika kod poslodavca. Stručnjak zaštite na radu ili druga odgovorna osoba poslo-davca odmah mora kontaktirati nadlež-nog epidemiologa.

Radnik treba potražiti liječničku pomoć tako što će obavijestiti svojega izabranoga liječnika obiteljske medicine, slijediti njegove upute, te otići na pregled prema dogovoru s liječnikom i u skladu s njegovim uputama.

Rad od kućeTijekom trajanja pandemije, posebice nakon potresa u Zagrebu i okolici, 22. ožujka 2020. godine, poslodavci, kojima to omogućuje proces rada, uputili su

radnike na rad od kuće. Kako je riječ o poslovima koji su prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene rizika („Narodne novine“, br. 129/19.) po svojoj prirodi administrativni, uredski i slični poslovi, za koje je procijenjen i dokumentiran mali rizik, te koje radnik redovito obav-lja u poslodavčevu prostoru, poslodavci nisu obvezni dokumentirati procjenu rizika za rad tih radnika kod kuće.

Pitanje zaštite na radu, u takvim slučajevima radnici i poslodavac uređuju aneksima ugovora o radu, kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu/zaštiti na radu. No, tim radnicima, zbog izostanka socijalnih kontakata, potrebno je osigurati alate za očuvanje mental-noga i fizičkoga zdravlja, jer radeći kod kuće ti radnici nužno provode mnogo sati u danu sjedeći ispred ekrana kompjutora ili razgovarajući putem video konferencija, na pametnim telefo-nima i sl. U takvim slučajevima potrebno je da radnici tijekom radnoga vremena uvedu aktivne pauze svakih dva sata tije-kom kojih će se odmaknuti od računala. Takvi radnici nužno moraju smanjiti čitanje i pretraživanje sadržaja na inter-netu i društvenim mrežama koji nisu nužni za obavljanje rada, radi očuvanja zdravlja (stres, strah, mišićno – koštana opterećenja, opterećenja vida, teškoće u koncentraciji i dr.).

Gordana Palajsa

Prva linija obrane

Mnogobrojni radnici nam se javljaju s upitima vezanima uz nedostatak osob-nih zaštitnih sredstava, nepoduzimanje adekvatnih mjera zaštite na radu za vrijeme trajanja pandemije, nedovoljnog osiguravanja sredstava zaštite zdravlja i ostalih nedostataka koje primjećuju u svojim radnim sredinama. Podsjećamo članove sindikata kako kod njihovih poslodavaca, kao prva linija obrane i rješavanja njihovih problema, djeluju izabrani povjerenici radnika za zaštitu na radu, odbori zaštite na radu, sindikalni povjerenici, izabrana rad-nička vijeća, predstavnici radnika u organu poslodavca. Oni su ti kojima se moraju prvima obratiti, kojima je smisao i cilj djelovanja zaštita prava radnika, pa čak i u ovim teškim vremenima. Oni su ti koji mogu ostvariti neposredni kontakt s poslodavcem i u dobroj vjeri i svojom aktivnošću i angažiranošću mogu i moraju riješiti veliki broj problema koji muče radnike. Ako ova prva neposredna pomoć ne poluči uspjeh, članovi sindikata se mogu obratiti svojim sindikatima i pravnim povjerenicima u teritorijalnim uredima SSSH, te imaju pravo podnijeti prijavu uočenih nepravilnosti Državnom inspektoratu, ali i Stožeru civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se rad obavlja.

SGH o radu u teškim uvjetima

Ne improvizirati, već prevenirati!

U samo dvadesetak dana dogodila su se dva smrtna slučaja radnika koji

su radili na sanaciji štete od potresa u Zagrebu. Smrt je bila posljedica pada s visine, zbog izostanka zaštitne opreme, bez obveznog vezivanja, odnosno bez provođenja drugih zaštitnih mjera! Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) u dva je navrata javno pozvao poslodavce da u procesu rada ne improviziraju, nego maksimalno poštuju sva pravila i provode sve mjere zaštite na radu, kako u uvjetima epidemije COVID-19, tako i u teškim uvjetima poput rada na visinama, na skelama i sl.

– Poslodavci koji ne ulažu i ne orga-niziraju zaštitu na radu sukladno propi-sima, ne samo da ugrožavaju zdravlje i živote radnika nego često niskim cije-nama izvođenja radova i izbjegavanjem isplata ugovorenih plaća prema Kolektiv-nom ugovoru za graditeljstvo koji obve-zuje sve poslodavce i sve radnike u RH (po principu: isplata minimalne plaće na račun, a ostatak na ruke) generiraju nelojalnu konkurenciju, sivu ekonomiju i rad na crno, o čemu svakako trebaju voditi računa svi dionici u postupcima javne nabave i tijekom izvođenja radova, napominje SGH.

