ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU · Računalne mreže i umrežavanje računala Mrežni servisi....

1

VELEUČILIŠTE U BJELOVARU

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU

zadnja izmjena: 3. sjednica Stručnog vijeća u akademskoj 2017./2018. godini

22. veljače 2018. godine

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

RAČUNARSTVO

Bjelovar, 2018.

2

Na temelju članka 79 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 23/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13) i članka 61 Statuta Visoke tehničke škole u Bjelovaru Stručno vijeće Visoke tehničke škole u Bjelovaru na 10. sjednici u akademskoj 2017./2018. godini održanoj 18. rujna 2017. godine donosi

ODLUKU o prihvaćanju Izvedbenog plana nastave na preddiplomskom stručnom studiju Računarstvo

za akademsku 2017./2018. godinu I

Usvaja se Izvedbeni plan nastave Visoke tehničke škole u Bjelovaru za akademsku 2017./2018. godinu. II

Izvedbenim planom nastave iz članka i ove Odluke utvrđuju se podaci o: nastavnicima i suradnicima koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu, mjestima izvođenja nastave, početku i završetku te satnici izvođenja nastave, oblicima nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.), načinu polaganja ispita, ispitnim rokovima, popisu literature za studij i polaganje ispita, mogućnosti izvođenja nastave na stranom jeziku ustroju i načinu izvođenja nastave za izvanredne studente te ostalim važnim činjenicama za uredno izvođenje nastave.

III

Obvezni elementi Izvedbenog plana iz članka II ove Odluke objavit će se na službenim mrežnim stranicama Visoke tehničke škole u Bjelovaru. KLASA: 602-04/17-07/007 URBROJ: 2103-67-08-17-08 U Bjelovaru, 18. rujna 2017. godine STRUČNO VIJEĆE Dekanica dr.sc. Zrinka Puharić

3

Na temelju članka 79 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj

23/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13), članka 27 i 61 Statuta Veleučilišta u

Bjelovaru i Odluke o prihvaćanju Izvedbenog plana nastave na preddiplomskom stručnom studiju Računarstvo za

akademsku 2017./2018. godinu usvojenoj na 10. sjednici Stručnog vijeća u akademskoj 2016./2017. godini

održanoj 18. rujna 2017. godine, Stručno vijeće na 3. sjednici u akademskoj 2017./2018. godini održanoj 22.

veljače 2018. godine donosi:

ODLUKU

o prihvaćanju izmjena i dopuna Izvedbenog plana nastave uključujući izmjene Odluke o povjeravanju nastave na

preddiplomskom stručnom studiju Računarstvo za akademsku 2017./2018. godinu

I Izmjene i dopune Izvedbenog plana nastave na preddiplomskom stručnom studiju Računarstvo za akademsku

2017./2018. godinu odnose se na izmjene nositelja i suradnika na predmetu, izvođenju nastave te izvođenju

izbornih kolegija te Odluku o povjeravanju nastave na preddiplomskom stručnom studiju Računarstvo u

akademskoj 2017./2018. godini. Ostale sastavnice Izvedbenog plana ostaju nepromijenjene.

II Ovom Odlukom mijenja se Odluka o prihvaćanju Izvedbenog plana nastave na preddiplomskom stručnom studiju

Računarstvo za akademsku 2017./2018. godinu usvojenoj na 10. sjednici Stručnog vijeća u akademskoj

2016./2017. godini održanoj 18. rujna 2017. godine sukladno točki I. ove Odluke.

III

Ova odluka stupa na snagu odmah, a primjenjuje se od 1. ožujka 2018. godine

KLASA:602-04/18-07/002 URBROJ: 2103/01-21-09-18-15 U Bjelovaru, 22. veljače 2018. godine Veleučilište u Bjelovaru

Stručno vijeće Dekanica:

dr. sc. Zrinka Puharić, dr. med.

4

SADRŽAJ

STRUČNI STUDIJ RAČUNARSTVO ................................................................................................................... 5

1.1. Akademski kalendar za 2017./2018. godinu ........................................................................................ 5

Kalendar nastave ............................................................................................................................................ 5

Ispitni rokovi .................................................................................................................................................... 5

Blagdani i neradni dani .................................................................................................................................... 5

Praznici za studente ........................................................................................................................................ 6

Godišnji odmori zaposlenika ............................................................................................................................ 6

1.2. Satnica izvođenja nastave prema nastavnim oblicima ....................................................................... 7

1.3. Mjesta izvođenja nastave ..................................................................................................................... 8

1.4. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu na studijskom programu ........................................... 9

1.4.1. Odluka o povjeravanju nastave na Stručnom studiju Računarstvo .................................................. 9

1.4.2. Nastavnici, asistenti i suradnici koji će izvoditi nastavu na Stručnom studiju Računarstvo ..... 11

1.4.3. Povjeravanje izvedbe nastave prema nastavnim oblicima i broju grupa ..................................... 12

2. Opis programa sa satnicom, nastavnim oblicima, načinom polaganja ispita, popisom literature i mogućnošću izvođenja nastave na stranom jeziku ....................................................................................... 13

IT i primjena ..................................................................................................................................................... 13

Komunikacijske vještine ................................................................................................................................. 15

Matematika 1.................................................................................................................................................... 19

Osnove elektrotehnike .................................................................................................................................... 22

Osnove inženjerskih proračuna ...................................................................................................................... 25

Uvod u programiranje ..................................................................................................................................... 28

Tehnički engleski jezik 1 ................................................................................................................................. 31

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 ..................................................................................................................... 33

