Za Čist Okoliš
-
Upload
ivan-majcen -
Category
Documents
-
view
231 -
download
4
description
Transcript of Za Čist Okoliš
-
VladaRepublike
Za ist okoli
Z A J E D N ODO EU FONDOVA
-
2 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 3
Ouvani okoli i priroda jedno je od naih najveih bo-gatstava. Na to imamo pravo biti ponosni, no to bogatstvo pred nas stavlja i veliku odgovornost da njime mudro gospodarimo i stavimo ga u funkciju odrivog razvoja.
U zadnjih nekoliko godina napravili smo ogromne promjene. Otpad je postao jedna od najvanijih tema u dravi. No, dok smo se mi saivjeli sa terminom gos-podarenja otpadom, napredniji dio Europe ve govori o upravljanju resursima. A upravljanje resursima ne ukljuuje samo gospodarenje otpadom, nego i ener-getsku uinkovitost, zatitu zraka, borbu protiv kli-matskih promjena.
Zbog svega to je proputeno uiniti, od 2002. do 2012. godine na odlagalita diljem Hrvatske zakopano je sirovina vrijednih preko 5 milijardi kuna. Zato us-
postavljamo cjeloviti sustav gospodarenja otpada s ciljem iskoritavanja vrijednih sirovina koje e se, umjesto da zavre na odlagalitima, ponovno upotrebljavati, re-ciklirati ili energetski oporabiti.
Prijetnja naim prirodnim bogatstvima, naem gospodarstvu kao i ovjeku sa-mom, danas su klimatske promjene ijih smo posljedica svjedoci posljednjih godina u obliku ekstremnih sua, poplava ili ledoloma. Zato smo fokusirani na provoenje mjera za smanjenje emisija staklenikih plinova i ublaavanje klimatskih promjena, posebno kroz energetsku uinkovitost u zgradarstvu i prometu jer iz ta dva sektora dolazi gotovo polovina emisija staklenikih plinova.
Svjesni vanosti ouvane prirode i potencijala koju ona ima za nau zemlju, u in-frastrukturne projekte u zatienim podrujima ulae se vie nego ikad prije.
Svi ovi pojedinani ciljevi vode u istom smjeru razvoju cirkularnog, zelenog, gospodarstva. ivimo na kontinentu najsiromanijem sirovinama i esto se za-nemaruje injenica da prirodne resurse i sirovine iskoritavamo bre nego se oni mogu obnoviti. Stoga je jedan od najveih prioriteta uinkovito koristiti resurse i graditi odrivu budunost. To nam jami utede sirovina i energije, ouvani okoli, a istovremeno omoguavamo razvoj gospodarstva, stvaramo dodatne, zelene, poslo-ve, poveavamo konkurentnost i potiemo inovativnost.
A kako bismo sve te ciljeve ostvarili, osigurali ist i zdrav okoli, veu kvalitetu ivota naih graana i gospodarski rast i razvoj, uz nacionalna, na raspolaganju ima-mo i nikad vea europska sredstva preko 21 milijardu kuna.
Mihael Zmajloviministar zatite okolia i prirode
-
4 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Europski strukturni i investicijski fondovi
* iznosi u milijardama kuna
Europski fondovi prilika su za razvoj Hrvatske u svim sektorima. U Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. 2020. Republika Hrvatska na raspolaga-nju ima vie od 80 milijardi kuna. Programom se provodi kohezijska politika Europ-ske unije i doprinos poticanju ulaganja u infrastrukturne projekte kojima je cilj pota-knuti gospodarski rast i radna mjesta i osigurati kvalitetnije uvjete ivota graanima.
Ciljevi
62,9% stanovnitva u dobi od 20 do 60 godina - zaposleno
Godinja ulaganja u istraivanje i razvoj u visini 1,4 % BDP-a Ispunjenje 20-20-20 ciljeva
za klimu i energiju Ispod 4% stopa ranog
naputanja kolovanja Minimalno 35%
visokoobrazovanog stanovnitva 150.000 ljudi manje u riziku od siromatva nego
u 2012. godini
Europski fond za regionalni
razvoj
33,1
Europski socijalni fond
11,6
Europski fond za pomorstvo i
ribarstvo
1,9
Europski poljoprivredni fond
za ruralni razvoj
15,5
Kohezijski fond
19,6
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 5
Operativni program Konkurentnost i kohezija za zatitu okolia 21 milijarda kuna
Ministarstvo zatite okolia i prirode direktni je nositelj aktivnosti u etiri prio-ritetna podruja naeg sektora; gospodarenje otpadom, zatita prirode, zatita zra-ka i praenje i planiranje klimatskih promjena.
