za period 2018. 2022.godine - srebrenica.gov.ba fileza period 2018. 2022.godine - srebrenica.gov.ba
Transcript of za period 2018. 2022.godine - srebrenica.gov.ba fileza period 2018. 2022.godine - srebrenica.gov.ba
Strategije razvoja opštine Srebrenica
za period 2018. – 2022.godine
1. Mladen Grujičić
2. Dušica Kovačević
3. Mela Karić
4. Hasudin Mustafić
5. Bojan Pejić
Srebrenica, 2017. godine
2
I -UVOD
Slika 1: Geografski položaj opštine Srebrenica
Izvor: Odjeljenje za prostorno uređene i stambeno komunalne poslove, Opština Srebrenica
1.1. Geografski položaj i opšti podaci
Opština se nalazi na sjeveroistoku Republike Srpske-BiH. Locirana je u središnjem dijelu toka
rijeke Drine na koju se prislanja u dužini od 45 km, od čega je oko 23km Perućačko jezero, HE Bajina
Bašta.
Graniči sa opštinama Bratunac, Milići, Rogatica i Višegrad u BiH, i opštinom Bajina Bašta u
Republici Srbiji. Prije rata u okviru regionalno-teritorijalnog uređenja u Republici Bosni i Hercegovini,
Srebrenica je pripadala Tuzlanskom okrugu.
Tabela 1. Opšti podaci
Pokazatelji Opština Srebrenica
Površina (km2) 531,96
Gustina naseljenosti (stanovnika/km2) 22
Broj stanovnika (2016.god.) 11698
Broj nezaposlenih (31.03.2017. god.) 1786
Broj zaposlenih (2016. god.) 2000
Prosječna neto plata u 2016.god. (KM) 834
Oranična površina (ha) 11.136
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Prostorni plan Republike Srpske (usvojen)
3
1.2. Saobraćajna povezanost
Opština se ne nalazi na glavnim regionalnim saobraćajnim koridorima. Pojedini djelovi opštine
su bolje povezani sa Republikom Srbijom i sa drugim područjima Bosne i Hercegovine, nego sa urbanim
centrom. Do opštine postoje samo putne komunikacije. Prema tome opština Srebrenica spada u
saobraćajno slabo povezanu opštinu.
Srebrenica je pored regionalnih putnih pravaca (Bratunac-Skelani, Bratunac-Srebrenica-Skelani
i Zeleni Jadar-Milići) prije rata imala izrazito razvijenu putno-komunikacionu mrežu makadamskih
lokalnih - opštinskih seoskih puteva, koji su se koristili za potrebe stanovništva, turizma, lovnog turizma
i privrede. Ova mreža je naročito korištena za prevoz učenika u osnovnim i srednjim školama, kao i za
prevoz radnika. Iako su dnevne migracije i kretanje stanovništva bili intenzivni, saobraćaj se, zbog
razvijene i dobro organizovane mreže puteva, odvijao bez ikakvih problema.
Srebrenica je od većih gradova u BiH i regionu udaljena:
- Srebrenica – Beograd 210 km,
- Srebrenica – Bijeljina 110 km,
- Srebrenica – Sarajevo 160 km,
- Srebrenica – Tuzla 110 km,
- Srebrenica – Zagreb 450 km.
1.3. Istorijski razvoj
Na osnovu dosadašnjih arheoloških istraživanja, slučajnih nalaza, različitih istorijskih izvora,
možemo reći da je područje opštine Srebrenica bilo interesantno za naseljavanje, privređivanje i boravak
ljudi od najstarijih vremena.
Slika 2. Stari grad Srebrenica, opština Srebrenica
Izvor: Turistička organizacija Srebrenica
Najpoznatiji lokaliteti na kojima su pronađeni praistorijski ostaci su: Crvene njive – Podravno,
Humka i Vagan- naselje Liješće1.Nekropole su iz bronzanog i željeznog doba na što ukazuju nalazi
1Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, arheološka nalazišta-regija 14-25 Tom 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine,
Sarajevo,1988., str. 63-82.i
4
(artefakti) iz grobova (nakit, oružje-oruđe, keramičke posude i drugi predmeti).Antički period na prostoru
srednjeg Podrinja prošao je u znaku rimskog carsta.
Početkom nove ere osvajanje područja današnje Bosne i Hercegovine, a time i područja današnje
opštine Srebrenica od strane Rimljana, imalo je dalekosežne kulturne, političke i druge posljedice, koje
su uticale na uspostavu novih društvenih odnosa, čime je otpočeo novi način života. Jedan natpis,
pronađen u Skelanima, ukazuje na to da su šire područje oko Srebrenice naseljavali pripadnici ilirskog
plemena Dindar. Tu se, naime, spominje i njihov poglavica, princaps civitatis Dindariorum. Najpoznatiji
lokaliteti iz antičkog perioda su, Crvica-naselje Staroglavice, Crkvišta-naselje Petriča, Čadorište,
Domavija, Knežije i Veliki plato- naselje Gradina – Sase, Hrašeće (Rašće) Ljubina-naselje Crvica,
Karaula-naselje Koštanovci, Klotjevac, Osatica, Mramorje-Potočari, Skelani, Srebrena luka –Liješće,
Zgunjansko polje-Zgunja, Zukića strana-Zagaj2.
Rimljani su naselja podizali pored prvobitnih vojnih logora ili pored rudnika. Takve vrste su bila
urbanija naselja u Skelanima i Gradini kod Sasa-naselje Domavija.
Prema Esadu Pašaliću, Srednje podrinje je bilo najnaseljeniji kraj u rimskoj BiH3. Srebrenički kraj je
doživio potpuni procvat u 3. i 4. vijeku, od kada i postoji najveći broj nalaza.
U to doba naselje u Skelanima se brzo razvijalo, pa je tako već u prvoj polovini prvog vijeka dobilo status
municipija (grad sa autonomnom upravom). M(alvesiatium) muni(cipium) Fl(avium) to jest ”Flavijski
grad Malvesiatium” nazvan tako po dinastiji careva u čije vrijeme je stekao municipalitet4.
Domavija je prerasla u samostalnu gradsku opštinu; pripao joj je značajan dio Skelana, odnosno tadašnjeg
Malvesiatiuma. Nalazila se na manjoj zaravni zvanoj Gornji grad kod sastavka Saske rijeke i Majdanskog
potoka. Domavija je nastala i razvijala se kao tipično rudarski grad. Iz mnogobrojnih natpisa moglo se
zaključiti da je ovdje bilo sjedište carskog upravnika za sve rudnike srebra koji su se nalazili na području
provincije Dalmacija. Zbog značaja ovog područja, prije svega rudnog bogatsva Rimljani su mu dali ime
Argentarija (Srebrenišće).
Prvi put Srebrenica se spominje u Dubrovačkim izvorima 1352., a nešto kasnije i 1376. godine.
Tokom srednjovjekovnog perioda u Srebrenici su Dubrovčani osnovali koloniju na čijem čelu je bio
Dubrovački konzul5. Srednjevjekovna Srebrenica je posjedovala kovnice novca u kojima je kovan novac
za bosanske i srpske vladare. Kako je Srebrenica i dalje kroz vijekove bila važno rudarsko naselje ukazuje
i to da su u ovom području u period od 13. do 14. vijeka boravili rudari Sasi germanskog porijekla. Po
ovim rudarima današnje naselje Sase nosi ime, a i naselje Kolonija neposredno pored Sasa ukazuje na
srednjovjekovne kolonije.
Neki slučajni nalazi sa gradskog areala bliže okolice (vodovodne cijevi, novac, nakit i dr.)
pokazuju da današnja Srebrenica leži na temeljima nekadašnjih rimskih naselja.
Srednjevjekovni period na ovim prostorima obilježen je naseljavanjem južnoslavenskih plemena krajem
6. i početkom 7. vijeka. Naseljavajući se na ove prostore južnoslavenska plemena su rušila sve pred
sobom kojom prilikom su uništeni i svi antički gradovi na području današnje BiH. Međutim, naseljavanje
Slavena u 7. vijeku dovelo je do progona i asimilacije domorodačkog Ilirskog stanovništva.
2Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, arheološka nalazišta-regija 14-25 Tom 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
1988., str. 63-82. 3 E. Pašalić, antika naselja i komunikacije u BiH, Sarajevo 1960. str 74. 4 Bojanovski, Municipium Malvesiartium najnovijom epigrafskom potvrdom municipija iz Misajlovine (Rudo), Arheološki radovi i
rasprave VI, Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1968. str 241 – 258. 5 M. Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Sarajevo, 1957., str. 108.
5
Slika 3. Klotjevac, opština Srebrenica
Izvor: Turistička organizacija
Najpoznatiji srednjevjekovni gradovi-utvrde šireg područja oko Srebrenice su: Donji i Gornji
Srebrenik, Đurđevac, Klotjevac, Ključevac (Klićevac), Šubin i drugi.
Šire područje oko Srebrenice ulazilo je u sastav više župa, kao što su: Vratar, Osat, Birč i Trebotič.
Srebrenica je kroz svoju dugu istoriju nekoliko puta bila zauzimana od strane srpskih, bosanskih i
osmanskih vojskovođa.
Godine 1459. u drugom naletu Osmanlije su zauzele Srebrenicu, a 1463. je definitivno zauzeto i
cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine. Ubrzo po zauzimanju Osmanilije su osnovale kadiluk
Srebrenica. Kadiluk je obuhvatao slijedeće nahije: Srebrenicu, Kušlat, Budimir (Ludmer), Šubin i Osat,
a na desnoj strani rijeke Drine nahiju Soko.
Do prve polovine 17. vijeka Srebrenica je u graditeljskom pogledu dobro napredovala. U prvoj
polovini 16. vijeka dobila je status kasabe.
Nakon austro-ugarskih ratova Osmansko carstvo slabi i vojska se postepeno povlači iz prekosavskih
zemalja. To je imalo odraza na političke, etničke i demogeografske prilike na Balkanskom poluostrvu, a
samim tim i u BiH.
Po dolasku Omera paše latasa BiH je podjeljena na pet okruga. Ovom podjelom Srebrenica je
ušla u sastav Tuzlanskog okruga. Nakon nekoliko ustanaka u BiH, i krize u Osmanskom carstvu
Berlinskim kongresom 1878. godine Osmanska carevina je priznala pravo austro-ugarskoj monarhiji da
zaposjedne BiH. Ovim je svakako završeno 415. godina vladavina Osmanlija nad BiH. Nakon obimnih
priprema u julu 1878. godine austro-ugarske trupe ušle su u BiH, Zvornik je zauzet 27. septembra, a dva
dana kasnije i Srebrenica6.
Dolaskom nove uprave na ovim prostorima obnavlja se rudarstvo. Oživljava i eksploatacija
mineralnih izvora, grade se novi putni pravci i upravne zgrade od kojih su neke očuvane sve do danas. U
6Dr. Milovan Mandić, Povjest okupacije BiH 1878., Izdanje matice Hrvatske, Zagreb 1910.
6
novoj upravi Srebrenica ima status trgovišta 1879. godine, a 1895. godine stiče status grada sa pratećom
urbanom infrastrukturom.
Tokom prve dvije godine Prvog svjetskog rata 1914. i 1915. godine područje istočne Bosne bilo
je stalno poprište ratnih sukoba Austrougarske i Srbije. Srebrenica je u ovom periodu pretrpjela velika
razaranja.
U periodu Kraljevine Srba Hrvata Slovenaca/Kraljevine Jugoslavije od 1918. do 1941. godine
Srebrenica potpuno stagnira. Broj stanovnika drastično opada. Prestaju sa radom rudnici i izvoz ljekovite
vode.
U periodu postojanja Federativne Narodne Republike Jugoslavije/Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije od 1945. do 1992. godine Srebrenica ponovo doživljava privredni razvoj
zahvaljujući svojim prirodnim resursima: šume, ljekovite vode, rude olova, cinka, zlata, srebra i boksita,
kamena i hidroenergetskim potencijalom rijeke Drine.Srebrenica postaje industrijsko mjesto. U naselju
Potočari otvaraju se tvornice za proizvodnju akumulatora, preradu finalnih olovnih proizvoda,
pocinčavanje i proizvodnja građevinskog materijala. U naselju Zeleni Jadar postojala je druga
industrijska zona sa tvornicama namještaja, drvne industrije i proizvodnje kamenih blokova. U naselju
Sase oživljena je eksploatacija ruda olova i cinka, koje u sebi imaju i značajnu količinu primjesa srebra
i zlata. U naselju Podravanje eksploatisana je ruda boksita. U naselju Skelani radila je tvornica ambalaže,
a u gradskom naselju Srebrenica postojala je tvornica tekstila i građevinsko preduzeće. Aktiviranjem
eksploatacije vrela Gubera turizam je zauzeo značajno mjesto.
1.4. Opštinska uprava
Slika 4. Grb Opštine Srebrenica
Izvor: Službena internet stranica Opštine Srebrenica (www.srebrenica.gov.ba)
Opštinska uprava se organizuje i djeluje u skladu sa kriterijima efikasnosti, djelotvornosti i
ekonomičnosti, koji obuhvataju između ostalog, poštovanje sljedećih najvažnijih principa:
- Objedinjavanje istih ili sličnih, odnosno međusobno povezanih poslova u odgovarajuće
organizacione jedinice;
7
- Zakonito i blagovremeno odlučivanje o pravima i obavezama i na zakonu zasnovanim pravnim
interesima fizičkih i pravnih lica;
- Stručno i racionalno obavljanje poslova i ostvarivanje odgovornosti zaposlenih;
- Efikasno rukovođenje organizacionim jedinicama i stalni nadzor nad obavljanjem poslova.
Unutrašnja organizacija opštinske uprave opštine Srebrenica (u daljem tekstu: opštinska uprava)
utvrđuje se u skladu sa vrstom, prirodom i obimom poslova koji proizilaze iz djelokruga rada pojedinih
odjeljenja i drugih organizacionih jedinica tako da se obezbijedi potpuno, efikasno i racionalno vršenje
poslova.
U skladu sa vrstom i prirodom poslova koje obavljaju pojedine organizacione jedinice opštinske uprave,
svi poslovi se grupišu u okviru sljedećih odjeljenja opštinske uprave, stručnih službi i drugih
organizacionih jedinica-odsjeka.
ODJELJENJA OPŠTINSKE UPRAVE:
- Odjeljenje za opštu upravu;
- Odjeljenje za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove;
- Odjeljenje za privredu i razvoj;
- Odjeljenje za društvene djelatnosti i javni servisi;
- Odjeljenje za finansije.
STRUČNE SLUŽBE:
- Stručna služba skupštine opštine Srebrenica;
- Stručna služba načelnika opštine i zajedničkih poslovi.
ODSJECI OPŠTINSKE UPRAVE:
- Odsjek/Jedinica za spašavanje i zaštitu u odjeljenju za društvene djelatnosti i javni servis;
- Odsjek za pomoćne i zajedničke poslove u stručnoj službi načelnika opštine i zajedničkih
poslova.
U Opštinskoj upravi Srebrenica građani, pravni subjekti i drugi zadovoljavaju svoje zahtjeve i
učestvuju u ostvarivanju opštih, zajedničkih i ličnih interesa u skladu sa Zakonom o Lokalnoj samoupravi
i Statutom Opštine neposredno ili preko izabranih predstavnika (Skupština i Načelnik opštine).
U aktivnostima i poslovima lokalne samouprave građani učestvuju neposredno preko zbora građana,
referenduma, građanske inicijative, javne rasprave i rada Mjesnih zajednica.
Skupština opštine Srebrenica je predstavničko tijelo građana, koja predstavlja, štiti i zastupa njihove
interese, ima 21 člana/odbornika
8
Načelnik opštine, predstavlja i zastupa opštinu, nosilac je izvršne vlasti, rukovodi i odgovoran je za
rad opštinske uprave.
U Opštinskoj upravi opštine Srebrenica na dan 31.03.2017. godine zaposleno je 96 radnika, i to:
- 42radnika sa VSS,
- 4 radnika sa VŠS,
- 48 radnika sa SSS i
- 2 radnika sa NSS.
Opštinska uprava pruža sljedeće usluge:
- Provođenje opštih propisa,
- Provođenje propisa BiH i RS,
- Upravljanje opštinskom imovinom,
- Komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti,
- Zaštita životne sredine i
- Upravnih poslova i drugih aktivnosti koje su u nadležnosti opštine.
Opština nije u mogućnosti davanja olakšica za privredu, pa se podsticajne mjere za razvoj privrede,
kao i za podršku zapošljavanju svode na:
- Proširenje i izgradnja industrijski zona za poticaj eksternom investiranju i
- Grantovi međunarodnih organizacija kao poticajna sredstva.
Podsticajne mjere za socijalnu politiku (obrazovanje, socijalnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu…) su:
- Subvencija za prevoz učenika i građana,
- Podrška posebno nadarenoj djeci,
- Grantovi – mobilna ambulanta i mobilna apoteka,
- Grant za civilnu zaštitu i provođenje mjera zaštite i spašavanja,
- Grantovi pojedincima – Socijalno ugrožene kategorije preko Centra za socijalni rad,
- Grantovi – Sredstva za zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva,
- Stipendije,
- Pomoć djeci u knjigama i drugo.
Budžet opštine u 2016. godini iznosio je 7.140.000 KM. Prihodi u proteklih 6 godina prikazani
su u Tabeli 2.
9
Tabela 2.
Prihodi od 2011. do 2016. godine
Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Prihodi 7.282.933 6.453.091 6.189.386 7.348.000 11.131.206 13.326.721
Poreski
prihodi
5.438.441
5.612.661
5.465.461
3.827.500
4.108.231
4.383.412.
Izvor: Odjeljenje za finansije, Opština Srebrenica
Rashodi koje je Opština imala u prethodnih 6 godina prikazani su u Tabeli 3.
Tabela 3.
Rashodi od 2011. do 2016. godine
Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Rashodi 6.651.145 7.743.506 7.089.438 6.558.500 7.655.281 8.240.261.
Bruto
plate
1.893.388
2.147.903
2.167.852
2.171.430
2.080.867
2.167.389
Izvor: Odjeljenje za finansije, Opština Srebrenica
Najviši su rashodi za bruto plate. Analizom budžeta u posljednjih 5 godina, zaključak je da je
budžet 70% bio socijalni, a 30% razvojni. Zaduženost opštine iznosi 355,818 KM i to:
1. Kredit Svjetske banke – po projektu urbane infrastrukture - 276,691,37 KM;
2. Obaveze po kreditu AD “Polet” Srebrenica - 79.126,63 KM.
10
II – EKONOMSKI RAZVOJ
Slika 5. Prevent Components Potočari, Srebrenica
Izvor: Turistička organizacija, Srebrenica
2.1. Opis trenutnog stanja
2.1.1. Raspoloživi resursi
Prirodni resursi kao što su rudna bogatstva, šume, ljekovito bilje, turistički potencijali bili su temelj
za opstanak ne samo ove opštine nego i ostalih opština u okruženju. Izbor zanimanja stanovništva je u
velikoj mjeri bio usmjeren ka preradi i eksploataciji postojećih mineralnih sirovina i šumskog bogatstva.
Na ovom području je bio razvijen turizam u kojem su korištene prirodni resursi i kulturno naslijeđe. Od
industrijskih kapaciteta postojali su kapaciteti metaloprerađivačke, drvne, građevinske i industrije obrade
kamena.
Uslijed ratnih razaranja koja su uzrokovala egzodus stanovništva, razorena su mnoga preduzeća u opštini.
Potencijali koji postoje i mogu da budu iskorišteni za strateški ekonomski razvoj odnose se prije svega
na:
- Rudarstvo (rude: olovo, cink, boksit, srebro, zlato i drugi plemeniti metali, eksploatacija i prerada
kamena);
- Banjski turizam i eksploatacija ljekovite-mineralne vode;
- Šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija;
- Poljoprivreda i prehrambena industrija (ratarstvo, voće, povrće, stočarstvo, pčelarstvo, meso i
mesne prerađevine, mlijeko i drugo);
- Hidro-potencijali;
11
- Turizam i ekološki zdravo okruženje (vode jezera Perućac, prirodni krajolici Sušice, ski centar
„Bukova glava“ i zdrava hrana), kulturno istorijska naslijeđa;
- Lov i ribolov;
- Zdravstvo (Gerijatrijska bolnica, Banja Guber).
Imajući u vidu da je većina potencijala upravo u prirodnim resursima, to stvara uslove za proizvodnju
određenih proizvoda i davanje specifičnih usluga poput: proizvodnje obojenih, rijetkih i plemenitih
metala, proizvodnju rezane građe, šperploča i lesonit ploča, drvene i limene ambalaže, kamenih podnih
ploča, pločica i stepenice), ne samo za tržište Republike Srpske-BiH nego i šire. Ovo područje je
ekonomski tradicionalno dobro povezano sa Srbijom i Crnom Gorom te su ti proizvodi i usluge
konkurentni i na njihovom tržištu. Postoji određena tržišna konkurentnost većine proizvoda iz metalno-
prerađivačke industrije, ali opstanak proizvodnih postrojenja je uslovljen neminovnim procesom
privatizacije i restrukturiranja.
Kroz istoriju ove regije, šumarstvo i prerada drveta su bili glavna industrijska grana. Danas je moguće
postići održiv nivo proizvodnje, kroz investiranje u dodatnu opremu. Zbog nedostatka programa za
nadzor šuma u toku rata, postojao je problem vršenja nezakonitih šumskih operacija koji su uzrokovali i
negativne uticaje na životnu sredinu. Iz tog razloga ova grana ne uspijeva iskoristiti svoj potencijal za
održivi ekonomski razvoj, mada pruža adekvatne mogućnosti za zapošljavanje stanovništva.
Područje ove opštine spada u područje gdje se uspješno može razvijati poljoprivredna djelatnost na
polju ratarstva, stočarstva, voćarstva, pčelarstva i ribarstva. Postoje relativno dobri tereni za formiranje
nekoliko mljekarskih farmi. Voće i jagodičasti plodovi takođe mogu biti alternative, ali oni zahtijevaju
dugoročne investicije jer su regionalni tehnički kapaciteti u poljoprivredi jako slabi i mali.
Osnovna hidrografska karakteristika Srebrenice je blizina rijeke Drine i akumulacionog vještačkog
jezera Perućac na kome je izgrađena hidrocentrala. Površina jezera Perućac iznosi 12,4 km2, dužina 56
km, najveća dubina 70 m, a nadmorska visina 290 m. Ovo jezero predstavlja značajan hidroenergetski
potencijal opštine Srebrenica.
2.1.2.Privredna struktura
Dominantnu ulogu u privrednoj strukturi opštine Srebrenica u ranijem periodu imala je industrija.
Osnovne industrijske grane, identifikovane kao nosioci i pokretači privrednog razvoja opštine su:
rudarstvo i kamen, turizam (banjski, lov i ribolov), šumarstvo i drvna industrija (proizvodnja rezane
građe, finalnih proizvoda od drveta), poljoprivreda i prehrambena industrija, građevinarstvo, te
hidropotencijali i određene usluge.
Na području opštine Srebrenica sa danom 31.03.2017. godine broj registrovanih poslovnih subjekata
(preduzetnici i pravna lica) je 675 sa ukupno 2.029 zaposlenih radnika.7
Nosioci privrednog razvoja uglavnom ne rade ili je proizvodnja minimalnog kapaciteta. Inače, i onako
mali stepen korištenja kapaciteta industrijskih preduzeća i dalje kontinuirano pada zbog nedostatka
tržišta, čestih zastoja radi nedostatka sirovine, zastarjele opreme, nedostatka obrtnog kapitala, loše
upravljačke strukture i drugo. Problem menadžmenta, nedostatak izvora finansiranja i problem vlasništva
7Zavod za zapošljavanje Srebrenica
12
nad državnim preduzećima u oblasti privrede, dovode do preusmjeravanja radne snage iz državnog u
privatni sektor (usluge, trgovina, poljoprivreda, zanatstvo).
Tabela 4.
Struktura privrednih subjekata po obliku svojine na dan 31.03.2017.
Vrsta svojine Aktivno Neaktivno Odjavljeno/
U procesu odjave
Bez oblika svojine 102 37 17
Dva ili više oblika svojine 14 - 10
Državna preduzeća 19 1 4
Zadružna 10 4 3
Privatna 98 32 61
Fizičko lice - preduzetnik 126 3 395
Izvor: Registar poreskih obveznika 31.03.2017.
Tabela 4.1.
Strultura privrednih subjekata prema djelatnostima
Klasifikacija djelatnosti Broj
subjekata
Klasifikacija djelatnosti Broj
subjekata
Ostalo novčano
poslovanje
1 Vađenje ruda i obojenih metala 1
Vađenje ostalih ruda i
obojenih metala
1 Barovi -
Vađenje i briketiranje
kamenog uglja
- Vađenje ukrasnog kamena i kamena
za građevinsrstvo
1
Veterinarske aktivnosti 1 Izgradnja stambenih i nestambenih
zgrada
-
Gajenje voćnih sadnica 1 Gajenje žita i drugih usjeva i zasada 1
Gajenje povrća, cvijeća i ukrasnog
bilja
- Gajenje usjeva i zasada u kombinaciji
sa uzgojem životinja (mješovito
farmerstvo)
5
Grubi građevinski radovi
specifični radovi niskogradnje
- Djelatnost biblioteka 2
Djelatnost vatrogasnih jedinica 1 Djelatnost vjerskih organizacija 2
Djelatnost državnih organa 18 Djelatnost muzeja, galerija i zbirki 1
Djelatnost drugih organizacija na
bazi učlanjenja, na drugom mjestu
nepomenutih
39 Djelatnost političkih organizacija 4
Djelatnost poslovnih udruženja 3 Djelatnost sindikata 13
Djelatnost traženje izgubljenih lica
i zaštite
1 Direktna medicinska praksa 1
13
Distribucija električne energije 1 Djelatnost za preduzeća van
Republike Srpske
1
Dovršavanje tkanina - Zaštita kulturnih dobara, prirodnih i
drugih znamenitosti
1
Izgradnja baza podataka - Izgradnja objekata niskogradnje -
Izgradnja saobraćajnica,
aerodromskih pista i sportskih
terena
- Izdavanje i spravljanje lijekova po
recepturi
-
Izdavanje novina 1 Inženjering 1
Istraživanje i eksperimentalni
razvoj u tehničko-tehnološkim
naukama
- Kafane -
Kinematografska i video
proizvodnja
1 Konsalting i menadžment poslovi 1
Kockanje i klađenje - Medicinska rehabilitacija 1
Montaža krovnih konstrukcija i
pokrivanje krovova
1 Mriješćenje i uzgoj riba u ribnjacima -
Nespecijalizovana trgovina na
veliko hranom, pilićima i duhanom
2 Obavezno socijalno osiguranje 2
Obrada i prevlačenje materijala 1 Obrada podataka 1
Obrazovanje odraslih i ostalo
obrazovanje na drugom mjestu
nepomenuto
3 Održavanje i opravka motornih vozila 1
Održavanje objekata
visokogradnje, niskogradnje i
njihovih dijelova
- Osnovno obrazovanje opšteg tipa 2
Ostala trgovina na veliko - Ostala trgovina na malo izvan
prodavnica
-
Ostala trgovina na malo u
prodavnicama mješovite robe
1 Ostala trgovina na malo u
specijalizovanim prodavnicama
1
Ostala trgovina na malo u
specijalizovanim prodavnicama
(osim oružjem i municijom)
1 Ostale poslovne aktivnosti, na drugom
mjestu nepomenute
-
Ostale sportske aktivnosti 3 Ostale sportske djelatnosti 1
Ostali vidovi zdravstvene zaštite 1 Ostali građevinski radovi, uključujući
i specijalizovane radove
1
Ostali završni radovi 1 Ostalo kreditno iznajmljivanje novca 1
Ostalo osiguranje 2 Pogrebne i prateće aktivnosti 1
Posredovanje u prodaju mašina,
industrijske opreme, brodova i
aviona
- Postavljanje električnih instalacija i
opreme
1
Prevoz putnika u gradskom
saobraćaju
2 Prevoz putnika u drumskom
saobraćaju
2
Prevoz robe u drumskom
saobraćaju
2 Prerada i konzerviranje voća i povrća,
na drugom mjestu nepomenuti
-
Prerada ostalih obojenih metala 1 Prerada čaja i kafe -
14
Prikupljanje i obrada ostalog
otpada
1 Prikupljanje i obrada otpadnih voda -
Proizvodnja akumulatora,
primarnih ćelija i primarnih baterija
1 Proizvodnja ambalaže od lakih metala -
Proizvodnja građevinske stolarije i
elemenata
- Proizvodnja dijelova i pribora za
motorna vozila i njihove motore
1
Proizvodnja kuhinjskog namještaja
osim stolica i sjedišta
- Proizvodnja mineralne vode 1
Proizvodnja ostale odjeće - Proizvodnja ostalih osnovnih
neorganskih hemikalija
1
Proizvodnja ostalih proizvoda od
drveta
1 Proizvodnja proizvoda od azbesta,
grafita i ostalih nemetalnih minerala,
na dugom mjestu nepomenutih
1
Proizvodnja proizvoda od betona
za građevinske svrhe
- Proizvodnja računskih mašina i druge
opreme za obradu podataka
-
Proizvodnja rezane građe 4 Proizvodnja rublja 1
Proizvodnja rublja za domaćinstvo 1 Proizvodnja sladoleda i drugih
smrznutih smjesa
1
Proizvodnja sredstava za prevoz
invalida
- Proizvodnja hljeba i peciva 1
Proizvodnja hljeba, peciva, svježe
tjestenine i kolača
1 Regulisanje i doprinos uspješnijem
poslovanju privrede na lokalnom
opštinskom nivou
1
Restorani - Reciklaža metalnih otpadaka i
ostataka
1
Sakupljanje, prečišćavanje
distribucija vode
- Sječenje, oblikovanje i obrada kamena -
Socijalni rad bez smještaja 1 Stomatološka praksa 1
Sudske i pravosudne aktivnosti 1 Taksi-prevoz 1
Telekomunikacije 2 Tehničko i stručno srednje
obrazovanje
1
Tehničko ispitivanje i analiza - Trgovina na malom mesom
proizvodima od mesa
-
Trgovina motornih vozila na veliko - Trgovina na veliko voćem i povrćem 1
Trgovina na veliko drvetom i
građevinskim materijalom
- Trgovina na veliko duhanskim
proizvodima
1
Trgovina na veliko metalima i
metalnim rudama
1 Trgovina na malo kancelarijskom
opremom, računarima
-
Trgovina na malo knjigama,
novinama i pisaćim materijalom
- Trgovina na malo medicinskim
preparatima i ortopedskim
pomagalima
1
Trgovina na malo metalnom
robom, bojama i staklom
- Trgovina na malo motornim gorivima 1
Trgovina na malo namještajem i
opremom za osvjetljivanje
- Trgovina na malo obućom i
predmetima od kože
-
Trgovina na malo u
nespecijalizovanim prodavnicama,
pretežno hrane, pića i duhana
2 Uzgoj goveda za proizvodnju mesa -
Uzgoj goveda za proizvodnju
mlijeka
- Uzgoj živine 1
15
Izvor: Registar poreskih obveznika 31.03.2017.