Matematika 2.................................................................................................................................................... 35

Elektroničke komponente i sklopovi .............................................................................................................. 38

Primjena matematičkih programskih alata ..................................................................................................... 41

Programski jezik C .......................................................................................................................................... 44

Uvod u Linux ................................................................................................................................................... 47

Uvod u računalne mreže ................................................................................................................................. 50

Tehnički engleski jezik 2 ................................................................................................................................. 52

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 ..................................................................................................................... 55

3. Ispitni rokovi ........................................................................................................................................... 57

4. Konzultacije ............................................................................................................................................ 58

5. Ustroj i način izvođenja nastave za izvanredne studente ..................................................................... 60

6. Ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave ............................................................................ 60

6.1. Mentorski rad sa studentima.............................................................................................................. 60

5

STRUČNI STUDIJ RAČUNARSTVO Nastava u akademskoj 2017./2018. godini izvodi se prema novom, izmijenjenom i dopunjenom programu, usvojenom na 4. redovitoj sjednici u akademskoj 2013./2014. godini održanoj 12. svibnja 2014. godine. 1.1. Akademski kalendar za 2017./2018. godinu

Kalendar nastave

Početak nastave za studente 1. godine preddiplomskih stručnih studija

25. rujna 2017. god.

Početak nastave za ostale studente preddiplomskih stručnih studija

2. listopada 2017. god.

Nastava se u akademskoj 2017./2018. godini odvija u dva semestra. Svaki semestar traje 15 tjedana.

SEMESTAR DIO TJEDNI NASTAVE OD DO

Zimski semestar prvi dio 12 2.10.2017. 23.12.2017.

Zimski semestar drugi dio 3 8.1.2018. 31.1.2018.

Ljetni semestar 15 1.3.2018. 14.6.2018.

Ispitni rokovi

REDOVITI ISPITNI ROKOVI

ISPITNI ROK BROJ ISPITNIH

ROKOVA OD DO

Zimski ispitni rok dva 1.2.2018. 28.2.2018.

Ljetni ispitni rok dva 15.6.2018. 15.7.2018.

Jesenski ispitni rok dva 27.8.2018. 27.9.2018.

IZVANREDNI ISPITNI ROKOVI


ROKOVA OD DO

Prvi izvanredni rok jedan 13.11.2017. 13.12.2017.

Drugi izvanredni rok jedan 3.4.2018. 30.4.2018.

Blagdani i neradni dani

NERADNI DAN DATUM DAN U TJEDNU

Dan neovisnosti 8.10.2017. nedjelja

Dan svih svetih 1.11.2017. srijeda

Božić 25.12.2017. ponedjeljak

Sveti Stjepan 26.12.2017. utorak

Nova godina 1.1.2018. ponedjeljak

Sveta tri kralja 6.1.2018. subota

Uskrs 1.4.2018. nedjelja

Uskrsni ponedjeljak 2.4.2018. ponedjeljak

Praznik rada 1.5.2018. utorak

Tijelovo 31.5.2018. četvrtak

Dan antifašističke borbe 22.6.2018. petak

Dan državnosti 25.6.2018. ponedjeljak

Dan domovinske zahvalnosti 5.8.2018. nedjelja

Velika Gospa 15.8.2018. srijeda

6

Praznici za studente

VRSTA PRAZNIKA OD DO

Zimski 24.12.2017. 7.1.2018.

Ljetni 16.7.2018. 26.8.2018.