SGH poziva i radnike na pridržava-nje svih mjera zaštite na radu i nošenje zaštitne opreme koju im je poslodavac obvezan osigurati, ali i Inspekciju rada u području zaštite na radu na pojačani nadzor nad provedbom propisa i primjenu mjera za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Potrebno je znatno više izlazaka na teren, posebice kod poslodavaca kod kojih ne djeluje sindikat, jer su ti radnici manje zaštićeni, kako bi se ojačala prevencija i spriječilo sve ono što se nije smjelo dogo-diti. Posljednji slučajevi smrtno strada-lih radnika ozbiljno su upozorenje svim sudionicima na izradi i donošenju novoga zakona o obnovi Zagreba i okolice od posljedica potresa na koji će način urediti minimalne tehničke i druge uvjete koje moraju zadovoljiti izvoditelji radova i na koji će se način to kontrolirati.


UDrUženi sinDikatiAna Šer o radu u uvjetima koronavirusa u osječkoj Saponiji

Podržavamo se, vjerujemo jedni u druge

Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Služba za medicinu rada izdalo je upute za poslodavce i radnike

vezano uz nCoV BOLESTI (COVID-19), u kojima su, među ostalim, navedene opće i specifične mjere zaštite, te postupanje s oboljelima i njihovim kontaktima. Kako u praksi izgleda rad u uvjetima koronavi-rusa pitali smo Anu Šer, radnicu osječke Saponije, tvornice sredstava za čišćenje i kućanstvo, u kojoj se proces proizvodnje i nadalje odvija neometano, naravno uz mjere zaštite. Ana je jedna od 830 radnika Saponije, članica je Sindikata EKN-a Hrvat-ske, u koji je učlanjena većina radnika, te je predsjednica Sekcije mladih SSSH. Radi u pakirnici tekućih detergenata, na stroju koji puni boce proizvodom. Kaže kako su joj dani tijekom tjedna slični, razlika je jedino u proizvodu na čijoj proizvodnji taj dan radi – dolazi na liniju, pokreće stroj, radi osam sati… Kako su u sklopu mjera prevencije itekako bitni higijena, čišćenje i dezinfekcija, Ana nas je upoznala i s povi-ješću tvornice i proizvodnim asortimanom. Saponia je osnovana 1894. godine. Krenula je s proizvodnjom prvog sapuna, a danas je jedna od uspješnijih regionalnih tvornica u deterdžentsko-toaletnoj industriji, čija je misija svakodnevno unapređenje življe-nja razvijanjem kulture čistoće i zdravlja kao životnog stila. Saponia je poznata po proizvodnji vodećih proizvoda: Faksa, Nile, Ornela, Likvija, Arfa i dr. Pojavom virusa zabilježena je povećana potražnja za dezin-fekcijskim sredstvima, pa se i Ana prisjetila početaka pojave koronavirusa:

– Svi smo osjetili i doživjeli osjećaje odgovornosti, zabrinutosti, možda i straha. Saponia ništa nije prepustila slučaju, osjećali smo se odgovornima i u želji da pridone-semo i pomognemo građanima u održa-vanju pravilne higijene i čistoće s našim proizvodima.

Posljedično, povećan je i opseg posla.– Radimo i subotama, što je u ovim

uvjetima potrebno zbog velike potražnje. Da nas pitate rekli bismo vam da nam se

subotom ne radi. Ali ok, odradit ćemo je bez pogovora, kao i svakoga puta. Malo negodujemo međusobno, ali to ostaje među nama. Shvaćamo što je potreba posla. Nagrađeni smo, svaki radnik je primio novčanu nagradu u iznosu 1.000 kn kako bi nam Uprava zahvalila na nese-bičnom radu u vrijeme epidemije koro-navirusom. Bili smo oduševljeni takvom gestom, zaista je sjajno i o tome smo se svi složili i bili zadovoljni, napominje Ana. Vrlo je detaljno pojasnila i donesene privremene mjere zaštite radi smanjenja potencijalnog rizika širenja zaraze u proi-zvodnim prostorima, te organizaciju rada:

– Svaki je radnik dobio dvije pamučne zaštitne maske, uvedeno je i obvezno noše-nje rukavica (i inače se pridaje važnost zaštiti na radu i zaštitnoj opremi, te njezino korištenje, a radnici se odgovorno toga pridržavaju). Uvedena je i preraspodjela posla kako bi se izjednačio broj radnika po smjeni. Trenutno se radi u tri smjene. Između 15 i 20 radnika je u istoj smjeni, dakle tri do četiri linije s 4-5 radnika na jednoj liniji. Isto tako uvedena je posebna procedura ulaza i izlaza iz tvornice. Razdvo-jene su grupe radnika kako bi nas što manje bilo u istome prostoru. Maske su obavezne prilikom ulaska i izlaska iz tvorničkoga kruga, te dezinfekcija ruku i prolaz kroz dezinfekcijske barijere. U pogonu uprav-ljačke konzole strojeva obložene su folijom i vršimo dezinfekciju pred kraj svake smjene. Zaista se maksimalno pazi na zaštitu i sigur-nost radnika.