Sektor gospodarenja otpadom 3,6 milijardi kuna
Praenje i ublaavanje klimatskih promjena 231 milijuna kuna
Sektor zatite prirode 950 milijuna kuna
Sektor zatite zraka 152 milijuna kuna
-
6 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Upravljanje resursimaUinkovito upravljanje resursima i vrijednim sirovinama jedno je od kljunih politikih i gospodarskih pitanja dananjice. To podrazumijeva dobivanje vie vri-jednosti sa manjim ulogom, iskoritavanje resursa na uinkoviti nain i uinkovitije upravljanje tim resursima tijekom njihova cjelokupnog ivotnog ciklusa.
Dok smo se mi u Hrvatskoj tek poeli saivljavati sa terminom gospodarenja ot-padom, u Europskoj uniji, a posebice naprednijim dravama lanicama, ve odavno se govori o upravljanju resursima. Stoga je pitanje potrebe za uinkovitim iskorita-vanjem resursa ugraeno u sve politike EU-a.
Ako proizvode i sirovine, umjesto da zavravaju na odlagalitima, nastavimo kori-stiti koliko god je to mogue tako da ih obnovimo, ponovno upotrebljavamo, popra-vimo, preradimo i recikliramo, tedimo energiju i sirovine i smanjujemo ovisnost o uvoznim sirovinama. K tome, smanjenjem koliine otpada koji se odlae na odlaga-lita smanjujemo emisije staklenikih plinova. Time osiguravamo ist i zdravi okoli, veu kvalitetu ivota graana i inimo dobro za gospodarstvo. Uinkovito upravljanje resursima po naelima cirkularne ekonomije direktno je vezano uz otvaranje novih radih mjesta u sektoru oporabe otpada i recikliranja koji moda jedini raste dvozna-menkastim postotkom i dokazano je najotporniji na gospodarsku krizu. Pritom ne govorimo o radnim mjestima samo za niskokvalificirane radnike jer razvojem zelenih tehnologija raste potreba i za visokostrunim i upravljakim radnim mjestima.
Prerada plastinog otpada
Recikliranje papira
Proizvodnja energije
Prerada stakla
Dobivanje bio-goriva
Prerada metala
Kompostiranje
Izgubljena radna mjesta
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 7
Prosjeni stanovnik Hrvatske godinje prosjeno proizvede 404 kg otpada Prosjeni stanovnik EU 481 kg Prosjeni stanovnik RH na odlagalite BEZ OBRADE baci 85% tog otpada koji je
skupio u takozvanoj crnoj kanti Reciklira se samo 16%
Prosjeni stanovnik EU odloi svega 31% a reciklira se 43%
metal 1,1% 13.000 140
papir i karton
27,5%
Kada bismo reciklirali samo 50% korisnih sirovina koje se nalaze u prosjenoj kanti za mijeani otpad, umjesto da ih neobraene bacimo na odlagalita, godinje bismo smanjili najmanje 533.000 tona otpada na odlagalitima a za obradu tog otpada trebala bi 4.540 radnih mjesta.
%
150.000
tone
1.200
radna mjesta
kuhinjski otpad
26,5% 199.000 830
plastika 26,3% 147.000 2.100
staklo 3,6% 24.000 270
-
8 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Prema podacima Europske komisije, kada bi se u potpunosti primjenjivali svi zakoni vezani uz otpad u Europskoj uniji ostvarile bi se godinje utede od 550 milijardi kuna te bi se do 2020. godine otvorilo 400.000 novih radnih mjesta
U Hrvatskoj u kratkom roku moemo udvostruiti broj zaposlenih u tom sektoru, sa 6.000 na 12.000
Gospodarenje, a ne zbrinjavanje
Od industrijske revolucije u naim se gospodarstvima razvio uzorak rasta po na-elu uzmi, izradi, konzumiraj, baci linearni model koji se temelji na pretpostavci da su resursi obilni, dostupni te da ih se lako moe crpiti i jeftino odlagati. Na kontinent siromaan je sirovinama. Uz rast populacije od 3% i gospodarski rast od 15,5% do 2050. troili bismo 5 puta vie resursa nego danas. Taj model gospodarskog rasta je neodr-iv. Stoga je s linearnog ekonomskog modela nuno prijei na cirkularnu ekonomiju.