U skladu sa Registrom poreskih obveznika iz kategorije Pravno lice sa dva ili više oblika svojine
a.d. “Izbor” čija djelatnost je bila ‘Ostala trgovina na malo u prodavnicama mješovite robe’ je u
likvidacionom postupku, dok je iz iste kategorije a.d. GIK “Radnik” čija djelatnost je bila ‘Grubi
građevinski radovi i specifični radovi niskogradnje’ u stečaju. Dvije firme sa datumom 31.03.2017. su
nesolventne, dok je jedna privremeno odjavljena.
Gradska apoteka Srebrenica, iz kategorije državnih preduzeća je u likvidacionom postupku.
Zaključno sa danom 31.3.2017. godine, u Srebrenici se u registru poreskih obveznika nalazi 947 različitih
subjekata, od čega je 396 aktivno. Od toga 102 subjekata je bez oblika svojine. U ove subjekte spadaju:
javne institucije, udruženja, stranke, sportska udruženja, mjesne zajednice, sindikalne organizacije,
vjerske zajednice, kulturna udruženja. Među 114 aktivnih subjekata koja imaju dva ili više oblika svojine,
svi su oblika a.d.
U državnoj svojini je ukupno 18 aktivnih javnih ustanova i jedno javno preduzeća. Zadružnu
svojinu ima 10 aktivnih zadruga. Među 98 aktivna subjekta u privatnoj svojini nalaze se: a.d., d.o.o.,
zadruge, ali i udruženja, subjekti u oblasti zdravstva, sporta, vjerske zajednice i dr. Prema podacima
Poreske uprave na području opštine Srebrenica aktivno je 126 preduzetnika.
Uzgoj i iskorišćavanje šuma 3 Uzgoj pčela, proizvodnja meda i
pčelinjeg voska
1
Uređenje i doprinos uspješnijem
poslovanju privrede
1 Usluge u uzgoju i iskorišćavanju šuma 2
Usluge-ostalo 1 Ustanove za dnevni boravak 1
Hoteli i moteli sa restoranom 1 Pravna lica bez oblika svojine -
16
2.1.3. Turizam
Slika 6. Guber vode, Srebrenica
Izvor: Turistička organizacija Srebrenica
Ljekovite vode Srebrenice su bile osnova razvoja turizma, a posebno banjskog. Devedesetih
godina prošlog vijeka ostvarivano je prosječno 1.700 noćenja u jednom danu.
Mineralni izvori sa banjom Guber predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih resursa u
Srebrenici, ali i šire, te imaju ogroman ekonomski potencijal. Pet izvora na Guberu poznati su po svom
blagotvornom djelovanju na zdravlje od devetnaestog vijeka, kad se sa punionice na Velikom Guberu
izvozilo 500.000 boca vode godišnje. Za vrijeme Jugoslavije „Bosna-lijek“ je vršio eksploataciju i
flaširanje vode sa izvora, a banja Guber bila je daleko poznata i veoma posjećena. Opštinske vlasti i
investitori aktivno rade na savladavanju prepreka nastalih privatizacijom kako bi se ponovo pokrenuo
banjski turizam i industrijska eksploatacija izvora.
Ponovno pokretanje banjskog turizuma imalo bi multiplikativni efekat na lokalnu ekonomiju,
prije svega na ugostiteljstvo i turizam na širem području. To obuhvata i jezero Perućac, koje se proteže
kroz kanjon rijeke Drine dužinom od 40km do Višegrada. Jezero je plovno i omogućava pristup
nacionalnom parku „Tara“ i lovištu „Sušica.“
Izvori Gubera i ljekovita svojstva
Veliki Guber: liječenje anemije
Ljepotica: liječenje akni na licu i drugih dermatitisa
Sinus-voda: liječenje rinitisa, sinusitisa
Mali Guber: liječenje parazitoza u crijevima
Kožna voda: liječenje psorijaze, dermatitisa,
bradavica
17
U proteklih nekoliko godina opštinu Srebrenica godišnje posjeti više od 50.000 posjetilaca.
Posjete su uglavnom jednodnevnog karaktera. U istom periodu u prosjeku se ostvari i oko 2.000 noćenja,
mada ovaj podatak se može uzeti sa rezervom, jer se dodatni dio noćenja ostvari i u neregistrovanim
objektima.
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srebrenicu godišnje posjeti manje od
1.000 gostiju i ostvari se manje od 2.000 noćenja.
Po evidenciji Turističke organizacije Srebrenica, na osnovu upaćenih boravišnih taksi, broj
noćenja u Srebrenici u 2016. godini je bio 1640.
Tabela 5.
Dolasci i noćenja turista
Godina
Broj
dolazaka
Domaći
turisti
Strani turisti
Broj
noćenja
Domaći
turisti
Strani turisti
2008. 283 153 130 592 353 239
2009. 319 177 142 588 324 264
2010. 637 316 321 1.078 525 553
2011. 896 277 619 1.496 387 1.109
2012. 757 302 455 1.308 503 805
2013. 830 313 517 1513 739 774
2014. 946 383 563 1579 634 945
2015. 1245 422 823 2145 606 1539
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Srebrenica je sa Banjom Guber uvrštena u turističko banjsko mjesto u Republici Srpskoj.
Prema podacima kojima raspolaže Turistička organizacija Srebrenica u toku 2016. godine Srebrenicu je
posjetilo više od 30 000 turista, s tim što je nemoguće utvrditi tačan broj, budući da zvanična statistika
registruje samo turiste koji su ostvarili noćenje. Informacije kojima raspolaže Turistička organizacija
Srebrenica su zbir svih najavljenih jednodnevnih pojedinačnih i grupnih posjeta gradu Srebrenici,
arheološkom nalazištu ‘’Rimski municipium’’ i Memorijalnom centru Potočari. Također, veliki broj
posjetilaca dolazi nenajavljeno, tako da je stvaran broj posjeta još veći.
Glavni motivi dolaska su posjeta izletištu – banji Guber, Arheološkom muzeju “Rimski
municipium” u Skelanima, jezeru Perućac, Мanastiru Karno posvećenom pokrovu presvete Bogorodice,
Manastiru Svete Trojice, Memorijalnom centru Potočari, Katoličkoj spomen kapeli, Bijeloj ili Skender
– begovoj džamiji, posebno lovištu “Sušica”, starim gradovima Srebrenik, Klotjevac, Đurđevac i dr. Tu
su posjete različitim kulturnim i tradicionalnim manifestacijama na području opštine Srebrenica, kao što
su: Petrovdanski dani, Pančićeva regata, privredna i kulturno – sportska manifestacija “Dani Srebrenice”,
18
kulturno zabavna manifestacija “Kao nekad prije”, Sajam poljoprivrede i turizma, Dani muzeja,
Osaćanski dani i drugi događaji i manifestacije koji se organizuju u toku godine.
Opština Srebrenica raspolaže prirodnim bogatstvima i ljepotom koji čine značajan dio turističkih
potencijala. Karakterišu je brdsko-planinski reljef, povoljni klimatski uslovi, raznovrsna flora i fauna,
izuzetni potencijali iz oblasti lova i ribolova i ekološki čista sredina. Najznačajnija prirodna bogatstva i
kulturno-istorijsko naslijeđe su:
- Jezero Perućac;
- Rijeka Drina;
- Kanjon Drine;
- Ljekoviti izvori Gubera;
- Lovište “Sušica“;
- Rezervati prirode: Crni potok;
- Stari gradovi: Srebrenik, Klotjevac, Đurđevac, Šubin, Kličevac;
- Nekropole stećaka: Crvena njiva – Podravanje (10), Cura Karačići (27), Ćetenište - Orahovica
(31), Gaj –Poljak (44),Bašča Fojhar (32), Gračić - Potočari (20), Greben – Urisići (70), Igrište
– Orahoviva (23), Kamenje - Sulice (21), Klotjevac (2) - Klotjevac (52), Kosa - Poljak (13),
Kutuzero-Kutuzero (21), Lubničko brdo - Lubnice (27), Mramorje - Liješće (10), Mramorje
- Ljeskovik (18), Mramorje - Sućeska (50), Orahovica – Orahovica (10), Osonjača - Gostilj
(38), Padalište – Poznanovići (40), Ridić – Ridić (19), Sjedaljka – Bostahovine (48),
Staroglavice (18);
- Religijski i sakralni objekti: Manastir Karno posvećen pokrovu presvete Bogorodice,
Manastir Sv. Trojice u Sasama, Katolička spomen kapela izgrađena na temeljima crkve Svete
Marije, Bijela Džamija;
- Arheološka nalazišta iz antičkog i srednjevjekovnog perioda: Domavia – Sase; Municipium
– Skelani; Veliki plato; Rimska nekropola Sase; Klisa srebrenica; stari grad Srebrenik...
- Kulturno- sportske i zabavne manifestacije: Petrovdanski dani, Dani Srebrenice; Festival
kratkog filma „Srebrena traka“; Muzički festival “Silvertown shine“; Festival pozorišnih
predstava – „Cultural pump up“; „Osaćanski dani“ ; „Pančićeva regata“ –jezero Perućac i dr.
Većina gore navedenih turističkih resursa su još uvijek na nivou neiskorištenih potencijala ili
samo djelimično iskorištenih, te se uslijed nedostatka ozbiljnijih investicija i nedostatka turističke
infrastrukture samo djelimično valorizuju.
19
Slika 7. Arheološko nalazište Municipium, Skelani
Izvor: Turistička organizacija Srebrenica
U oblasti turizma, u opštini Srebrenica funkcioniše Turistička organizacija Srebrenica. Obzirom na
broj zaposlenih (tri), kao i izdvajanja finansijskih sredstava iz budžeta opštine Srebrenica (Opštinski
budžet za 2017. godinu iznosi 80.000 KM) kapaciteti ove organizacije su dosta skromni.
2.1.4.Poljoprivreda
Poljoprivreda je u srebreničkom kraju uvijek zauzimala veoma značajno mjesto. Prepoznata je kao
važan sektor ekonomskog razvoja i zamjena za zaposlenje s obzirom na kolaps industrije u poslijeratnim
godinama.
Opština Srebrenica raspolaže velikim prirodnim potencijalom za bavljenje ovom granom
proizvodnje. Povoljne reljefne prilike stvorile su duboka, rastresita i umjereno vlažna tla dovoljno bogata
humusom i mineralima, a u dolinama rijeka istaložile su se polualuvijalne i aluvijalne naslage različite
debljine. Zemljišta uglavnom imaju dobre fizičke karakteristike i blago su kisele do neutralne reakcije i
pogodna su za gajenje većine kontinentalnih biljnih kultura kao i za uzgoj sitnih i krupnih grla stoke.Oko
50% obradivog zemljišta se smatra visokokvalitetnim i pogodnim za intenzivnu proizvodnju. Ovo
zemljište je većinom smješteno u Podrinju i na platoima.Uglavnom je ravno uz nagib manji od 8% i sa
nadmorskom visinom manjom od 300 m. Drugi dijelovi opštine, na padinama brda i planina sa
nadmorskom visinom od 400m do 1500 m prvenstveno su pogodni za stočarsku i voćarsku proizvodnju.
Velike su mogućnosti za bavljenje organskom proizvodnjom s obzirom na ekološku očuvanost područja
opštine. Ovu prednost opštine treba iskoristiti i organizovati organsku proizvodnju u većem obimu,
značajnije je podsticati, razvijati svijest kod proizvođača o potrebi, značaju i ekonomskim efektima
organske proizvodnje te obezbjediti stručnu pomoć proizvođačima.
Usitnjenost posjeda predstavlja otežavajuću okolnost za bavljenje intenzivnijom
poljoprivrednom proizvodnjom. Na teritoriji opštine dominiraju mali privatni posjedi prosječne veličine
2,6 ha. Procjenjuje se da na ovom području ima oko 10000 malih posjeda, koji obuhvataju 85%
poljoprivrednog zemljišta i 70% poljoprivredne proizvodnje.
20
Opština Srebrenica raspolaže sa ukupno 53340 hektara zemljišta od čega je 19930 ha
kategorisano kao poljoprivredno zemljište.
Tabela 6.
Klasifikacija zemljišta po sektorima svojine
Vlasništvo Uk.površ. Oranice Voćnjaci Livade Pašnjaci Šume Neplodno
Privatno 23.583 10.984 633 3.388 1.886 6.434 258
Društveno 29.693 147 5 198 2.689 25.402 1.252
Neorgan. 64 5 1 3 16 31 8
Ukupno 53.340 11.136 639 3.589 4.591 31.867 1.518
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Porodična gazdinstva čine osnovnu strukturu poljoprivredne proizvodnje opštine. Najveći broj
registrovanih gazdinstava su nekomercijalna i nisu tržišno orjentisana, ali broj gazdinstava i površina
registrovanog zemljišta se iz godine u godinu povećava.
Tabela 7.
Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava
Godina
Komercijalna
Nekomercijalna
Ukupno
Površina registrovanog
zemljišta u ha
2014. 5 337 342 447
2015. 10 472 482 597
2016. 11 620 631 735
Izvor : Registar poljoprivrednih gazdinstava MPŠV RS
Najvažnije grane poljoprivredne proizvodnje su:
- Stočarstvo (ovčarstvo, govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo);
- Voćarstvo (jagodičasto i drvenasto voće);
- Ratarstvo;
- Povrtlarstvo (krastavac, paprika, plastenička proizvodnja…);
- Pčelarstvo.
Stočarstvo je uvijek zauzimalo značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji ove opštine. Uslovi za
razvoj stočarstva su veoma pogodni gledano sa stanovišta agroekoloških potencijala kojim raspolaže
opština. Ovaj kraj do 1991. godine raspolagao je sa 6.000 komada krupne i 44.000 komada sitne stoke.
21
Tabela 8.
Stočni fond-2016.god.
Vrsta stoke
Goveda
Svinje
Ovce
Koze
Konji
Živina
Pčele
(broj košnica)
Komada 1258 950 12890 405 61 55613 2400
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Najznačajnija aktivnost u oblasti stočarstva je proizvodnja mlijeka. Proizvedeno mlijeko se
najvećim dijelom prodaje mljekarama, a jedan manji dio proizvođači prodaju direktno na pijaci ili troše
za vlastite potrebe u domaćinstvima. Posljednjih godina napravljeno je oko 55 mini farmi i znatno je
poboljšan genetski potencijal životinja, kao i primjena novih tehnologija uzgoja. Otkup mlijeka na
području opštine vrše 3 mljekare: „Tuzlanska mljekara“ , “ MI 99“ i „Inmer“ Gradačac.
U narednom periodu neophodno je raditi na povećanju broja mliječnih grla visokog genetskog
potencijala, povećanoj proizvodnji krmnog bilja, većoj primjeni agrotehničkih mjera pri uzgoju,
podizanju mini pogona za preradu mlijeka.
Tabela 9.
Otkupljene količine mlijeka u opštini Srebrenica
Godina Količina mlijeka u l Prosječan broj muznih
grla
Broj proizvođača
2013. 600.590 160 40
2014. 727.000 160 50
2015. 645.000 160 35
2016. 590.000 171 28
Izvor: Agencija za agrarna plaćanja RS
Ovčarstvom se stanovništvo uglavnom još uvijek bavi na tradicionalan način uz vrlo nizak stepen
uvođenja tehnoloških promjena. Niska produktivnost uslovljena je lošom ishranom i neadekvatnim
upravljanjem pašnjacima. U proteklim godinama bilo je dosta međunarodnih donatora koji su donirali
nekoliko hiljada grla visokog genetskog potencijala, što je povećalo veličinu stada i proizvodnju mesa.
Ulaganja bi se mogla ostvariti u pogledu klaonice, prerade mesa, prerade vune i slično.
Stočarsku proizvodnju prate određeni problem kao što su: mali stepen finalizacije proizvoda,
nedovoljan nivo opremljenosti objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda.
Industrijska prerada poljoprivrednih proizvoda na području same opštine se uopšte ne obavlja.
Voćarstvo je, takođe, jedna od poljoprivrednih grana koja se ističe kao važna. Devedesetih godina
prošlog vijeka voćni fond iznosio je oko 365.000 stabala šljive, oraha, jabuke i kruške na području opštine
Srebrenica, dok je 2013. godine na području opštine voćni fond bio 200.000 stabala nabrojanog voća.
Na ovom području postoje ogromne mogućnosti za podizanje novih zasada.
22
Tabela 10.
Proizvodnja i prinosi voća
Godina
Jabuke Kruške Šljive Višnje
Proizvodnja
(tona)
Prinos
kg/
stablu
Proizvodnja
(tona)
Prinos
kg/
stablu
Proizvodnja
(tona)
Prinos
kg/
stablu
Proizvodnja
(tona)
Prinos
kg/
stablu
2015. 501 23,0 147 11,0 940 16,0 24 15,0
2016. 230 10,0 112 8,0 300 5,0 20 12,2
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Voćarsku proizvodnju karakteriše ekstenzivan oblik uzgoja, neadekvatan sortiment, slaba
primjena agrotehničkih mjera. Međutim, od 2010. godine zahvaljujući donatorima pristupilo se
rekultivaciji starih voćnjaka i podizanju novih uz upotrebu kvalitetnijeg sortimenta i agrotehničkih mjera.
Agroklimatski uslovi ovog podneblja idealni su za proizvodnju jagodičastog voća. Pod zasadima maline
i kupine se nalazi oko 164 hektara, a prosječan prinos je oko 1000 kg po dunumu. Razlozi za ovako niske
prinose treba tražiti u tradicionalnom načinu proizvodnje. Mogućnosti ulaganja u ovaj sektor su ogromna
naročito u oblasti povećanje broja zasada, proširenje već postojećih zasada, navodnjavanja, pakovanja i
prerade. Organizovan otkup se sprovodi od strane hladnjača „Bos agro food“ i OPZ „Srebrenica“, kao i
hladnjača sa teritorija drugih opština.
Tabela 11.
Površine zasađane malinom u opštini Srebrenica
Godina Površina u ha Broj sadnica Broj proizvođača
2014. 60 828.750 445
2015. 106 1.445.470 916
2016. 164 2.242.670 1426
Izvor: MPŠV
Ratarska proizvodnja obuhvata oko 60% ukupne biljne proizvodnje. Stanovništvo se uglavnom
bavi proizvodnjom za sopstvene potrebe.
Struktura zastupljenih kultura u 2016. godini je sljedeća:
- žita na površini 226 ha;
- stočno krmno bilje 151ha;
- međuusjevi i podusjevi 18 ha.
23
Tabela 12.
Proizvodnja i prinos ratarskih kultura
Godina
Pšenica Kukuruz Ječam
Proizvodnja
(tona)
Prinos
(kg/ha)
Proizvodnja
(tona)
Prinos
(kg/ha)
Proizvodnja
(tona)
Prinos
(kg/ha)
2015. 101 2200 228 1900 25,2 2100
2016. 147 3500 725 5000 27 3000
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Povrtlarstvo zauzima 13% ukupne biljne proizvodnje i odvijalo se u 2016. godini na oko 111
hektara obradivih površina. Najvažnije povrtarske kulture su krompir, grah, krastavac, paradajz, paprika
i luk. Posljednjih godina počelo se sa intenzivnijom proizvodnjom krastavaca kornišona za potrebe
prerađivačke industrije. Prosječna proizvodnja je oko 56.000 kg, a otkup vrši „Voćar“ Kozluk.
Plastenička proizvodnja se uglavnom odnosi na zasade krastavaca, paprika i paradajza.
Za ostale poljoprivredne djelatnosti nema organizovanog otkupa, ali se kompletna proizvodnja uglavnom
proda na pijacama.
Pčelarstvo je na području opštine Srebrenica moguće s obzirom na bogatstvo bagremovom
šumom, velikim površinama livada i pašnjaka sa obiljem medonosnog bilja. Time su stvoreni uslovi za
bavljenje pčelarstvom i sve je veći broj zainteresovanih ljudi koji bi se bavili ovom granom poljoprivrede.
Na području opštine djeluju dva udruženja pčelara sa 52 registrovana pčelinjaka, koja su zainteresovana
za pronalaženje investitora za formiranje pogona za pakovanje proizvoda od meda kako bi mogli pored
proizvodnje meda da se bave i proizvodnjom ostalih pčelarskih proizvoda. Zaključno sa 31.12.2016.
godine broj košnica je bio 2400 košnica, a proizvodnja meda je oko 20-30 kg po košnici.
Poljoprivredna mehanizacija koja se koristi za obavljanje poljoprivrednih radova je uglavnom
veoma stara. Zadnjih godina posredstvom donatora poljoprivrednicima je dodijeljen veći broj traktora,
traktorskih priključaka i motokultivatora. Svake godine jedan broj registrovanih poljoprivrednih
proizvođača se odluči i za kupovinu nove poljoprivredne mehanizacije po veoma povoljnim uslovima i
iskoristi podsticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede namjenjena za ove svrhe.
Na području opštine postoje i rade zadruge i udruženja poljoprivrednih proizvođača i to:
Zadruge:
- OPZ „Srebrenica“;
- OPZ „Potočnica“;
- OPZ „Agrobest“;
- OPZ “Drina Plod” Srebrenica.
Udruženja:
- Udruženje pčelara „Skelanka“;
- Udruženje pčelara „Osat“;
- Udruženje žena „Podrinje 1“;
- Udruženje građana „Drina“.
24
2.1.5.Prepreke za pokretanje vlastitog biznisa
Prema najnovijim istraživanjima i stručnom mišljenje Odjeljenja za privredu i razvoj opštine
Srebrenica, osnovne prepreke za pokretanje vlastitog biznisa, rangirane su prema prioritetima su:
- Nedovoljna obučenost i stručnost potencijalnih investitora za samostalno pokretanje biznisa;
- Nedostatak vlastitog početnog kapitala;
- Nepovoljni uslovi zaduživanja, obezbjeđenje kolaterala i hipteke kao i kratak greis period.
2.2. Aktivnosti finansijskog sektora
Trenutno stanje u ovoj oblasti nije na zadovoljavajućem nivou. Na području opštine Srebrenica,
investitorima su na raspolaganju finansijske usluge dvije banke:
- Unicredit banka a.d.,
- Turkish Ziraat bank d.d. i
kao i dvije mikrokreditne organizacije (fondacije):
- Mi-bospo i
- MKF.
Privatni preduzetnici sa prostora opštine Srebrenica, uglavnom koriste usluge platnog prometa, kao i
usluge srednjoročnih kredita, dok se za dugoročne investicijske aktivnosti uglavnom obraćaju nekim
drugim institucijama.
2.3. Saobraćajna infrastruktura
Opština Srebrenica se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske. Primarni vid saobraćaja u opštini
je drumski saobraćaj. Najznačajniji putni pravci koji prolaze kroz teritoriju opštine su regionalni put
R452 Milići - Skelani, regionalni put R453 Bratunac - Zeleni Jadar i regionalni put R454 Bratunac -
Skelani, koji čine okosnicu drumske saobraćajne mreže u opštini. Sem regionalih puteva, na teritoriji
opštine se nalazi i 28 lokalnih puteva (prema opštinskoj odluci), kao i veći broj nekategorisanih puteva.
Tabela 13.
Lokalni putevi prema vrsti, zaključno sa 31.12.2016.
Dužina u km
Savremeni
kolovoz
Svega 79.0
Asphalt 76.5
Beton -
Kocka 2.5
Tucanik 190.8
Zemljani -
Ukupno 269.8
Izvor: Odjeljenje za prostorno uređenje i stambeno – komunalno, Opština Srebrenica
25
Regionalni putevi na teritoriji opštine se nalaze u dobrom stanju, imaju savremeni kolovozni zastor
i zadovoljavajuće geometrijske elemente puta. U sljedećoj tabeli su prikazana saobraćajna opterećenja, na
dionicama regionalnih puteva, koja su preuzeta od JP "Putevi Republike Srpske“.
Mreža lokalnih puteva na teritoriji opštine Srebrenica je nerazvijena, a postojeći lokalni putevi se
nalaze u lošem stanju. Nerazvijenost mreže lokalnih puteva se ogleda u nepovezanosti jednog broja
naseljenih mjesta i drugih sadržaja, što utiče i na mogućnost privrednog razvoja i pristupačnost dijelova
opštine. Kao što se vidi u Tabeli 13, svega 76,5 km (28%) lokalnih puteva ima savremeni kolovozni zastor,
dok ostatak čine makadamski putevi. Lokalni putevi koji imaju savremeni kolovozni zastor najvećim
dijelom imaju nedovoljan poprečni profil (2,5 - 4 m), tako da je otežano mimoilaženje vozila.
Geometrijske karakteristike puteva (nagibi, krivine) su nezadovoljavajuće za tu kategoriju puta.
Kolovozni zastor je na većem broju mjesta u izuzetno lošem stanju. U svakom slučaju, mora se uzeti u
obzir da Srebrenica spada u red nerazvijenih opština, da je broj stanovnika u svim naseljima drastično
manji u odnosu na predratni period, što direktno utiče i na broj vozila koja se pojavljuju na saobraćajnoj
mreži. Iz tog razloga je intenzitet saobraćaja veoma mali, što se posebno odnosi na mrežu lokalnih puteva.
Iz podataka koji su dobijeni od JP "Putevi Republike Srpske" se vidi da se saobraćaj najvećeg intenziteta
odvija na osovini Srebrenica - Potočari - Bratunac, dok se na ostatku saobraćajne mreže odvija saobraćaj
znatno manjeg intenziteta.
Generalno se može ocijeniti da je putna mreža na teritoriji opštine relativno razvijena, čemu
doprinosi postojanje tri regionalna puta, koji povezuju najznačajnije tačke unutar opštine i povezuju
opštinu sa susjednim opštinama. Lokalna mreža je nerazvijena, a svi putevi se nalaze u lošem stanju.
U Srebrenici postoji međugradska autobuska stanica, koja se nalazi u samom gradu. Trenutno sa te
stanice polazi manje od deset autobusa dnevno, ka gradovima u okruženju i u regionu. U Srebrenici ne
postoji organizovan lokalni autobuski prevoz. Jedino sredstvo lokalnog prevoza je taksi.
U Skelanima postoji granični prelaz koji povezuje teritoriju opštine sa Bajinom Baštom i Srbijom.
Granični prelaz se nalazi na regionalnom putu R452. Na teritoriji opštine Srebrenica ne postoje drugi
vidovi saobraćaja (željeznički, vazdušni ili vodni).
26
Putna relacija Dužina u km
ukupno savremeni
kolovoz
tucanik zemljani
1. Srebrenica – Spasin Do – Brda – Žutica 19,8 14,0 5,8 -
2. Spasin Do – Žedanjsko – Žutica 11,0 1,0 10,0 -
3. Srebrenica – Vrelo „ Crni Guber“ 2,5 - - kocka
4. Potočari – Šušnjari – Slatina 13,0 7,2 5,8 -
5. Spasin Do – Sastavci 11,0 - da -
6. Sase – Dimnići – Moćevići – Lokve 21,0 - da -
7. Zeleni Jadar – Slapovići 6,5 0,5 6,0 -
8. Zeleni Jadar – Skenderovići – Šubin 15,0 - da -
9. Podravanje–Stublić –Luka –Krušev Do 27,0 - da -
10. Kragljivoda – Osat – Krst – Klotijevac 16,0 9,5 6.5 -
11. Ljeljendo – Ljeskovik – Prohići 13,0 - da -
12. Dobrak – Nogačevoći – Krst 14,0 8,3 5,7 -
13. Srebrenica – Sase – Koštanovci 14,0 14,0 - -
14. Soloćuša – Skakavac (Kamenolom) 2,5 0,5 2,0 -
15. Potočari – Pale 4,0 4,0 - -
16. Ljubisavljevići – Pusmulići – Orahovica 8,0 - da -
17. Zeleni Jadar – Karačići 3,0 - - -
18. Zeleni Jadar – Brežani 3,0 3,0 - -
19. Pribićevac(Kvarc) – Brežani – Korijen 9,0 - da -
20. Podoosmače – Osmače – Korijen - Poznanovići 12,0 4,5 7,5 -
21. Podravanje – Kutuzero 4,5 - da -
22. Kragljivoda – Tokoljaci – Krnjići 8,0 - da -
23. Kragljivoda–Poljak–Nogačevoći (HE-Perućac) 8,0 1,0 7,0 -
24. Liješće – Arapovići – Božići 7,0 3,0 4,0 -
25. Arapovići – Pribojevići 6,0 4,0 2,0 -
26. Bujakovića rijeka – Gručići 4,0 - 4,0 -
27. Kazani – Borkovići 3,0 0,5 2,5 -
28. Kazani – Kovačice 4,0 1,5 2,5 -
Tabela 14. Regionalni i lokalni putevi na teritoriji opštine Srebrenica
Izvor: Opština Srebrenica
27
2.4. Preduzetnička infrastruktura
Opština, odnosno Vlada Republike Srpske danas raspolaže sa sljedećim privrednim objektima:
- „Limko“, Skelani - vlasništvo Vlade RS;
- Drvoprerađivački kompleks „Zeleni Jadar“ - vodi se stečajni postupak;
- „Stara pekara“ - vlasništvo Opštine Srebrenica;
- „Vezionica“ - vlasništvo Vlade RS;
- „Feros“ - vodi sa stečajni postupak;
- Edukativni centar Potočari - vlasništvo Opština Srebrenice;
- „Betonjara“ - vodi se stečajni postupak.
Na osnovu Odluke o određivanju privrednih i administrativno-poslovnih zona br.01-022-131/07 od
11.10.2007.godine, određene su sljedeće zone:
- Administrativno-poslovni centar, Srebrenica;
- Rudarski basen, Sase;
- Rudarsko-eksploataciona zona, Podravanje;
- Zdravstveno-turistička zona, Guber;
- Industrijsko poslovna zona, Potočari;
- Memorijalni centar, Potočari;
- Drvoprerađivačka zona, Zeleni Jadar;
- Rekreativno-turistička zona, Jezero-Jezero;
- Turistička zona, Jezero Perućac i rijeka Drina;
- Lovni rezervat, Sušica;
- Agro-industrijska i poslovna zona, Skelani.
Pojedine privredne i administrativno-poslovne zone su pod ingerencijom Vlade Republike Srpske
ili Bosne i Hercegovine. Zbog potrebe za ekonomskim razvojem provode se aktivnosti na uspostavljanju
i jačanju slijedećih zona:
- industrijska zona Potočari - sa postojećim industrijskim kompleksima i proširenje od 30.000m2 u
opštinskom vlasništvu;
- drvoprerađivačka zona Zeleni Jadar - izgrađeni industrijski kompleks koji čini sadržaj u
stečajnom postupku;
- agroindustrijska zona Skelani, industrijski pogon „Limko“ u vlasništvu Vlade RS i prostorom
poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu.