– Iskreno, nikome nije sjajno sa svim ovim mjerama, svatko ima zamjerku, ali ipak pridržavamo se pravila kako bismo zaštitili jedni druge i sebe. Sviđaju li nam se maske? Baš i ne, ali nosimo ih. To su pravila, govori nam, sa smiješkom, Ana.

Donesena je i uputa o ponašanju u slučaju da je radnik bio u kontaktu sa zara-ženom osobom ili ako postoji samo sumnja na zarazu, radnik se treba javiti liječniku. Ako nema osnova za bolovanje radniku se može otvoriti godišnji odmor ili koristiti

slobodne dane. I sama je bila u takvoj situ-aciji, jer joj je brat bio u samoizolaciji. Kako nije imala osnova za bolovanje određen joj je godišnji odmor.

– Smatram to odgovornim potezom, jer radim na liniji s pet kolega i svi smo u kontaktu. Ne bih voljela da sam morala razmišljati jesam li ikoga ugrozila i strepiti cijelo vrijeme. Nakon 14 dana bratu je bilo dobro, nije imao nikakvih simptoma i ja sam se vratila u firmu, napominje Ana, prisjećajući se ponovne potrebe privikava-nja na nošenje maske nakon godišnjeg:

– Baš i nema zraka u njoj i jedina misao koja me prati je: svaka čast kirurzima, pa to treba izdržati. Iskreno, priviknula sam se nakon nekoliko sati, ali mi je puno bolje bez nje!, govori, te nastavlja o dnevnome odmoru:

– Prva pauza nakon godišnjeg od mora, na pauzu idemo dvije po dvije linije, još je jedna mjera zaštite kako nas ne bi bilo puno na istome mjestu. Privremeno je prekinut rad restorana, ali je osiguran prostor za jelo s razmakom između ljudi od jednoga metra. Ne brinite, radnici iz kuhinje nisu dobili otkaze. Prebačeni su u pogone zbog povećanog opsega posla.

Za kraj razgovora govorila je o tim -skome radu i međusobnoj ovisnosti radnika:

– Svatko od nas daje vlastiti maksi-mum bez obzira na godište kako bi posao bio odrađen korektno i odgovorno. Mi smo tim, zapravo mala obitelj. Podržavamo se, guramo jedni druge, vjerujemo jedni u druge. Radimo punom parom i često se osvrnemo na one kojima nije kao nama. Primjerice, trgovcima i ljudima kojima posao visi o koncu, ali ipak na kraju svakog ovakvog razgovora ostaje nam nada kako će ovo, ipak, brzo proći, pa će se sve vratiti u normalu.

Razgovarala: Marijana Tomić


Pravni savjetiUčestala pitanja/situacije vezane uz radni odnos u izvanrednim okolnostima

Odredbe Zakona o radu i kolektivnih ugovora i dalje na snazi Na tragu redovitih kontakata pravnih povjerenika i zastupnika SSSH sa sindikalnim povjerenicima i članovima udruženih sindikata, izdvojili smo učestala pitanja/situacije vezane uz radni odnos radnika na koje donosimo odgovore.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija

‒� S poslodavcem sam sporazumno raskinuo ugovor o radu. Sada mi nudi ponovno zaposlenje kako bi koristio potpore za očuvanje radnih mjesta.

Sukladno Odluci o izmjenama kriterija za korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koro-navirusom poslodavci od Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) ostvaruju navedeno pravo, ali u određenim uvjetima. Ako Vas poslodavac kod kojega ste posljednjeg radili ponovno prijavi u radni odnos, uz uvjet da niste koristili pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, te da poslodavac, sukladno propisanoj proceduri, podnese Zahtjev za dodjelu potpore. Ako je radnik u ožujku bio prijavljen u evidenciju nezaposlenih i ostvario je pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, poslodavac ostvaruje pravo na potporu za travanj i svibanj ako radnik ostane zaposlen kod toga poslodavca. Navedena odredba ne odnosi se na radnike kojima je radni odnos prestao zbog prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme ili zbog odlaska u mirovinu. Ovisno o trenutku podnošenja Zahtjeva za dodjelu potpore, poslodavac će ostvariti pravo za korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta za ožujak, travanj i svibanj, travanj i svibanj ili samo za svibanj. Konkretnije rečeno, prema zahtjevima za dodjelu potpore koji su u HZZ-u zaprimljeni zaključno sa 7. travnjem odobravat će se troškovi isplata plaća za ožujak, travanj i svibanj 2020. godine. Prema zahtjevima koji su zaprimljeni u razdoblju od 8. travnja do 7. svibnja odobravat će se isplata troš-kova plaće za travanj i svibanj. Naposljetku, prema zahtjevima za dodjelu potpore koji će biti zaprimljeni u razdoblju od 8. svibnja do 7. lipnja odobravat će se isplata troškova plaće za svibanj.