U sustavima cirkularne ekonomije dodana se vrijednost proizvoda zadrava to je dulje mogue i ne stvara se otpad. Primjena temeljnih naela cirkularne ekonomije znai da proizvode i sirovine ponovno upotrebljavamo, popravimo, preradimo i reci-kliramo. To jami utede energije i sirovina, manju ovisnost o uvoznim sirovinama i direktno je vezano uz otvaranje novih radih mjesta u sektoru koji moda jedini raste dvoznamenkastim postotkom i dokazano je najotporniji na gospodarsku krizu.
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 9
512 milijuna kuna q komunalna oprema nabavljena u posljednje 3 godine
80% graana danas ima pristup nekom obliku primarne selekcije q 2012. to ih je imalo 45%.
Razvrstavanje otpada
Recikliranje s proizvodnjom
Recikliranje u sirovinu
Usluge cirkularne ekonomije
(Ponovna) proizvodnja
Ponovna upotreba
Bioekstrakcija
Niska i srednja struna sprema
Via i visoka struna sprema
Specijalistika i upravna zvanja
IZvOR q The Wrap: Employment and the circular economy, 2015
-
10 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
Sredstva e se koristiti za izgradnju i opremanje centara za gospodarenje otpa-dom, za sanacije postojeih odlagalita komunalnog otpada, te za uvoenje i pobolj-anje odvojenog sakupljanja, recikliranja i ponovne upotrebe otpada.
Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, umjesto 360 odlagalita diljem Hrvatske, koja e se sanirati i zatvoriti, imat emo 13 centara za gospodarenje otpadom modernih postrojenja u kojima se najsuvremenijim tehnologijama po najviim ekolokim standardima obrauje otpad.
Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Hrvatska do 2020. godine na raspolaganju ima 3,6 milijardi kuna europskih sredstava
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 11
Centri za gospodarenje otpadomCentri za gospodarenje otpadom jedan su od kljunih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Centri su moderna postrojenja u kojima se dodatno obrauje komunalni otpad te se koliina neiskoristivog koja na koncu procesa ostaje svodi na minimum inertnog otpada pogodnog za odlaganje.
U Hrvatskoj e ukupno biti izgraeno 13 centara za gospodarenje otpadom ija se vrijednost procjenjuje na 4,8 milijardi kuna. Ministarstvo je osiguralo sufinanci-ranje tih projekata iz EU fondova i Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovi-tost u iznosu do 90% ukupne vrijednosti investicije.
Jedinicama lokalne samouprave tako preostaje osigurati samo 10% vrijednosti ukupne investicije.
CGO ORLOVNJAKCGO DOLINE
CGO TARNOGRAD ZAGREB
CGO BABINA GORA
CGO BIKARAC
CGO BILJANE DONJE
u RH q 4,8 milijardi kuna
650 radnih mjesta u centrima kad se otvore
-
12 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Realizirano
CGO Mariina277 mil. kn
CGO Katijun266 mil. kn
Primorsko-goranska upanija: 296 195 stanovnika Oko 135 000 t otpada godinje Otvaranje centra omoguuje zatvaranje
9 odlagalita
Istarska upanija: 208 055 stanovnika Oko 111 000 t otpada godinje Otvaranje centra omoguuje zatvaranje
6 odlagalita
Ove godine s radom kreu dva centra za gospodarenje otpadom. CGO Mariina za Primorsko-goransku upaniju i CGO Katijun za Istarsku upaniju. Zajedno su vrijedni preko pola milijarde kuna i pokrivat e potrebe Primorsko-goranske i Istar-ske upanije i njihovih 504.000 stanovnika.
Izgradnja ova dva centra za gospodarenje otpadom financirana je sredstvi-ma iz Operativnog programa Zatita okolia za razdoblje 2007. do 2013.
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 13
Do kraja 2018. Hrvatska mora sanirati i zatvoriti sva odlagalita otpada. Dio odlaga-lita sanira se sredstvima iz EU fondova u sklopu Operativnog programa Zatita oko-lia za razdoblje 2007. 2013. i Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.
Za sanaciju triju odlagalita komunalnog otpada u gradovima Osijeku i Samo-boru te Opini Semeljci, osigurano je 100% financiranje sredstvima fondova.