Institucije na području Opštine koje pružaju podršku privredi su :
- Opština Srebrenica
- Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS
- Fond PIO RS
- Fond za zdravstvenu zaštitu RS
28
- Fond za zapošljavanje RS
- Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF)
- Poreska uprava RS.
Međunarodne organizacije koje pomažu lokalnu privredu i razvoj su:
- UNDP - United Nations Development Programme;
- USAID - United States Agency for International Development;
- OSCE - The Organization for Security and Co-operation in Europe;
- JICA - Japanska agencija za međunarodni razvoj;
- TIKA - Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj;
- BHB – Bauern helfen bauern;
- CRS - Catholic Relief Services;
- Cesvi Fondazione Onlus – Cooperazione e Sviluppo;
- MFS EMMAUS – Međunarodni forum solidarnosti;
- CARE International.
29
2.5. Strateško fokusiranje ekonomskog razvoja
SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
- Postojanje privrednih objekata
- Povoljan geografski položaj
- Prirodni resursi (šume, rude, mineralni
izvori, poljoprivredno zemljište,
hidropotencijal, ležišta nemetala)
- Ekološka očuvanost područja i povoljni
klimatski uslovi
- Bogatstvo područja šumskim plodovima,
gljivama i ljekovitim biljem
- Organizovana poljoprivredna proizvodnja
(mljekarstvo, ovčarstvo, jagodičasto voće,
pčelarstvo, povrtlarstvo, drvenasto voće i
peradarstvo)
- Postojanje udruženja poljoprivrednih
proizvođača
- Prostorno planska dokumentacija i
definisane industrijske, poslovne i agro
zone
- Postojanje jedinice za integrisani razvoj
- Nedovoljno izgrađena infrastruktura (putna,
energetska, vodovodna)
- Nedovoljno iskorištena privredna
infrastruktura
- Nedovoljna izgrađenost jedinice za
integrisani razvoj
- Nepovoljna starosna i obrazovna struktura
stanovništva
- Tradicionalni način bavljenja
poljoprivredom i turizmom
- Usitnjene poljoprivredne parcele
- Zapušteno i kontaminirano zemljište
- Neadekvatna organizovanost
poljoprivrednih proizvođača
- Nedovršena prostorno-planska
dokumentacija
- Nepostojanje strateških dokumenata
PRILIKE PRIJETNJE
- Inicijativa za izgradnju graničnog prelaza
- Inicijativa za izgradnju hidroelektrane
- Uključenost u Euroregiju Drina i regiju
Birač
- Rast potražnje na tržištu za organskom
hranom i jagodičastim voćem
- Prisustvo međunarodnih organizacija i
NVO, PAD i IPA fondovi
- Pojednostavljena procedura registracije
preduzeća
- Podsticaji za zapošljavanje i
samozapošljavanje od strane viših nivoa
- Poljoprivreda i ruralni razvoj su prioritetni
pravci razvoja u strateškim dokumentima
entiteta i vlade BIH
- Podrška projektima razvoja poslovnih zona
- Migracija stanovništva
- Složena politička situacija
- Nedovoljna kordinacija sa višim nivoima
vlasti
- Neusaglašenost budžeta sa potrebama
- Trend pada donatorskih sredstava
- Strateški dokumenti viših nivoa vlasti nisu
odraz potreba lokalnih zajednica
30
2.6. Vizija i strateški ciljevi ekonomskog razvoja
Strateški cilj 1 Strateški cilj 2 Strateški cilj 3
3.6. 1. Strateški cilj 1: Omogućen kontinuiran i održiv privredni rast i povećanje
zaposlenosti.
Iz provedene analize trenutnog stanja može se zaključiti da položaj u kome se nalazi privreda na
području opštine Srebrenica nije na zavidnom nivou, iako postoje značajni resursi i kapaciteti koji su
uglavnom neiskorišteni. Veliki broj privrednih subjekata u prethodnom period je prestao sa radom, dok
jedan dio onih koji rade proizvode u minimalnim kapacitetima. Ionako mali stepen korištenja
kapaciteta industrijskih preduzeća i dalje kontinuirano pada zbog nedostatka tržišta, čestih zastoja radi
nedostatka sirovine, zastarjele opreme, nedostatka obrtnog kapitala, loše upravljačke strukture.
Zbog toga će se u okviru ovog strateškog cilja raditi na ostvarenju sledećih operativnih ciljeva:
✓ Uspostavljeno povoljno poslovno okruženje za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva.
✓ Razvijena poslovna infrastruktura.
✓ Unaprijeđen kvalitet radne snage u skladu sa potrebama lokalnog tržišta rada.
✓ Unaprijeđeni kapaciteti lokalne uprave za ekonomski razvoj.
Srebrenica je ekonomski stabilna lokalna zajednica, sa
konkurentnom privredom, razvijenom poljoprivrednom
proizvodnjom i prepoznatljivom turističkom ponudom.
Omogućen kontinuiran i
održiv privredni rast i
povećanje zaposlenosti.
Osigurana podrška razvoju
tržišno orjentisane i
intenzivne poljoprivredne
proizvodnje.
Unaprijeđena turistička
ponuda i promocija turizma.
31
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
1. Omogućen
kontinuiran i
održiv privredni
rast i povećanje
zaposlenosti.
1.1. Uspostavljeno
povoljno
poslovno okruženje za
razvoj malih i srednjih
preduzeća i
preduzetništva.
1.1.1. Podrška novim
investicijama kroz
formiranje kreditno-
garantnog fonda.
1.1.2. Podizanje kapaciteta
postojećih MSP i
preduzetnika.
1.1.3. Uspostavljanje
sistema posebne podrške
u početnim poslovnim
aktivnostima (inkubatori,
akceleratori)
1.2. Razvijena poslovna
infrastruktura.
1.2.1. Stavljanje u funkciju
postojećih
infrastrukturnih kapaciteta
u privrednoj zoni.
1.2.2. Podrška razvoju nove
poslovne infrastrukture u
skladu sa potrebama
investitora.
1.3. Unapređen kvalitet
radne snage u skladu sa
potrebama lokalnog tržišta
rada.
1.3.1. Podrška razvoja i
provođenja programa
obuka i treninga
usmjerenih na poboljšanje
znanja i vještina lokalne
radne snage.
1.4. Unaprijeđeni kapaciteti
lokalne uprave za
ekonomski razvoj.
1.4.1. Formiranje razvojnog
tima.
32
2.6. 2. Strateški cilj 2: Osigurana podrška razvoju tržišno orjentisane i intenzivne
poljoprivredne proizvodnje.
Podaci navedeni u analizi trenutnog stanja ukazuju na postojanje prirodnih resursa pogodnih za
bavljenje različitim granama poljoprivredne proizvodnje na području opštine Srebrenica. Međutim, pod
uticajem različitih faktora poljoprivredna proizvodnja još uvijek je na niskom nivou.
S obzirom na navedene probleme i opisane potencijale za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom
u okviru ovog strateškog cilja radiće se na ostvarivanju sledećih operativnih ciljeva:
✓ Podignuti kapaciteti intenzivne i održive poljoprivredne proizvodnje.
✓ Povećana produktivnost i ekonomičnost poljoprivredne proizvodnje.
✓ Podignuti novi kapaciteti prerađivačke poljoprivredne industrije.
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
2. Osigurana
podrška razvoju
tržišno
orjentisane i
intenzivne
poljoprivredne
proizvodnje.
2.1. Podignuti kapaciteti
intenzivne i održive
poljoprivredne proizvodnje.
2.1.1. Podrška podizanju
novih i proširenju
postojećih zasada i/ili
osnovnog stada.
2.1.2. Razvoj i podrška
provođenju programa
obuka i treninga
poljoprivrednih
proizvođača.
2.2. Povećana produktivnost
i ekonomičnost
poljoprivredne proizvodnje.
2.2.1. Podrška udruživanju
poljoprivrednih
proizvođača.
2.2.2. Podrška zajedničkoj
promociji i plasmanu
poljoprivrednih
proizvoda.
2.3. Podignuti novi kapaciteti
prerađivačke poljoprivredne
industrije.
2.3.1. Podrška privrednim
subjektima za razvoj i
unapređenje kapaciteta za
preradu poljoprivrednih
proizvoda.
2.3.2. Podrška
poljoprivrednim
gazdinstvima za razvoj
intenzivne poljoprivredne
proizvodnje.
33
2.6.3. Strateški cilj 3: Unaprijeđena turistička ponuda i promocija turizma.
Prirodni resurski i kulturno-istorijsko naslijeđe kojima raspolaže opština Srebrenica predstavljaju
važan turistički potencijal. Prirodni resursi među kojima se posebno ističu ljekoviti izvori, kao i istorijsko
i kulturno naslijeđe iz različitog perioda još uvijek su na nivou neiskorištenih potencijala ili samo
djelimično iskorištenih. Uslijed nedostatka ozbiljnijih investicija i nedovoljne turističke infrastrukture
ovakvi turistički potencijali samo se djelimično valorizuju.
S obzorom na navedene nedostatke i probleme u oblasti turizma, u okviru ovog strateškog cilja,
radiće se na ostvarivanju sledećih operativnih ciljeva:
✓ Stavljeni u funkciju svi prirodno i kulturno- istorijski resursi za bavljenje turizmom.
✓ Povećano učešće opštine Srebrenica na regionalnom turističkom tržištu.
✓ Razvijeni ljudski resursi u oblasti turizma.
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
3. Unaprijeđena
turistička ponuda
i promocija
turizma.
3.1. Stavljeni u funkciju svi
prirodni i kulturno- istorijski
resursi za bavljenje
turizmom.
3.1.1. Podrška unapređenju
postojeće i razvoju nove
turističke infrastrukture.
3.1.2. Podrška unapređenju
i razvoju banjskog i eko-
ruralnog turizma.
3.1.3. Očuvanje i
unapređenje kulturno-
istorijskog nasljeđa.
3.2. Povećano učešće opštine
Srebrenica na regionalnom
turističkom tržištu.
3.2.1. Podrška regionalnom
povezivanju u cilju
stvaranja atraktivnije
turističke ponude.
3.2.2. Podrška promociji
turističkih potencijala na
lokalnom i regionalnom
nivou.
3.3. Razvijeni ljudski resursi i
unaprijeđeni tehnički uslovi
u oblasti turizma.
3.3.1. Podrška edukaciji
turističkih radnika.
3.3.2. Podrška unapređenju
tehničkih uslova u turizmu
34
III – DRUŠTVENI (SOCIJALNI) RAZVOJ
Slika 8: Naseljena mjesta na području opštine Srebrenica
Izvor: Odjeljenje za prostorno uređenje i stambeno – komunalne poslove, Opština Srebrenica
3.1. Opis trenutnog stanja
3.1.1. Stanovništvo
Opština Srebrenica pripadala je skupini opština srednje veličine (prosječna veličina opštine u BiH je
39.953 stanovnika), dok sada ima 11.698 stanovnika. U periodu od 1948. do 1991. godine stanovništvo
se uvećalo za 62,5 %. Stopa rasta je prosječno bila 1,1% godišnje. Odliv stanovništva kretao se između
cca 3.900 i 5.000 stanovnika (u desetogodišnjem periodu), odnosno cca 390-500 stanovnika godišnje što
čini cca 10% negativnog migracionog salda regije sjeveroistočna Bosna.
35
Tabela 15.
Migracije stanovništva po godinama
Godina Doseljeno
stanovništvo
Odseljeno
stanovništvo
Migracioni
saldo
2007. 226 288 -62
2008. 254 339 -85
2009. 159 283 -125
2010. 172 258 -86
2011. 166 232 -66
2012. 1.823 884 933
2013. 180 577 -397
2014. 166 226 -60
2015. 109 312 -203
2016. 210 204 6
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Prema popisu stanovništva 1991. godine, u 81 naseljenom mjestu, administrativno i prostorno smještenih
unutar 19 mjesnih zajednica na području opštine živjelo je 36.666 stanovnika. Gustina naseljenosti je
bila 69 stanovnika po km2.
U administrativno – političkom pogledu Srebrenica je podijeljena na 19 mjesnih zajednica: Brežani,
Crvica, Gostilj, Kostolomci, Krnjići, Luka, Orahovica, Osatica, Podravanje, Potočari, Radoševići,
Ratkovići, Sase, Skelani, Skenderovići, Srebrenica, Sućeska, Toplica i Viogor.
36
Tabela 16.
Broj stanovnika po mjesnim zajednicama 1991.godine
Redni broj
Mjesna zajednica
Broj stanovnika
1991. godine
1. Brežani 1.188
2. Crvica 594
3. Gostilj 1.118
4. Kostolomci 1.035
5. Krnjići 1.729
6. Luka 983
7. Orahovica 1.091
8. Osatica 3.585
9. Podravanje 672
10. Potočari 4.374
11. Radoševići 2.175
12. Ratkovići 756
13. Sase 1.103
14. Skelani 4.352
15. Skenderovići 1.488
16. Srebrenica 5.762
17. Sućeska 2.908
18. Toplica 965
19. Viogor 720
UKUPNO: 36.666
Izvori: Popis stanovništva iz 1991, Odjeljenje za DDiJS , Socijalno-ekonomska analiza “JICA”
Područje opštine se sastoji od 81 naseljenog mjesta, odnosno, 81 katastarske opštine. Treba
naglasiti da su nazivi i teritorijalni obuhvati katastarskih opština i naseljenih mjesta identični u većini
slučajeva. U manjem broju slučajeva naseljnih mjesta se nalaze u okviru više katastarskih opština ili se
u jednoj katastarskoj opštini nalazi više naseljenih mjesta.
37
Tabela 17.
Naseljena mjesta
Redni broj Naseljeno mjesto Površina
(km²)
1. Babuljice 7.94
2. Bajramovići 3.61
3. Beširevići 5.03
4. Blažijevići 7.39
5. Bostahovine 5.40
6. Božići 4.35
7. Brakovci 3.49
8. Brezovice 5.83
9. Brežani 10.42
10. Bučinovići 1.97
11. Bučje 4.70
12. Bujakovići 2.54
13. Crvica 10.81
14. Čičevci 12.57
15. Dimnići 6.75
16. Dobrak 1.22
17. Donji Potočari 4.30
18. Fojhar 4.38
19. Gaj 6.08
20. Gladovići 4.99
21. Gođevići 3.86
22. Gornji Potočari 4.03
23. Gostilj 5.15
24. Kalimanići 4.49
25. Karačići 5.57
26. Klotjevac 7.67
27. Kostolomci 7.87
28. Krnjići 2.18
29. Krušev do 15.65
30. Kutuzero 4.83
31. Liješće 2.58
32. Likari 3.61
33. Lipovac 1.71
34. Luka 34.16
35. Ljeskovik 18.23
36. Mala Daljegošta 2.62
37. Međe 7.03
38. Miholjevine 3.32
39. Milačevići 9.85
40. Močevići 4.97
41. Nogačevići 1.45
42. Obadi 13.32
43. Opetci 2.62
44. Orahovica 9.39
38
Izvor: Prostorni plan Srebrenice (u nacrtu)
Etnička, odnosno nacionalna struktura u prijeratnom periodu je bila: Bošnjaci/kinje 72,80%,
Srbi/pkinje 23,80% i ostali 4,4%. Po popisu iz 2013. godine stanje je bilo sljedeće: ukupno 11.698
stanovnika, gdje su Srbi 46%, Bošnjaci 52%, Hrvati 0.12%, ostali 0.50%, ne izjašnjava se 0.19% i
nepoznato 0.12%. Prijeratna polna struktura stanovništva bila sljedeća: 51,48% su bile osobe muškog
pola, a 48,52% su bile osobe ženskog pola. Prema popisu iz 2013. godine polna struktura je sljedeća:
osobe muškog pola 48,85%, a osobe ženskog pola 51,15% populacije.
45. Osatica 2.60
46. Osmače 11.86
47. Osredak 6.21
48. Pale 5.13
49. Palež 6.54
50. Peći 4.16
51. Pećišta 4.18
52. Petriča 4.28
53. Podgaj 3.77
54. Podosoje 2.09
55. Podravno 25.85
56. Postolje 6.13
57. Poznanovići 6.38
58. Pribidoli 2.10
59. Pribojevići 3.30
60. Prohići 3.35
61. Pusmulići 6.54
62. Radoševići 14.27
63. Radovčići 5.60
64. Rađenovići 5.60
65. Ratkovići 4.31
66. Sase 10.94
67. Skelani 2.44
68. Skenderovići 9.49
69. Slatina 4.44
70. Srebrenica 11.21
71. Staroglavice 1.66
72. Sućeska 4.53
73. Sulice 6.92
74. Šubin 6.98
75. Tokoljak 4.42
76. Toplica 6.27
77. Urisići 3.24
78. Velika Daljegošta 3.40
79. Viogor 7.90
80. Žabokvica 8.59
81. Žedanjsko 5.51
UKUPNO 529,52
39
Najbrojnije je bilo radno aktivno stanovništvo (15-65 godina) koje je činilo 65,28% ukupnog
stanovništva. U periodu 1991.-1992. godina više od 8.000 radno sposobnog stanovništva je imalo
zaposlenje (oko 24%) i većinom je bilo zaposleno u privredi i rudarstvu, a manji procenat u vanprivredi.
Značajan broj domaćinstava (84,5% je bilo ruralno stanovništvo) bavilo se poljoprivredom kao
dopunskom ili osnovnom djelatnošću. Po popisu iz 2013.godine radno aktivno stanovništvo (15-65
godina) čini 74,4% stanovništva.
Druga kategorija stanovništva u prijeradnom periodu na osnovu brojnosti su bili mladi (do 15
godina), koji su činili 27,66% stanovništva, dok po popisu iz 2013. godine mladi uzrasta od 0-14 godina
čine tek 12.7% stanovništva.
Danas opština ima 11.698 stanovnika. Gustina naseljenosti je 22 stanovnika/km².
3.1.2. Zaposlenost
Na području opštine Srebrenica 31.03.2017. godine bilo je zaposleno ukupno 2029 lica.
Najviše je zaposlenih u sektoru vađenje ruda i kamena (30,8%), prerađivačkoj industriji (15,1%), javna
uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje (13,5%) i obrazovanju (10,1%).
Kretanje odnosa zaposlenih i nezaposlenih lica je dat u slijedećoj tabeli.
Tabela 18.
Odnos broja zaposlenih i nezaposlenih lica
Godina: 1996. 2001. 2006. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013
.
2014
.
2015
.
2016
.
Zaposleni: 1.27
1
1.81
1
1.43
2
1.79
3
1.64
0
1.66
8
1.72
0
1.81
2
1830 1890 1929 2000
Nezaposleni
:
1.90
7
2.75
4
1.54
0
1.58
5
1.59
2
1.54
3
1.47
7
1.37
6
1514 1209 1381 1388
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
3.1.3. Nezaposlenost
Pored nastojanja da se smanji broj nezaposlenih na području Opštine Srebrenica, otvaranjem novih
preduzeća, kao i kroz oživljavanje rada preduzeća koja su postojala i u prijeratnom periodu,
nezaposlenost u mnogome opterećuje stvarnost opštine Srebrenica i prijeti daljem padu životnog
standarda stanovništva. Ukupan broj nezaposlenih sa datumom 31.3.2017. godine je iznosio 1786, od
toga aktivnih 1268 lica.
40
Tabela 19.
Starosna struktura nezaposlenih
Starosna
struktura
15-20
godina
20-30
godina
30-40
godina
40-50
godina
50-60
godina
Preko 60
godina
Broj lica 18 305 344 319 216 66
Izvor: Zavod za zapošljavanje
S druge strane, prisutna migracija stanovništva u neznatnoj mjeri ublažava ovu pojavu, ali dosta
i zamagljuje stvarnu sliku stanja, tako da se ne mogu jasno predvidjeti kretanja po osnovu tog
ekonomskog pokazatelja.
Klasifikaciona struktura nezaposlenih lica je data u tabeli 20.
Tabela 20.
Klasifikaciona struktura nezaposlenih lica prema stepenu stručne spreme
NK PK KV SSS VŠS VSS Master Magistar
Stručna sprema 479 27 330 335 16 70 7 1
Izvor: Zavod za zapošljavanje
3.2. Obrazovanje
Pored trenutno loše demografske strukture stanovništva, u pogledu broja, opština Srebrenica ima i
lošu kvalifikacionu strukturu radno sposobnog stanovništva. Loša opremljenost i nizak stepen
profesionalne obučenosti nastavnog kadra rezultirao je ograničenim kvalitetom obrazovanja. Težak je
pristup školama djece iz ruralnih područja. Zabrinjavajuća je i tendencija konstantnog odliva mladog
kadra sa ovog područja.
Obrazovni proces u opštini Srebrenica odvija se u jednoj predškolskoj ustanovi, dvije osnovne
škole i jednoj srednjoj školi. Važno je, radi uvida u stanje u opštini, pomenuti i činjenicu da je prije rata
u Srebrenici radilo čak sedam osnovnih škola. Od 2006. godine u Srebrenici radi i odjeljenje Pravnog
faklulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Sve srebreničke škole rade po nastavnom program Ministarstva prosvjete i kulture Republike
Srpske. Međuentitetski dogovor (Privremeni sporazum o pravima i potrebama djece povratnika)
omogućava roditeljima i učenicima izbornu grupu nacionalnih predmeta (jezik, književnost, istoriju,
geografiju, prirodu i društvo i vjeronauku) prema nastavnom planu drugačijem od onog koji se već
koristi. Ovo je moguće u školama gdje postoji više od 18 učenika u odjeljenju (ili minimalan broj učenika
propisan zakonom, potreban za kombinovane razrede).
Koordinisanim aktivnostima međunarodnih organizacija, škola, NVO-a i Opštine, provedena je
djelimična rekonstrukcija i sanacija postojećih objekata u kojima se odvija nastavni proces, te nabavka
41
dijela opreme i učila je završena, ali ipak niti jedna škola nije opremljena na potpuno zadovoljavajući
način. Većina objekata ima problema sa grijanjem, nestašicom vode, vlagom, prilaznost puta, nedostatak
kabineta za određene predmete (fizika, hemija, biologija, engleski i njemački jezik), nedostatak opreme
u kabinetima (informatika, matematika, geografija, istorija), kao i nedovoljan fond knjiga u biblioteci.
Prostorni razmještaj škola ne zadovoljava demografskom razmještaju stanovništva. Problem leži
u lošoj putnoj komunikaciji i razuđenosti opštine, pa je pohađanje nastave u školama u zimskom periodu
izuzetno otežano.
3.2.1. Predškolsko obrazovanje
Djelatnost Dječijeg obdaništa “Poletarac” Srebrenica, obnovljena je pod ovim nazivom 2006.
godine, odlukom SO Srebrenica. U skladu sa Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju u
mjesecu septembru 2013. godine Skupštinskom odlukom je promjenjen naziv, i sada Ustanova nosi naziv
JU Dječiji vrtić “Poletarac”. Aktom osnivača uređena je propisana i registrovana djelatnost ustanove:
dnevni boravak, predškolsko vaspitanje i obrazovanje. Ustanova posjeduje ranije korišteni namjenski
sagrađen objekat u vlasništvu opštine, ali zbog konstatnog povećanja broja djece, korisnika, stvara se
potreba za izgradnjom objekta kapaciteta do 150 mjesta. Izgradnja ovog objekta planirana je sredstvima
dobijenim od Vlade Republike Srbije. Radovi na izgradnji počeli su u aprilu 2017. godine, a planirani
završetak radova je u avgustu 2017. godine.
Dječiji vrtić radi od 6 do 16 časova. Cjelodnevni boravak košta 60 KM, šestočasovni 30 KM, a
petočasovni igraonički program 20 KM.
Program cjelodnevnog boravka djece u matičnoj ustanovi obuhvata preko 60 polaznika
raspoređenih u dvije mješovite grupe (mješovita jaslička i mješovita vrtička grupa). Osim toga,
organizovan je i cjelodnevni boravak u organizacionoj jedinici u Potočarima kojima je obuhvaćeno preko
20 mališana unutar jedne mješovite grupe, dok je u Skelanima organizovan petočasovni igraonički
program sa 16 mališana.
Program u godini pred polazak u školu realizovan kroz rad dvije grupe “predškolaca” u matičnoj
ustanovi, podržan od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS u trajanju od tri mjeseca.
U saradnji sa Javnim fondom dječije zaštite za predškolce (pripremno odjelenje za prvi razred),
Javni fond obezbjeđuje: didaktički i potrošni materijal, mjesečnu participaciju za djecu i naknadu
voditelju igraonice.
Minimalna naplata od roditelja pokriva troškove ishrane djece. Opština Srebrenica sufinansira
troškove rada Dječijeg vrtića. Pored vaspitno-obrazovnih aktivnosti po programu Ustanove uz saradnju
volontera vaspitanici imaju časove muzike i plesa, časove engleskog jezika i rada naračunarima.
U vrtiću je zaposleno ukupno 8 radnika.
42
Tabela 21.
Pregled broja djece predškolskog uzrasta koji pohađaju neki od programa Dječijeg vrtića “Poletarac”
Izvor: Dječiji vrtić „Poletarac“, Srebrenica
Kako je prikazano u tabelama, broj djece obuhvaćene predškolskim obrazovanjem na području
opštine Srebrenica jeste nizak, ali je u porastu. Troškovi boravka djece u ovoj ustanovi za roditelje su
minimalni jer opština subvencionira 50% za svako dijete, tako da roditelji plaćaju 60 KM mjesečno
cjelodnevni boravak.
JU Dječiji vrtić “Poletarac” ne posjeduje elektronsku bazu podataka o djeci (software), ali se
formira dosije za svako upisano dijete. Vrtić ne raspolaže evidencijom o broju djece koja ne pohađaju,
odnosno, nemaju pristup predškolskom obrazovanju jer ne postoji koordinacija na nivou: matični ured,
dom zdravlja, vrtić, škola. Osnovni razlozi zbog kojih djeca uglavnom ne pohađaju predškolske
ustanove su loša ekonomska situacija, siromaštvo, visoka nezaposlenost roditelja,ali i udaljenost od
centralne ustanove koja se nalazi u gradu (ne postoji organizovan prevoz djece, a za roditelje je to veliki
trošak i obaveza), te tradicionalizam (u ruralnim sredinama uglavnom porodice žive u zajednici i djecu
čuvaju stariji). Ipak, čine se napori da se u rad vrtića uključe i djeca iz nekih udaljenih područja, putem
osnivanja dvije organizacione jedinice u MZ Potočari (cjelodnevni boravak) i MZ Skelani (trosatni
program).
Objekat, u kome se odvija predškolski program, ne posjeduje salu za sportske aktivnosti, niti
igralište za djecu. Međutim, urađeni su prilagođeni prilazi i sanitarije za djecu i osobe sa invaliditetom.
Kontinuirano je prisutna potreba za didaktičkim sredstvima za sve oblasti rada, kao i dvorišna oprema
i oprema za fizičko vaspitanje. Djelimično, ovaj problem je riješen regionalnim projektom jačanje
kapaciteta i uslova boravka djece u predškolskim ustanovama regije Birač, ali u potpunosti, problem će
biti riješen izgradnjom novog objekta koja je u toku.
Zaposleni u ovoj ustanovi pohađali su obuke u organizaciji Državne agencije za obrazovanje i
nadležnog ministarstva. Međutim, postoji kontinuirana potreba za daljim profesionalnim
usavršavanjem, posebno kada su u pitanju slijedeće oblasti:
- Rad sa djecom sa smetnjama u razvoju;
- Rad sa roditeljima;
- Nenasilna komunikacija.
Ukupan broj djece
Muško
Žensko
Ukupno
2010./2011. 26 37 63
2011./2012. 34 56 90
2012./2013. 40 40 80
2013./2014. 33 29 62
2014./2015. 41 41 82
2015./2016. 50 38 88
2016./2017. 53 49 102
43
3.2.2. Osnovno obrazovanje
Prije rata 7 osnovnih škola i 1 srednju školu na području opštine Srebrenica pohađalo je 6.898
učenika, od čega osnovnu 5.198, a srednju školu 700 učenika. U Srebrenici danas rade dvije osnovne
škole: Osnovna škola “Kosta Todorović” Skelani i Prva Osnovna Škola Srebrenica sa jednom područnom
školom u MZ Potočari (od I–IX razreda) i sedam područnih odjeljenja (do V razreda).
U školskoj 2003/2004. godini počela je realizacija Reforme obrazovanja po kojoj osnovna škola traje 9
godina, a obavezna je za svu populaciju djece od 6-15 godina starosti.
Podaci za period od 2007. do 2017. godine dati su u Tabeli 22.
Tabela 22.
Osnovno obrazovanje
Školska
godina
Broj škola Ukupan broj
učenika
Broj učenika
koji su završili
školu
2007/08. 13 595 51
2008/09. 13 588 66
2009/10. 12 566 72
2010/11. 12 544 77
2011/12. 11 509 66
2012./13. 11 500 56
2013./14. 11 435 65
2014./15. 11 496 43
2015./16. 11 496 50
2016./17. 11 503 51
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Nastavni kadar trenutno zadovoljava potrebe škola, osim u nastavi stranih jezika, matematike,
informatike i fizike.
Opština Srebrenica, odnosno lokalna uprava je po Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju
dužna sufinansirati troškove prevoza učenika osnovne škole čija kuća je od škole udaljena preko 4 km.
Prevoz đaka se vrši redovno, a organizovan je preko linijskih prevoznika.
44
3.2.3 Srednje obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje organizovano je u JU Srednjoškolski centar “Srebrenica”.
Obrazovanje se vrši u gimnaziji, hemijskoj i medicinskoj srednjoj školi. U Srednjoškolskom centru
“Srebrenica” zaposleno je ukupno 60 radnika, 14 muškaraca i 46 žena. Od toga je 12 administrativnog i
tehničkog osoblja (4 muškaraca i 8 žena), a 48 stručnog kadra (10 muškaraca i 38 žena).
Tabela 23.
Srednjoškolski centar Srebrenica
Školska godina Broj
odjeljenja
Ukupan broj
učenika
2007/08. 23 490
2008./2009. 23 452
2009./2010. 22 438
2010./2011. 22 445
2011./2012. 21 432
2012./2013. 19 441
2013./2014. 18 412
2014./2015. 17 392
2015./2016. 16 368
2016./2017. 16 335
Izvor: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska
Gimnazija ima opšti smjer i jezički smjer, privlačna je za odlične učenike i pruža dobru podlogu
za upis na fakultete. U medicinskoj struci postoje smjerovi: medicinski tehničar, farmaceutski tehničar i
fizioterapeutski tehničar. Ovi smjerovi su privlačni kako za nastavak školovanja na fakultetima, tako i za
zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama u BiH i u inostranstvu. Pošto u okruženju od četiri opštine
nema ovakvih smjerova, ova škola privlači učenike iz okruženja, posebno populaciju djevojaka-učenica.