‒� Objekt u kojemu radim statičari su nakon potresa progla-sili ne upo trebljivim. Poslodavac, unatoč to me, traži da radim u objektu.

Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Ako objekti ne udovoljavaju navedenome, poslodavac je u obvezi naložiti presta-nak rada u takvom objektu, sve dok ne poduzme korektivne mjere.

Sve dok postoji opasnost za život i zdravlje, poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da radi u takvom objektu, a ako isti postupa suprotno od navedenoga, takav poslodavčev zahtjev protivan je Zakonu i poslodavac se izlaže kaznenim i prekršajnim postupcima. U tom slučaju imate pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada sve dok poslodavac ne poduzme propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i zbog toga ne smijete trpjeti štetne posljedice. Naime, za vrijeme dok ne radite zbog izbjegavanja izloženosti izravnom i ozbiljnom riziku za život i zdravlje, imate pravo na naknadu plaće i na sva druga prava iz radnog odnosa. Napomi-njem kako je Vaša obaveza da o navedenome postupanju poslo-davca obavijestite i Državni inspektorat i Stožer civilne zaštite RH.

‒� Poslodavac mi daje usmeni nalog za rad na poslovima različitim od ugovorenih.

Poslodavac je ovlašten dati usmeni nalog radniku za privremeno obavljanje dijela poslova izvan poslova određenoga radnoga mjesta radnika, ako su oni u skladu s vrstom i naravi posla. Radnik nema pravo odbiti izvršavati poslove za koje ga je poslodavac zadu-žio, osim u slučaju postojanja opravdanih razloga utemeljenih na Zakonu. Poslodavac bi u tom slučaju trebao voditi brigu o tome da je radnik kvalificiran za obavljanje tako delegiranih poslova i da su oni u skladu s naravi i vrstom rada. Ako poslodavac učestalo nalaže radniku obavljanje poslova drugoga radnoga mjesta, tada bi radnik i poslodavac trebali sklopiti Aneks ugovora o radu u pisa-nom obliku i urediti novonastale poslove, te prava i obveze koje iz toga proizlaze. Ako poslodavac ustraje pri usmenim nalozima bez sklapanja ranije spomenutog Aneksa, radnik u tom slučaju ima pravo uložiti Zahtjev za zaštitu prava, pa ako poslodavac istome ne udovolji, radnik ima pravo pokrenuti sudski spor pred nadležnim sudom i sudskim putem zahtijevati zaštitu svojih prava.

‒� Može li poslodavac tražiti prekovremeni rad radnika bez pisanoga naloga?

Radnik je dužan prekovremeno raditi u slučaju više sile, izvanred-noga povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. Zahtjev za prekovremenim radom poslodavac je dužan radniku naložiti pisanim putem.


Pravni savjetiMeđutim, ako prijeka potreba onemogućava poslodavca da

prije početka prekovremenoga rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev mu je dužan pisano potvrditi u roku sedam dana od dana kada je naložen prekovremeni rad. Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno, niti duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom. U tom slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.

Istarska županija‒� Dok pojedini prijevoznici otpuštaju, naša tvrtka produ-

žuje ugovore o radu na određeno vrijeme.

U trgovačkom društvu Pulapromet d.o.o. od početka primjene restriktivnih mjera na području Županije se razmatrala moguć-nost smanjivanja pojedinih materijalnih prava utvrđenih kolek-tivnim ugovorom. Iako je Društvo praktički u potpunosti obusta-vilo djelatnost javnoga lokalnoga prijevoza, poslodavac je prihva-tio sugestiju Sindikata (SPIVH) i produžio svih pet ugovora na određeno vrijeme za sljedećih šest mjeseci. Obostrano je utvr-đena potreba da se popuštanjem restriktivnih mjera i stabilizaci-jom poslovanja mora ustrojiti nova i efikasnija organizacija rada, u kojoj će značajan doprinos dati radnici na onim poslovima za koje su sklopljeni novi ugovori o radu na određeno vrijeme.

‒� Smije li direktor sam donijeti Odluku o organizaciji rada?