Godišnji odmori zaposlenika

KOLEKTIVNI GODIŠNJI ODMOR – 2017. godina

OD DO BROJ RADNIH

DANA

Zimski 27.12.2017. 7.1.2018. 7

KOLEKTIVNI GODIŠNJI ODMOR – 2018. godina

OD DO BROJ RADNIH

DANA

Ljetni 23.7.2018. 19.8.2018. 19

Zimski 24.12.2018. 6.1.2019. 7

7

1.2. Satnica izvođenja nastave prema nastavnim oblicima

1. SEMESTAR

Predmet ECTS

Broj nastavnih sati

P S

Vježbe

Ukupno AV LV

Matematika 1 5 30 0 45 45 0

Osnove inženjerskih proračuna 2 0 0 30 30 0

Osnove elektrotehnike 1 5 30 0 30 22 8

IT i primjena 6 30 0 30 0 30

Uvod u programiranje 7 15 0 30 0 30

Komunikacijske vještine 3 30 0 30 30 0

Tehnički engleski jezik 1 2 15 0 30 30 0

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 0 15 0 30 30 0

2. SEMESTAR

Predmet ECTS

Broj nastavnih sati

P S

Vježbe

Ukupno AV LV

Matematika 2 5 30 0 45 45 0

Primjena matematičkih programskih alata 2 0 0 30 0 30

Elektroničke komponente i sklopovi 5 30 0 30 16 14

Uvod u računalne mreže 5 30 0 15 0 15

Uvod u Linux 5 30 0 30 0 30

Programski jezik C 6 30 0 30 0 30

Tehnički engleski jezik 2 2 15 0 30 0 30

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 0 0 0 30 30 0

8

1.3. Mjesta izvođenja nastave

Identifikacija zgrade Redni broj ili naziv

predavaonice Površina u m2

Broj sjedećih mjesta za studente

Zgrada 2, A.B.Šimića 1 Dvorana 1 138,65 114




Zgrada 2, A.B.Šimića 1 Dvorana 5

Laboratorij za programsko inženjerstvo

68,55 30



Laboratorij za IT 60,23 30



Praktikum sestrinskih vještina 86,42 22



Laboratorij za automatizaciju i virtualnu instrumentaciju

68,91 16


Zgrada 2, A.B.Šimića 1 Dvorana gradske vijećnice 133,67 97

Zgrada 1, Trg E.Kvaternika 4 Vijećnica Veleučilišta u Bjelovaru 47,87 25

Zgrada 1, Trg E.Kvaternika 4 Dvorana 1

Laboratorij za proizvodno strojarstvo i robotiku

63,99 18

Zgrada 1, Trg E.Kvaternika 4 Dvorana 2

Laboratorij za elektroniku, mjerenja i procesna računala

56,81 18

9

1.4. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu na studijskom programu 1.4.1. Odluka o povjeravanju nastave na Stručnom studiju Računarstvo Na temelju članka 29 Statuta Visoke tehničke škole u Bjelovaru Stručno vijeće Visoke tehničke škole u Bjelovaru

na 10. sjednici u akademskoj 2016./2017. godini održanoj 18. rujna 2017. godine donosi

ODLUKU

o povjeravanju nastavena Stručnom studiju Računarstvo u akademskoj 2017./2018. godini

I

Ovom Odlukom povjerava se nastava na Stručnom studiju Računarstvo u akademskoj 2017./2018. godini

nastavnicima zaposlenima na Visokoj tehničkoj školi u Bjelovaru i vanjskim suradnicima prema broju grupa i

oblicima nastave koji se nalaze u privitku ove Odluke i čini njen sastavni dio.

II

Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 18. rujna 2017. godine.

KLASA: 602-04/17-07/007 URBROJ: 2103-67-08-17-011

U Bjelovaru, 18. rujna 2017. godine

Visoka tehnička škola u Bjelovaru

Stručno vijeće

dr. sc. Zrinka Puharić

10

Na temelju članka 27 Statuta Veleučilišta u Bjelovaru Stručno vijeće Visoke tehničke škole u Bjelovaru na 3.

sjednici u akademskoj 2017./2018. godini održanoj 22. veljače 2018. godine donosi

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o povjeravanju nastave na preddiplomskom stručnom studiju Računarstvo u

akademskoj 2017./2018. godini

I

Ovom Odlukom mijenja se Odluka o povjeravanju nastave na preddiplomskom stručnom studiju Računarstvo u

ljetnom semestru akademske 2017./2018. godini donesena na 10. sjednici Stručnog vijeća Visoke tehničke škole

u Bjelovaru u akademskoj 2016./2017. godini održanoj 18. rujna 2017. godine prema popisu izvođača nastave,

broju grupa i oblicima nastave koji se nalaze u privitku ove Odluke i čini njen sastavni dio.

II

Ova odluka stupa na snagu odmah, a primjenjuje se od 1. ožujka 2017. godine

KLASA:602-04/18-07/002 URBROJ: 2103/01-21-09-18-16 U Bjelovaru, 22. veljače 2018. godine Veleučilište u Bjelovaru

Stručno vijeće Dekanica:

dr. sc. Zrinka Puharić, dr. med.

1.4.2. Nastavnici, asistenti i suradnici koji će izvoditi nastavu na Stručnom studiju Računarstvo

Red. Broj

Ime i prezime nastavnika

Status Predmet Status predmeta (obvezni/izborni)

Semestar izvođenja (zaposlenik/vanjski

suradnik

1. Ivana Marušić, pred. zaposlenica

Matematika 1 O 1.

Matematika 2 O 2.

Osnove inženjerskih proračuna O 1.

2. dr.sc. Igor Petrović, v.pred.

zaposlenik Osnove elektrotehnike O 1.

3. dr.sc. Alan Mutka, pred.

zaposlenik Uvod u programiranje O 1.

Primjena matematičkih programskih alata

O 2.

4. mr.sc. Tatjana Badrov, v.pred.

zaposlenica Komunikacijske vještine O 1.

5. Ivana Jurković, pred. zaposlenica Tehnički engleski jezik 1 O 1.

Tehnički engleski jezik 2 O 2.

6. Ivan Sekovanić zaposlenik IT i primjena O 1.

Uvod u računalne mreže O 2.

7. Marko Miletić, pred. zaposlenik Osnove elektrotehnike 1 O 1.

Elektroničke komponente i sklopovi

O 2.

8. Tomislav Adamović, asistent

zaposlenik Programski jezik C O 2.

Uvod u Linux O 2.

9. Dario Vidić, pred. vanjski suradnik IT i primjena O 1.

10. Robert Herčeki, pred. vanjski suradnik Osnove elektrotehnike 1 O 1.


O 2.

11. mr.sc. Ivan Šumiga, v.pred.

vanjski suradnik Elektroničke komponente i

sklopovi O 2.

12. Damir Lauš, pred. vanjski suradnik Tjelesna i zdravstvena kultura 1 O 1.

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 O 2.

1.4.3. Povjeravanje izvedbe nastave prema nastavnim oblicima i broju grupa

STUDIJ RAČUNARSTVO - PRVI SEMESTAR 2017./2018.