Sanacije odlagalita
Sanacija odlagalita Filipovica u Gradu Osijeku9,6 milijuna kuna
Sanacija odlagalita Stara ciglana u Opini Semeljci2,9 milijuna kuna
Sanacija odlagalita Trebe u Gradu Samoboru96 milijuna kuna
-
14 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Zatita prirodeHrvatska je po prirodnim bogatstvima u samom europskom vrhu. Ekoloka mrea Natura 2000 obuhvaa ak 37% kopnenog teritorija Hrvatske i 16% morskog pod-ruja, po emu se nalazimo u samom europskom vrhu.
Naih 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode ine vaan dio mree Natura 2000 u Hrvatskoj, a mnogi od njih ve i sada znaajno doprinose razvoju lokalne zajednice, posebice kroz turistike i pratee sadraje.
Cilj je ouvati postojeu bioraznolikost i geoloku raznolikost, vratiti dio izgublje-nih vrsta i stanita gdje je to mogue te razviti prikladan sustav za njihovo vredno-vanje i ouvanje.
380 do 650 milijardi kuna godinje q turistiki prihod u podrujima pod ekolokom mreom Natura 2000 u EU
8 Nacionalnih parkova i 11 Parkova prirode zajedno ine 8% teritorija RH
1. Strogi rezervat2. Nacionalni park3. Posebni rezervat4. Park prirode 5. Regionalni park6. Spomenik prirode7. Znacajni krajobraz8. Park uma9. Spomenik parkovne
arhitekture
Zaticena podrucja
36,92% kopna RH
HR ekoloka mrea = Natura 2000
140 ptica
135 vrsta
72 stanita
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 15
Zatiena podruja generatori razvojaZatiena podruja imaju potencijal osigurati razvoj ire regije u kojoj se nalaze i omo-guiti graanima da u sinergiji s naim parkovima razvijaju svoje turistike, poljopri-vredne i uslune djelatnosti. Zato u zatiena prirodna podruja ulaemo vie nego ikada kako bismo osigurali da i generacije koje dolaze uivaju u ljepotama nae zemlje i koristima koje proizlaze iz odrivog razvoja temeljenog na prirodnim dobrima. U po-sljednje tri godine ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu u zatienim podrujima do-segla su vie od 200 milijuna kuna, a sredstvima iz Operativnog programa Konkuren-tnost i kohezija planira se realizacija brojnih kapitalnih projekata u naim parkovima.
1 od 3 glavna motiva za dolazak turista u Hrvatsku q ljepote ouvane prirode*
* Istraivanje Instituta za turizma, TOMAS 2010.
Rezultate rekordne turistike 2008. godine, parkovi su premaili jo 2011. godine i po prihodima i po posjeenosti.
NP Brijuni q amarnica
NP Paklenica q Edukativna staza
PP Kopaki rit q Mali Sakada
NP Risnjak q Rodna kua rijeke Kupe
-
16 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Zatita prirodeOsim u infrastrukturu, ulae se i u vizualnu prepoznatljivost parkova. Naih 19 parkova predstavlja idealnu podlogu za stvaranje velikog i jakog brenda kroz koji emo podignuti potencijal zatienih podruja. Stoga se sve parkove objedinju-je u zajedniki brand Parkovi Hrvatske. Time se stvara novi vizualni identitet parkova kroz koji emo podii njihovu prepoznatljivost u domaim, europskim i svjetskim razmjerima.
BRIJUNI
PAPUK
UKA
BIOKOVO
LASTOVSKO OTOJE
PAKLENICA
TELAICA
KOPAKI RIT
LONSKO POLJE
PLITVIKA JEZERA
VELEBIT
KORNATI
MEDVEDNICA
RISNJAK
VRANSKO JEZERO
KRKA
MLJET
SJEVERNI VELEBIT
UMBERAK
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 17
Ulaganja u priroduU Operativnom programu Kohezija i konkurentnost za zatitu prirode za razdoblje 2014. 2020. na raspolaganju je 950 milijuna kuna.
Kljuna podruja ulaganja su:
Ouvanje i upravljanje Natura 2000 mreom Razminiranje, obnova i zatita uma i umskih zemljita u zatienim i
Natura 2000 podrujima Razvoj sustava monitoringa i izvjeivanja prema direktivama o pticama
i stanitima Identificiranje i mapiranje morskih stanita i vrsta Monitoring invazivnih stranih vrsta, izrada akcijskih planova za upravlja-
nje invazivnim stranim vrstama i njihova provedba Izrada i provedba akcijskih planova za ugroene vrste Podizanje razvojnog potencijala zatienih podruja
-
18 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Za ulaganja u zatiena podruja, s ciljem poveanja privlanosti, edukacijskog kapaciteta i odrivog upravljanja odreditima prirodne batine, predvieno je 800 milijuna kuna.
etiri projekta su spremna za financiranje, ukupne vrijednosti od 150 milijuna kuna.