Početkom proglašenja epidemije u komunalnom poduzeću Pula Herculanea d.o.o. donesena je Odluka o novoj organizaciji radnoga vremena prema kojoj je više od polovice radnika, čija nazočnost na poslu zbog smanjenja obujma poslovanja trenutno nije bila potrebna, upućena na korištenje godišnjeg odmora iz 2019. g. i nastavno novoga godišnjeg odmora za 2020. g. u punom trajanju. Osim toga, donesena je i Odluka o neisplati novčanoga bona za Uskrs, pod pritiskom osnivača, iako je to pravo radnika utvrđeno kućnim kolektivnim ugovorom. Nakon niza konzulta-cija, poslodavac je u dogovoru i sporazumu sa Sindikatom (SSKH) izmijenio prvotnu odluku tako što će radnici za vrijeme privre-menoga prekida rada prioritetno koristiti stari godišnji odmor, a nakon toga dva tjedna godišnjeg odmora iz 2020. g., uz uvjet da se o istome pisano obavijeste najmanje 15 dana prije početka korištenja, sve sukladno odredbama ZOR-a i kolektivnog ugovora. Utvrđeno je također da se za odricanje prava na isplatu novčanoga bona moraju od svakoga radnika dobiti pisane suglasnosti. Nakon toga je poslodavac odustao od prvotne namjere i na sugestiju Sindikata potpisao Aneks KU, kojim se zbog izvanrednih okol-nosti, isplata novčanoga bona odgađa najkasnije do 30. rujna 2020. godine.

Zadarska županija‒� Pročelnica u Gradu je odlučila o neisplati troška prijevoza

i dodatka na plaću za rad u posebnim uvjetima radnicima dječjeg vrtića, a na što imaju pravo, sukladno odredbama Kolektivnog ugovora.

U aktualnim okolnostima Odluka pročelnice Grada o neisplati troška prijevoza i dodatka na plaću za rad u posebnim uvjetima radnicima dječjeg vrtića je nezakonita, neosnovana i protivna Kolektivnom ugovoru. Naime, i u novonastalim okolnostima na snazi su odredbe Zakona o radu, koje se striktno moraju provo-diti i poštovati, kao i odredbe Kolektivnog ugovora ako primjena istoga nije eventualno odgođena na određeno vrijeme, ili ako isti eventualno nije otkazan. Dakle, radnici dječjeg vrtića imaju pravo na isplatu troška prijevoza i dodatka na plaću, te predstavnici Sindikata imaju zakonskog osnova reagirati radi zaštitite prava radnika i njihovih materijalnih prava.

Primorsko-goranska županija‒� Svi radnici koji mogu, rade od kuće, a u operativi na

radnim mjestima. Sindikalni povjerenik zatražio je za radnike u operativi osiguranje isplate stimulacije.

Zbog izvanredne situacije smatram kako bi se, ako je to moguće, rad radnika čija je prisutnost na radnome mjestu nužna, trebao nagraditi. Nacionalni stožer civilne zaštite je poslodavcima izdao preporuku da tamo gdje je to moguće, radnici rade od kuće. U konkretnom slučaju, rad u operativi (prekrcaj i skladištenje) nije moguće obavljati od kuće, stoga su radnici na navedenim radnim mjestima i prilikom puto-vanja na posao i s posla svakodnevno izloženi riziku zaraze i to višestruko u odnosu na kolege kojima je omogućen rad od kuće. Ako isplata stimulacije ili druge nagrade za rad u oteža-nim uvjetima ili uvjetima posebnih okolnosti nije predviđena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, poslodavcu se može uputiti prijedlog za donošenje odluke o isplati stimulacije radnicima za izniman trud radi osiguranja što normalnijeg rada za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

‒� Mogu li se u aktualnim okolnostima provoditi izbori za radničko vijeće?

Izbori za radničko vijeće i za povjerenika radnika za zaštitu na radu mogu se provoditi, jer su sve odredbe Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o postupku izbora radnič-koga vijeća i dalje na snazi. Naravno, pri organizaciji i provođe-nju izbora potrebno je pridržavati se svih mjera i uputa izdanih od Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, koje se odnose na čišćenje (predmeta, dodirnih mjesta i površina), obveznu dezinfekciju ruku i održavanje sigurnosnog razmaka između osoba koje se zateknu u istoj prostoriji.

‒� Osnivač (Grad) je dostavio prijedlog kolektivnog ugovora s odredbama o umanjenju plaće tijekom trajanja mjera zbog epidemije. Trebamo li tražiti isplatu razlike kada se situacija normalizira?