Naziv predmeta Nositelj/ suradnik

Broj nastavnih sati Broj grupa

P S Vježbe

P S AV LV Σ AV LV

Matematika 1 Ivana Marušić, pred. 30 45 45 0,5 1

Osnove inženjerskih proračuna Ivana Marušić, pred. 30 30

2

Osnove elektrotehnike

dr.sc. Igor Petrović, v.pred. 15 0,5

Robert Herčeki, pred. 15 22 22 0,5 2

Marko Miletić, pred. laborant 8 8

4

IT i primjena Dario Vidić, pred. 15

15

15 1

2

Ivan Sekovanić, asistent 15 15 15 1 2

Uvod u programiranje Alan Mutka 30

30

30 1

2

Komunikacijske vještine mr.sc. Tatjana Badrov, v.pred. 15 30 30 0,5 1

Tehnički engleski jezik 1 Ivana Jurković, pred. 15 30 30 0,5 1

Tjelesna i zdravstvena kultura 1 Damir Lauš, pred. 30 30 0,5 1

STUDIJ RAČUNARSTVO - DRUGI SEMESTAR 2017./2018.

Naziv predmeta Nositelj/ suradnik

Broj nastavnih sati Broj grupa

P S Vježbe

P S AV LV Σ AV LV

Matematika 2 Ivana Marušić, pred. 30 45 45 0,5 1

Primjena matematičkih programskih alata

dr.sc. Alan Mutka, pred. 30 30

2

Uvod u račununalne mreže Ivan Sekovanić, asistent. 30

15

15 1

2

Uvod u Linux Tomislav Adamović, asistent 30

30

30 1

2


mr.sc. Ivan Šumiga, v.pred. 30 0,5

Robert Herčeki, pred. 16 16

1

Marko Miletić, pred. laborant 14 14

3

Programski jezik C Tomislav Adamović, pred. 30 30 30 0.66 2

Tehnički engleski jezik 2 Ivana Jurković, pred. 15 30 30 0,5 1

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 Damir Lauš, pred. 30 30 0,5 1

2. Opis programa sa satnicom, nastavnim oblicima, načinom polaganja ispita, popisom literature i mogućnošću izvođenja nastave na stranom jeziku

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Dario Vidić, pred.

Naziv predmeta IT i primjena

Studijski program Preddiplomski stručni studij Računarstvo

Status predmeta Obvezni

Godina 1.

Semestar 1.

Elementi izračuna ECTS bodova

Predavanja Vježbe Priprema

vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 0 30 30 0 90 180

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 6

Broj sati (P+V+S) P V S

30 30

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

1. Upoznati razvoj informatičkih tehnologija. 2. Naučiti građu, načela rada osobnih računala i operacijski sustav Windows i primijeniti ih u praksi. 3. Naučiti osnove računalnih mreža i povezivanje osobnih računala u mrežu i primijeniti ih u praksi. 4. Naučiti programski alat Office i primijeniti ga u uredskom radu i poslovnom okruženju. 5. Naučiti osnove održavanja i zaštite osobnih računala

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema uvjeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: 1. Prepoznati i opisati sklopovlje i alate osobnog računala i računalne mreže. 2. Opisati postupke instalacije i podešavanja: operacijskog sustava Windows, elektroničke pošte, administratorskih

alata za kontrolu rada osobnog računala i antivirusnu zaštitu računala. 3. Primijeniti svoje poznavanje Microsoftova programskog alata Office (Word - uređivanje i oblikovanje teksta,Excel

- rad s tabličnim proračunima, PowerPoint - prezentacija informacija i Access - izrada relacijske baze podataka) kroz praktičnu izradu seminarskih radova, završnog rada te za tehničke i administrativne potrebe u gospodarstvu.

1.4. Sadržaj predmeta

1. Pojam računalne pismenosti Inovacije koje su uzrokovale razvoj informatičke tehnologije. 2. Sklopovlje i građa PC računala VonNeummanov model digitalnog računala. Procesor CPU.Memorija (RAM, ROM-BIOS, CACHE). Ulazne jedinice (tvrdi disk, CD, DVD, modem, USB, tipkovnica, miš, touch-pad, skener, web-kamera, digitalna kamera). Izlazne jedinice (monitor, projektor, pisači, ploteri). 3. Operacijski sustavi Nastanak i razvoj. Operacijski sustavi Windows i Linux – karakteristike i instalacija. Radna okolina u okruženju operacijskih

sustava – GUI, Kernel. 4. Računalne mreže i umrežavanje računala Mrežni servisi. Podešavanje lokalne mreže – LAN. Pristup na Internet, instalacija i podešavanje. Rad i korištenje osnovnih mrežnih usluga: elektronička pošta – e-pošta, pronalaženje informacija na Internetu, rad na daljinu, FTP server. 5. Održavanje i zaštita operacijskih sustava Windows Administratorski alati. Antivirusna zaštita. Vatrozid. 6. MS Office alati Word. Excel. Access. PowerPoint, Outlook.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadatci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

2 kolokvija 15 laboratorijskih vježbi

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

0 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad 0

Pismeni ispit 2.5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

1.5 Referat Praktični rad 1

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad na laboratorijskim vježbama: 20 bodova Domaće zadaće: 10 bodova Dva kolokvija/ispit: 70 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 40 bodova) 1. kolokvij: 35 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova), 2. kolokvij: 35 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova). Ukupno je na predmetu moguće ostvariti 100 bodova. Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova iz laboratorijskih vježbi, domaćih zadaća i kolokvija tijekom nastave. Studenti koji su ostvarili prolaz pismenog ispita tijekom nastave oslobođeni su usmenog ispita, osim u slučaju kada žele povećati ocjenu. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata nakon nastave: Pismeni ispit: 100 bodova (70 bodova ispit + 30 bodova iz zadaća i laboratorijskih vježbi) Usmeni ispit Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student ide na usmeni ispit. OCJENJIVANJE PISMENOG ISPITA: [50, 63 > boda - dovoljan (2) [63, 75 > bodova - dobar (3) [75, 87 > bodova - vrlo dobar (4) [87, 100] bodova - izvrstan (5)

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Dario Vidić: Prezentacije predavanja i vježbi iz predmeta „IT i primjena“, Visoka tehnička škola u Bjelovaru. 2. Šimović, Maletić, Afrić: Osnove informatike, Zagreb, 2010.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

Dario Vidić: Prezentacije predavanja i vježbi iz predmeta “IT i primjena”, Visoka tehnička škola u Bjelovaru.