U hemijskoj školi je zastupljen smjer hemijski tehničar.
Profesorski kadar je iskusan. Škola je opremljena informatičkim kabinetiman i ima pristup
internet. Kvalitet obrazovanja je prosječan u odnosu na kvalitet života. Iako je opremljenost škole
nastavnim sredstvima dobra, prisutna je potreba obezbjeđivanja nastavne tehnologije za kabinete
pojedinih nastavnih disciplina (predmeta).
U školi ne postoji elektronska baza podataka o učenicima. Evidentiranje učenika vrši se na osnovu
usvojenog Pravilnika o načinu i vođenju pedagoške dokumentacije i evidencije u srednjoj školi.
Savjet učenika djeluje u školi. Program rada Savjeta učenika i Program rada Savjeta roditelja se
određuju na početku školske godine i dio su aktivnosti godišnjeg programa škole, a proizilaze iz odredbi
45
Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju. Savjet učenika čine predstavnici svih odjeljenja u školi.
Savjet roditelja čine roditelji, predstavnici svih odjeljenja u školi.
Škola posjeduje biblioteku, jednu fiskulturnu salu i koristi dva igrališta (gradska) za održavanje
nastavnih i vannastavnih aktivnosti škole. Fiskulturna sala nije propisane veličine i ne posjeduje sva
potrebna nastavna sredstva. Trenutno u ovoj školi nema učenika sa invaliditetom, ali ono što je
neophodno obezbijediti u školi su prilazi prilagođeni za osobe sa invaliditetom, kao i toalet, jer to do
sada nije bilo urađeno. Pored ovoga, škola nije u dovoljnoj mjeri opremljena adekvatnim nastavnim
učilima, uključujući i opremljenost laboratorija i kabineta, s obzirom na propisane standarde u
obrazovanju.
Važno je napomeniti da za određena zanimanja, koja imaju osnovu i perspektivu na području
opštine Srebrenica, kao što su poljoprivrednu, šumarsko-drvo-prerađivačka i turističko-ugostiteljska
struka, ne postoje navedene obrazovne ustanove i institucije u krugu od 100 km.
Opština pruža podršku učenicima srednjih škola sa područja opštine u sufinansiranju prevoza do
škola. Fondacija Hastor Sarajevo, Federalno ministarstvo raseljenih lica i drugi donatori pomažu
učenike-povratnike kroz stipendije. MFS EMMAUS za školsku 2016./2017. godinu organizuje
boravak/smještaj i hranu za 47 učenika iz ruralnih područja.
3.2.4 Više i visoko obrazovanje
Broj upisanih studenata sa područja opštine Srebrenica se u period od 2007. do 2017. godine
povećavao, što se može vidjeti i u slijedećoj tabeli.
Tabela 24.
Broj studenata sa prebivalištem u Srebrenici
Školska godina
2007./
2008.
2008./
2009.
2009./
2010.
2010./
2011.
2011./
2012.
2012./
2013.
2013./
2014.
2014./
2015.
2015./
2016.
2016./
2017.
Broj upisanih
studenata 78 91 90 33 41 35 28 25 16 0
Broj diplomiranih
studenata
10 12 13 0 0 0 0 11 9 3
Izvor: Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pravni fakultet, Pale
Trenutno na području opštine funkcioniše Pravni fakultet Istočno Srajevo – odjeljenje Srebrenica
sa ukupno 198 studenata raspoređenih u 4 godine. Pošto pored ove visoko-obrazovne institucije, ne
postoji nijedna druga ustanova koja školuje kadrove za ovaj stepen obrazovanja, svršeni srednjoškolci
dalje školovanje nastavljaju na fakultetima Banjalučkog univerziteta i Tuzlanskog univerziteta, kao i
fakultetima širom RS, BiH, Srbije i Crne Gore.
U cilju obezbjeđivanja kadrova, Opština Srebrenica stipendira studente na visokoškolskim
ustanovama, koji su iz Srebrenice. Stipendiranje studenata je redovno svake godine. Budžetom je
46
planirano 50.000 KM za akademsku 2016/2017. Godinu. Jedan od kriterijuma za izbor stipendista je da
su studenti državnih fakulteta.
3.3. Zdravstvena zaštita
Od 1947. do 1991. godine postojao je Dom zdravlja u Srebrenici u čijem je sastavu bilo 8 mjesnih
ambulanti i to: Skelani, Osat, Sućeska, Luka, Klotjevac, Jadar, Jezero i Sase, gdje je radilo 58 ljekara od
kojih je 31 bio specijalista. U sklopu Doma zdravlja u periodu od 1980. do 1991. godine radilo je i
porodilište.
Danas na području Opštine Srebrenica postoje dvije zdravstvene ustanove odgovorne za
zdravstvenu zaštitu u Srebrenici: Dom zdravlja i apoteka. Apoteka se brine o nabavci i distribuciji
lijekova, a Dom zdravlja o prevenciji, promociji i liječenju stanovništva. Pored Doma zdravlja postoje i
dvije aktivne ambulante, u Skelanima i Sućeskoj.
U Domu zdravlja Srebrenica postoji 7 timova porodične medicine (koji čine po 1 ljekar i 2
medicinska tehničara), koji su na raspolaganju svim stanovnicima Srebrenice. Uspostavljena je i KSZ
(konsultativno specijalistička zaštita) koja omogućava preglede (među kojima i ultrazvučni),
savjetovanje i davanje terapije trudnicama i porodiljama. U DZ Srebrenica zaposleno je 52 radnika (21
muškarac i 31 žena), od toga je 15 (8 muškaraca i 7 žene) zaposleno kao administrativni i tehnički kadar,
a ostalih 37 (13 muškaraca i 24 žene) je medicinsko osoblje (doktori, medicinske sestre, stomatolozi,
laboratorijski tehničari, sanitarni tehničari).
U Dom zdravlja je u saradnji sa Opštinom i UNDP-om formirao mobilni tim koji radi na terenu
koji nije obuhvaćen ambulantama. Preko Doma zdravlja Srebrenica i područnih ambulanti se trenutno
obezbjeđuju minimalne potrebe građana.
U okviru Doma zdravlja rade slijedeće službe:
- Služba opšte prakse;
- Služba hitne pomoći;
- Ginekologija;
- Pedijatrijska služba;
- Vakcinacija djece;
- Stomatološka služba;
- Patronaža;
- Laboratorija;
- Radiologija;
- Centar za mentalno zdravlje;
- Centar za bazičnu rehabilitaciju CBR.
Usluge službe opšte prakse, laboratorije i službe hitne pomoći spadaju u red najfrekventnije
korištenih usluga u 2016. godini, a u planu je izgradnja sistema porodične medicine.
Što se stanja iz oblasti zdravstvene zaštite tiče, jedan od najvećih problema jeste mali broj
zdravstveno osiguranog stanovništva, kako domicilnog, zbog kolapsa privrede, tako i povratnika koji su
47
zdravstveno osiguranje zadržali u Federaciji BIH. U 2017. godini prema zvaničnim podacima cijelo
područje Srebrenice sa Skelanima ima 5.994 registrovanih/verifikovanih osiguranih lica (Fond ZO).
Problem je i neadekvatna kadrovska struktura, kao i problem zadržavanja ljekara kao deficitarnog kadra.
Dom Zdravlja nema mogućnost dodatne stimulacije ljekara u vidu stambenog zbrinjavanja, kontinuirane
edukacije i slično, usljed čega se ljekari ne odlučuju za dolazak i trajan ostanak u Srebrenici.
Dom zdravlja, usljed dotrajalosti instalacija, ima problem sa odvodom i kanalizacijom.
3.4. Kultura, sport i druge institucije
Grupa mladih entuzijasta počela je u Srebrenici daleke 1946. godine aktivnosti na oživljavanju
kulturnih sadržaja. Osnovano je Kulturno umjetničko društvo „Vaso Jovanović“ u okviru kojeg su
oformljene dramska, folklorna i muzička sekcija. Srebreničani su u to vrijeme nastupali u gradovima
širom bivše Jugoslavije, a na brojnim festivalima osvajana su najviša priznanja. Dramska sekcija je
sakupila najviše priznanja. Društvo je prije rata brojalo oko 120 aktivnih članova. Od 1991. do 2004.
KUD „Vaso Jovanović“ nije imao aktivnosti, ali na inicijativu nekoliko entuzijasta, 2005. godine
obnovljen je rad Društva, pod istim nazivom. U okviru KUD-a djeluju muzička i folklorna sekcija, koje
trenutno imaju 70 aktivnih članova. Folklorna sekcija okuplja 65 aktivnih članova različitog uzrasta.
Formiran je i orkestar, koji broji 5 članova.
SKUD “Sveti despot Stefan Lazarević” osnovan je u februaru 2016. godine. Ovo društvo radi u
4 starosne folklorne grupe. U okviru KUD-a radi škola gusala, koja je ranije bila samostalna sekcija.
Organizacije i društva koja se bave kulturom su: Dom kulture sa narodnom bibliotekom, Municipijum
Skelani, Muzej Srebrenica i određen broj NVO.
Na području Opštine djeluje Omladinski savjet Srebrenice koji je krovna organizacija deset
organizacija koje se bave pitanjima mladih i djece na Opštini Srebrenica: „Sara-Srebrenica“, „Leptir“,
Odred izviđača „Guber“, „Drina“ i druge. Organizacija je oformljena 2002. godine, ali svoj aktivni rad
započinje tek 2004. godine.
Slika 9: Smotra folkolora u okviru manifestacije “Dani Srebrenice”
Izvor: Turistička organizacija Srebrenica
48
Od 2002. godine, na ideju opštinske administracije, podržanu od strane ljudi kojima je stalo da u
Srebrenicu udahnu život koji je uobičajen za sve gradove u svijetu, rođena je prva poslijeratna
manifestacija grada „Dani Srebrenice“ - manifestacija sporta, kulture, zabave, ali prije svega druženja i
regeneracije kulturnog, zabavnog, sportskog i privrednog života Srebrenice.
Trenutno u opštini Srebrenica egzistiraju sljedeće kulturne ustanove:
- Narodna biblioteka Srebrenica sa područnim odjeljenjima u Skelanima sa 36.296 bibliotečkih
jedinica, čija je površina 260m2. Primjenjuje se smještaj fonda UDK, fond je obrađen prema
UNESCO-vom softveru (winisis biblio) koji koriste sve biblioteke. Broj zapisa monografskih
publikacija u winisis-u je 9.098.
- JU “Dom kulture” Srebrenica, sa zavičajnim muzejom i Radio Srebrenicom, u čijem prostoru
takođe djeluje KUD “Vaso Jovanović”. U Domu kulture su u 2005. godini, u saradnji sa NVO
sektorom organizovani brojni kulturni sadržaji (kulturna razmjena između biblioteka u regionu,
kreativne radionice za djecu, pozorišne predstave, filmski marathon). Od 2001. godine do 2006.
godine uloženo je ukupno 330.290,32 KM donatorskih sredstava u sanaciju, preuređenje i
opremanje Doma kulture za kulturno-edukativne manifestacije. U mjesecu novembru 2008.
godine izvršena je preregistracija ustanove i od tada nosi naziv JU “Kulturni centar Srebrenica”.
U 2016. godini, na području opštine aktivni su sljedeći sportski klubovi: Fudbalski klub „Guber“,
Košarkaški klub “Guber“ (ne takmiči se), Klub borilačkih vještina Teakwondo, FK “Budućnost-trans”
Skelani, Karate klub “Želja ipon”.
Slika 10: FK ”Guber”
Izvor: Turistička organizacija Srebrenica
49
Opština raspolaže slijedećom infrastrukturom za sport:
- Fudbalski teren FK Guber: nema adekvatne tribine; potrebna je rekonstrukcija terena; potrebno
je ograđivanje, izgradnja prostora za djecu, adaptacija prostora za fitnes i teretanu;
- Višenamjensko igralište sa vještačkom travom u sklopu gradskog sporskog kompleksa u naselju
Vidikovac;
- Sportska sala u JU “Prva osnovna škola“ Srebrenica: potrebna rekonstrukcija podne podloge,
rekonstrukcija rasvjete u sali, nabavka i postavljanje košarkaških tabli, postavljanje semafora,
rekonstrukcija mokrih čvorova;
- Sportski tereni ispred Srednje škole: potrebna je nabavka i postavljanje koševa, mreže za odbojku,
obilježavanje terena, sanacija postojeće ograde;
- Fiskulturna sala OŠ “Kosta Todorović“ Skelani: potrebna je rekonstrukcija i nabavka sportskih
pomagala;
- Fudbalski teren na Jezeru FK “Budućnost-trans“ Skelani: potrebno je ograđivanje, postavljanje
kućica za rezevne igrače i sl. lica, adaptacija svlačionica;
- Asfaltni tereni ispred škola u Sućeskoj, Skelanima, Sasama, Osatici, Potočarima.
3.5. Socijalna zaštita
Većina stanovništva ovog područja se nalazi u stanju socijalne ugroženosti. Centar za socijalni
rad kao jedina ustanova sa javnim ovlaštenjima, čiji je osnivač Opština. U cilju zaštite stanovništva u
stanju socijalne potrebe, kao i provođenju socijalne zaštite i socijalnog rada, Centar vrši javna ovlaštenja
u prvom stepenu ostvarivanja prava koja su utvrđena Zakonom iz oblasti socijalne zaštite, dječije i
porodične zaštite i druge stručne poslove kao što su:
- izrada programa razvoja socijalne, dječije i porodične zaštite;
- ostvarivanje i praćenje socijalnih potreba građana i problema u oblasti socijalne zaštite;
- predlaganje i preduzimanje mjera u rješavanju stanja socijalnih potreba građana i praćenje
njihovog izvršavanja;
- organizovanje i provođenje odgovarajućih oblika socijalne zaštite i socijalnog rada;
- razvijanje i unaprijeđivanje preventivnih aktivnosti koje doprinose sprovođenju i
suzbijanju socijalnih problema;
- radi na rješavanju predmeta iz oblasti porodične, socijalne i dječije zaštite kao i predmeta
i poslova dječijeg dodatka, materinskog dodatka i naknada plata porodiljama;
- pružanje savjetodavne i stručne pomoći korisnicima;
- radi na izvršavanju vaspitnih mjera prema maloljetnim prestupnicima;
- podstiče, organizuje i koordinira profesionalni i dobrovoljni humanitarni rad u oblasti
socijalne zaštite, dječije zaštite, porodično-pravne zaštite, zaštite starih i maloljetnih lica;
- sarađuje sa nevladinim organizacijama i vjerskim zajednicama;
- vodi evidenciju i dokumentaciju o pruženim uslugama;
- obavlja druge poslove utvrđene Zakonom i odlukama Skupštine opštine.
50
U Centru za socijalni rad, u skladu sa Pravilnikom, u 2016. godini zaposleno je ukupno 16
radnika, od toga 7 kao administrativno i tehničko osoblje i 9 stručnih radnika.
Ukupan broj korisnika prava u oblasti socijalne zaštite konstantno raste. U 2013. godini ukupno
je bilo 252 korisnika prava (87 muškaraca i 165 žena), dok je u 2016. godini taj broj dostigao 460 (269
muškaraca i 191 žena). Detaljniji pregled prava u oblasti socijalne zaštite pokazuje da se broj korisnika
stalne novčane pomoći nije značajnije mijenjao u 2016. godini u odnosu na 2013. godinu i iznosi 21 (8
muškaraca i 13 žena), odnosno 22 (9 muškaraca i 13 žena). Jednokratnu novčanu pomoć u posmatranom
periodu nije koristilo nijedno lice, dok je dodatak za pomoć i njegu drugog lica u 2013. godini ostvarilo
ukupno 201 lice (79 muškaraca i 152 žene), a već u 2016. godini taj broj je iznosio 405 (247 muškaraca
i 158 žena). Ovaj podatak govori o porastu broja starih, bolesnih i iznemoglih lica na području opštine,
ali i o usložnjavanju potreba krajnjih korisnika u periodu ekonomske krize, visoke stope nezaposlenosti
i siromaštva.
Centar za socijalni rad Srebrenica posluje u izuzetno teškim uslovima i neadekvatnim
prostorijama. Smješten je u staroj i oronuloj zgradi koja je puna vlage, bez adekvatno riješenog mokrog
čvora. Ne postoji posebna prostorija u okviru koje se omogućavaju usluge savjetodavnog i drugog
stručnog rada sa klijentima. U slučaju pružanja usluge i individualnog rada sa strankom, radni kolega je
primoran da napušta prostoriju. Zbog neadekvatnih uslova nije moguće organizovati ni usluge grupnog
rada sa djecom korisnicima socijalne zaštite i njihovim roditeljima. Objekat ima prilagođene pristupe za
osobe sa invaliditetom, ali ne i sanitarne prostorije. Donacijom UNICEF-a je obnovljena tehnička oprema
centra i nabavljen namještaj i terensko vozilo.
Djeci i mladima ometenim u fizičkom i psihičkom razvoju omogućene su usluge prvostepene
stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje lica sa smetnjama u razvoju. Zahtjev sa potrebnom
dokumentacijom može podnijeti roditelj, staratelj ili lice po službenoj dužnosti. Prvostepenu komisiju
imenuje i finansira opština i ona broji pet članova, a imenovani članovi komisije su u zavisnosti od vrste
smetnje. Nalaz i mišljenje stručne komisije o procjeni potreba i usmjeravanja lica sa smetnjamau
razvojuje temelj je za ostvarivanje prava iz socijalne i dječije zaštite.
Centar za socijalni rad Srebrenica nema posebnu evidenciju o mladim osobama (od 19 godina
starosti i više) ometenim u fizičkom i psihičkom razvoju, ali posjeduje elektronske baze podataka o
korisnicima/ama usluga socijalne zaštite, koje se mjesečno ažuriraju. Od nadležnih Ministarstava ne
dobijaju se posebno informacije o zakonodavstvu, propisima i drugim regulativama relevantnim za rad,
ali se svi zakonski i podzakonski akti objavljuju u Službenom Glasniku RS.
Primjenom i sprovođenjem Zakona o dječijoj zaštiti i dječijem dodatku realizuju se prava iz ove oblasti
kao što su: dječiji dodatak, materinski dodatak, refundacija naknade plate, bebi oprema, ljetovanje djece,
sprovođenje igraoničkog programa za predškolsku djecu i drugo.
Zaključak je da ni kadrovski, a ni prostorno, JU CSR Srebrenica nije u stanju da zadovoljava
potrebe stanovništva na adekvatan način.
Na području opštine Srebrenica ima oko 830 penzionera, od čega 610 na području koje pokriva
poslovnica PIO Srebrenica i 220 penzionera koje pokriva poslovnica PIO Skelani.
Neke od oblika socijalne podrške pružaju različite organizacije koje djeluju na području opštine
Srebrenica.
51
3.6. Nevladin sector
Na području opštine djeluje više nevladinih organizacija i udruženja građana, kako one koje su
registrovane u BiH, tako i one koje dolaze izvan BiH koje su u značajnoj mjeri doprinjele poboljšanju
razvoja Opštine Srebrenica kroz rad i aktivnosti na projektima finansiranim od strane domaćih i stranih
donatora. Opština Srebrenica je usvojila Sporazum o saradnji sa NVO i kroz svoje aktivnosti konstantno
radi na unaprijeđivanju partnerskih odnosa sa NVO sektorom u cilju postizanja najboljih rezultata za
zajednicu.
Nevladine organizacije koje su registrovane u Opštini Srebrenica čine 44 organizacije:
- Omladinsko-informativno udruženje “Srebrenica In”;
- Asocijacija studenata Srebrenice;
- Centar za demokratizaciju Nove Nade Srebrenica;
- Udruženje „Srebrenica 99“;
- Omladinski centar Sućeska;
- Udruženje „Prijatelji Srebrenice“ Srebrenica;
- Udruženje „Sara-Srebrenica“ Srebrenica;
- Savjet mladih Srebrenice;
- Udruženje Drina- Srebrenica;
- Udruženje građana „Dom“ Skelani;
- NVO „Drina“ Skelani;
- Udruženje žena „Podrinje I“ Skelani;
- Udruženje građana Orhideja Skelani;
- Udruženje za ekologiju, etnos, održiv opstanak i povratak Eko- Gradina;
- Udruženje građana Klisa;
- Udruženje “Vaša prava“ BiH;
- Dijalog Centar Srebrenica-Bratunac;
- Udruženje „Đetić“ Srebrenica;
- Udruženje „Srebreničke majke“;
- Udruženje „Prosvjetitelj-Mualim“;
- KUD „Vaso Jovanović“ Srebrenica;
- H.O. MDD Merhamet Srebrenica;
- H.O. AMICA-PRIJATELJICE;
- Odred izviđača „Omorika“ Srebrenica;
- Asocijacija mladih i studenata Srebrenice i Skelana „Spona“ Srebrenica;
- Udruženje Sjaj Srebrenica;
- Udruženje “Za Srebrenicu“;
- Opštinska organizacija crvenog krsta;
- UG „Eko-vrela“ Guber Srebrenica;
- Udruženje za razvoj kulture i turizma „Mozaik“;
52
- Udruženje građana “Zadrugar“ Skelani-Dobrak;
- Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila;
- Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Općinsko društvo Srebrenica;
- Udruženje intelektualaca Srebrenice;
- Udruženje Roma “Romska suza“ Srebrenica;
- Udruženje “Zeleni Jadar“;
- Udruženja pčelara „SKELANKA“ Skelani;
- Udruženje penzionera Srebrenice;
- Udruženje roditelja sa četvoro i više djece Srebrenica-Bratunac;
- Udruženje roditelja hendikepirane djece i omladine „Leptir“ Srebrenica;
- Udruženje Multipleskleroze regije Birač Srebrenica;
- Udruženje građana „Rotary klub“ Srebrenica;
- Asocijacija moto klub Srebrenica – Argentum;
- Udruženje pčelara “Osat“.
3.7. Vjerske zajednice
Na području Srebrenice djeluju Srpska Pravoslavna Crkva, Medžlis islamske zajednice i
Rimokatolička crkva.
3.8. Mediji
Stanje medija na području opštine Srebrenica je na zadovoljavajućem nivou. Medijska
pokrivenost uslovljena je, prije svega novčanim sredstvima, ali također i materijalno-tehničkom
podrškom kako entitetskog, tako i državnog nivoa.
JP “JS RTV Srebrenica” vrši emitovanje dnevnog radijskog programa na frekvencijama “Radio
Glas Drine” za pokrivenost područja opštine Srebrenica. U svojoj programskoj šemi uvrštavaju nekoliko
radio emisija koje se bave hronikom dešavanja iz segmenta društvenog, političkog, sportskog i kulturnog
života na području Srebrenice.
Udruženje “Prijatelji Srebrenice” vrše emitovanje radijskog programa na frekvencijama RTRS-a
za područje opštine Srebrenica. U svojoj dnevnoj programskoj šemi izvještavaju građane Srebrenice o
dešavanjima iz društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života sa područja opštine Srebrenica i
Regije Srebrenica (Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, Milići i Zvornik). Pored emitovanja radijskog
programa vrše i dostavljanje televizijskih priloga sa područja opštine mnogim televizijskim kućama u
BiH i van granica BiH. Također, posjeduju i web streaming servis za emitovanje radio programa putem
interneta.
Na području opštine zastupljena su dopisništva: Radio Republike Srpske, Srna, Oslobođenje,
Avaz, Fena, BN; radio: Radio Republike Srpske,Radio Srebrenica, BN radio, Federalni radio,; RTV
dopisništvo prema mnogim televizijama: RTV Srebrenica.
53
Zastupljeni su i slijedeći web portali: Službena stranica Opštine Srebrenica,e-Srebrenica, web
stranice RTV Srebrenica i UG “Prijatelji Srebrenice“, web stranica Turističke organizacije Srebrenica.
Službena internet stranica Opštine Srebrenica (www.srebrenica.gov.ba) kao elektronski medij je svakako
u funkciji medijske informisanosti javnosti, te posjeta ovoj stranici daje kvalitetne i pravovremene
informacije o svim zbivanjima u Srebrenici. Također, na stranici se nalaze istorijski i geografski podaci
Srebrenice, podaci o Opštinskoj upravi i rukovodstvu Opštine, aktuelnosti iz segmenta javnih poziva,
obavještenja i javnih nabavki, te podaci o zdravstvenim, socijalnim, sportskim, kulturnim i obrazovnim
ustanovama na području Srebrenice.
Saradnja sa predstavnicima medijskih kuća koji su akreditovani u Srebrenici je na izuzetnom
nivou što se ogleda kroz informisanje novinara o svim važnijim događajima u Srebrenici i obezbjeđenjem
njihovog prisustva i medijskog praćenja navedenih događaja. Medijske kuće, kao što su BHT, RTRS,
FTV, Al Jazeera, OBN, K3, BN i druge šalju priloge za mnoge RTV kuće širom BiH.
Zahvaljujući postavljenom repetitoru Kvarc, opština Srebrenica omogućuje svim RTV kućama i
mobilnim operaterima postavljanje svoje opreme na navedenom repetitoru koji ima strateški značaj za
Srebrenicu i regiju. Do repetitora je obezbjeđen makadamski pristupni put, dovoljno prostora za
postavljanje emisione opreme i bezbjednost postavljene opreme.
Na prostoru opštine Srebrenica uveden je kablovski sistem što je unaprijedilo sistem informisanja,
ali isti ne pokriva cijelu opštinu, već samo njen najurbaniji dio.
3.9. Prevoz putnika
Trenutno na području Srebrenice djeluje Holding „Drinatrans zvornik” RJ Srebrenica“ i
“Vlasenicatours” kao registrovani subjekt na području opštine za prevoz putnika na kraće i duže relacije
koji sem lokalnog saobraćaja vrši prevoz iz Srebrenice za putne pravce: Sarajevo, Brčko, Bijeljina,
Ljubovija i Tuzla.
Prevozničke usluge putnika vrše još i slijedeće kompanije:
• „Centrotrans“ Sarajevo – relacija Sarajevo-Srebrenica (1 linija)
• „Lasta“ Ljubovija – relacija Ljubovija – Srebrenica – Ljubovija (veza za Beograd) (1 linija)
• „Transturist“ Tuzla – relacija Tuzla –Srebrenica (2 linije)
• „Drinatrans“ Zvornik –relacija Srebrenica – Bijeljina – Brčko i Srebrenica - Sarajevo (1 linija)
Linijski prevoznici koji vrše uglavnom prevoz učenika do škola su: “Laki-nin”, “Braća Atić”,
“Sinanović Samrina”, “Tanasijević Nenad”, “doo Argenta”, doo Bogol –do, Podravanje.
Na svim putnim pravcima koji su obuhvaćeni „programom zimskog održavanja“ redovno se vrši
čišćenje i održavanje istih tako da se saobraćaj odvija nesmetano.
Na osnovu procjene Odjeljenja za društvene djelatnosti, stanje u kojem se trenutno nalaze putne
komunikacije na području Opštine Srebrenica, u odnosu na broj lica koji koristi usluge prevoza je
relativno zadovoljavajuće.
54
3.10. Kvalitet stanovanja
Što se tiče kvalitete stanovanja, Opština prije rata nije imala stambenih problema. Prema popisu
iz 1991. godine imala je 9.136 stambenih jedinica i 8.720 domaćinstava. Dvije mjesne zajednice, MZ
Srebrenica i MZ Podravanje imali su manji broj stanova od broja domaćinstava i to, MZ Srebrenica:
1.647 domaćinstava – 1.638 stanova, a MZ Podravanje: 387 domaćinstava – 207 stanova.
Danas se stambeni fond u opštini Srebrenica sastoji od 8402 stambene jedinice (u privatnom i društvenom
vlasništvu), od čega je 783 stana i 7619 privatnih stambenih objekata, odnosno kuća. Kao što se moglo
vidjeti, pored demografskog razaranja rat je radikalno izmjenio i situaciju u stambenom sektoru na
području opštine Srebrenica, sa djelimičnim ili potpunim razaranjem stambenog fonda. Tako je prema
podacima dobijenim iz anketnog upitnika broj porušenih stambenih jedinica iznosio 6400, od čega 6378
individualnih stambenih objekata (kuća), te 22 stana. Kada je u pitanju broj obnovljenih stambenih
jedinica, na području Opštine sa danom 28.11.2016. godine obnovljeno je ukupno 2751 stambenih
jedinica.
Iako je značajan dio stambenih jedinica u skladu sa imovinskim zakonima u BiH vraćen u posjed
svojih prijeratnih vlasnika i nosilaca stanarskog prava, prema podacima iz Odjeljena za prostorno
uređenje i stambeno komunalne poslove opštinske uprave još uvijek nije izvršen povrat za 6 stambenih
jedinica. Kada je u pitanju vlasništvo nad stambenim jedinicama prema dobijenim podacima broj
stambenih jedinica u privatnom vlasništvu iznosi 8285, dok je u vlasništvu Opštine 119 stambenih
jedinica.
Pored navedenih stambenih jedinica, koje su u vlasništvu opštine Srebrenica, na početku 2014.
godine uz pomoć CRS-a (Catolic Relief Cevices) sagrađene su dvije stambene jedinice Lamela 4 i 5 sa
24 stana koje su u vlasništvu opštine, a koje će služiti za potrebe socijalno-neprofitnog stanovanja.
Veliki broj građana Srebrenice ima potrebu za asistencijom države/republike/opštine u rješavanju
stambene problematike, jer je stan potreba jednaka potrebi za hranom i zaposlenjem, stoga se sve više
ulaže u stambeni fond socijalnog neprofitnog stanovanja, koji na prostoru opštine Srebrenica iznosi 5
stambenih lamela u Potočarima, odnosno oko 60 stambenih jedinica/stanova izgrađenih u okviru
projekata "Socijalno stanovanje u BiH - Pilot projekat” i projekta “Održiva Srebrenica-Socijalno
stanovanje i ekonomska reintegracija”.
3.11. Telekomunikacije
Telekomunikacije održava PTT RS. Od 31.12.1999. godine kompanija je podjeljena na telefonski
(Telecom) i poštanski sistem. Od mobilnih operatera na području opštine prisutni su slijedeći operateri
mobilne mreže M-tel, BH Telecom, BH Eronet.
Na području opštine Srebrenica omogućeni su širokopojasni pristupi uslugama koje nude
operateri BH Telecom Sarajevo i M:tel Banja Luka, kao što su fiksni i mobilni saobraćaj, ADSL internet
i 3G internet mobilna tehnologija, te usluge internet televizije (mojaTV BH Telecom i OpenTV M:tel)..