Nacionalni park Krka q Eko kampus Puljani q 50 milijuna kuna
Park prirode Uka q Posjetiteljski centar Poklon q 23 milijuna kuna
Projekti spremni za financiranje:
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 19
Jo 11 projekata procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna kuna je u fazi projektiranja.
Kljuna podruja ulaganja su ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu unutar ili u blizini nacionalnih parkova ili parkova prirode usmjerenih na edukaciju i prezentiranje prirodnih i drugih vrijednosti tog podruja.
Nacionalni park Paklenica q Podzemni grad V. Paklenica q 45 milijuna kuna
Park prirode Papuk q Info centar Geo parka Voin q 30 milijuna kuna
-
20 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Klimatske promjeneZnanost i znanstvene spoznaje akumulirane tijekom zadnjih desetljea govore nam da se na planet mijenja zbog utjecaja ovjeka. I sami smo svjedoci posljedica klimatskih promjena sua, ledoloma, poplava. Danas vie nije pitanje treba li djelovati. Borba protiv klimatskih promjena prepoznata je kao globalni, europski i nacionalni prioritet. Stoga ima kljunu ulogu u svim sektorima i politikama.
* www.un.org
Danas je koncentracija CO2 u atmosferi na najviem nivou u zadnjih 800.000 godina
28 lanica EU odgovorno za 11% svjetskih emisija.
Prema izvjeu Ujedinjenih naroda iz oujka 2015. svjetsko gospodarstvo svake godine izgubi i do 2 bilijuna kuna zbog prirodnih katastrofa kao to su sue, poplave, potresi ili snane oluje.*
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 21
Prilika za razvoj zelenog gospodarstvaSprjeavanje i ublaavanje posljedica klimatskih promjena globalni je, europski i nacionalni prioritet. Europska unija svjetski je predvodnik u borbi protiv klimat-skih promjena, a to je potvrdila i prihvaanjem Okvira za klimatsku i energetsku politiku kojim su postavljeni novi ambiciozni ciljevi do 2030. godine.
Ciljevi su smanjenje emisije staklenikih plinova za 40% do 2030. u odnosu na 1990. godinu, poveanje udjela obnovljivih izvora energije na 27% u ukupnoj potronji energije te poveanje energetske uinkovitosti za 27%.
Time se eli ubrzati transformacija EU u odrivo drutvo koje razvoj temelji na cirkularnoj ekonomiji i zelenim radnim mjestima. Upravo je energetska uinkovi-tost prepoznata kao najisplativiji i najuinkovitiji nain postizanja ciljeva borbe protiv klimatskih promjena i odrivog razvoja.
Prema podacima Europske komisije, provedbom mjera energetske uinkovitosti do 2030. otvara se mogunost za i do 2 milijuna novih radnih mjesta u Europi
U Hrvatskoj se kao direktna posljedica primjene mjera niskougljinog razvoja u razdoblju do 2050., prema izraunu UNDP-a, oekuje stvaranje 80.000 zelenih radnih mjesta
-
22 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
EU fondovima do zajednikog cilja
U Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za sprjeavanje i ublaavanje klimatskih promjena za razdoblje 2014. 2020. na raspolaganju je 231 milijun kuna
Kljuna podruja ulaganja vezano uz sektor klimatskih promjena su:
Modernizacija meteoroloke mree kako bi se poveala dostupnost podataka o klimatskim promjenama: izgradnja i modernizacija opservacijskih stanica, naba-va opreme za promatranje bitnih klimatskih varijabli kako bi se osigurale funkci-onalne promatrake postaje s podacima u realnom vremenu
Jaanje primijenjenih istraivanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama Izrada akcijskih planova prilagodbe klimatskim promjenama na lokalnoj razini i
u ranjivim sektorima
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 23
Energetska uinkovitost
U EU fondovima do 2020. gotovo 4 milijarde kuna na raspolaganju je samo za projekte podupiranja energetske uinkovitosti i koritenje obnovljivih izvora energije u poduzeima i javnoj infrastrukturi
Jedan od temelja globalne, europske i nacionalne politike sprjeavanja i ublaavanja klimatskih promjena je energetska uinkovitost.