0, dostupno online 30

Šimović, Maletić, Afrić: Osnove informatike, Zagreb 2010.

6 30

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Provođenje studentskih anketa i evaluacija podataka prema rezultatima Povjerenstva za provođenje studentske ankete i analiza rezultata postignutih na ispitima prema podatcima iz ISVU skladišta podataka.

1.14. Mogućnost izvođenja predmeta na stranom jeziku

Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Mr.sc. Tatjana Badrov, v.pred.

Naziv predmeta Komunikacijske vještine

Studijski program Preddiplomski stručni studij Mehatronika Preddiplomski stručni studij Računarstvo


Godina 1.

Semestar 1.


Predavanje Vježbe Priprema

vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

15 30 15 30 90




15 30

1. OPIS PREDMETA


1. Upoznati studente s interpersonalnom komunikacijom i značaju komunikacijskih vještina u inženjerstvu. 2. Razvijati vještine prepoznavanja i korištenja različitih komunikacijskih stilova, aktivnog slušanja, opažanja i govorenja te

davanja povratne informacije. 3. Upoznati studente s metodama i tehnikama prepoznavanja i rješavanja prigovora i sukoba, tehnikama i vještinama

samopredstavljanja, predstavljanja i pregovaranja.


1. Nema uvjet.


Nakon uspješno završenog programa predmeta student će moći: 1. prepoznati i opisati osnovne pojmove iz područja komunikacije, 2. opisati i demonstrirati osnovne značajke verbalnih, neverbalnih i paraverbalnih poruka, 3. prepoznati i usporediti osnovne komunikacijske stilove, primijeniti asertivnu JA-poruku, 4. razlikovati tri vrste prigovora i tehnike razrješavanja, 5. demonstrirati uravnoteženu povratnu informaciju, 6. pripremiti i izvesti prezentaciju na zadanu temu, 7. opisati i demonstrirati osnovne elemente pregovaračkog procesa, 8. debatirati na zadanu temu.


1. Uvod u komunikaciju Pojam komunikacije. Razine komunikacijskih pojava (intrapersonalna, interpersonalna, grupna, javna i masovna komunikacija). Ciljevi, načela i vrste komunikacije. 2. Verbalna komunikacija

Činitelji učinkovitosti i prikladnosti i verbalne komunikacije. Predrasude o komunikaciji.Aspekti poruke. Kriteriji uspješne verbalne komunikacije. Konotativna i denotativna razina značenja verbalne komunikacije. 3. Poteškoće u komunikaciji Komunikacijski proces. Šumovi, buka, prepreke u komunikaciji. Vrste šumova, vanjske i unutarnje prepreke u komunikaciji. 4. Tehnike i vještine aktivnog slušanja

Slušanje kao fizička i mentalna aktivnost. Vrste (ne)slušanja. Načela aktivnog slušanja. 5. Vještine prikupljanja informacija Tehnike i vještine postavljanja pitanja. Vrste pitanja prema cilju komunikacije. 6. Tehnike davanja povratne informacije Pojam i svrha povratne informacije (feedbacka). Pet glavnih kategorija povratne informacije. Uravnotežena povratna informacija. Primanje i davanje pohvale. 7. Komunikacijski stilovi Agresivni, submisivno-agresivni, pasivni, asertivni komunikacijski stil. Povezanost komunikacijskog stila s ishodom

komunikacije.Pojam i značenje asertivnosti. Načela asertivne komunikacije. Konstrukcija i učinak JA-poruke u odnosu na TI-poruku. 8. Prepoznavanje i razrješavanje prigovora Pojam prigovora. Vrste prigovora. Opća pravila rješavanja prigovora. Rješavanje prigovora s obzirom na vrstu prigovora. 9. Neverbalna i paraverbalna komunikacija Vrste, karakteristike i funkcija paraverbalne komunikacije. Vrste i funkcija neverbalnih poruka. Neverbalne poruke u poslovnom komuniciranju. 10. Samopredstavljanje i upravljanje dojmovima Vještine upravljanja dojmovima. Pet glavnih strategija samopredstavljanja. 11. Prezentacijske tehnike i vještine. Priprema i oblikovanje prezentacije. Struktura izlaganja. Verbalni i neverbalni elementi izlaganja pred publikom. Odgovaranje na pitanja. 12. Pregovaranje Definicija pregovaranja i pregovaračke situacije. Osobine uspješnih pregovarača. Priprema pregovora. Pregovaračke strategije. Taktike i tehnike za početne, središnje i završne faze pregovora. Neetične tehnike/taktike u pregovorima. 13. Debata Pojam debate. Sudionici debate. Dijelovi debate. Debata u funkciji razvoja kritičkog, logičkog i kreativnog mišljenja.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

1.6. Komentari


1. 2 kolokvija, 2. 2 zadaće 3. priprema i izvedba prezentacije, 4. 10 pisanih zadataka/vježbi.