55
Po projektu koji su 2008. godine zajedno finansirali USAID, BH Telecom, Cisco Systems i Opština
Srebrenica, uveden je prvi komunikacioni sistem “digitalnog grada” u BiH. Ovaj sistem podrazumijeva
digitalno umrežavanje nekoliko institucija kao što su Opština Srebrenica, Kulturni centar, Osnovni sud
Srebrenica, Osnovna i Srednja škola Srebrenica, Policijska stanica, Vatrogasno društvo, Dom zdravlja,
te područna Osnovna škola u Potočarima i Memorijalni centar u Potočarima u jednu mrežu, gdje
zaposleni u ovim institucijama imaju pristup širokopojasnom kablovskom i bežičnom internetu, te
međusobnoj besplatnoj komunikaciji putem IP telefonije.
56
3.12. Strateško fokusiranje društvenog razvoja
SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
- Značajan broj kvalitetnih NVO i UG
- Uključenost civilnog i javnog sektora u
izradu i provođenje razvojnih strateških
planova;
- Obilježavanje kulturnih događaja i bogato
kulturno-istorijsko naslijeđe;
- Tehnička opremljenost institucija;
- Otvorenost prema javnosti i dobra saradnja
sa interesnim grupama;
- Mogućnost obrazovanja u privlačnim
strukama (gimnazija, zdravstvo);
- Postojanje zadovoljavajuće infrastrukture
za obrazovanje, stipendiranje;
- Obezbijeđeno medijsko prisustvo;
- Postojanje mladog stručnog kadra;
- Neadekvatna sportska infrastruktura;
- Slaba prezentacija rada i rezultata;
- Zdravstvena neprosvjećenost stanovništva i loša
društvena infrastruktura po MZ-ma;
- Razuđenost opštine;
- Nedostatak i nemogućnost zapošljavanja
stručnog kadra;
- Udaljenost područnih odjeljena od centralnih
škola;
- Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema;
- Obimna administracija;
- Neadekvatan imidž Srebrenice;
- Negativna percepcija građana u rad
administracije;
PRILIKE PRIJETNJE
-Uključenost u euro-regiju Drina i Regija
Birač;
- Dostupnost fondova za podršku
zdravstveno-socijalnim, obrazovnim,
kulturnim i sportskim aktivnostima;
- Mogućnost korištenja sredstava
Investiciono - razvojnih banaka, fondovi
EU, javno i privatno partnerstva;
- Zakonska obaveza transparentnosti u radu
lokalne administracije kroz redovno
informisanje o svim odlukama i
zaključcima;
- Regionalno otvaranje tržišta (bilateralni i
multilateralni sporazumi), povećan broj
posjeta međunarodnih i domaćih
investitora;
- Zainteresovanost stranih investitora i
kapitala;
- Znanja i veze u dijaspori.
-Depopulacija opštine (negativan saldo migracija i
negativan prirodni priraštaj, smanjenje broja
učenika u školama);
- Refleksija političke odnosa u BiH;
- Nedovoljna međuopštinska saradnja;
- Politizacija rada institucija;
- Nedovoljno stimulativan pravni i finansijski
okvir u BiH odvraća strane ulagače (nesigurnost
za investitore);
- Tendencija porasta broja korisnika socijalne
zaštite;
- Slabljenje interesa međunarodne zajednice i
institucija BiH;
- Kriza morala, porodice i sistema vrijednosti;
- Nedovoljno razumijevanje za inovacije u
obrazovnom sistemu;
- Netransparentnost rada javnih institucija, te
dezinformacije;
- Negativna percepcija Srebrenice kao
neperspektivne i nehomogene sredine;
57
3.13. Vizija i strateški ciljevi društvenog razvoja
Strateški cilj 1 Strateški cilj 2 Strateški cilj 3
Strateški cilj 4 Strateški cilj 5
3.6. 1. Strateški cilj 1: Unaprijeđeni kapaciteti u obrazovanju.
Kao što je navedeno u analizi stanja, na području opštine Srebrenica obrazovni proces odvija se
u jednoj predškolskoj ustanovi, dvije osnovne škole, jednoj srednjoj školi, kao i visoko obrazovanje na
odjeljenju Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu. U oblasti obrazovanja problemi postoje
kako u infrastrukturnom pogledu, tako i u pogledu nedostatka određenih nastavnih kadrova i
profesionalne obučenosti nastavnih kadrova.
Srebrenica je funkcionalna, otvorena i sigurna smultietnička
zajednica koja posjeduje kvalitetne uslove i usluge u oblastima
obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, njeguje i
podržava kulturu i sport i brine o kvaliteti života svih građana.
Unaprijeđeni kapaciteti
u obrazovanju.
Unaprijeđen kvalitet
usluga u oblasti
zdravstvene zaštite.
Unaprijeđen sistem
socijalne zaštite.
Unaprijeđeni kapaciteti u
oblasti kulture, sporta i
civilnog društva.
Kreirana pozitivna slika u
javnosti o opštini
Srebrenica.
58
Zbog razuđenosti opštine i loše putne komunikacije pristup školama otežan je za učenike iz udaljenih
ruralnih krajeva.
Zbog svih navedenih razloga, u okviru ovog strateškog cilja, radiće se na ostvarenju sledećih
operativnih ciljeva:
✓ Razvijen sistem kontinuirane podrške usavršavanju zaposlenih u svim nivoima obrazovanja.
✓ Poboljšana infrastruktura i uslovi rada u obrazovnim institucijama.
✓ Usklađeni obrazovni profili sa potrebama lokalne privrede i potencijalnih investitora.
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
1. Postojeće
kapacitete u
obrazovanju
podići na viši
nivo.
1.1. Razvijen sistem
kontinuirane podrške
usavršavanju zaposlenih u
svim nivoima obrazovanja.
1.1.1. Razvoj alata za
podizanje kapaciteta
zaposlenih u svim nivoima
obrazovanja.
1.1.2. Podrška programima
usavršavanja zaposlenih u
svim nivoima obrazovanja.
1.2.Poboljšana infrastruktura
i uslovi rada u obrazovnim
institucijama.
1.2.1. Proširenje kapaciteta
postojeće predškolske
ustanove.
1.2.2. Obezbjeđivanje uslova
za sportske aktivnosti za
djecu uključenu u programe
predškolske ustanove.
1.2.3.Obezbijeđena tehnička
pomagala, didaktički
materijal i druga sredstva za
rad u predškolskim
ustanivama.
1.2.4. Rješavanje
infrastrukturnih nedostataka
u objektima obrazovnih
institucija.
1.2.5. Unaprijeđeni
materijalno-tehnički uslovi u
osnovnim i srednjim
školama.
59
1.3. Usklađeni obrazovni
profili sa potrebama
lokalne privrede i
potencijalnih investitora.
1.3.1. Analiza potreba
lokalne privrede i
potencijalnih investitora.
1.3.2. Usklađivanje
nastavnih planova i
programa.
1.3.3. Podrška obavljanju
praktične nastave za
zanimanja od značaja za
lokalnu privredu i
potencijalne investitore.
1.3.4. Obezbijediti
stipendiranje učenika
srednjih škola koji se odluče
za zanimanja od značaja za
lokalni privredni razvoj .
3.6. 2. Strateški cilj 2: Unaprijeđen kvalitet usluga u oblasti zdravstvene zaštite.
Na području opštine Srebrenica, kao što je i navedeno u analizi trenutnog stanja, postoje dvije
ustanove odgovorne za zdravstvenu zaštitu stanovništva, a to su Dom zdravlja i apoteka. Zaposleni u
ovim ustanova, iako suočeni sa mnogim problemima i nedostacima brinu za zdravlje svih stanovika
opštine Srebreic, pri čemu su stanivnici najčešće korisnici usluga službe opšte prakse, laboratorije i
službe hitne pomoći.
Što se stanja iz oblasti zdravstvene zaštite tiče, jedan od najvećih problema jeste mali broj
zdravstveno osiguranog stanovništva, kao i problem zadržavanja ljekara kao deficitarnog kadra.
Takođe, Dom zdravlja, usljed dotrajalosti instalacija, ima problem sa odvodom i kanalizacijom.
Iz navedenih razloga, u okviru ovog strateškog cilja, radiće se na realizaciji sledećih operativnih
ciljeva:
✓ Povećan broj zdravstveno osiguranog stanovništva.
✓ Unaprijeđene usluge primarne zdravstvene zaštite.
✓ Obezbijeđeno zadržavanje kvalitetnih kadrova u oblasti zdravstvene zaštite.
✓ Poboljšanje infrastrukturnih uslovi u zdravstvenim ustanovama.
60
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
2. Unaprijeđen
kvalitet usluga u
oblasti zdravstvene
zaštite.
2.1. Povećanje broja
zdravstveno osiguranog
stanovništva.
2.1.1. Dizanje svijesti o
važnosti i mogućnostima
zdravstvenog osiguranja.
2.2. Unaprijeđene usluge
primarne zdravstvene
zaštite.
2.2.1. Podrška razvoju i
realizaciji programa
prevencije i zaštite
zdravlja.
2.2.2. Razvoj postojećih i
uvođenje novih usluga u
primarnoj zdravstvenoj
zaštiti
2.3. Obezbijeđeno
zadržavanje kvalitetnih
kadrova u oblasti
zdravstvene zaštite.
2.3.1. Podrška stambenom
zbrinjavanju ljekara
zaposlenih na području
opštine Srebrenica.
2.3.2. Podrška zdravstvenim
radnicima za učešće u
programima stručnog
usavršavanja.
2.4. Poboljšani
infrastrukturni uslovi u
zdravstvenim ustanovama.
2.4.1. Izgradnja područnih
ambulanti.
2.4.2. Razvoj sistema
obilaska pacijenata.
3.6. 3. Strateški cilj 3: Unaprijeđen sistem socijalne zaštite.
Socijalna zaštita je važna komponenta života stanovnika opštine Srebrenica s obzirom na veliki
broj stanovnika ovog područja koji se nalaze u stanju socijalne ugroženosti. Centar za socijalni rad je
jedina ustanova sa javnim ovlaštenjima koja se bavi uslugama iz oblasti socijalne zaštite i njen
osnivač je Opština Srebrenica.
Problemi sa kojima se ova ustanova suočava su u najvećoj mjeri kadrovske i prostorne prirode,
te zbog toga Centar često nije u stanju da adekvatno odgovori na potrebe stanovništva.
61
U okviru strateškog cilja vezanog za oblast socijalne zaštite, radiće se na ostvarivanju sledećih
operativnih ciljeva:
✓ Ojačani kapaciteti zaposlenih u oblasti socijalne zaštite.
✓ Unapređene postojeće i razvijene nove usluge u oblasti socijalne zaštite.
✓ Razvijene preventivne usluge u oblasti socijalne zaštite.
✓ Poboljšani prostorni uslovi u kojima se pružaju usluge iz oblasti socijalne zaštite.
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
3. Unaprijediti sistem
socijalne zaštite.
3.1. Ojačani kapaciteti
zaposlenih u oblasti
socijalne zaštite.
3.1.1. Podrška programima
usavršavanja i edukacije
zaposlenih u oblasti
socijalne zaštite.
3.2. Unaprijeđene postojeće
i razvijene nove usluge u
oblasti socijalne zaštite.
3.2.1. Učešće u izradi alata
za kontinuirano praćenje i
podršku (materijalnu i
nematerijalnu) socijalno
ugroženih licima.
3.2.2. Izrada baze podataka i
poboljšanje kvaliteta života
lica (djece i odraslih) sa
smetnjama u razvoju.
3.3. Razvijene prentivne
usluge u oblasti socijalne
zaštite.
3.3.1. Podrška
samozapošljavanju i
zapošljavanju lica sa
faktorom otežane
zapošljivosti i podrška
socijalnom preduzetništvu
3.4. Poboljšani prostorni
uslovi u kojima se pružaju
usluge iz oblasti socijalne
zaštite.
3.4.1. Podrška programima
rješavanja prostornih
problema Centra za socijalni
rad.
62
3.6. 4. Strateški cilj 4: Unaprijeđeni kapaciteti u oblasti kulture, sporta i civilnog
društva.
Kao što je detaljnije opisano u analizi trenutnog stanja, na području opštine Srebrenica postoje
dvije kulturne ustanove: Narodna biblioteka i Dom kulture, te djeluje nekoliko kulturnih i umjetničkih
društava i sekcija.
Kada je u pitanju sportski život, u Srebrenici egzistira više sportskih klubova, te postoji sportska
infrastruktura kojoj je uglavnom potrebna rekonstrukcija.
Od 2002. godine u Srebrenici se tradicionalno održava manifestacija grada „Dani Srebrenice“
manifestacija sporta, kulture, zabave i druženja.
Osim infrastrukturnih problema sa kojima se suočavaju lica i društva koja koriste sportske
terene i sale, svi akteri kako sportskog, tako i kulturnog života Srebrenice suočavaju se sa nedostatkom
opreme, rekvizita i drugih materijalnih sredstava za provođenje svojih aktivnosti.
Na području opštine djeluju brojne nevladine organizacije i udruženja građana koji kroz svoje
aktivnosti imaju važnu ulogu u društvenom životu Srebrenice. Opština Srebrenica je usvojila Sporazum
o saradnji sa NVO i kroz svoje aktivnosti konstantno radi na unaprijeđivanju partnerskih odnosa sa
NVO sektorom u cilju postizanja najboljih rezultata za zajednicu.
U okviru strateškog cilja unapređenja kapaciteta u oblasti kulture, sporta i civilnog života radiće
se na ostvarivanju sledećih operativnih ciljeva:
✓ Unapređeni postojeći i razvijeninovi kulturni sadržaji.
✓ Poboljšani uslovi za realizovanje aktivnosti kulturnih i umjetničkih društava i sekcija.
✓ Poboljšani uslovi za realizovanje sportskih aktivnosti i sadržaja.
✓ Podignuti kapaciteti kulturnih i sportskih radnika.
✓ Razvijen institucionalni sistem podrške NVO sektoru u realizaciji projekata od važnosti za opštinu
Srebrenica.
63
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
4. Unaprijeđeni
kapaciteti u oblasti
kulture, sporta i
civilnog društva.
4.1. Unaprijeđeni postojeći i
razvijeni novi kulturni
sadržaji.
4.1.1. Podrška održavanju i
unapređenju postojećih i
razvoju novih aktivnosti
kulturnih i umjetničkih
društava i sekcija.
4.1.2. Održavanje postojećih
i organizovanje novih
kulturnih i umjetničkih
manifestacija i drugih
događaja.
4.1.3. Organizovanje
aktivnosti kulturnih i
umjetničkih društava i
sekcija, te njihovih
manifestacija i drugih
događaja u ruralnim
područjima.
4.2. Poboljšani uslovi za
realizovanje aktivnosti
kulturnih i umjetničkih
društava i sekcija.
4.2.1. Opremanje objekata
namijenjenih realizovanju
aktivnosti kulturnih i
umjetničkih društava i
sekcija potrebnom
opremom i rekvizitima.
4.2.2. Senzibilizacija
javnosti o značaju
aktivizma u kulturnim i
umjetničkim društvima i
sekcijama.
4.3. Poboljšani uslovi za
realizovanje sportskih
aktivnosti i sadržaja.
4.2.1. Rekonstrukcija
sportskih terena i druge
sportske infrastrukture.
4.2.2. Opremanje objekata
namijenjenih realizovanju
aktivnosti sportskih društava
potrebnom opremom i
rekvizitima.
4.2.3. Podrška programima
senzibilizacije javnosti o
značaju učešća u sportskim
i rekreativnim programima.
64
4.4. Podignuti kapaciteti
kulturnih i sportskih radnika.
4.4.1. Podrška programima
obuke i stručnog
usavršavanja kulturnih i
sportskih radnika.
4.5.Razvijen institucionalni
sistem podrške NVO
sektoru u realizaciji
projekata od važnosti za
opštinu Srebrenica.
4.5.1. Stvoren sistem
tehničke podrške NVO
sektoru
4.5.2. Stvoren sistem
finansijske podrške NVO
sektoru
3.6. 5. Strateški cilj 5: Kreirana pozitivna slika u javnosti o opštini Srebrenica.
Sistem informisanja stanovnika opštine Srebrenica vrši se putem radijskih i televizijskih
frekvencija različitih medijskih kuća, o čemu je više riječi bilo u opisu trenutnog stanja. Stanje medija
na području opštine Srebrenica je na zadovoljavajućem nivou, ipak medijska pokrivenost uslovljena je,
novčanim sredstvima, ali također i materijalno-tehničkom podrškom kako entitetskog, tako i državnog
nivoa.
U okviru strateškog cilja unapređenja sistema informisanja radiće se na ostvarenju sledećih
operativnih ciljeva:
✓ Unaprijeđen sistem informisanja građana.
✓ Promocija primjera dobre prakse u zemlji i okruženju.
Strateški cilj Operativni cilj Mjere
5. Kreirana
pozitivna slika u
javnosti o opštini
Srebrenica.
5.1. Unaprijeđen sistem
informisanja građana.
5.1.1. Podrška programima
unapređenja lokalnih
medija.
5.1.2. Povećanje
dostupnosti informacija od
javnog značaja.
5.2. Promocija primjera
dobre prakse u zemlji i
okruženju.
5.2.1. Razvoj komunikacije
sa dijasporom.
5.2.2. Predstavljanje
razvojnih potencijala
Srebrenice u zemlji i
inostranstvu.
65
IV – EKOLOŠKI RAZVOJ
4.1. Opis trenutnog stanja
4.1.1. Reljef i klima
Reljef opštine Srebrenica je pretežno brdsko-planinski. Najniži dijelovi reljefa nalaze se u dolini
rijeke Drine (oko 300 m.n.v.), a najviši u jugozapadnom dijelu opštine preko 1500 m.n.v. (Orlov kamen
1517 m.n.v.). Gradsko naselje nalazi se u dolini riječice Križevica na 448 m.n.v. Okružuju ga planinski
masivi Sušice.
Klima je umjereno-kontinentalna, odlikuje se dugim i toplim ljetom i hladnom zimom. Prosječna
godišnja temparatura je 16 stepeni celzijusa, gdje je januar najhladniji mjesec u godini sa prosječnom
temperaturom od 1-2 C, a juli najtopliji mjesec u godini sa prosječnom temperaturom od 24 C.
Prosječne godišnje padavine iznose 1000 ml/m2. Najčešće padavine su u jesen i proljeće.
Slika 11. Reljef
Izvor: Turistička organizacija Srebrenica
Osnovna hidrografska karakteristika Srebrenice je blizina rijeke Drine i akumulacionog
vještačkog jezera Perućac na kome je izgrađena hidrocentrala. Površina jezera Perućac iznosi 12,4 km2,
dužina 56 km, najveća dubina 70 m, a nadmorska visina 290 m. Ovo jezero predstvalja značajan
hidroenergetski potencijal opštine Srebrenica. Pored toga, na ovom području nalazi se i niz manjih rijeka
i vodotoka kao što su Jadar, Križevica, Potočarska rijeka, Pusmulićka rijeka i druge.
66
4.1.2. Prirodni resursi
Prirodni resursi kojima teritorija opštine Srebrenica raspolaže su: rudno bogatstvo (srebro, zlato,
cink, olovo, boksit, ukrasni kamen), šumsko bogatstvo, termomineralne-ljekovite vode, te prirodni
resursi pogodni za razvoj poljoprivrede. Boksitna ležišta na srebreničko-vlaseničkom području su jedna
od najvećih u Evropi. Sem boksita, postoje i nalazišta olova, cinka, kadmiuma, šljunka, pijeska,
krečnjaka, opekarske gline i mala nalazišta srebra i zlata.
Prve eksploatacije rude u rudniku Sase spominje se u pisanim dokumentima još iz 3. vijeka naše
ere. Rimljani su eksploatisali olovo i srebro, a Argentarijum se spominje kao kovnica novca za vladare
Starog Rima. Kovnica je kovala novac i za Dubrovačku republiku, za Nemanjiće, a od 1464. godine i za
Stefana Lazarevića. Prvi rudari su bili Sasi iz tadašnje Germanije.
Rudnici su najveću proizvodnju dostigli između 1990. i 1991. godine kada su proizveli 300.000
tona koncentrata olova, cinka i srebra. Na osnovu rudarske proizvodnje su se razvijali i industrijski
kapaciteti. Broj zaposlenih u rudnicima i vezanim fabrikama u tom periodu dostigao je 2.300 radnika, a
godišnja vrijednost proizvodnje oko 30 miliona KM. Ukupne utvrđene rezerve rude iznose oko 6 milona
tona. Istražene reserve boksita su 4,5 miliona tona, koliko iznose i istražene reserve sase.
Šumske površine zahvataju 33.770 ha ili 64,8% ukupne teritorije i po tome je Srebrenica jedna
od najbogatijih opština u regiji Sjeveroistočna Bosna. Racionalna godišnja sječa iznosi 70.000 m3.
Devedesetih godina godišnja vrijednost sječe i prerade drveta iznosila je 15 milona KM.
Velika šumska prostranstva mogu se koristiti i za prikupljanje šumskih plodova (borovnica, gljiva,
ljekovitog bilja) i njihovu preradu, turizam, lov i ribolov. Pod jelom/smrčom se nalazi 7.350 ha, pod
bukvom 22.867 ha, a plemeniti lisičari zahvataju površinu od 1.650 ha.
Značajno je i lovište Sušica koje se prostire na 10.000 hektara u kanjonu Drine između planina
Sušica i Tara. Bogato je kapitalnom divljači, a posebno su poznati odstrijeljeni primjerci medvjeda,
srndaća i divojaraca. Drinsko jezero od Bajine Bašte do Višegrada pogodno je za ribolov, te za izgradnju
ribnjaka za proizvodnju pastrmke.
Istraživanja su potvrdila da u neposrednoj blizini Srebrenice postoji 48 izvora prirodne mineralne
željezno-arsenske vode različite jačine i hemijskog sastava. Najpoznatiji je „Crni Guber“ čija se ljekovita
svojstva upoređuju sa najčuvenijim mineralnim vodama Evrope. Voda iz Crnog Gubera izvire na
nadmorskoj visini od 560 m, protoka 300 litara/min sa konstantnom temparaturom od 13 C. Prirodna
mineralna željezno-arsenska voda Guber je naučno verifikovana i u praksi dokazana kao lijek protiv
malokrvnosti. Voda Guber se pije u prirodnom stanju, a liječi hipopromne anemije, esencijalne
hipopromne anemije, hronična oboljenja kože, reumatizam zglobova i mišića, rahitis, neurovegetativne
smetnje, nespecifični adneksitis, sterilitet itd. Ova voda se preporučuje i kod bolesti multiple skleroze.
Na području Srebrenice identifikovano je preko 200 vrsta ljekovitog bilja. Područje je bogato
samoniklim voćem: borovnica, kupina, šumska jagoda, divlja malina, smreka, divlja jabuka-zukva, divlja
kruška, jarebika i druge. Na planinskim padinama u čistom okolišu rastu aromatične biljne vrste: majčina
dušica, hajdučka trava, origano i valerijana, a kanjoni Drine bogati su endemskom vrstom – Pančićevom
omorikom.
67
Važno je napomenuti da je švedski KRAV Institut sertifikovao područje regiona Srebrenice kao
region pogodan za proizvodnju ekološki zdravije hrane. Opština Srebrenica je usvojila LBAP (Lokani
akcioni plan za biodiverzitet).
4.1.3. Stanje vazduha
Na području opštine Srebrenica nije postavjena stanica za praćenje kvaliteta vazduha. Do
evidentne promjene u čistoći vazduha dolazi u zimskom periodu u području grada, kada se je pojačano
sagorijevanje fosilnih čvrstih goriva (ugalj) i razgradive bio mase (drvo). Privredni subjekti uglavnom
koriste te energente čitavu godinu, dok zimi dolazi do intezivnijeg loženja u kućnim ložištima i pojačane
koncentaracije polutanata u vazduhu. Ipak, na području opštine ne postoje veći zagađivači vazduha.
Nepostojanje velikih industrijskih kompleksa uveliko doprinosi čistoći vazduha.
Najveći uzrok problema sa kvalitetom vazduha je nepostojanje gradske kotlovnice, što povećava
zagađenost vazduha u zimskom periodu, kao i vozila bez odgovarajućih filtera, koja prouzrokuju štetan
uticaj na okolinu i zdravlje ljudi. Zbog velike vlažnosti vazduha i velikog broja kišnih dana u kombinaciji
sa izlučivanjem polutanata može izazvati dodatne probleme kod bolesti respiratornih organa.
Kao rješenje ovog problema bila bi toplifikacija grada, posebno kolekivnih stambenih objekata i
stambenih kompleksa kroz zajedničku ili pojedinačnu ugradnju kotlovnica, sa ugradnjom prečišćivača.
Na urbanom području Srebrenice postoji sistem snabdijevanja objekata toplotnom energijom, koji je
funkcionisao korišćenjem rejonskih kotlovnica sa instalisanim kotlovnicama na mazut. Sistem je van
funkcije dugi niz godina, a danas se većina postojećih objekata grije decentralizovano, iz individualnih
toplotnih izvora.
U industrijskim zonama i pogonima, za potrebe pojedinih industrijskih objekata, postoje
izgrađene kotlovnice, koje uglavnom služe kao toplotni izvori za potrebe grijanja i tehnološke potrebe
objekata u kojima su instalisane. Pošto se danas većina postojećih objeka grije decentralizovano, iz
individualnih toplotnih izvora, to je u pogledu utroška energenata, očuvanja životne sredine, održavanja,
rukovanja opremom i slično, veoma nepovoljno.
4.1.4. Stanje vode
Na području opštine Srebrenica registrovano je preko 400 izvora pitke vode a koji se ulijevaju u
riječna korita Drine, Križevice, Jadra, Grabovička Rijeka, Bujakovića Rijeka. U vrijeme dugotrajnih suša
veći dio izvorišta oscilira sa izdašnošću. Veći broj izvorišta se koriste za snabdjevanje vodom lokalnog
stanovništva. Izvorišta pitke vode, koja se koriste za vodosnabdijevanje, osim Zelenog Jadra i Bujakovića
Potoka, nisu zaštićena, ali JKP ”Polet” Srebrenica u određenoj mjeri vrši urednu kontrolu i hlorisanje
vode za piće uglavnom za gradski vodovod. Izvršena je registracija svih prirodnih izvorišta s ciljem
68
sistemskog planiranja njihove zaštite (Katalog ”Evidencija analiza i zaštita izvorišta voda na području
opštine Srebrenica”)8.
Izvršena je regulacija vodotoka Križevica u industrijskoj zoni Potočara (otvoreni tip regulacije
trapeznog profila), dok je u gradskom području Srebrenice djelomično izvršena regulacija vodotoka
Križevica. Uglavnom je proveden zatvoreni tip regulacije. Izvršena je djelimična regulacija Saške rijeke
u kontaktu sa branom za odlaganje jalovine rudnika olova i cinka, kao i potoka u kontaktu sa
manastirskim kompleksom u Sasama.
Zbog kvaliteta i čistoće vode područje rijeke Drine je privlačno za ribolovce, a jezero Perućac
posebno je atraktivno za uzgoj ribe.
Slika 11. Kanjon rijeke Drine
Izvor: Turistička organizacija Srebrenica
Prikupljanje i odvođenje otpadnih voda na teritoriji opština Srebrenica je slabo razvijeno. Javni
kanalizacioni sistem postoji u užem urbanom području opštinskog centra Srebrenica, kao i u industrijskoj
zoni naselja Potočari. Sistem odvodnje otpadnih voda je različit na pojedinim dijelovima grada. Pojedini
sektori imaju mješovit, a pojedini separatni sistem kanalizacije. Recipijent svih otpadnih voda su
vodotoci Crvena rijeka i Križevica, duž kojih su položeni kolektori, čiji sadržaji se upuštaju u vodotoke
na više mijesta (bez prečišćavanja). Ostala naselja nemaju izgrađene kanalizacione sisteme. Otpadne
vode se odlažu u individualne septičke jame, mada nije rijedak slučaj da se otpadne vode domaćinstava
upuštaju direktno u obližnje vodotoke bez ikakvog prethodnog prečišćavanja (tretmana). Oborinske vode
se odvode prirodnim padom prema topografskim uslovima, bez kolektora, neposredno u najbliži vodotok.
8Izvor:Katalog”Evidencija analiza I zaštita izvorišta voda na području opštine Srebrenica” autori:C.Maksimović ;B.Bektić i M.Karić. Projekat finansirano
od strane Opštine Srebrenica , GAP(Projekat upravne odgovornosti u BiH) Ambasade Kraljevine Holandije u BiH , USAID-a(Američka agencija za
međunarodni razvoj) , SIDA(Švedska razvojna agencija).
69
4.1.5. Stanje zemljišta
Zemljište predstavlja najvrijedniji prirodni resurs, a poljoprivredno zemljište predstavlja opšti
društveni interes. Upotreba zemljišta na području ppštine pretežno je usmjerena na poljoprivrednu
djelatnost dok je za izgradnju i proširenje naselja i infrastrukturnih objekata koristi manji dio
raspoloživog zemljišta.
Područje opštine Srebrenica nije jednolično poljoprivredno područje. Raznolikost se ogleda u
klimi, nadmorskoj visini, reljefu terena, sastavu tla i upotrebnoj vrijednosti zemljišta.
U poslijeratnom periodu u opštini dolazi do ekspanzije bespravne gradnje. Uglavnom se
bespravno grade individualni stambeni objekti, pomoćni objekti, kao i rekonstrukcija postojećih
objekata. Bespravno se gradi i u gradskim i u prigradskim zonama. Prema važećem Zakonu o uređenju
prostora i građenju (Službeni glasnik Republike Srpske 40/13), zahtjev za legalizaciju podnosi se u roku
od dvije godine računajući od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Investitori/građani se odlučuju na gradnju bez izdatih dozvola, uglavnom zbog visokih cijena renti i taksi
koje moraju platiti u postupku izdavanja odobrenja (lokacijski uslovi, odobrenje za građenje , upotrebna
dozvola).
Na području opštine registrovano je preko 150 klizišta. Pored sanacije klizišta, neophodno je
putem pošumljavanja i sadnjom sadnica posebno na zemljištu koje je nekontrolisanom sječom u
poslijeratnom period, kao i djelovanjem požara uništeno smanjiti opasnost od erozije i klizišta. Oko 6%
teritorije Opštine, vodi se kao sumnjiva rizična površina. Godišnje se sa teritorije ukloni oko 50
neeksplodiranih ubojnih sredstava NUS. Zemljište koje je označeno kao minska polja neophodno je u
narednom periodu deminirati zbog mogućnosti njegovog daljeg korištenja, kao i sprečavanja nastajanja
posljedica opasnih po život i zdravlje stanovnika.
4.1.6. Upravljanje otpadom
U opštini Srebrenica organizovanim prikupljanjem otpada pokriven je dio stanovništva, odnosno
omogućeno je organizovano prikupljanje otpada za 751 domaćinstava, od ćega 697 domaćinstava u
urbanom i 50 u ruralnom dijelu opštine, te u oko 123 poslovnih subjekata. Oko 70% teritorije opštine,
trenutno, nije pokriveno uslugom. Komunalni otpad se organizovano prikuplja u 4 mjesne zajednice i to
MZ Srebrenica, MZ Gostilj, MZ Potočari i MZ Skelani, što znači da je oko 30% teritorije pokrivene
uslugom organizovanog odvoza otpada.