Ako sindikat smatra da je zbog smanjenja prihoda osnivača nužno potpisati prijedlog kolektivnog ugovora s odredbama o umanjenju plaće za vrijeme trajanja mjera zbog epidemije, predlažem da se ne čeka normaliziranje situacije za postizanje


Pravni savjetisporazuma o isplati razlike plaće, već se osnivaču i prije norma-liziranja situacije uputi prijedlog za uvrštenjem odredbe o isplati razlike plaće u kolektivni ugovor. Takvom bi se odredbom uredila obveza poslodavca na isplatu razlike plaće koja je isplaćivana u umanjenom iznosu tijekom trajanja mjera zbog epidemije, kao i rok u kojemu je poslodavac dužan radniku isplatiti razliku plaće.

Brodsko-posavska županija‒� Trećina radnika je na prisilnom godišnjem odmoru. Poslo-

davac se o tome nije savjetovao s radničkim vijećem.

Poslodavac je u obvezi za svaku godinu izraditi Plan godišnjih odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, poštujući i iska-zanu volju radnika za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Zbog novonastale situacije i izravnog utjecaja na poslovanje poslo-davaca, poslodavac koji želi uputiti radnike na godišnji odmor mora izraditi djelomični plan korištenja G. O. i dostaviti ga na savjetovanje radničkome vijeću, odnosno ako ono nije izabrano, sindikalnom povjereniku. Bez postupka savjetovanja nije moguće uputiti radnika na prisilni godišnji odmor, odnosno poslodavčeva odluka bila bi ništetna ako nije provedeno savjetovanje.

‒� Direktori u tvrtki upozoravaju radnike, male dioničare, da neće, u slučaju dobivanja otkaza, ako se prethodno ne odreknu dionica, moći ostvariti pravo na novčanu naknadu na HZZ-u.

Mali dioničari – radnici imaju sva prava koja propisuje Zakon o radu, kolektivni ugovori i opći akti poslodavca, dakle ne postoji nikakva razlika između radnika-malih dioničara i onih koji to nisu u smislu ostvarivanja prava po osnovi rada. Prema tome, radnici-mali dioničari u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu ili osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu zbog neskrivljenog ponašanja (npr. zbog zdravstvenih razloga) imaju pravo na novčanu naknadu na HZZ-u za vrijeme privre-mene nezaposlenosti.

Osječko-baranjska županija‒� Ugovori o radu na određeno vrijeme radnicima prijevo-

zničke tvrtke neće se produžavati kako budu istjecali. Oni koji imaju uvjete bit će poslani u mirovinu. Radnici koriste stari godišnji odmor i pola novoga. Poslodavac predlaže Sindikatu sklapanje aneksa kolektivnog ugovora kojim bi se radnici odrekli isplate materijalnih prava.

Prometni sektor jedan je od sektora koji je najviše pogođen epidemijom. Radnici su toga svjesni, kao što su svjesni i da sutra zbog cijele ove situacije mogu ostati bez posla. Zbog toga su išli u smjeru dogovora s poslodavcem da se kroz aneks kolektivnog ugovora ugovoreni neoporezivi primici suspen-diraju do kraja godine. Ako se situacija promijeni na bolje, sastat će se i razgovarati o vraćanju iznosa u kolektivni ugovor. Za sada nisu nikoga otpuštali i radnici su time zadovoljni. U svakom slučaju, tamo gdje su sklopljeni kolektivni ugovori i

gdje je upitno hoće li poslodavac moći isplatiti ugovorena mate-rijalna prava radnicima, sindikati i poslodavac trebaju sjesti i pokušati se dogovoriti, kako ne bi došlo do otkazivanja kolek-tivnog ugovora od strane poslodavca, pa bi radnici u tom slučaju bili u još težoj poziciji.

‒� Radnici u prvoj smjeni rade od 6 do13 sati, a u drugoj od 11 do 18 sati. Trgovina za kupce radi do 17 sati, a od 17 do 18 sati radnici čiste trgovinu.

U međuvremenu je intervencijom sindikata došlo do promjene. Naime, kako su se smjene podudarale, zahvaljujući dojavama naših članova i povjerenika, intervenirali smo kod poslodavca i zahtijevali da se poštuju odluke Stožera civilne zaštite, te se smjene naprave tako da što manje radnika dođe u međusobni kontakt, a sve radi zaštite njihova zdravlja. Radnici rade manju satnicu prema odluci poslodavca, ali kako nisu potpisivali nika-kve izmjene ili anekse ugovora o radu da s punog prelaze na nepuno radno vrijeme, plaća bi im trebala ostati ista. Ali puno je još nepoznanica i ne znamo kako će poslodavci to voditi u evidencijama. Zlouporabe poslodavaca su moguće, pa pozi-vamo sve članove i povjerenike da prate situaciju, te nam se u slučaju nepravilnosti odmah jave radi pravodobne reakcije.