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 0.4 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit 1.0 Esej Istraživanje


1.2 Referat Praktični rad 0.4

Portfolio


1. Redovito izvršavanje obveza tijekom semestra kojim će, sukladno definiranim kriterijima i elementima, student prikupiti najmanje 50 bodova i ostvariti uvjet za priznavanje pismenog dijela ispita i pristupiti usmenom ispitu.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave uključuje stjecanje bodova iz elemenata praćenja:

Element praćenja Opis Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova

Aktivnost na nastavi Prisutnost na nastavi, zadaci 10 20

Praktičnizadatak Priprema prezentacije 5 10

Izvedba prezentacije 5 10

Rezultati 1. kolokvija Prag prolaznosti 60%

20 pitanja 15 30

Rezultati 2. kolokvija Prag prolaznosti 60%

20 pitanja 15 30

Konačna ocjena na osnovu ostvarenih bodova : 50 – 62 bodova = dovoljan (2) 63 – 77 bodova = dobar (3) 78 – 89 bodova = vrlo dobar (4) 90 i više bodova = izvrstan (5) Studenti mogu ostvariti do 5 dodatnih bodova iz aktivnosti na nastavi. Student koji ostvari dovoljan broj bodova iz oba kolokvija, no, nema dovoljan broj bodova iz JEDNOG od ostalih elemenata bodovanja (aktivnost, zadaće) potreban broj bodova može nadoknaditi pisanjem seminarskog rada. Seminarskim radom moguće je nadoknaditi do 5 bodova, a temu student dogovara s nastavnicom. Seminarskirad student treba predati, a nastavnica prihvatiti najkasnije 8 dana prije ispita. Usmeni ispit Student koji ne položi kolokvij(e), a izvrši ostale obveze kolegija, na pisanom dijelu ispita odgovara gradivo koje nije uspješno položio na kolokviju. Na usmenom dijelu ispita student na obrazac protokola usmenog ispita upisuje pitanja koja nasumično odabire s pripremljenih kart ica. Ispod upisanih pitanja upisuje natuknice koje može koristiti tijekom razgovora s nastavnicom. Formiranje ocjene usmenog dijela ispita

Opisnica Ocjena

Jasnozaključivanje s čvrstimuporištem u teoriji i literaturi; povezivanjeuzročnoposljedičnihveza, preciznoargumentiranje

izvrstan (5)

Jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima, adekvatno argumentiranje vrlo dobar (4)

Zadovoljavajuće poznavanje pojmova i činjenica, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi

dobar (3)

Poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom

dovoljan (2)

Nepoznavanje osnovnih pojmova i činjenica, nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama

nedovoljan (1)


1. Reardon, Kathleen: “Interpersonalna komunikacija – Gdje se misli susreću, Alineja, Zagreb, 1998. 2. Nastavni materijali dostupni na mrežnoj stranici ili u Merlim sustavu e-učenja


1. Jandrić, Petar: Komunikacijske vještine, http://nastava.tvz.hr/komunikacijske-vjestine/index.php/hr/ , (dostupno: 22.02.2016.)

2. Fox, Renata: Poslovna komunikacija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.


Provođenje studentskih anketa i evaluacija podataka prema rezultatima Povjerenstva za provođenje studentske ankete i analiza rezultata postignutih na ispitima prema podacima iz ISVU skladišta podataka.

http://nastava.tvz.hr/komunikacijske-vjestine/index.php/hr/

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Ivana Marušić, pred.

Naziv predmeta Matematika 1

Studijski program Preddiplomski stručni studij Mehatronika

Preddiplomski stručni studij Računarstvo


Godina 1.

Semestar 1.

Elementi izračuna ECTS

bodova


vježbi

Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 45 75 150

Bodovna vrijednost i način

izvođenja nastave



30 45

1. OPIS PREDMETA


1. Upoznati osnovne matematičke pojmove. 2. Upoznati osnovne pojmove linearne algebre. 3. Naučiti primjenu skalarnog, vektorskog i mješovitog produkta. 4. Naučiti svojstva elementarnih funkcija. 5. Upoznati primjere elementarnih funkcija u struci. 6. Upoznati osnovne elemente diferencijalnog računa.


1. Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

1. opisati skup prirodnih, cijelih, racionalnih, iracionalnih, realnih i kompleksnih brojeva, teprimijeniti računske operacije u navedenim skupovima brojeva,

2. primijeniti matrični račun, 3. riješiti sustav linearnih jednadžbi, 4. izračunati i primijeniti skalarni, vektorski i mješoviti produkt vektora, 5. opisati svojstva elementarnih funkcija, 6. navesti primjere nizova, 7. navesti primjere elementarnih funkcija u struci, 8. primijeniti osnove diferencijalnog računa u jednostavnijim problemskim zadacima.


1. Skupovi Pojam skupa. Podskup. Jednakost skupova. Kardinalni broj skupa. Operacije sa skupovima. 2. Realni i kompleksni brojevi