Takođe, evidentan je problem nedovoljnog broja raspoloživih kontejnera, te potreba za većim
brojem odvoza u toku sedmice. U cilju prevazilaženja navedenog problema neophodan je strateški
pristup pri izradi i implementaciji projekata usmjerenih na unaprijeđenje infrastrukture JKP “Polet”
Srebrenica.
70
Čvrsti otpad je izvor polutanata koji utiču na sva područja životne sredine. Pored zagađenja
zemljišta, što je nepovoljno sa estetskog, higijenskog i sanitarnog stanovišta, posebno kada je u pitanju
poljoprivredno zemljište, čvrsti otpad nepovoljno utiče na vodene sisteme i dovodi do aerozagađenja.
Posebno je važno istaći mogući uticaj čvrstog otpada na proizvodnju ekološki zdrave hrane kao
značajnog ekonomskog faktora za domaću upotrebu i izvoz. Opština Srebrenica nije riješila problem
tretmana i odlaganja komunalnog i drugog čvrstog otpada. Mada postoji lokalno odlagalište komunalnog
i industrijskog čvrstog otpada (gradska deponija čvrstog otpada), koja nije na povoljnoj lokaciji, nije
tehnički i tehnološki opremljena, tako da je izvor zagađenja površinskih i podzemnih voda, zagađenja
vazduha i negativnog uticaja na zdravstveno stanje lokalnog stanovništva. Zbog toga ovakva vrsta
deponije predstavlja obično smetlište. Pored ove deponije postoji veliki broj ilegalnih odlagališta čvrstog
otpada koji često zagađuju rječne tokove i druge vodene sisteme. Situacija je još nepovoljnija kada su u
pitanju seoska i ruralna područja. Čvrsti komunalni otpad se odlaže na nepropisan način ugrožavajući
životnu sredinu. Utvrđeno je da su površine oko saobraćajnica, livade, njive, šumski predjeli, obale rijeka
zasute sa komunalnim čvrstim otpadom što direktno, pored estetskog izgleda, ugrožava život i rad
seoskog stanovništva.
Posljedice neadekvatnog zbrinjavanja komunalnog čvrstog otpada mogu biti veoma ozbiljne i
one se najčešće manifestuju preko sljedećih efekata:
- Pojave nekontrolisanih požara koji dovode do emisije polutanata,
- Nekontrolisano raznošenje različitih otpadnih materijala što je veoma nepovoljno za
okolinu,
- Razvoj i razmnožavanje pojedinih životinja, pogotovo glodara i ptica koje raznose otpad
i veoma su opasne po zdravlje lokalnog stanovništva,
- Zagađenje površinskih i podzemnih voda,
- Raznošenje čvrstog otpada na okolinu uz pomoć vazdušnih strujanja (vjetra).
Sve navedeno govori o potrebi za ozbiljnim pristupom rješavanju ovoga problema. Posebno je
važno rješenje ovoga problema u seoskim i ruralnim područjima što se može ostvariti preko preventivnih
i tehničkih rješenja.
Opština Srebrenica je uz pomoć Švedske organizacije SIDA (Grontmij) izradila opštinski Plan
upravljanja otpadom, gdje je tačno definisano odlaganje i tretiranje otpada u narednom periodu. Opštini
su odobrena određena sredstva, u vidu kanti, kontejnera, vozila za prikupljanje i odvoženje otpada iz
domaćinstava. U skladu sa tim potrebno je definisati i sam proces, odnosno način prikupljanja i plaćanja,
to jest plan kojeg se Opština i Komulano preduzeće, moraju striktno pridržavati kako bi se mogla
balgovremeno i vraćati ustupljena-pozajmljena sredstva. Navedeni plan upravljanja otpadom je u fazi
nacrta, gdje još predstoji javno izlaganje i usvajanje od strane Skupštine opštine Srebrenica.
71
4.1.7. Vodosnabdijevanje
Glavno izvorište za snabdijevanje gradskog područja Srebrenice i prigradskih naselja na dijelu
Srebrenica - Potočari, predstavlja zahvatanje površinskih voda iz rijeke Zelenog Jadra. Površinska voda
Zelenog Jadra se zahvata na tirolskom vodozahvatu maksimalnog kapaciteta 100 l/sek lociranom oko 1
km uzvodno od postrojenja za prečišćavanje vode. Vodozahvat se nalazi oko 7 km nizvodno od izvorišne
zone Zeleni Jadar. Ispod vodozahvata je pravougaoni bazen (dimenzija 25h5m) koji ima funkciju
predtaložnika, iz koga se voda cjevovodom Ø400 mm dovodi do postrojenja za preradu sirove vode. Od
fabrike vode, transport vode je gravitacioni (čelični cjevovod Ø273/259 mm).
Skelani se snabdijevaju vodom sa vodozahvata Bujakovića potoka na teritoriji sela Ćosići.
Vodozahvat na Bujakovića potoku je tipa tirolskog vodozahvata, izveden 1988. godine. Srednji protok
na profilu vodozahvata iznosi Q1/100 = 400 l/sek.
Površinska voda Bujakovića potoka se zahvata na vodozahvatu koji je udaljen 7 km od ušća
Bujakovićkog potoka u rijeku Drinu. Uzvodno od vodozahvata je urađena bujična brana sa taložnikom
radi smirivanja bujičnih voda. Nizvodno od vodozahvata je urađeno postrojenje za prečišćavanje vode
za piće.
Izgrađen je veći broj lokalnih vodovoda za snabdijevanje vodom seoskih područja. Među veće
lokalne vodovode, ubrajaju se:
- vodovod zaseoka Pribojevići, vodozahvat Ponjerak,
- vodovod za Banju Guber, vodozahvat Olovine (Bijela),
- vodovod za kopleks rudarske kolonije Sase, zahvaćen izvor Sase,
- vodovod Bijelo polje, zahvaćeno vrelo Bučje,
- vodovod naselja Podravno, zahvaćeno vrelo Suhi potok,
- vodovod za zaselak Tokoljak, zahvaćeno vrelo Guševac.
- vodovod Osmače, vodozahvat vrela Zaklana voda,
Komunalno preduzeće "Polet" Srebrenica upravlja gradskim vodovodom Srebrenice kao i lokalnim
vodovodom Skelani. Postojeće stanje snabdjevanja grada sanitarnom vodom ne zadovoljava potrebe
potrošača u smislu količina, pogleda rezervoarskog prostora, razvijenosti mreže i raspoloživih pritisaka
u vodovodnoj mreži.
4.2. Energetske efikasnosti i obnovljivi izvori energije
Iako su strategije i planovi za energetsku efikasnost konkretizovani, izgradnja kapaciteta za
upravljanje energetskim resursima na državnom nivou predstavlja narednu aktivnost koju je potrebno
uspješno realizovati. Ovo je potrebno provesti u skladu sa zakonom na državnom nivou koji po prvi put
pruža lokalnim organima vlasti odgovarajuće administrativne vještine, usluge, investicije, infrastrukturu,
te regulatorne, javne i socio-kulturne službe i nadležnosti za lokalni razvoj.
72
Procesi koji su definisani u Ugovoru o energetskoj zajednici će transformisati lokalne vlasti u
glavne aktere na području energetskih i okolišnih pitanja, koja se uglavnom odnose na efikasno
korištenje energije. Ovo podrazumijeva da je potrebno obratiti više pažnje na rashode iz budžeta
opštinskih i komunalnih preduzeća, koji se odnose na:
1. održavanje zgrada javnog sektora, škola, vrtića i bolnica;
2. uličnu rasvjetu;
3. vodosnabdijevanje;
4. upravljanje otpadom.
Postojeće zgrade koje pripadaju javnom sektoru i institucijama ne poštuju oznake Energetskih
certifikata zgrada, a loša izolacija na zidovima zgrada, te vrata i prozori koji su izloženi propuhu uzrokuju
velike gubitke energije. Povećanje cijena električne energije dovodi do istraživanja jeftinijih isporučilaca
energije u cilju promoviranja održivog razvoja.
Sve opštine se suočavaju sa velikim izazovima koji se odnose na zgrade koje pripadaju javnom
sektoru i institucijama, obzirom da računi za električnu energiju nose veće rashode u opštinskim
budžetima. U cilju smanjenja ovih rashoda, neophodna su velika ulaganja i opšti akcioni plan uz osoblje
dobro obučeno u oblasti energetske efikasnosti.
Imajući u vidu da Opština Srebrenica nema izrađenu strategiju energetske efikasnosti koja je
veoma bitana za kvalitetniji život građana opštine Srebrenica, kao i zaštitu životne sredine, čiji je
zadatak da u skladu sa Statutom Opštine Srebrenica i pozitivnim zakonskim propisima izradi strategiju
energetske efikasnosti. Formiran je Tim za energetsku efikasnost koji rade na izradi Akcionog plana
energetske efikasnosti opštine Srebrenica. Projekti trebaju biti struktuirani i provedeni na učinkovit
način uz neophodne instrumente za provođenje energetske revizije, pri čemu projekte trebaju voditi
lokalni i državni ekspert.
Svaka opština upravlja nekim područjem i zgradama i nudi usluge zajednici ili stanovništvu. Ona
treba biti u stanju svojim građanima ponuditi najbolje usluge i kvalitet života uz smanjenje energetskih
troškova. Opštine, također, plaćaju vlastitu utrošenu energiju, tako da bi se mjerama za efikasniju
potrošnju energije smanjila potrošnja i u opštinskim objektima.
Pretjerana potrošnja energije direktno utiče na sljedeća područja:
1. Opštinski objekti:
- administrativni centri,
- škole,
- obdaništa,
- prostori kulture,
- sportski prostori,
- sanitarni i socijalni prostori,
- smještajni prostori (zgrade lokalne administracije) itd.
73
2. Opštinska prevozna sredstva:
- službeni automobili,
- vozila za skupljanje otpada,
- ulični čistači itd.
3. Komunalni objekti:
- ulična rasvjeta,
- sistem vodosnabdijevanja i kanalizacije itd.
Provođenje aktivnih politika energetske efikasnosti znači, ne samo definisanje dužnosti i obaveza,
već i definisanje zainteresovanih grupa i preduzimanje konkretnih aktivnosti. U ovom slučaju,
najvažniju ulogu imaju saradnici u provedbi APEE-a (Akcioni plan energetske efikasnosti)
Uspješna provedba povećava nivo motivacije donosioca odluka u pogledu pitanja koja se odnose na
energetsku efikasnost. Daleko od toga da je ovo samo tehničko pitanje. Ono, također, podrazumijeva i
niz ekonomskih, društvenih i socioloških vještina. Komunikacija i podizanje svijesti o energetskoj
efikasnosti je važan ključ uspjeha.
Nakon provedbe mjera energetske efikasnosti, rezultati koji se očekuju su kako slijedi:
- finansijske uštede za opštinu
- uštede energije
- ekološke prednosti zbog sprječavanja zagađenja
- primjer dobre uprave za druge zgrade javnog sektora i privatne potrošače
- dodatne uštede
Ekološke prednosti i smanjenje emisije
Ekološke prednosti uključuju smanjenje štetnih emisija, kao i upotrebe sirovina. Opštinski plan za
energetsku efikasnost osigurava / garantuje smanjenje emisije CO2 i kiselih kiša. CO2 uzrokuje
staklenički efekat apsorbujući toplinska zračenja sa površine Zemlje koja bi inače napustila atmosferu.
Najoptimističniji scenarij za emisije CO2 predviđa udvostručenje koncentracije CO2 u atmosferi do
2045. godine u odnosu na koncentracije prije industrijske revolucije.
Što se tiče klimatskih promjena, do kraja ovog vijeka se predviđa globalni rast temperature od 1,4 do
5,8°C. Klimatske promjene zapravo utiču na prirodna staništa i ljude, odnosno različite vrste i stoga
bismo svi trebali poduzeti daljnje korake kako bi se spriječile ove rušilačke snage. Jedan od
najuspješnijih koraka bi bio smanjenje emisije CO2 kroz provedbu mjera energetske efikasnosti. Svi
pojedinačno bismo trebali biti uključeni u ovo kako bi se ostvario uspjeh. Jedan od glavnih ciljeva APEE-
a je smanjenje emisije CO2 i gasova kiselih kiša (SO2, Nox ...).
APEE bi donio sljedeće ekološke prednosti:
- održavanje kvaliteta vode;
- sprječavanje visokih temperatura, pogoršanja kvaliteta zraka, prirodne katastrofe;
- zaštita biološke raznolikosti i sprječavanje degradacije ekosistema.
74
Dodatne prednosti
U nekim slučajevima, dodatne prednosti bi mogle biti korisnije od ušteda energije ili vode. Neke od
ovih prednosti su navedene u nastavku.
Unaprjeđenje opštinskih standarda i održivih usluga
Kvalitet opštinskih / komunalnih usluga može proširiti ponudu održivih usluga u zgradama i osigurati
bolju raspodjelu osvjetljenja. Opštinski plan za energetsku efikasnost osigurava stalno snabdijevanje
toplom vodom i spriječava bakterijske zaraze u stajaćim vodama.
Unaprjeđenje kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima zgrada
Nakon što APEE bude proveden, poboljšanje kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima zgrada i
institucija će biti izvršeno u skladu sa Zahtjevima energetske efikasnosti za zgrade. Ovo osigurava
stabilnost i udobnost prostora. Energetski efikasni prozori će eliminisati glasove i prašinu, a mogu se
lako otvarati i zatvarati. Još jedna prednost bi bila smanjenje nastanka bolesti vezanih za zgradu kroz
unaprjeđenje energetske efikasnosti predmetne zgrade. Ventilacioni sistem i stanje rasvjete su faktori
koji unaprjeđuju kvalitet zraka u unutrašnjim prostorima.
Poboljšanje stanja zgrada, sistema i opreme
Unaprijeđeni sistemi i oprema će poboljšati kontrolu rada, sistema i zgrada. Zamjena postojeće
opreme novom će omogućiti otkrivanje kvarova, te na taj način smanjiti broj hitnih intervencija i
omogućiti pronalaženje odgovarajućih rješenja. Operativno osoblje i osoblje za održavanje će biti više
motivirano kada je oprema nova, a kontrole izvršene. Stalno održavanje će smanjiti broj nesretnih
slučajeva.
Podizanje svijesti o mjerama energetske efikasnosti u opštinskim i javnim procesima donošenja
odluka
Energetske uštede, smanjenje troškova, unaprjeđenje usluga i ekološke prednosti podižu svijest o
mjerama energetske efikasnosti u opštinama. Uspješni projekti su dobri primjeri energetske efikasnosti i
imaju pozitivan učinak na podizanje svijesti građana.
U skladu sa Ugovorom o energetskoj zajednici, lokalni nivo uprave treba pokazati sposobnost da provede
mjere energetske efikasnosti u svojim zgradama. Međutim, osnovna ideja bi trebala biti podizanje svijesti
o energetskoj efikasnosti među stanarima stambenih zgrada jer oni žive u više od 90% ukupnog
stambenog fonda u svakoj opštini.
75
4.3. Elementarne nepogode i mjere zaštite
Elementarne nepogode koje najčešće pogađaju područje opštine su: požari, poplave, visoki
snjegovi, klizišta, grad, olujni vjetrovi, suša i bruceloza. Postojeća dokumentacija u ovoj oblasti i mjere
zaštite: Procjena ugroženosti područja, Odluka o organizaciji i funkcionisanju zaštite i spašavanja na
području opštine, Planovi zaštite po mjerama zaštite i spašavanja, Operativni planovi zaštite, Plan
pripravnosti i plan mobilizacije, definisan opštinski štab za zaštitu i spašavanje, Elaborat izgradnje
sistema protivgradne zaštite na području opštine Srebrenica.
Ovim dokumentima definisasani su sami uslovi za tretiranje pojave kao elementarne nepogode,
te ponašanja za vrijeme trajanja elementarne nepogode, ali i ponašanja vezana za prevenciju nastanka i
saniranje posljedica nastalih elementarnih nepogoda.
4.4. Planska i projektna dokumentacija
Opština Srebrenica još uvijek ne posjeduje važeće dokumente prostornog uređenje, kako strateške
tako ni sprovedbene osim prostornog plana na nivou Republike Srpske odnosno izmjene i dopune
Prostornog plana Republike Srpske do 2025 godine koji je usvojen u februaru 2015 godine. Navedenim
planom na cjelovit način je tretiran prostor Republike Srpske, a u okviru toga i prostor opštine Srebrenica.
Za Prostorni plan Opštine Srebrenica 2008.-2023. je urađen Nacrt i slijedi stavljanje istog na javni
uvid i usvajanje istog od strane Skupštine opštine Srebrenica, te odobrenje od strane nadležnog
Ministarstva. Također opština Srebrenica je ušla u proceduru izrade Regulacionog plan “Uže urbano
područje – centar grada Srebrenica 2009-2019” i isti je u fazi nacrta, dok je Regulacioni plan Industrijske
zone Potočari u fazi prednacrta. Ispunjavanjem ciljeva i zadataka prostornog Plana, opština Srebrenica
će 2023. godine biti investiciono atraktivan, infrastrukturno pristupačan i ekološki očuvan prostor u čijoj
privrednoj strukturi će dominirati rudarstvo, turizam i agro industrija, sa značajnim udjelom
poljoprivrede i šumarstva.
Što se tiče strategija razvoja opština Srebrenica je raspolagala sa dokumentom pod nazivom
Strategija razvoja opštine Srebrenica do 2010 godine. Takođe, u 2015. godini od strane Skupštine opštine
Srebrenica usvojena je Strategija neprofitnog-socijalnog stanovanja Opštine Srebrenica za period 2014.–
2018. Strategija neprofitnog-socijalnog stanovanje Opštine Srebrenica je usaglašena sa dokumentima
koje je BiH ratifikovala, kao što je Evropska socijalna povelja.
U cilju bržeg i kvalitetnijeg razvoja i uređenja opštine, pripremljen je jedan broj projekata-
projektne dokumentacije, koji se uglavnom odnose na asfltiranje puteva i ulica, uređenje grada, projekat
zatvaranja kolektora, uređenja riječnih korita rijeka Križevice, Crvene i Bijele rijeke, Zelenog Jadra;
Projekat sobraćajnog rješenja centra grada-saobraćajna signalizacija, Projekat uređenja trotoara i druga
idejna rješenja pojedinih dijelova grada i objekata sa predmjerima i predračunima za izvođenje
građevinskih radova. Neophodno je izraditi i usvojiti prostorno-planske dokumente višeg reda, te
pristupiti izradi prostorno-planskih dokumenata nižeg reda, a potom i projekata posebnih područja i
sadržaja, a sve u cilju usklađivanja istih, te ravnomjernog i planskog razvoja opštine Srebrenica.
76
4.5. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
- LBAP (lokalni akcioni plan za biodiverzitet)
- Bogatstvo prirodnim resursima (vode, šume,
izvori, Guber, endemične vrste, geofond,
ljekobilje i šumski proizvodi...)
- Ekološka očuvanost područja
- Drina sa jezerom Perućac
- Planska dokumentacija (Opštinski plan
upravljanja otpadom, Nacrt prostornog i
regulacionog plana užeg centra grada)
- Organizacije, institucije i privredni subjekti koje
se bave pitanjem zaštite životne sredine (JKP
Polet, TVJ, TUORS, NVO, škole- ekološke
sekcije...)
- Tim za izradu Strategije energetske efikasnosti
- Nepostojanje LEAP-a
- Nizak nivo svijesti javnosti o značaju zaštite
životne sredine i energetske efikasnosti
- Nedovoljna izgrađeni kapaciteti tima za
integrisani razvoj
- Velika zagađenost teritorije minama i NUS-
om
- Nepotpuna i nedovoljno usklađena planska
dokumentacija u oblasti zaštite životne
sredine
- Nedovoljni kapaciteti stručno profilisanih
NVO
- Nepostojanje sanitarne deponije na nivou
opštine i formiranje divljih odlagališta
- Nedovoljna izgrađenost adekvatne vodovodne
i kanalizacione mreže i nedostatak
prečišćivača otpadnih voda
- Neuređenost riječnih vodotoka i izvorišta
- Neodgovorno upravljanje prirodnim
resursima
- Neprovođenje zakonskih regulativa i
postojećih planskih dokumenata
- Neadekvatno zbrinjavanje animalnog otpada i
nepostojanje stočnog groblja
- Slaba zaštita i kontrola lokalnih vodovoda
(nedefinisana nadležnost kontrole i
upravljanja lokalnim vodovodima)
- Nedostatak stručno specijaliziranog kadra
- Nepostojanje GIS baze podataka
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
- Prisustvo međunarodnih organizacija
- Postojanje IPA i drugih međunarodnih fondova
za razvoj
- Uključenost u Euro regiju Drina; Regija Birač
- Zakonska mogućnost proglašavanja nacionalnog
parka prirode
- Mogućnosti kvalitetne saradnje i komunikacije sa
susjednim opštinama i državama
- Inicijativa za regionalnu deponiju
- Nekontrolisana eksploatacija prirodnih
resursa (šume i šumsku proizvodi, rude,
vode...)
- Nezainteresovanost političara na višim
nivoima da se prirodni resursi stave u funkciju
razvoja lokalne zajednice
- Posljedice globalnog zagrijavanja
77
- Značajnija promocija zaštite životne sredine i
provođenje javnih kampanja i edukacije javnosti
na višim nivoima
- Mogućnost izrade plana zaštite od požara opštine
Srebrenica
- Mogućnost izrade strategije energetske
efikasnosti opštine Srebrenica
- Dobra iskustva u izradi GIS baze podataka među
drugim opštinama
- Mogućnost izrade plana integralnog upravljanja
prirodnim resursima
- Jačanje kapaciteta komunalnih, inspekcijskih
službi od strane viših nivoa
- Uključenost u regionalnu deponiju Crni Vrh
- Ne postoji jasna strategija na nivou države o
podizanju svijesti o okolišu i energetskoj
efikasnosti
- Invazivne štetne vrste biljaka (ambrozija)
- Elementarne nepogode i klizišta
- Nemogućnost provođenja zakonskih
regulativa
- Koncesija Vlade RS na prirodne resurse
- Nedostatak razvojnih fondova na državnom i
entitetskom nivou
- Veliki uticaj politike u svim segmentima
- Loša ekonomska situacija u zemlji i svijetu i
opšti trend niskog standarda života
- Smanjena zainteresovanost donatora za ovo
područje
4.6. Vizija i strateški ciljevi ekološkog razvoja
Strateški cilj 1 Strateški cilj 2
Srebrenica je ekološki očuvana i energetski osviještena
sredina, koja štiti i održivo koristi prirodne resurse i brine o
zdravlju i kvalitetu životnih uslova svojih stanovnika.
Unaprijeđeno stanje
životne sredine na
teritoriji opštine
Srebrenica.
Unaprijeđen kvalitet
stanovanja i upravljanja
prostorom.
78
4.6. 1. Strateški cilj 1: Unaprijeđeno stanje životne sredine na teritoriji opštine
Srebrenica.
Opština Srebrenica raspolaže raznolikim prirodnim bogatstvima, koja su oduvijek činila i čine
osnovurazvoja privrede i života stanovnika ovoga kraja. Najznačajniji prirodni resursi su: rudno
bogatstvo (srebro, zlato, cink, olovo, boksit, ukrasni kamen), šumsko bogatstvo, termomineralne-
ljekovite vode, te prirodni resursi pogodni za razvoj poljoprivrede. Na području Srebrenice
registrovano je preko 400 izvora pitke vode, koji se djelimično koriste za snabdijevanje vodom
lokalnog stanovništva. Zbog kvaliteta i čistoće vode područje rijeke Drine je privlačno za ribolovce, a
jezero Perućac posebno je atraktivno za uzgoj ribe.
Međutim, problem sa kojima je opština Srebrenica suočena je slabo razvijen sistem prikupljanja
i odvođenja otpadnih voda. Javni kanalizacioni sistem postoji samo u užem urbanom području i u
industrijskoj zoni naselja Potočari, dok ostala nsaselja nemaju izgrađene kanalizacione sisteme.
Otpadne vode iz tih naselja odlažu se u septičke jame, a nerijetko i u najbliže vodotoke bez
kontrole, što ozbiljno ugrožava stanje voda.
Kada je u pitanju stanje vazduha, nepostojanje velikih industrijskih kompleksa doprinosi i
manjem zagađivanju vazduha. Međutim, problem postoji i to naročito zimi, kada osim privrednih
subjekata i skoro sva domaćinstva koriste kao ogrev fosilna čvrsta goriva (ugalj) i/ili razgradivu bio
masu (drvo). To povećava koncentraciju polutanata u vazduhu, a idealno rješenje ovog problema bila bi
toplifikacija grada, naročito stambenih kompleksa, kroz ugradnju kotlovnica sa prečišćivačima.
Zemljište na teritoriji opštine Srebrenica uglavnom se koristi za poljoprivrednu djelatnostost,
dok je manji dio usmjeren na izgradnju i proširenje naselja i infrastrukturnih objekata.
Takođe, na području opštine Srebrenica registrovano je oko 150 klizišta, te je potrebno raditi na
njihovoj sanaciji, ali i smanjenju opasnosti pošumljavanjem i sadnjom sadnica.
Opština Srebrenica još uvijek ima problem sa tretmanom i odlaganjem komunalnog i drugog čvrstog
otpada.
Zbog opisanih problema i trenutne stanja prirodnih resursa kojima opština Srebrenica raspolaže,
u narednom period potrebno je raditi na realizaciji sledećih operativnih ciljeva:
✓ Unaprijeđen sistem zaštite zemljišta od zagađivanja.
✓ Smanjena emisija štetnih materija u vazduhu.
✓ Unaprijeđen sistem upravljanja vodama.
✓ Unaprijeđen sistem upravljanja šumama.
79
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
1. Unaprijeđeno stanje
životne sredine na
teritoriji opštine
Srebrenica.
1.1. Unaprijeđen sistem
zaštite zemljišta od
zagađivanja.
1.1.1. Razviti sistem
upravljanja čvrstim
otpadom.
1.1.2. Razviti sistem
upravljanja otpadom
životinjskog porijekla.
1.1.3. Uvesti sistem
monitoring zagađenja
zemljišta štetnim
materijama.
1.1.4. Unapređenje sistema
uklanjanja i uništavanje
minskih i drugih
neeksplodiranih ubojitih
sredstava
1.2. Smanjena emisija
štetnih materija u vazduhu.
1.2.1. Uvesti sistem
mjerenja štetnih materija
u vazduhu.
1.3. Unaprijeđen sistem
upravljanja vodama.
1.3.1. Izgraditi funkcionalan
sistem vodosnabdijevanja
stanovništva.
1.3.2. Unaprijediti sistem
odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda.
1.3.3. Razviti sistem zaštite
od poplava.
1.4. Unaprijeđen sistem
upravljanja šumama.
1.4.1. Razviti plan zaštite od
požara.
80
4.6.2. Strateški cilj 2: Unaprijediti kvalitet stanovanja i upravljanja prostorom.
Kao što je navedeno u analizi trenutnog stanjadonošenjem strateških i sprovedebnih dokumenata,
koji se odnose prije svega na planiranje prostora, opština Srebrenica bi postala planski uređena opština,
sa postojećim urbanim ambijentom uz dalja unaprijeđenja urbaniteta. Takođe, kada je u pitanju kvalitet
stanovanja, potrebno je dovršiti započete i realizovati nove projekte koji se tiču energetske efikasnosti,
kako konkretnim radovima na samim objektima, tako i podižući svijest stanovništa o važnosti tih radova.
Zbog svega prethpdno navedenog, u okviru ovog strateškog cilja potrebno je raditi na realizaciji
sledećih operativnih ciljeva:
✓ Unaprijeđeno upravljanje prostorom na području opštine.
✓ Unaprijeđeno stanje saobraćajne infrastrukture.
✓ Unaprijeđen sistem energetske efikasnosti objekata.
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
2. Unaprijeđen
kvalitet stanovanja i
upravljanja
prostorom.
2.1. Unaprijeđeno
upravljanje prostorom na
području opštine.
2.1.1. Izrada prostornih
planova i provedbenih
dokumenata.
2.1.2. Uređenje prostora po
standardima modernog
urbanizma.
2.2. Unaprijeđeno stanje
saobraćajne infrastrukture.
2.2.1.Rekonstruisati
postojeće saobraćajnice.
2.2.2. Izgraditi novu
saobraćajnu infrastrukturu.
2.3.Unaprijeđen sistem
energetske efikasnosti
objekata.
2.3.1. Podrška
rekonstrukciji postojećih
objekata.
2.3.2. Novoizgrađeni objekti
po standardima savremenog
građevinarstva.
81
V – PREGLED STRATEŠKIH I OPERATIVNIH CILJEVA I
MJERA EKONOMSKOG, DRUŠTVENOG I EKOLOŠKOG RAZVOJA
Strateški cilj Operativni ciljevi Mjere
EKONOMSKI RAZVOJ
1. Omogućen kontinuiran
i održiv privredni rast i
povećanje zaposlenosti.
1.1. Uspostavljeno povoljno
poslovno okruženje za
razvoj malih i srednjih
preduzeća i
preduzetništva.
1.1.1. Podrška novim
investicijama kroz formiranje
kreditno-
garantnog fonda
1.1.2. Podizanje kapaciteta
postojećih MSP i
preduzetnika.
1.1.3. Uspostavljanje sistema
posebne podrške
u početnim poslovnim
aktivnostima (inkubatori,
akceleratori)
1.2. Razvijena poslovna
infrastruktura.
1.2.1. Stavljanje u funkciju
nedovoljno iskorištenih
infrastrukturnih
kapaciteta u privrednoj
zoni.
1.2.2. Podrška razvoju nove
poslovne infrastrukture u
skladu sa potrebama
investitora.
1.3. Unapređen kvalitet
radne snage u skladu sa
potrebama lokalnog tržišta
rada.
1.3.1. Podrška razvoja i
provođenja programa
obuka i treninga
usmjerenih na
poboljšanje znanja i
vještina lokalne radne
snage.
1.4. Unaprijeđeni kapaciteti
lokalne uprave za
ekonomski razvoj.
1.4.1. Formiranje razvojnog tima.
2.1. Podignuti kapaciteti
intenzivne i održive
poljoprivredne
proizvodnje.
2.1.1. Podrška podizanju
novih i proširenju
postojećih zasada i/ili
osnovnog stada.
2.1.2. Razvoj i podrška
provođenju programa
obuka i treninga
poljoprivrednih
proizvođača.
82
2. Osigurana podrška
razvoju tržišno
orjentisane i intenzivne
poljoprivredne
proizvodnje.