‒� Trgovine su, prema nalogu Stožera, zatvorene i u „šihte-rici za evidenciju radnoga vremena se vodi zastoj u punom radnom vremenu.“

Sukladno Zakonu o radu, ako dođe do prekida rada krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovo-ran, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Drukčije može biti određeno drugim zakonom, propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ali samo povoljnije za radnika. Ponajprije treba vidjeti je li takva situacija uređena u poslodavčevim aktima. Ako nije uređena u aktima poslodavca, radnik bi trebao dobiti naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

Karlovačka županija‒� U komunalnoj tvrtki radim ono što je hitno, ostali rade

od kuće, tj. 50 posto radnika radi jedan tjedan, a drugi tjedan drugih 50 posto. Svi radnici imaju svu potrebnu opremu i sredstva za zaštitu.

Ovo je primjer dobre organizacije rada poslodavca. Rad je organi-ziran na način da radnici međusobno ostvaruju što manje socijal-nog kontakta, te im je osigurana potrebna zaštita u obliku opreme i zaštitnih sredstava. Radnicima koji posao obavljaju od kuće poslo-davac je osigurao potrebna sredstva i opremu za rad kod kuće.

‒� Poslodavac je radnicima ponudio sporazumne otkaze ugovora o radu uz otkazni rok/godišnji odmor do 15. travnja 2020. i umanjene otpremnine, te isplatu otpremnine i plaće za veljaču i ožujak u ratama.


Pravni savjeti

Ugovor o radu može prestati sporazumom radnika i poslodavca. Za ovakvu vrstu prestanka radnog odnosa potrebna je suglasna volja obiju ugovornih strana, dakle potrebno je da se poslodavac i radnik suglase o bitnim elementima prestanka ugovora o radu i na jasan način reguliraju svoje međusobne obveze i prava koja proi-zlaze iz radnog odnosa – dan prestanka radnog odnosa, trajanje otkaznoga roka, visinu otpremnine i drugo. Inicijativu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati i radnik i poslo-davac, a druga ugovorna strana taj sporazum može ili ne mora prihvatiti. Ako radnik i poslodavac postignu suglasnost, sporazum moraju zaključiti u pisanom obliku. U konkretnom slučaju se radilo o poslodavčevu prijedlogu radnicima za sporazumni otkaz ugovora o radu uz otkazni rok od 15 dana, za vrijeme kojega će koristiti godišnji odmor, otpremnine u iznosima manjima od onih koje bi radnicima pripadale u slučaju redovitoga poslovno uvjeto-vanog otkaza, te isplatu otpremnine i ranije dospjelih neisplaćenih plaća u više rata. Očito je da se poslodavac na ovaj način pokušava riješiti radnika koji su mu u novonastaloj situaciji višak uz što manji trošak za samoga poslodavca. Radnicima je savjetovano da ne potpisuju ovakve sporazume, jer im Zakon o radu jamči veća prava u slučaju redovnog otkaza, od onih koja im poslodavac nudi sporazumom. Naravno, ako radniku ovakav sporazum odgovara, nema zapreke da ga potpiše.

Sisačko-moslavačka županija‒� Radnici su dobili SMS poruke od poslodavca da će uskoro

poštom, na kućne adrese, zaprimiti odluke o otkazu ugovora o radu.

Radnicima je savjetovano da odmah po primitku odluka kontak-tiraju našu pravnu službu radi pravodobnoga podnošenja zahtjeva za zaštitu prava, što su radnici i učinili. Radnicima su sastav-ljeni i dostavljeni zahtjevi za zaštitu prava uz uputu da zahtjeve pošalju poslodavcu u roku 15 dana od dana primitka odluke o otkazu ugovora o radu. Ako poslodavac u roku 15 dana od dana primitka zahtjeva ne udovolji tom zahtjevu, radnik ima daljnji rok od 15 dana u kojemu može svoja prava ostvarivati sudskim putem. Poslodavac je uručio odluke o korištenju cjelokupnoga godišnjeg odmora za 2020. godinu s početkom korištenja od idućega dana, bez poštovanja obveze o obavještavanju radnika 15 dana prije kori-štenja GO i protivno odredbama Kolektivnog ugovora o danima koje radnik ima pravo koristiti po svojoj želji.

Splitsko-dalmatinska županija ‒� Nalazim se na bolovanju. Prilikom kontakta s liječnikom,

rečeno mi je da je poslodavac dan prije isteka bolovanja javio kako mi je otkazao ugovor o radu.