Skup ℕ. Skup ℤ. Svojstva skup ℕ i ℤ. Binomni poučak. Skup ℚ. Skup 𝕀. Svojstva skupa ℚ i 𝕀. Skup ℝ. Svojstva skupa ℝ. Intervali realnih brojeva. Apsolutna vrijednost realnog broja. Skup ℂ. Osnovne operacije s kompleksnim brojevima. Realni i imaginarni dio kompleksnog broja. Konjugiranje kompleksnog broja. Modul kompleksnog broja. Algebarski oblik kompleksnog broja. Jednakost kompleksnih brojeva. Trigonometrijski oblik kompleksnog broja. Potenciranje, korjenovanje i dijeljenje kompleksni brojeva. Jednadžbe u skupu kompleksnih brojeva. Kompleksna ravnina. Sustav jednadžbi u skupu kompleksnih brojeva. 3. Linearna algebra Definicija i specijalni oblici matrica. Osnovne operacije s matricama. Matrični polinom. Množenje matrica. Komutativnost matrica. Sustav linearnih jednadžbi. Rang matrice. Determinanta matrice. Svojstva determinante.Sarrusovo pravilo. Laplaceov razvoj determinante n-tog reda. Regularna matrica. Računanje inverzne matrice Gauss - Jordanovom metodom. Računanje inverzne matrice pomoću determinante. Cramerovo pravilo. Matrična jednadžba. 4. Vektorska algebra i analitička geometrija Koordinatni sustav u prostoru. Skalarni produkt. Vektorski produkt. Linearna kombinacija vektora. Površina i visina trokuta. Površina paralelograma. Mješoviti produkt. Volumen i visina paralelopipeda. Volumen tetraedra. Jednadžba ravnine. Jednadžba pravca. Sjecište pravca i ravnine. Sjecište dvaju pravaca. Ortogonalna projekcija točke na pravac. Ortogonalna projekcija točke na ravninu. Ortogonalna projekcija pravca na ravninu. Udaljenost točaka. Udaljenost pravca od ravnine. Udaljenost točke od pravca. Udaljenost paralelnih pravaca. Udaljenost mimosmjernih pravaca. 5. Funkcije Pojam funkcije. Jednakost funkcija. Način zadavanja funkcije. Svojstva funkcija. Elementarne funkcije i njihova svojstva. Kompozicija funkcija. Inverzna funkcija i područje definicije. Arkus funkcije. 6. Nizovi i granična vrijednost niza Pojam niza. Aritmetički niz. Geometrijski niz. Svojstva nizova. Limes niza. 7. Granična vrijednost i neprekidnost funkcije Granična vrijednost funkcije. Neprekidnost funkcije. Asimptote. 8. Derivacija Problem brzine. Pojam derivacije. Derivacije nekih elementarnih funkcija. Osnovna pravila deriviranja.


predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo ___________________

1.6. Komentari


1. Tri kolokvija / ispit. 2. Završni ispit.


Pohađanje nastave 0.5 Aktivnost u nastavi 0.5 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 1.5 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera

znanja 0.5 Referat Praktični rad

Portfolio


Elementi ocjenjivanja

1. Nagradni bodovi (10) Studenti na vježbama sudjeluju u rješavanju zadataka. Svaki točno riješeni zadatak donosi jedan "+".Sakupljenih 5 "+"

je jedan bod. Studenti u jednom danu mogu sakupiti najviše dva "+". Ukupan broj bodova koji se može ostvariti tijekom

semestra je 10.

2. Pohađanje auditornih vježbi (10) 3. Tri kolokvija / ispit (100)

Tijekom semestra pišu se tri kolokvija:

1. kolokvij: 30 bodova (minimalan broj bodova je 15 bez kojeg se rezultat kolokvija ne priznaje:), 2. kolokvij: 30 bodova (minimalan broj bodova je 15 bez kojeg se rezultat kolokvija ne priznaje), 3. kolokvij: 40 bodova (minimalan broj bodova je 20 bez kojeg se rezultat kolokvija ne priznaje). Studentu koji je kolokviralo tj. pisao sva tri kolokvija i iz svakog kolokvija ima minimalne bodove, te zajedno s ostalim

bodovima (dolasci na auditorne vježbe i nagradni bodovi) ima dovoljno bodova za ocjenu, oslobađa se završnog

ispita ukoliko je zadovoljan ocjenom.

Ocjena se formira prema sljedećoj tablici:

Bodovi Ocjena

60 - 70 dovoljan (2)

71 - 82 dobar (3)

83 - 93 vrlo dobar (4)

94 ili više izvrstan (5)

Dozvoljeno je ponavljati jedan kolokvij na prvom ispitnom roku u veljači nakon odslušanog predmeta.

Ako student nakon kolokvija nema dovoljan broj bodova za ocjenu, piše ispit..

Studentima koji pristupaju ispitu (koji nije u ispitnom roku u veljači nakon odslušanog predmeta) nagradni bodovi

ostvareni tijekom semestra se brišu. Ispit se sastoji od kratkog testa sa 3 pitanja i glavnog testa ko ji nosi 100 bodova.

Pristup glavnom testu imaju studenti sa dva ili tri točna odgovora. Za prolaz je potrebno ostvariti barem 50 bodova, a

ocjena ispita će biti zaključena prema prethodno navedenoj tablici. Student koji ima dovoljan broj bodova za ocjenu ide

na završni ispit.

4. Završni ispit Završni ispit je usmenog oblika i na njemu student mora pokazati minimalno razumijevanje gradiva prema procjeni

nastavnika.


1. Tomić, Milorad: Matematika 1, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2009. 2. Šegrt, Ivana: "Prezentacija predavanja i vježbi – Matematika 1", Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2016.

dostupno na: http://vtsbj.hr/1-godina-matematika-predavanja-vjezbe/predavanja/


1. Tomić, Milorad: Matematika 2, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2009. 2. PavlovičDemidović, Boris, i drugi: "Zadaci i riješeni primjeri iz Matematičke analize za tehnička fakultete", Golden

marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na

predmetu


Tomić, Milorad: Matematika 1, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2009.