2.2. Povećana
produktivnost i
ekonomičnost
poljoprivredne
proizvodnje.
2.2.1. Podrška udruživanju
poljoprivrednih
proizvođača.
2.2.2. Podrška zajedničkoj
promociji i plasmanu
poljoprivrednih
proizvoda.
2.3. Podignuti novi
kapaciteti prerađivačke
poljoprivredne industrije.
2.3.1. Podrška privrednim
subjektima za razvoj i
unapređenje kapaciteta
za preradu
poljoprivrednih
proizvoda.
2.3.2. Podrška
poljoprivrednim
gazdinstvima za razvoj
intenzivne poljoprivredne
proizvodnje.
3. Unaprijeđena turistička
ponuda i promocija
turizma.
3.1. Stavljeni u funkciju svi
prirodni i kulturno-
istorijski resursi za
bavljenje turizmom.
3.1.1. Podrška unapređenju
postojeće i razvoju nove
turističke infrastrukture.
3.1.2. Podrška unapređenju
i razvoju banjskog i eko-
ruralnog turizma.
3.1.3. Očuvanje i
unapređenje kulturno-
istorijskog naslijeđa.
3.2. Povećano učešće
opštine Srebrenica na
regionalnom turističkom
tržištu.
3.2.1. Učešće u
regionalnom
povezivanju u cilju
stvaranja atraktivnije
turističke ponude.
3.2.2. Podrška promociji
turističkih potencijala na
lokalnom i regionalnom
nivou.
3.3. Razvijeni ljudski
resursa i poboljšani
tehnički uslovi u oblasti
turizma.
3.3.1. Podrška edukaciji
turističkih radnika.
3.3.2. Podrška unapređenju tehničkih
uslova u turizmu
83
DRUŠTVENI RAZVOJ
4. Unaprijeđeni kapaciteti u
obrazovanju.
4.1.Razvijen sistem
kontinuirane podrške
usavršavanju zaposlenih
u svim nivoima
obrazovanja.
4.1.1. Razvoj alata za
podizanje kapaciteta
zaposlenih u svim
nivoima obrazovanja.
4.1.2. Podrška programima
usavršavanja zaposlenih u
svim nivoima
obrazovanja.
4.2. Poboljavana
infrastruktura i uslovi rada
u obrazovnim
institucijama.
4.2.1. Proširenje kapaciteta
postojeće predškolske
ustanove.
4.2.2. Obezbjeđivanje uslova
za sportske aktivnosti za
djecu uključenu u
programe predškolske
ustanove.
4.2.3. Obezbijeđena tehnička
pomagala, didaktički
materijal i druga
sredstava za rad u
predškolskim
ustanovama.
4.2.4. Rješavanje
infrastrukturnih
nedostataka u objektima
obrazovnih institucija.
4.2.5. Unaprijeđeni
materijalno- tehnički
uslovi u osnovnim i
srednjim školama
4.3. Usklađeni obrazovni
profili sa potrebama
lokalne privrede i
potencijalnih investitora.
4.3.1. Analiza potreba
lokalne privrede i
potencijalnih investitora.
4.3.2. Usklađivanje
nastavnih planova i
programa.
4.3.3. Podrška obavljanju
praktične nastave za
zanimanja od značaja za
lokalnu privredu i
potencijalne investitore.
4.3.4. Obezbijediti
stipendiranje učenika
srednjih škola koji se
odluče za zanimanja od
84
značaja za lokalni
privredni razvoj.
5. Unaprijeđen kvalitet
usluga u oblasti
zdravstvene zaštite.
5.1. Povećan broj
zdravstveno osiguranog
stanovništva.
5.1.1. Dizanje svijesti o
važnosti i mogućnostima
zdravstvenog osiguranja
5.2. Unapređene usluge
primarne zdravstvene
zaštite.
5.2.1. Podrška razvoju i
realizaciji programa
prevencije i zaštite
zdravlja.
5.2.2. Razvoj postojećih i uvođenje
novih usluga u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti
5.3. Obezbjeđivano
zadržavanje kvalitetnih
kadrova u oblasti
zdravstvene zaštite.
5.3.1. Podrška stambenom
zbrinjavanju ljekara
zaposlenih na području
opštine Srebrenica.
5.3.2. Podrška
zdravstvenim razdnicima
za učešće u programima
stručnog usavršavanja
5.4. Poboljšani
infrastrukturni uslovi u
zdravstvenim
ustavnovama.
5.4.1 Izgradnja područnih
ambulanti
5.4.2 Razvoj sistema obilaska
pacijanata
6.Unaprijeđen sistem
socijalne zaštite
6.1. Ojačani kapaciteti
zaposlenih u oblasti
socijalne zaštite.
6.1.1. Podrška programima
usavršavanja i edukacije
zaposlenih u oblasti
socijalne zaštite.
6.2. Unapređeni postojeće
i razvijene nove usluge u
oblasti socijalne zaštite
6.2.1. Učešće u izradi alata
za kontinuirano praćenje i
podršku (materijalnu i
nematerijalnu) socijalno
ugroženih licima.
6.2.2. Izrada baze podataka i
unapređenje kvaliteta života
lica (djece i odraslih) sa
smetnjama u razvoju.
6.3. Razvijene preventivne
usluge u oblasti socijalne
zaštite.
6.3.1. Podrška
samozapošljavanju i
zapošljavanju lica sa
faktorom otežane
zapošljivosti i podrška
socijalnom preduzetništvu
85
6.4. Poboljšani prostorni
uslovi u kojima se
pružaju usluge iz oblasti
socijalne zaštite.
6.4.1. Podrška programima
rješavanja prostornih
potreba Centra za
socijalni rad.
7. Unapređeni kapaciteti
u oblasti kulture,
sporta i civilnog
društva.
7.1. Unapređeni postojeći i
razvijeni novi kulturni
sadržaji.
7.1.1. Podrška održavanju i
unapređenju postojećih i
razvoju novih aktivnosti
kulturnih i umjetničkih
društava i sekcija.
7.1.2. Održavanje
postojećih i
organizovanje novih
kulturnih i umjetničkih
manifestacija i drugih
događaja.
7.1.3. Organizovanje
aktivnosti kulturnih i
umjetničkih društava i
sekcija, te njihovih
manifestacija i drugih
događaja u ruralnim
područjima.
7.2.Poboljšani uslovi za
realizovanje aktivnosti
kulturnih i umjetničkih
društava i sekcija.
7.2.1.Opremanje objekata
namijenjenih realizovanju
aktivnosti kulturnih i
umjetničkih društava i
sekcija potrebnom
opremom i rekvizitima.
7.2.2. Senzibilizacija
javnosti o značaju
aktivizma u kulturnim i
umjetničkim društvima i
sekcijama.
7.3. Poboljšani uslovi za
realizovanje sportskih
aktivnosti i sadržaja.
7.3.1. Rekonstrukcija
sportskih terena i druge
sportske infrastrukture.
7.3.2. Opremanje objekata
namijenjenih realizovanju
aktivnosti sportskih
društava potrebnom
opremom i rekvizitima.
7.3.3. Podrška programima
senzibilizacije javnosti o
koristi učešća u sportskim
86
i rekreativnim
programima.
7.4. Podignuti kapaciteti
kulturnih i sportskih
radnika.
7.4.1. Podrška programima
obuke i stručnog
usavršavanja kulturnih i
sportskih radnika.
7.5. Razvijen institucionalni
sistem podrške NVO
sektoru u realizaciji
projekata od važnosti za
opštinu Srebrenica.
7.5.1. Stvoren sistem
tehničke podrške NVO
sektoru
7.5.2. Stvoren sistem
finansijske podrške NVO
sektoru
8. Kreirana pozitivna
slika u javnosti o
opštini Srebrenica.
8.1. Unaprojeđen sistem
informisanja građana.
8.1.1. Podrška programima
unapređenja lokalnih
medija.
8.1.2. Povećanje
dostupnosti informacija
od javnog značaja kroz
lokalne medije.
8.2. Promocija primjera
dobre prakse u zemlji i
okruženju.
8.2.1. Razvoj komunikacije sa
dijasporom.
8.2.2.Predstavljanje razvojnih
potencijala Srebrenice u zemlji i
inostranstvu.
EKOLOŠKI RAZVOJ
9. Unaprijeđeno
stanje životne
sredine na teritoriji
opštine Srebrenica.
9.1. Unaprijeđen sistem
zaštite zemljišta od
zagađivanja
9.1.1 Razviti sistem
upravljanja čvrstim
otpadom.
9.1.2. Razviti sistem
upravljanja
otpadom životinjskog
porijekla.
9.1.3. Uvesti sistem
monitoring zagađenja
zemljišta štetnim
materijama.
9.2. Smanjena emisija
štetnih materija u
vazduhu.
9.2.1. Uvesti sistem
mjerenja štetnih materija
u vazduhu.
. 9.3. Unaprijeđen sistem
upravljanja vodama
9.3.1. Izgraditi funkcionalan
sistem vodosnabdijevanja
stanovništva.
87
9.3.2.Unaprijediti sistem
odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda.
9.3.3. Razviti sistem zaštite
od poplava.
9.4. Unaprijeđen sistem
upravljanja šumama
9.4.1. Razviti sistem
zaštite od požara.
10. Unaprijeđen
kvalitet stanovanja
i upravljanja
prostorom.
10.1. Unaprijeđeno
upravljanja prostorom na
području opštine.
10.1.1. Izraditi Prostorni
plan i provedbene
dokumente.
10.1.2. Uređenje prostora po
standardima modernog urbanizma.
10.2. Unaprijeđeno stanje
saobraćajne infrastrukture.
10.2.1. Rekonstruisati
postojeće saobraćajnice.
10.2.2. Izgraditi nove
saobraćajnu infrastrukturu.
10.3. Unaprijeđen sistem
energetske efikasnosti
objekata.
10.3.1. Podrška
rekonstrukciji postojećih
objekata.
10.3.2. Novoizgrađeni objekti po
standardima savremenog
građevinarstva.
88
Plan implementacije za period 2018. – 2022. godine
EKONOMSKI RAZVOJ
Operativni cilj Mjere Projekti Dinamika implementacije Nosioci
implementacije
Ciljne grupe
(korisnici) 2018. 2019. 2020. 2021.
Strateški cilj 1: Omogućen kontinuiran i održiv privredni rast i povećanje zaposlenosti.
1.1. Uspostavljeno
povoljno
poslovno
okruženje za
razvoj malih i
srednjih
preduzeća i
preduzetništva.
1.1.1. Podrška novim
investicijama kroz
formiranje
kreditno-
garantnog fonda
Formiranje kreditno-
garantnog fonda
✓
✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava, banke
Preduzetnici,
MSP
Kreiranje i
promocija modela
podrške za biznis
dijaspore
✓ Opštinska
uprava
UNDP
Preduzetnici,
MSP
Izrada vodiča za
investitore
(štampano i
elektronsko izdanje)
✓ Opštinska
uprava
(Odjeljenje za
privredu,
Stručna služba
načelni – IT
administra-tor)
Preduzetnici,
MSP, Lokalno
stanovništvo
Administrativna
podrška kod
pribavljanja
potrebnih dozvola i
druge dokumentacije
na lokalnom nivou
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP, Lokalno
stanovništvo
1.1.2. Podizanje
kapaciteta postojećih
MSP i preduzetnika.
Razvoj usluga
informisanja MSP i
preduzetnika
✓ Opštinska
uprava
Lokalni mediji
Preduzetnici,
MSP
Provođenje
specijalizovanih
treninga za
preduzetnike
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Međunardone
organizacije
Nevladin sector
Preduzetnici,
MSP
89
Resorna
ministarstva
FBiH i Vlade
RS
Umrežavanje MSP i
preduzetnika –
Osnivanje
preduzetničkog
centra
Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP
1.1.3. Uspostavljanje
sistema posebne
podrške u početnim
poslovnim
aktivnostima
(inkubatori,
akceleratori)
Analiza potreba za
nefinansijskim
oblicima podrške u
početnim poslovnim
aktivnostima
✓ Opštinska
uprava,
Resorna
ministarstva
FBiH i Vlade
RS
Preduzetnici,
MSP,
nezaposleni
Sufinansiranje
osnivanja biznisa i
početnih poslovnih
aktivnosti
✓ Opštinska
uprava
Resorna
ministarstva
FBiH (Start –up
projekti) i Vlade
RS
Preduzetnici,
MSP
Osnivanje
poslovnog
inkubatora
✓ Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP
Izrada priručnika za
pokretanje biznisa
✓ Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP,
nezaposleni
90
1.2. Razvijena poslovna
infrastruktura.
1.2.1. Stavljanje u
funkciju
nedovoljno
iskorištenih
infrastrukturnih
kapaciteta u
privrednoj
zoni.
Izgradnja
industrijske zone
Potočari
✓ Opštinska
uprava
(Urbanizam i
privreda)
Urbanizam
Privreda
Resorna
ministarstva
Međunarodne
org.
Privatni sektor
Preduzetnici,
MSP
Revitalizacija
agroindustrijske
zone Skelani
✓ Opštinska
uprava
Urbanizam
Privreda
Resorna
ministarstva
Međunarodne
organizacije
Privatni sektor
Preduzetnici,
MSP,
poljoprivredne
zadruge
Revitalizacija
drvoprerađivačke
industrijske zone
„Zeleni Jadar“
✓ Opštinska
uprava
(Urbanizam i
privreda)
Resorna
ministarstva
Međunarodne
org.
Privatni sektor
Preduzetnici,
MSP
91
Rekonstrukcija
prostora fabrike
„Feros“
✓ Vlada RS i
FBih, Privatni
sektor
Preduzetnici,
MSP
1.2.2. Podrška razvoju
nove poslovne
infrastrukture u skladu
sa potrebama
investitora.
Analiza potreba
razvoja nove
poslovne
infrastrukture
✓ Opštinska
uprava
Resorna
ministarstva
Privredni
subjekti
Izrada privredne
mape opštine
Srebrenica
✓ Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP
1.3. Unapređen kvalitet
radne snage u skladu sa
potrebama lokalnog
tržišta rada.
1.3.1. Podrška razvoja
i provođenja
programa obuka i
treninga
usmjerenih na
poboljšanje znanja i
vještina lokalne radne
snage.
Analiza potreba
potencijalnih
investitora i
postojećih
privrednika za
random snagom
✓ Zavod za
zapošljavanje,
Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP
Razvoj kurikuluma
za treninge i obuke
za nezaposlenih
✓ Zavod za
zapošljavanje,
Opštinska
uprava,
Nevladin sektor
Nezaposeni,
Mladi, osobe sa
smetnjama u
razvoju
Razvoj kurikuluma
za treninge i obuke
zaposlenih u privredi
✓ Zavod za
zapošljavanje,
Opštinska
uprava,
Preduzetnici,
MSP
Nevladin sektor
Preduzetnici,
MSP
92
Realizacija treninga
poslovnih vještina
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
UNDP
Preduzetnici,
MSP,
Nezaposleni,
Mladi
Škola ličnog razvoja ✓ Nevladin sektor Nezaposleni,
Mladi
Podrška
prekvalifikaciji i
dokvalifikaciji
nezaposlenih
✓ ✓ Zavod za
zapošljavanje
Nevladin sektor
Nezaposleni,
Mladi
Organizovanje
sajma zapošljavanja
✓ Zavod za
zapošljavanje
Nevladin sektor
Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP,
Nezaposlen,
Mladi
1.4. Unaprijeđeni
kapaciteti lokalne uprave
za ekonomski razvoj.
1.4.1. Formiranje
razvojnog tima.
Plan aktivnosti
razvojnog tima za
ekonomski razvoj
opštine Srebrenica
✓ Opštinska
uprava,
NVO/UG, MSP,
Preduzetnici,
Konsultantske
kuće
Svi građani
Selekcija kandidata
za formiranje
razvojnog tima
✓ Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP,
Nezaposleni
mladi
Osnivanje razvojnog
tima i početak
aktivnosti
✓ Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP,
Nezaposleni
mladi
93
Izrada informatora o
uslugama razvojnog
tima
✓ Opštinska
uprava
Preduzetnici,
MSP,
Nezaposleni
mladi
Strateški cilj 2. Osigurana podrška razvoju tržišno orjentisane i intenzivne poljoprivredne proizvodnje.
2.1. Podignuti kapaciteti
intenzivne i održive
poljoprivredne
proizvodnje.
2.1.1. Podrška
podizanju
novih i proširenju
postojećih zasada i/ili
osnovnog stada.
Podrška plasteničkoj
proizvodnji
✓ ✓ ✓ ✓ Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Opštinska
uprava
Zadruge
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Podrška voćarstvu
(podizanje zasada
voća)
✓ ✓ ✓ ✓ MZ Skelani Lokalno
stanovništvo
Podrška stočarstvu
(proširenja
osnovnog stada)
✓ ✓ ✓ ✓ Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Opštinska
uprava
UNDP
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Podrška stočarstvu
(jačanje genetskog
potencijala)
✓ ✓ ✓ ✓ Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Opštinska
uprava
UNDP
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
94
Podrška proizvodnji
i sakupljenju
ljekovitog bilja
✓ ✓ ✓ ✓ Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Opštinska
uprava
UNDP
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Podrška pčelarstvu ✓ ✓ ✓ ✓ Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Opštinska
uprava
NVO/UG
UNDP
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Podrška nabavke
mehanizacije
✓ ✓ ✓ ✓ Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Opštinska
uprava
UNDP
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni
2.1.2. Razvoj i
podrška
provođenju programa
obuka i treninga
poljoprivrednih
proizvođača.
Edukacija o
plasteničkoj
proizvodnji povrća
✓ ✓ Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Opštinska
uprava
Zadruge
NVO
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Edukacija za voćare
‘Od sadnice do
ploda’
✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
95
Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Zadruge
NVO
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
‘Ekološko
stočarstvo’
predavanja za
uzgajivače
✓ ✓ Opštinska
uprava
Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Zadruge
NVO
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Obuka o
sakupljanju i uzgoju
ljekovitog bilja
✓ Opštinska
uprava
Resorna
ministarstva
FBiH i RS
Zadruge
NVO
Poljoprivredna
gazdinstva,
Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
2.2. Povećana
produktivnost i
ekonomičnost
poljoprivredne
proizvodnje.
2.2.1. Podrška
udruživanju
poljoprivrednih
proizvođača.
Podrška
horiznotalnom
povezivanju
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge, Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Podrška vertikalnom
povezivanju
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredna
gazdinstva,
96
Poljoprivredne
zadruge
Poljoprivredne
zadruge, Mladi,
Nezaposleni,
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
2.2.2. Podrška
zajedničkoj promociji
i plasmanu
poljoprivrednih
proizvoda.
Izrada kataloga
poljoprivrednih
proizvoda i
proizvođača opštine
Srebrenica
✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge
Podrška
proizvodima sa
zaštićenim
geografskim
porijeklom
✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredne
zadruge
NVO/UG
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge
Organizacija
lokalnih sajmovskih
aktivnosti
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge,
Nezaposleni
Učešće na
regionalnim i
međunarodnim
poljoprivrednim
sajmovima
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Turistička
organizacija
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge
Izrada vodiča za
učešće na
sajamskim
manifestacijama
✓ Turistička
organizacija
Poljoprivredna
gazdinstva,
97
Poljoprivredne
zadruga, Mladi,
Mediji
2.3. Podignuti novi
kapaciteti prerađivačke
poljoprivredne industrije.
2.3.1. Podrška
privrednim
subjektima za razvoj i
unapređenje
kapaciteta
za preradu
poljoprivrednih
proizvoda.
Formiranje otkupnih
stanica za voće i
povrće
✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredne
zadruge
NVO/UG
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge
Privlačenje
investitora u
otkupne i
prerađivačke
kapacitete za
voće i povrće
✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge
Uspostavljanje
otkupne stanice za
ljekovito bilje
✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredne
zadruge
NVO/UG
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge
2.3.2. Podrška
poljoprivrednim
gazdinstvima za
razvoj intenzivne
poljoprivredne
proizvodnje.
Razvoj
savjetodavnih
usluga za
poljoprivredna
gazdinstva
✓ ✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredne
zadruge
NVO/UG
UNDP
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge
Pogon za
proizvodnju
repromaterijala
za pčelarstvo
✓ Opštinska
uprava
Udruženja
pčelara
Članovi
udruženja
pčelara
98
Analiza i
rejonizacija
zemljišta po
kvalitetu
✓ Resorna
ministarstva
Opštinska
uprava
Savjetodavna
služba pri
UNDP
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruge
Uvođenje standarda
kvaliteta
✓ Savjetodavna
služba pri
UNDP
Poljoprivredna
gazdinstva,
Poljoprivredne
zadruga
Strateški cilj 3. Unaprijeđena turistička ponuda i promocija turizma.
3.1. Stavljeni u funkciju svi
prirodni i kulturno-
istorijski resursi za
bavljenje turizmom.
3.1.1. Podrška
unapređenju
postojeće i razvoju
nove
turističke
infrastrukture.
Infrastrukturno
opremanje jezera
Perućac
✓ Opštinska
uprava
Turistička
organizacija
Nezaposleni,
Turisti, Lokalno
stanovništvo
Izgradnja kompleksa
Banje Guber
✓ Vlada RS
Opštinska
uprava
Nezaposleni,
Turisti, Lokalno
stanovništvo
Izgradnja ski- staze ✓ Turistička
organizacija
Nezaposleni,
Turisti, Lokalno
stanovništvo
Izgradnja dodatnih
sadržaja na lokaciji
Gradski park
✓ ✓ Opštinska
uprava
Turistička
organizacija
Turisti, Lokalno
stanovništvo
99
Uređenje turističkog
lokaliteta Stari grad
Srebrenik
✓ ✓ Opštinska
uprava
Turistička
organizacija
Turisti, Lokalno
stanovništvo
Uređenje turističke
lokacije restorana
“Lovac”
✓ ✓ Opštinska
uprava
Turistička
organizacija
Turisti, Lokalno
stanovništvo
Izrada projektne
dokumentacije za
zip-line na lokaciji
Stari grad
✓ Opštinska
uprava
Turistička
organizacija
Turisti, Lokalno
stanovništvo
Nabavka i
postavljanje
montažnih
kontejnera na
lokaciji Klotjevac
✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Turistička
organizacija
Turisti, Lokalno
stanovništvo
3.1.2. Podrška
unapređenju i razvoju
banjskog, eko-
ruralnog, lovnog i
ribolovnog turizma.
Koncesiona
eksploatacija
Banje Guber
✓ Vlada RS
Opštinska
uprava
Nezaposleni,
Turisti, Lokalno
stanovništvo
Analiza potencijala
za bavljenje eko-
ruralnim turizmom
✓ Turistička
organizacija
Nezaposleni,
Lokalno
stanovništvo
Razvoj ponude eko-
ruralnog turizma
✓ Turistička
organizacija
Lokalno
stanovništvo
(ruralni dio)
Proširenje kapaciteta
eko- ruralnog
turizma
✓ Turistička
organizacija
Lokalno
stanovništvo
(ruralni dio)
100
Razvoj i
unapređenje ponude
lovnog i ribolovnog
turizma
✓ Turistička
organizacija,
Sportsko
ribolovno
društvo Mladica
Turisti,
Nezaposleni
3.1.3. Očuvanje i
unapređenje kulturno-
istorijskog naslijeđa.
Rekonstrukcija
„Dervišagića
kuće“ – etnološki
muzej
✓ Turistička
organizacija
Domaći i strani
turisti
Kreiranje registra i
kataloga spomenika
i kulturno-
istorijskog naslijeđa
opštine Srebrenica
✓ Turistička
organizacija
Narodna
biblioteka
Srebrenica
(Muzejska
zbirka)
Domaći i strani
turisti
3.2. Povećano učešće
opštine Srebrenica na
regionalnom turističkom
tržištu.
3.2.1. Učešće u
regionalnom
povezivanju u cilju
stvaranja atraktivnije
turističke ponude.
Kreiranje regionalne
turističke ponude
✓
Turistička
organizacija
Domaći i strani
turisti
Privlačenje
posjetilaca i izlagača
iz regiona na ‘Sajam
privrede i turizma’
✓
✓ Turistička
organizacija
Domaći i strani
turisti
3.2.2. Podrška
promociji turističkih
potencijala na
lokalnom i
regionalnom nivou.
Marketing opštine
kao turističke
destinacije
✓
Turistička
organizacija
Domaći i strani
turisti
Učešće i
predstavljanje
opštine Srebrenica
na regionalnim i
✓ ✓ ✓ ✓ Turistička
organizacija
Opština uprava
Lokalno
stanovništvo
101
međunarodnim
sajmovima turizma
3.3. Razvijeni ljudski
resursi i u napređeni
tehnički uslovi u oblasti
turizma.
3.3.1. Podrška
edukaciji turističkih
radnika.
Obuka lokalnih
turističkih vodiča
✓ ✓ Turistička
organizacija
Mladi,
Nezaposleni
Edukacija o eko-
ruralnom turizmu
✓ Turistička
organizacija
Mladi
Nezaposleni
Ruralno
stanovništvo
3.3.2. Podrška
unapređenju tehničkih
uslova u turizmu
Izrada Strategije
razvoja turizma i
turističkih
potencijala opštine
Srebrenica za period
2020. – 2025.
godina
✓ Opština uprava Lokalno
stanovništvo
DRUŠTVENI RAZVOJ
Strateški cilj 4. Unaprijeđeni kapaciteti u obrazovanju.
4.2.Razvijen sistem
kontinuirane podrške
usavršavanju zaposlenih u
svim nivoima
obrazovanja.
4.1.1. Razvoj alata za
podizanje kapaciteta
zaposlenih u svim
nivoima obrazovanja.
Razvoj kurikuluma
edukacija
zaposlenih u
obrazovanju
✓ Prva osnovna
škola
K. Todorović
Skelani
SŠC Srebrenica
Zaposleni u
obrazovanju
4.1.2. Podrška
programima
usavršavanja
zaposlenih u svim
nivoima obrazovanja.
Stručno
usavršavanje
zaposlenih u
predškolskom
obrazovanju
✓ Resorno
ministarstvo
Dječiji vrtić
Poletarac
Zaposleni u
predškolskom
obrazovanju
Obuka zaposlenih u
razrednoj nastavi
✓ Resorno
ministarstvo
Zaposleni u
obrazovanju
102
(osnovnoškolsko
obrazovanje)
Prva osnovna
škola
K. Todorović
Skelani
Obuka zaposlenih u
predmetnoj nastavi
(osnovnoškolsko
obrazovanje)
✓ Resorno
ministarstvo
Prva osnovna
škola
K. Todorović
Skelani
Zaposleni u
obrazovanju
Studijska posjeta
zaposlenih u
srednjoškolskom
obrazovanju „Zanati
za bolje sutra“
✓ Resorno
ministarstvo
SŠC Srebrenica
Zaposleni u
obrazovanju
Stručno
usavršavanje
zaposlenih u
srednjoškolskom
obrazovanju
✓ SŠC Srebrenica
Resorno
ministarstvo
Zaposleni u
obrazovanju
4.2. Poboljavana
infrastruktura i uslovi
rada u obrazovnim
institucijama.
4.2.1. Proširenje
kapaciteta
postojeće predškolske
ustanove.
Studija izvodljivosti
za predškolsko
obrazovanje
✓ Resorno
ministarstvo
Dječiji vrtić
Poletarac
Predškolska
populacija,
Zaposleni u
obrazovanju
Razvoj i jačanje
alternativnih
programa
predškolskog
✓ Resorno
ministarstvo
Dječiji vrtić
Poletarac
Predškolska
populacija
103
obrazovanja na
području opštine (za
djecu iz ruralnih
sredina)
Opštinska
uprava (mjesne
zajednice)
Proširenje
kapaciteta dječijeg
vrtića
✓ Resorno
ministarstvo
Dječiji vrtić
Poletarac
Predškolska
populacija
4.2.2. Obezbjeđivanje
uslova za sportske
aktivnosti za djecu
uključenu u programe
predškolske
ustanove.
Izgradnja i
opremanje dječijeg
izgrališta na
lokacijima Potočari
(pri dječijoj
igraonici), Skelani
(prije dječijoj
igraonici) i
Srebrenica (pri
dječijem vrtiću)
✓ Resorno
ministarstvo
Dječiji vrtić
Poletarac
Opštinska
uprava
(Urbanizam)
NVO/UG
Međunarodne
organizacije
Predškolska
populacija
Opremanje
predškolskih
ustavnova
sportskim
rekvizitima
✓ ✓ Resorno
ministarstvo
Dječiji vrtić
Poletarac
Opštinska
uprava
NVO/UG
Međunarodne
organizacije
Predškolska
populacija
Uređenje dvorišta
predškolske
ustanove
✓ Resorno
ministarstvo
Predškolska
populacija
104
Dječiji vrtić
Poletarac
Opštinska
uprava
(Urbanizam)
NVO/UG
Međunarodne
organizacije
4.2.3. Obezbijeđena
tehnička pomagala,
didaktički materijal i
druga sredstava za rad
u predškolskim
ustanovama.
Opremanje
predškolskih
ustanova
savremenim
pomagalima i
materijalima
✓ ✓ ✓ ✓ Resorno
ministarstvo
Dječiji vrtić
Poletarac
Opština
(Urbanizam)
NVO/UG
Međunarodne
organizacije
Polaznici
predškolske
nastave,
Nastavno
osoblje
Uspostavljanje
biblioteke igračaka
✓ Resorno
ministarstvo
Dječiji vrtić
Poletarac
Opštinska
uprava
(Urbanizam)
NVO/UG
Međunarodne
organizacije
Polaznici
predškolske
nastave
4.2.4. Rješavanje
infrastrukturnih
nedostataka u
Izrada studije
opravdanosti
izgradnje đačkog
✓ Opštinska
uprava
Mladi/studenti
105
objektima obrazovnih
institucija.
doma
Rekonstrukcija
krova
na PO-a Osat i
Sućeska
✓ Opštinska
uprava
(urbanizam)
Učenici
Zaposleni u
instituciji
Nabavka i ugradnje
unutrašnje stolarije
✓ Opštinska
uprava
Međunarodne
organizacije
Učenici
Zaposleni u
instituciji
Ugradnja radijatora
u područnim
školama
✓ ✓ Opštinska
uprava, Resorno
ministarstvo,
UNICEF
Učenici,
Zaposleni u
instituciji
4.2.5. Unaprijeđeni
materijalno- tehnički
uslovi u osnovnim i
srednjim školama
Opremanje škola
savremenim
nastavnim
sredstvima i
pomagalima
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
NVO/UG
UNICEF
Učenici
Zaposleni u
instituciji
Škola u prirodi u
prostorijama
Područnog
odjeljenja Osatica
✓ Opštinska
uprava
NVO/UG
UNICEF
Resorno
ministarstvo
Učenici II - V
razreda
osnovnih škola
iz Srebrenice,
Bratunca,
Vlasenice,
Zvornika i
Milića
Opremanje
višenamjenske
elektronske
učionice
✓ Opštinska
uprava
NVO/UG
UNICEF
Učenici
Zaposleni u
instituciji
106
Resorno
ministarstvo
„Novi namještaj za
novi naraštaj“ –
nabavka namještaja
za izvođenje
vaspitno-
obrazovnog procesa
✓ Opštinska
uprava
NVO/UG
UNICEF
Resorno
ministarstvo
Učenici
Zaposleni u
instituciji
Izrada plana
uređenja školskih
dvorišta
✓ Opštinska
uprava
Osnovne škole
Učenici
Zaposleni u
instituciji
Uređenje školskih
dvorišta u skladu sa
planom
✓ Opštinska
uprava
Osnovne škole
Učenici
Polaznici
predškolske
nastave
4.3. Usklađeni obrazovni
profili sa potrebama
lokalne privrede i
potencijalnih investitora.