U roku 15 dana od saznanja da Vam je povrijeđeno pravo, tj. od dana kada Vam je liječnik rekao da Vam je poslodavac otkazao ugovor o radu, možete podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu povrijeđenoga prava. Taj zahtjev možete predati i ovjeriti na

protokolu poslodavca, ili poslati preporučenom poštanskom pošiljkom na poslodavčevu adresu. Tako ćete imati dokaz za sud da ste pravodobno u zakonskim rokovima podnijeli zahtjev. Ako poslodavac ne usvoji Vaš zahtjev ili Vam pismeno ne odgovori u roku 15 dana od dostave zahtjeva, trebate u daljnjem roku od 15 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu radi utvrđenja nedopu-štenosti otkaza. Otkaz mora biti u pisanom obliku i dostavljen osobi kojoj se otkazuje.

‒� Zbog aktualne situacije, poslodavac predlaže preraspo-djelu radnoga vremena. Na što trebamo obratiti posebnu pozornost?

Poslodavac bi za vrijeme epidemije mogao uvesti preraspodjelu radnoga vremena, tako da radnici rade kraće ili neko vrijeme uopće ne rade, a u drugom razdoblju rade duže kako bi nadokna-dili prethodni kraći rad. Međutim, posebnu pozornost trebamo obratiti na činjenicu da preraspodjelu poslodavac može uvesti ako je ona predviđena kolektivnim ugovorom ili sporazumom između radničkoga vijeća i poslodavca. Ako toga nema, poslo-davac mora izraditi plan preraspodjele i dostaviti ga inspekto-ratu rada. Preraspodjela može trajati do 12 mjeseci, a razdoblje u kojemu se radi duže ne smije trajati više od četiri mjeseca. Ta razdoblja ne moraju biti uzastopna, mogu biti određena na mjesece, tjedne, pa kad se tjedni zbroje ne mogu iznositi više od četiri mjeseca. Duži rad ne smije trajati više od 48 sati tjedno. Kolektivnim ugovorom može biti određeno da taj duži rad traje šest mjeseci. Iznimno, ako je preraspodjela određena kolektiv-nim ugovorom i radnik je dao pisani pristanak, duži rad može trajati duže od 48 sati tjedno, do najviše 56 sati ili 60 sati, ako poslodavac radi sezonski.

‒� Hotelska kuća tražila je pregovore sa sindikatom radi sklapanja sporazuma o suspenziji dijela kolektivnog ugovora.

Dana 28. ožujka sindikati i udruga poslodavaca u djelatno-sti ugostiteljstva potpisali su Sporazum kojim se Kolektivni ugovor ugostiteljstva (KUG) neće primjenjivati dok traju izvan-redne mjere. Po prestanku izvanrednih mjera, potpisnice će novim sporazumom dogovoriti prestanak moratorija i nastavak važenja KUG-a. No, veliki broj hotelskih kuća u Županiji ima sklopljene i kućne kolektivne ugovore. Kako ih poslodavci ne bi jednostrano otkazali sindikati su dali uputu sindikalnim povjerenicima da s poslodavcima pokušaju sklopiti sporazume o suspenziji dijela kućnih kolektivnih ugovora, koji bi bili na snazi do prestanka važenja izvanrednih mjera. Kako su s izbija-njem epidemije svi hoteli zatvoreni, a radnici poslani na godiš-nji odmor i slobodne dane, sindikalne podružnice su odmah krenule u pregovore s poslodavcima s prijedlogom sporazuma da će radnicima kada ne rade biti isplaćena minimalna plaća u iznosu 3.250 kn, sukladno prvom paketu Vladinih mjera. Nakon objave drugoga paketa Vladinih mjera, Sindikat je brzo reagirao i stopirao prijedloge Sporazuma na iznos minimalne plaće. Svi sporazumi ispravljeni su sukladno drugom paketu Vladinih mjera.


Zabavni kUtak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. KREŠIMIR MIŠKULIN Vodovodna 1 34000Požega

2. JASMIN DAVAROVIĆ Dužica47 44272Lekenik

3. ANKICA STOJAKOVIĆ Ul.I.Rebro7 10360Sesvete

Nagradedaje Savezsamostalnih sindikataHrvatske

KUPON BR. 501

Ime i prezime:

_________________________________ Adresa:

__________________________________________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

_________________________________

Rješenjenagradnekrižaljke iosobnepodatkepošaljite namailadresu:

[email protected]

najkasnijedo10.svibnja2020.

RJEŠENJENAGRADNEKRIŽALJKEIZPROŠLOGBROJA:SINDIKALNA AKCIJA


NAŠI ČLANOVI NA RADNIMMJESTIMAU DOBAKORONAKRIZE

Zagreb, 15. travnja 2020. Broj 501 - SSSH€¦ · Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2...

Documents

Transcript of Zagreb, 15. travnja 2020. Broj 501 - SSSH€¦ · Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2...