Energetska uinkovitost ima znaajan potencijal za smanjenje emisija stakleni-kih plinova, a istovremeno se kroz projekte energetske uinkovitosti, posebno u zgradarstvu i prometu, omoguuje otvaranje zelenih radnih mjesta, poticanje ino-vativnost i podizanje konkurentnost.
Hrvatska Vlada prepoznala je znaaj energetske uinkovitosti te su pokre-nuti programi energetske obnove objekata.
Viestambene zgrade
101 mil. kn
Sredstava osigurana za 2015.:
Obiteljske kue
71 mil. kn
Nestambene zgrade
25 mil. kn
OIE* u turistikim objektima
13 mil. kn
* OIE = obnovljivi izvori energije
-
24 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Energetska uinkovitost u zgradarstvuProjekti energetske uinkovitosti u zgradarstvu iznimno su vani jer zgrade troe 40% ukupne koliine energije. Realizacijom projekata energetske uinkovitosti u zgradarstvu, poput obnova fasada, zamjena stolarije, koritenja obnovljivih izvora energije ili energetski uinkovitijih sustava grijanja, ostvaruju se viestruke koristi.
Smanjuju se emisije staklenikih plinova i tedi se energija. Graanima to znai smanjenje trokova i ugodniji prostor u kojemu borave, a za gospodarstvo to znai ouvanje postojeih i otvaranje novih radnih mjesta.
Nakon obnove energetski razred B
Uteda energije za grijanje 79%
Udobnije i zdravije stanovanje
Poveanje vrijednosti nekretnine
Viestambena zgrada u Zagrebu, energetski obnovljena 2014.
Prije obnove energetski razred F
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 25
Energetska obnova obiteljskih kua i koritenje obnovljivih izvora energije
to se sve moe obnoviti?
Zamjena vanjske stolarije Izolacija vanjske ovojnice krov, strop i pod grijanog prostora Ugradnja ili zamjena kondenzacijskih plinskih kotlova Sunani toplinski kolektori Kotlovi na biomasu Dizalice topline
-
26 ZAJEDNO DO EU FONDOVA
Energetska uinkovitost u prometuIz prometa dolazi 25% emisija staklenikih plinova, a od toga je 70% iz cestovnog prometa. Provoenjem mjera energetske uinkovitosti u prometu smanjujemo emisije staklenikih plinova i osiguravamo ii zrak. Mjere za istiji transport obu-hvaaju projekte sufinanciranja zelenog javnog prijevoza, projekt nabave ekoloki prihvatljivijih vozila u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Zelena linija te projekt Vozimo EKOnomino za sufinanciranje kupnje ekoloki prihvatljivijih vozila graanima, obrtnicima i tvrtkama.
U Hrvatskoj je danas registrirano vie od 2 milijuna cestovnih vozila, od ega je gotovo 1,5 milijuna osobnih automobila
Postojea osobna vozila u Hrvatskoj u prosjeku su starija od 11 godina i svako godinje emitira oko 3 tone CO2
-
ZAJEDNO DO EU FONDOVA 27
Zatita zrakaZrak u Hrvatskoj je zadovoljavajue kvalitete, a na je cilj zadravanje stanja gdje je dobro te smanjenje postojeih i sprjeavanje novih oneienja.
Kljuno podruje ulaganja je u nadogradnju i modernizaciju dravne mree za trajno praenje kvalitete zraka.
U Hrvatskoj danas postoji ukupno 36 automatskih postaja za praenje kakvoe zraka koje se nalaze na podruju velikih gradova i industrijskih zona.
Kroz projekt nadogradnje i modernizacije dravne mree za trajno praenje ka-kvoe zraka osigurat emo da do kraja 2023. godine u RH imamo 28 dodatnih postaja za mjerenje kakvoe zraka, te time osigurati stopostotnu pokrivenost RH praenjem kvalitete zraka.
Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija imamo na raspolaganju 152 milijuna kuna europskih sredstava za poboljanje sustava praenja kakvoe zraka do 2020. godine
-
Ulaganje u budunost
VladaRepublike
Izrada prezentacijskih materijala Zajedno do EU fondova sufinancira se sredstvima tehnike pomoi iz Operativnog programa Zatita okolia 2007. 2013.