4.3.1. Analiza potreba
lokalne privrede i
potencijalnih
investitora.
Analiza potreba i
izrada profila
deficitarnih
zanimanja
✓ Opštinska
uprava
Srednja škola
Resorno
ministarstvo
Nezaposleni
Mladi
Profesionalna
orjentacija i
karijerno
savjetovanje
učenika
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Osnovne škole
Srednjoškolski
centar
Maturanti
osnovnih škola
Nezaposleni
4.3.2. Usklađivanje
nastavnih planova i
programa.
Razvoj kurikuluma
za odabrane
obrazovne profile
✓ Osnovne škole
Srednjoškolski
centar
Učenici
107
Izrada plana upisa u
srednje škole u
narednom periodu –
uvođenje novih
smjerova
✓ Opštinska
uprava
Srednjoškolski
centar
Učenici
4.3.3. Podrška
obavljanju praktične
nastave za zanimanja
od značajaja za
lokalnu privredu i
potencijalne
investitore.
Podrška
privrednicima
zainteresovanim za
uključivanje
praktikanata u radni
proces
✓ ✓ Srednjoškolski
centar
Odjeljenje za
privredu
Poljoprivredna
gazdinstva
Poslodavci
Obezbjeđivanje
prevoza za odlazak
učenika na praksu
✓ ✓ Opštinska
uprava
(Društvene
djelatnosti i
javne servise)
Učenici
Uspostavljen sistem
kontrole provođenja
programa stručne
prakse kod
poslodavaca
✓ ✓ Srednjoškolski
centar
Učenici
Poslodavci
4.3.4. Obezbijediti
stipendiranje učenika
srednjih škola koji se
odluče za zanimanja
od značaja za lokalni
privredni razvoj.
Formiranje fonda za
stipendije učenika
✓ Opština
NVO
Nadareni
učenici
Učenici iz
socijalno
ugroženi
porodice
Učenici iz
višečlanih
porodica
108
Kreiranje tima za
izbor stipendista,
saradnju sa
privrednicima
pružaocima prakse,
prikupljenje
dokumentacije i
raspisivanje
konkursa
✓ Opštinska
uprava
(odjeljenje za
društvene
djelatnosti i
javne servise)
Nadareni
učenici
Učenici iz
socijalno
ugroženi
porodice
Učenici iz
višečlanih
porodica
Strateški cilj 5. Unaprijeđen kvalitet usluga u oblasti zdravstvene zaštite.
5.1. Povećan broj
zdravstveno osiguranog
stanovništva.
5.1.1. Dizanje svijesti
o važnosti i
mogućnostima
zdravstvenog
osiguranja
Javne tribine o
zdravstvenom
osiguranju u
mjesnim
zajednicama
✓ ✓ Fond za
zdravstveno
osiguranje
Dom zdravlja
Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Edukacija o
načinima
prijavljivanja na
Biro za
zapošljavanje i
njegovim
prednostima
✓ Zavod za
zapošljavanje
Nezaposleni
Izrada brošura o
važnosti i
mogućnostima
zdravstvenog
osiguranja
✓ Fond za
zdravstveno
osiguranje
Opštinska
uprava
Osiguranici
Korisnici
socijalnih usluga
109
5.2. Unapređene usluge
primarne zdravstvene
zaštite.
5.2.1. Podrška razvoju
i realizaciji programa
prevencije i zaštite
zdravlja.
Promotivna
kampanja o zaštiti
zdravlja
✓ Dom zdravlja Korisnici
zdravstvenih
usluga
Preventivne
zdravstvene
edukacije
stanovništva
✓ ✓ Dom zdravlja Korisnici
zdravstvenih
usluga
Dani otvorenih vrata
u zdravstvenim
ustanovama
✓ ✓ ✓ ✓ Dom zdravlja Lokalno
stanovništvo
Edukativni program
u cilju prevencije
narkomanije,
alkoholizma i
drugih oblika
ovisnosti
✓ ✓ ✓ ✓ Dom zdravlja
NVO/UG
Lokalno
stanovništvo
5.2.2. Razvoj
postojećih i
uvođenje novih
usluga u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti
Dječija i
preventivna
stomatologija
✓ ✓ Dom zdravlja Djeca/mladi
Stomatološke
usluge za djecu sa
smetnjama u
razvoju
✓ ✓ Dom zdravlja Osobe sa
smetnjma u
razvoju
Palijativna njega ✓ ✓ Dom zdravlja Oboljelo
stanovništvo
Doktor u kući ✓ ✓ Dom zdravlja Oboljelo
stanovništvo
110
5.3. Obezbjeđivano
zadržavanje
kvalitetnih
kadrova u oblasti
zdravstvene
zaštite.
5.3.1. Podrška
stambenom
zbrinjavanju ljekara
zaposlenih na
području
opštine Srebrenica.
Subvencionisani
stambeni krediti
✓ ✓ Opštinska
uprava
Medicinsko
osoblje
5.3.2. Podrška
zdravstvenim
radnicima za učešće u
programima stručnog
usavršavanja
Kadrovska
osposobljenost –
specijalizacija
✓ ✓ Dom zdravlja Medicinsko
osoblje
Dodatna
osposobljavanja i
stručne posjete
medicinskih radnika
✓ ✓ Dom zdravlja Medicinsko
osoblje
Adaptacija garaža
– JZU Dom
zdravlja Srebrenica
✓ ✓ Dom zdravlja Zaposleni u
zdravstvu
Nabavka
medicinske i
nemedicinske
opreme
✓ ✓ Dom zdravlja Zaposleni u
zdravstvu
5.4.2 Razvoj sistema
obilaska pacijanata
Nabavka vozila –
sanitetsko vozilo
✓ Dom zdravlja
Resorno
ministarstvo
Zaposleni u
zdravstvu
Strateški cilj 6. Unaprijeđen sistem socijalne zaštite.
6.1. Ojačani kapaciteti
zaposlenih u oblasti
socijalne zaštite.
6.1.1. Podrška
programima
usavršavanja i
edukacije
Izrada kurikuluma
stručnog
usavršavanja
zaposlenih u oblasti
socijalne zaštite.
✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
Zaposleni u
socijalnoj zaštiti
111
zaposlenih u oblasti
socijalne zaštite.
Stručno
usavršavanje
zaposlenih u oblasti
socijane zaštite
✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
Zaposleni u
socijalnoj zaštiti
Razvoj ličnih
vještina za
zaposlene u oblasti
socijalne zaštite
✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
Zaposleni u
socijalnoj zaštiti
6.2. Unapređeni postojeće i
razvijene nove usluge u
oblasti socijalne zaštite
6.2.1. Učešće u izradi
alata za kontinuirano
praćenje i podršku
(materijalnu i
nematerijalnu)
socijalno ugroženih
licima.
Kreiranje baze
podataka i sistema
praćenja socijalno
ugroženih lica
✓ Centar za
socijalni rad
Korisnici
socijalnih usluga
Razvoj programa
za njegu u kući i
zdravstvenu njegu
(stara i nemoćna
lica bez adekvatnog
porodičnog
staranja)
✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
Staro, siromašno
i nemoćno
stanovništvo u
udaljenim
djelovima
opštine
Lijepa riječ –
savjetodavni rad sa
socijalno ugroženim
licima i licima iz
rizičnih grupa u
mjesnim
zajednicama
✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
Socijalno
ugroženo
stanovništvo
112
Obezbjeđivanje
praznične trpeze
socijalno ugroženim
porodicama za
važne datume
✓ ✓ ✓ ✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
NVO/UG
Socijalno
ugrožene
porodice
6.2.2. Izrada baze
podataka i
unapređenje kvaliteta
života lica (djece i
odraslih) sa
smetnjama u razvoju.
Formiranje tima za
prikupljanje
podataka o licima sa
smetnjama u
razvoju
✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
NVO/UG
Osobe sa
smetnjma u
razvoju
Kreiranje baze
podataka lica sa
smetnjama u
razvoju
✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
NVO/UG
Osobe sa
smetnjma u
razvoju
Obezbjeđivanje
materijalno-
tehničkih uslova za
osnivanje Dnevnog
centra za lica sa
smetnjama u
razvoju
✓ Centar za
socijalni rad
Resorno
ministarstvo
UNICEF
Osobe sa
smetnjma u
razvoju
Nabavka pomagala
za invalidna lica
✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
Osobe sa
smetnjma u
razvoju
113
NVO/UG
Izleti za lica sa
smetnjama u
razvoju
✓ ✓ ✓ ✓ Centar za
socijalni rad
Centar za
mentalno
zdravlje
NVO/UG
Osobe sa
smetnjma u
razvoju
6.3. Razvijene preventivne
usluge u oblasti socijalne
zaštite.
6.3.1. Podrška
samozapošljavanju i
zapošljavanju lica sa
faktorom otežane
zapošljivosti i podrška
socijalnom
preduzetništvu
Ekonomsko
osnaživanje mladih
sa hendikepom
✓ ✓ ✓ ✓ Centar za
socijalni rad,
Centar za
mentalno
zdravlje
NVO/UG
Osobe sa
smetnjma u
razvoju
Edukacija o
profesionalnoj
rehabilitaciji,
osposobljavanju i
zapošljavanju
invalidnih osoba
✓ ✓ ✓ ✓ UNICEF
Centar za
socijalni rad
Zaposleni u
socijalnom
sektoru
Podrška projektima
razvoja socijalnog
preduzetništva
✓ ✓ ✓ Centar za
socijalni rad
Nezaposleni,
Mladi
Analiza mogućnosti
i izrada plana
osnivanja zaštitne
radionice
✓ Centar za
socijalni rad,
Centar za
mentalno
zdravlje
NVO/UG
Korisnici
socijalnih usluga
114
6.4. Poboljšani prostorni
uslovi u kojima se pružaju
usluge iz oblasti
socijalne zaštite.
6.4.1. Podrška
programima
rješavanja prostornih
potreba Centra za
socijalni rad.
Izgradnja ili
rekonstrukcija
adekvatnog prostora
za potrebe Centra za
socijalni rad
✓ Opštinka uprava Zaposleni u
CSR,
Korisnici
socijalnih suluga
Strateški cilj 7. Unapređeni kapaciteti u oblasti kulture, sporta i civilnog društva.
7.1. Unapređeni postojeći i
razvijeni novi kulturni
sadržaji.
7.1.1. Podrška
održavanju i
unapređenju
postojećih i razvoju
novih aktivnosti
kulturnih i
umjetničkih
društava i sekcija.
Radionice
kreativnog pisanja
✓ Narodna
biblioteka
Mladi
Amatersko
pozorište
✓ Kulturni centar Mladi
S pjesmom u svijet-
radionice horskog
pjevanja
✓ Kulturno
umjetnička
društva
Mladi
7.1.2. Održavanje
postojećih i
organizovanje novih
kulturnih i
umjetničkih
manifestacija i drugih
događaja.
Muzički festival
Silvertown Shine
✓ ✓ ✓ ✓ Savjet mladih Mladi
Lokalno
stanovništvo
Turisti
Festival kratkog
filma Srebrena
traka
✓ ✓ ✓ ✓ Prijatelji
Srebrenice
Mladi
Lokalno
stanovništvo
Turisti
Festival pozorišnih
predstava Cultural
pump um
✓ ✓ ✓ ✓ Savjet mladih Mladi
Lokalno
stanovništvo
Turisti
Večeri neotkrivenih
talenata Talent fest
✓ ✓ ✓ ✓ Savjet mladih
Kulturni centar
Mladi
115
Smotra folklore ✓ ✓ ✓ ✓ Kulturno
umjetnička
društva
Lokalno
stanovništvo
Turisti
Likovna kolonija ✓ ✓ ✓ ✓ Turistička
organizacija
Lokalno
stanovništvo
Turisti
Pjesnički susreti ✓ ✓ ✓ ✓ Kulturni centar Lokalno
stanovništvo
Turisti
7.1.3. Organizovanje
aktivnosti kulturnih i
umjetničkih društava i
sekcija, te njihovih
manifestacija i drugih
događaja u ruralnim
područjima.
Sanacija drušrvenih
domova u mjesnim
zajednicama.
✓ ✓ Opština
Srebrenica
Lokalno
stanovništvo
Savjet MZ
Izrada plana
aktivnosti i
manifestacija u
ruralnim
područjima.
✓ Turistička
organizacija
Lokalno
stanovništvo
Održavanje
aktivnosti i
manifestacija u
ruralnim
područjima u skladu
sa planom
✓ ✓ ✓ ✓ Turistička
organizacija
Lokalno
stanovništvo
Rekonstrukcija
grijanja u
Omladinskom
centru Srebrenica
✓
Opštinska
uprava
KC Srebrenica
Mladi
Domaći i strani
turisti/gosti
Kulturnog
centra
Opremanje
područnog
✓ Narodna
biblioteka
Učenici
116
odjeljenje
biblioteke u
Potočarima
Prva osnovna
škola
“Prostor za
kreativnost”-
Renoviranje i
opremanje
neiskorišćenog
prostora ispod
fiskulturne sale u
školi
✓ Srednjoškolski
centar
Učenici
Mladi
Uređenje Dječijeg
odjeljenja Narodne
biblioteke
Srebrenica
✓ Narodna
biblioteka
Učenici
7.2.1. Rješavanje
infrastrukturinih
nedostataka u
objektima kulturnih
institucija
Uređenje i
opremanje
Područnog
odjeljenja
Biblioteke u
Skelanima
✓ Narodna
biblioteka
OŠ Kosta
Todorović
Lokalno
stanovništvo
Sanacija krova i
uvođenje grijanja u
JU Kulturni centar
Srebrenica
✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Resorno
ministarstvo
Međunarodne
organizacije
Zaposleni
Lokalno
stanovništvo
117
7.2.2. Senzibilizacija
javnosti o značaju
aktivizma u kulturnim
i umjetničkim
društvima i sekcijama.
Medijska promocija
aktivnosti i
manifestacija
kulturnih i
umjetničkih
društava i sekcija
✓ ✓ ✓ ✓ RTV Srebrenica Članovi KUD-
ova
Godišnji izbor za
najbolju kratku
priču polaznika
radionica
kreativnog pisanja
✓ ✓ ✓ ✓ Narodna
biblioteka
Kulturni centar
Učenici
7.3. Poboljšani uslovi za
realizovanje sportskih
aktivnosti i sadržaja.
7.3.1. Rekonstrukcija
sportskih terena i
druge sportske
infrastrukture.
Rekonstrukcija
svlačionica ispod
tribina FK “Gruber”
✓ Ministarstvo
porodice,
omladine i
sporta
Opštinska
uprava
Sportisti
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Lokalno
stanovništvo
Adaptacija prostora
za fitness i teretanu
u okviru FK
‘‘Gruber’’
✓ Sportski
klubovi
Sportisti
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Lokalno
stanovništvo
Rekonstrukcija
podne podloge,
rasvjete i mokrih
čvorova u sportskoj
sali JU ‘’Prva
osnovna škola’’
✓ Prva osnovna
škola
Učenici
Mladi
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
118
Adaptacija ograde i
postavljanje kućica
za rezervne igrače –
Fudbalski teren FK
‘’Budućnost- trans’’
Skelani
✓ Ministarstvo
porodice,
omladine i
sporta
Opštinska
uprava
Članovi FK
“Budućnost
trans” Skelani
Sanacija ograde i
obilježavanje
terena- Sportski
teren Srednje škole
✓ JKP Polet Učenici
Mladi
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Rekonstrukcija
fiskulturne sale OŠ
‘’Kosta
Todorović’’-
Skelani
✓ Ministarstvo
porodice,
omladine i
sporta
Ministarstvo
obrazovanja
Učenici
Mladi
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
7.3.2. Opremanje
objekata namijenjenih
realizovanju
aktivnosti sportskih
društava potrebnom
opremom i
rekvizitima.
Nabavka košarkaših
tabli i semafora-
Sportska sala JU
''Prva osnovna
škola'' Srebrenica
✓ Prva osnovna
škola
KK Guber
Učenici
Članovi KK
„Gruber“
Mladi
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
Nabavka koševa,
mreža za odbojku i
drugih sportskih
rekvizita za
kolektivne
sportove- Sportski
✓ Srednjoškolski
centar
KK Guber
Učenici
Članovi KK
„Gruber“
Mladi
119
tereni Srednje škole
Srebrenica
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
7.3.3. Podrška
programima
senzibilizacije
javnosti o koristi
učešća u sportskim i
rekreativnim
programima.
Medijska promocija
aktivnosti i
programa sportskih
društava i sekcija
✓ ✓ ✓ ✓ Rtv Srebrenica Lokalno
stanovništvo
Besplatni treninzi
na otvorenom
✓ ✓ ✓ ✓ FK Guber Lokalno
stanovništvo
Domaći i strani
turisti
Izbor najboljeg
sportiste, sportiste-
rekreativca i
sportskog radnika
✓ ✓ ✓ ✓ RTV Srebrenica
i lokalni mediji
Mladi
talentovani
sportisti i
sportski radnici
Stipendiranje
mladih talentovanih
sportista
✓ ✓ ✓ ✓ Opština
Srebrenica
Mladi
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
7.4. Podignuti
kapaciteti
kulturnih i
sportskih
radnika.
7.4.1. Podrška
programima obuke i
stručnog usavršavanja
kulturnih i sportskih
radnika.
Izrada kurikuluma
stručnog
usavršavanja
kulturnih radnika.
✓ Kulturni centar Zaposleni u
kulturnim
institucijama
Izrada kurikuluma
stručnog
usavršavanja
sportskih radnika.
✓ KK Guber
FK Guber
FK Budućnost
Skelani
Karate klub
Želje Ipon
Sportski radnici
120
Tae Wan do
Guber
Provođenje
programa stručnog
usavršavanja
kulturnih radnika.
✓ Ministarstvo
prosvjete i
kulture
Opštinska
uprava
Zaposleni u
kulturnim
institucijama
Provođenje
programa stručnog
usavršavanja
sportskih radnika.
✓ Ministarstvo
porodice,
omladine i
sporta
Sportski radnici
Menadžersko
usavršavanje
kulturnih radnika.
✓ Kulturni centar Zaposleni u
kulturnim
institucijama
Razvoj trenerskog
kadra.
✓ KK Guber
FK Guber
FK Budućnost
Skelani
Karate klub
Želje Ipon
Tae Wan do
Guber
Mladi
7.5. Razvijen
institucionalni sistem
podrške NVO sektoru u
realizaciji
7.5.1. Stvoren sistem
tehničke podrške
NVO sektoru
Kreiranje sistema
monitoringa i
evaluacije
uspješnosti u NVO
sektoru
✓ Opštinska
uprava
Članovi
NVO/UG
121
projekata od važnosti za
opštinu Srebrenica.
Menadžersko
usavršavanje u
NVO sektoru
✓ Savjet mladih Članovi
NVO/UG
Uključivanje NVO
sektora u kreiranje
lokalnih politika
✓ ✓ ✓ ✓ Skupština
opštine
Članovi
NVO/UG
7.5.2. Stvoren sistem
finansijske podrške
NVO sektoru
Finansijska podrška
projektima NVO
sektora od važnosti
za opštinu
Srebrenica
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Članovi
NVO/UG
Formiranje fonda za
apliciranje prema
fondovima EU i
domaćim
fondovima u
saradnji sa NVO
sektorom
✓ Opštinska
uprava
Članovi
NVO/UG
Lokalno
stanovništvo
Strateški cilj 8. Kreirana pozitivna slika u javnosti o opštini Srebrenica
8.1. Unaprijeđen sistem
informisanja građana.
8.1.1. Podrška
programima
unapređenja lokalnih
medija.
Obezbjeđivanje
uslova za
emitovanje
cjelodnevnog
radijskog programa
✓ ✓ ✓ ✓ RTV Srebrenica
RAK
Opštinska
uprava
Donatori
Lokalno
stanovništvo
Obuka lokalnih
medijskih radnika i
dopisnika
✓ ✓ ✓ ✓ RTV Srebrenica Lokalni mediji
Nezaposleni
122
8.1.2. Povećanje
dostupnosti
informacija od javnog
značaja kroz lokalne
medije.
Unapređenje web-
stranice opštine
Srebrenica
Stručna služba
načelnika
Lokalno
stanovništvo
Lokalni mediji
Regionalni
mediji
Unapređenje web-
stranica javnih
preduzeća i
institucija
Stručna služba
načelnika
Lokalno
stanovništvo
Efektivnije
korištenje
društvenih mreža za
informisanje
građana
RTV Srebrenica Lokalno
stanovništvo
8.2. Promocija primjera
dobre prakse u zemlji i
okruženju.
8.2.1. Razvoj
komunikacije sa
dijasporom.
Uspostavljanje baze
podataka dijaspore i
formiranje
nadležnog tijela
(kontakt osobe) za
saradnju sa
dijasporom
Opštinska
uprava
UNDP
Lokalno
Stanovništvo
Dijaspora
Uspostavljanje
saradnje sa
dijasporom u oblasti
razmjene kulturnih
sadržaja
Kulturni centar
Turistička
organizacija
Lokalno
Stanovništvo
Dijaspora
Kulturne
institucije
MSP
Uspostavljanje
Dana dijaspore, kao
Opštinska
uprava
Lokalno
Stanovništvo
Dijaspora
123
poslovnog i
kulturnog foruma
Kulturne
institucije
MSP
8.2.2.Predstavljanje
razvojnih potencijala
Srebrenice u zemlji i
inostranstvu.
Medijska promocija
razvojnih
potencijala
Srebrenice
RTV Srebrenica
Lokalni mediji
Lokalno
stanovništvo
'Dani Srebrenice' –
privredna, kulturna
i sportska
manifestacija
Turistička
organizacija
Opštinska
uprava
Lokalno
Stanovništvo
Turisti
EKOLOŠKI RAZVOJ
Strateški cilj 9. Unaprijeđeno stanje životne sredine na teritoriji opštine Srebrenica.
9.1. Unaprijeđen sistem
zaštite zemljišta od
zagađivanja
9.1.1 Razviti sistem
upravljanja čvrstim
otpadom.
Izrada plana
upravljanja
otpadom
✓ Komunalno
preduzeće Polet
Lokalno
stanovništvo
Izrada i usvajanje
opštinskih propisa u
vezi sa
upravljanjem
otpadom
✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Sanacija divljih
deponija
✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Proširenje
kapaciteta za
prikupljanje otpada
✓ Komunalno
preduzeće Polet
Lokalno
stanovništvo
124
Osposobljavanje i
tehničko opremanje
komunalnih
preduzeća za
selektivno
prikupljanje i
reciklažu otpada
✓ Komunalno
preduzeće Polet
Lokalno
stanovništvo
Izrada postrojenje
za tretman i obradu
medicinskog otpada
✓ Regionalna
deponija
Dom zdravlja
Veterinarska
stanica
Apoteka
Organizovanje
kampanje za jačanje
svijesti stanovništva
o pravilnom
upravljanju
otpadom
✓ Komunalno
preduzeće Polet
Lokalno
stanovništvo
9.1.2. Razviti sistem
uklanjanja otpada
životinjskog porijekla
Izgradnja stočnog
groblja
✓ Opštinska
uprava
(veterinarski i
ekološki
inspektor)
Poljoprivredna
gazdinstva
9.1.3. Uvođenje
sistema monitoringa
zagađenja zemljišta
štetnim materijama.
Unaprijeđenje
kapaciteta za
monitoring
zemljišta
✓ Opštinska
uprava
Poljoprivredna
gazdinstva
Poljoprivredne
zadruge
Sufinansiranje
suzbijanja štetnih
organizama i
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
(ekološki
inspektor,
Poljoprivredna
gazdinstva
Poljoprivredne
zadruge
125
biljaka
alergena/ambrozija
civilna zaštita,
urbanizam)
Izrada studije o
stanju zemljišta na
području opštine
Srebrenica
✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Poljoprivredna
gazdinstva
Poljoprivredne
zadruge
9.2. Smanjena emisija
štetnih materija u
vazduhu.
9.2.1. Uvesti sistem
mjerenja štetnih
materija
u vazduhu.
Unaprijeđenje
kapaciteta za
monitoring vazduha
✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Izrada studije o
toplifikaciji
pojedinih naselja
✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
. 9.3. Unaprijeđen sistem
upravljanja vodama
9.3.1. Izgraditi
funkcionalan sistem
vodosnabdijevanja
stanovništva.
Regulacija
vodosnabdijevanja
na prostoru opštine
Srebrenica
✓ ✓ Komunalno
preduzeće Polet
Lokalno
stanovništvo
Izrada programa
sanitarne zaštite za
sva javna izvorišta
(koja nemaju
utvrđene zone
zaštite), a koja se
koriste za
vodosnabdijevanje
✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
126
9.3.2.Unaprijediti
sistem odvodnje i
pročišćavanja
otpadnih voda.
Unaprijeđenje
kapaciteta za
monitoring voda
✓ Komunalno
preduzeće Polet
Lokalno
stanovništvo
Nastavak izgradnje
kolektorske mreže
na rijeci Križevici,
Bijeloj i Crvenoj
rijeci
✓
✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava
Vode Srpske
Lokalno
stanovništvo
Izgradnja
kanalizacione
mreže u naselju
Soloćuša
✓ ✓ Opštinska
uprava
MZ, MPŠV RS
Lokalno
stanovništvo
9.3.3. Razviti sistem
zaštite od poplava. Regulacija riječnih
korita na prostoru
opštine Srebrenica
(rijeka Križevica,
Crvena i Bijela
rijek, mala Kiselica
i dr.).
✓ ✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Organizovanje
obuke za spasioce u
poplavama i brzim
vodala
✓ ✓ Republička
uprava civilne
zaštite
Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
9.4. Unaprijeđen sistem
upravljanja šumama
9.4.1. Razviti sistem
zaštite od požara.
Kampanja jačanja
svijesti stanovništva
u svrhu prevencije
✓ Mediji
Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
127
požara tokom
ljetnih mjeseci
9.4.2. Razviti sistem
zaštite od požara.
Nabavka zaštitne
opreme za potrebe
Vatrogasne jedinice
Srebrenica
✓ Opštinska
uprava
Teritorijalna
vatrogasna
jedinica
Izrada plana
opremanja javnih i
stambenih objekata
prema propisima
Zakona o zaštiti od
požara
✓ ✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
9.5. Unaprijeđenje sistema
civilne zaštite
9.5.1. Formiranje
timova u okviru
sistema civilne zaštite
Formiranje tima za
deminiranje –
obuka i opremanje
tima za deminiranje
sumnjivih rizičnih
površina na
postojanje mina
✓ Opštinska
uprava
BH - MAC
Lokalno
stanovništvo
Formiranje tima za
uklanjanje
neeksplodiranih
ubojnih sredstava
✓ Opštinska
uprava
Republička
uprava civilne
zaštite
Lokalno
stanovništvo
Strateški cilj 10. Unaprijeđen kvalitet stanovanja i upravljanja prostorom
10.1. Unaprijeđeno
upravljanje prostorom na
području opštine.
10.1.1.Izrada
prostornih planova i
provedbene
dokumentacije
Izrada Prostornog
plana opštine
Srebrenica za
✓ Resorno
ministarstvo
Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
128
period 2020. -
2035. godine
Izrada zoning plana
područja posebne
namjene “Guber”
✓ Resorno
ministarstvo
Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
10.1.2. Uređenje
prostora po
standardima
modernog urbanizma
Hortikulturno
uređenje javnih
površina i prostora
oko stambenih
kompleksa u skadu
sa planskom
dokumentacijom
✓ Opštinska
uprava
Komunalno
preduzeće
Lokalno
stanovništvo
Planska dodjela
hortikulturnih
sadnica za uređenje
privatnih dvorišta i
drugih površina
✓ Poljoprivredna
zadruga
NVO/UG
Lokalno
stanovništvo
Poljoprivredna
gazdinstva
10.2. Unaprijeđeno stanje
saobraćajne
infrastrukture.
10.2.1. Rekonstruisati
postojeće
saobraćajnice.
Saobraćajna
regulacija i
postavljanje
saobraćajne
signalizacije u
gradu Srebrenica
kao i u MZ
Potočari
✓ ✓ Ministarstvo
saobraćaja i
veza Opštinska
uprava Mjesne
zajednice
Lokalno
stanovništvo
129
Asfaltiranje i
regulacija putnih
prvaca u opštini
Srebrenica
✓ ✓ ✓ ✓ Opštinska
uprava Mjesne
zajednice
Lokalno
stanovništvo
Rekonstrukcija
Ulice Maršala Tita
✓ Ministarstvo
saobraćaja i
veza Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Turisti
Asfaltiranje puta
Kragljivoda -
Poljak- Nogačevići
✓ Lokalna
zajednica
Lokalno
stanovništvo
Turisti
Rekonstrukcija i
sanacija javnih
stepeništa i ograda
✓ ✓ Lokalna
zajednica
Lokalno
stanovništvo
Osobe sa
smetnjama u
razvoju
10.2.2. Izgraditi novu
saobraćajnu
infrastrukturu.
Izgradnja i sanacija
javne rasvjete
✓ ✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Izgradnja i
uređenje trotoara i
pješačkih staza u
centralnom dijelu
Srebrenice
✓ Ministarstvo
saobraćaja i
veza
Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Izgradnja javne
garaže
✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
130
10.3. Unaprijeđen sistem
energetske efikasnosti
objekata.
10.3.1. Podrška
rekonstrukciji
postojećih objekata.
Izrada strategije i
Akcionog plana
energijske
efikasnosti opštine
Srebrenica
✓ Lokalna
zajednica
Lokalno
stanovništvo
Uspostavljanje
struktura i sistema
za praćenje
potrošnje vode i
energije u javnim
objektima u
nadležnosti opštine
✓ Lokalna
zajednica
Lokalno
stanovništvo
10.3.2. Novoizgrađeni
objekti po
standardima
savremenog
građevinarstva.
Uvođenje standarda
energetske
efikasnosti u
novoizgrađenim
objektima
✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo
Edukacija
stanovništva o EE i
OIE
✓ ✓ Opštinska
uprava
Lokalno
stanovništvo