10 83

Šegrt, Ivana: "Prezentacija predavanja i vježbi –

Matematika 1", Visoka tehnička škola u Bjelovaru,

Bjelovar, 2016. dostupno na: http://vtsbj.hr/1-godina-

matematika-predavanja-vjezbe/predavanja/

0, dostupno online

http://vtsbj.hr/1-godina-matematika-predavanja-vjezbe/predavanja/




Kontrola kvalitete rada studenata i stjecanja potrebnih znanja i vještina osigurat će se kroz interaktivan rad u nastavi.

Vođenjem evidencije o nazočnosti i aktivnosti studenata u nastavi te dobivenim informacijama o napretku studenata

putem kolokvija dobit će se informacije potrebne za daljnje upute studentima u cilju povećanja efikasnosti njihova rada.

Studenti će biti upućeni u svoja prava i obveze te metode rada i potrebnu literaturu. Anonimnim anketiranjem studenata

prate se kvalitete i vještine nastavnog osoblja i kvaliteta i primjerenost studijskih programa.

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta dr.sc. Igor Petrović, v.pred.

Naziv predmeta Osnove elektrotehnike



Godina 1.

Semestar 1.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 22 8 30 60 150




30 30

1. OPIS PREDMETA


1. Upoznati studente s osnovnim pojmovima iz područja elektrotehnike. 2. Objasniti temeljne električne fenomene i njihove pripadne mjerene jedinice. 3. Objasniti osnovne pojave u elektrostatici. 4. Objasniti pojmove za rješavanje električnih krugova. 5. Objasniti metode rješavanja električnih mreža.


1. Nema uvjeta.


Nakon položenog ispita na kolegiju student će moći:

1. definirati osnovne pojmove elektrostatike kao što su električni naboj, električno polje i potencijal, 2. definirati osnovne pojmove električnih krugova kao što su napon, struja, otpor, kapacitet, 3. koristiti metode rješavanja strujnih krugova i električnih mreža, 4. međusobno povezati osnovne pojmove kroz zakone i teoreme elektrotehnike kao što su Coulombov zakon, Ohmov

zakon, teoremi mreža, 5. pomoću univerzalnih instrumenata znati mjeriti sljedeće veličine: napon, struju, otpor, kapacitet.


1. Električni naboj i električno polje Sila među nabojima. Coulombov zakon. Električno polje točkastog, linijskog i plošnog naboja. Gaussov zakon, potencijal i napon u električnom polju. Polarizacija dielektrika, vektor el. pomaka. 2. Strujni krugovi istosmjerne struje Strujanje naboja. Ohmov zakon. Statički i dinamički otpor. Ovisnost otpora o temperaturi. Spajanje otpora, serijski, paralelni i mješoviti spoj. Kirchhoff-ovi zakoni. Strujni i naponski realni izvori. Snaga i energija električne struje, prilagođenje na maksimalnu snagu. 3. Električni kapacitet Osnovno o električnom kapacitetu. Spojevi i vrste kondenzatora. Serijski spoj, paralelni i mješoviti spoj kondenzatora 4. Linearne električne mreže Pojam električne mreže, metode rješavanja. Metoda K.Z., metoda konturnih struja, metoda superpozicije. Metoda napona čvorova. Millmanov teorem. Thevenin-ov i Norton-ov teorem. 5. Spoj u zvijezdu i spoj u trokut Pretvorba zvijezda spoja otpora u trokut i obratno. Računanje nadomjesnih otpora.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari


1. 2 kolokvija. 2. 1 seminarski rad.

3. 4 laboratorijske vježbe. 4. 3 domaće zadaće


Pohađanje nastave

0.5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad 1

Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje


0.5 Referat Praktični rad

Portfolio


Dva kolokvija i domaće zadaće: 1. kolokvij: 40 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova), 2. kolokvij: 40 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova). 3. 3 domaće zadaće: 20 bodova. Pismeni ispit: 100 bodova Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova iz kolokvija i domaćih zadaća ili ispita. OCJENJIVANJE KOLOKVIJA/PISMENOG ISPITA: 50 - 63 boda - dovoljan (2) 64 - 75 bodova - dobar (3) 76 - 87 bodova - vrlo dobar (4) 88 - 100 bodova - izvrstan (5) Konačna ocjena na predmetu proizlazi iz uspjeha postignutog na pismenom i usmenom dijelu ispita.


1. Kuzmanović, Branislav: Osnove elektrotehnike 1, Zagreb, Element, 2006.


1. Pinter, Viktor: Osnove elektrotehnike, knjiga prva, Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Kuzmanović, Branislav: Osnove elektrotehnike 1, Zagreb, Element, 2006. 11 84


Provođenje studentskih anketa i evaluacija podatak prema rezultatima Povjerenstva za provođenje studentske ankete i analiza rezultata postignutih na ispitima prema podacima iz ISVU skladišta podataka.

1.14. Objašnjenje opravdanosti predloženih mjera

Povećanje broja sati laboratorijskih vježbi povećava praktična znanja i unaprjeđuje shvaćanje zakona i teorema u elektrotehnici, a koji su potrebni u daljnjem obrazovanju.

OPĆE INFORMACIJE


Naziv predmeta Osnove inženjerskih proračuna



Godina 1.

Semestar 1.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

0 30 30 60




0 30

1. OPIS PREDMETA


1. Upoznati matematičke metode i fizikalne zakone koji se primjenjuju u struci. 2. Naučiti primijeniti matematiku i fiziku u prepoznavanju, formuliranju i rješavanju inženjerskih zadataka. 3. Naučiti upotrebljavati kalkulator u rješavanju inženjerskih zadataka.


1. Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

1. primijenitimatematičke metode i fizikalne zakone koji se primjenjuju u struci, 2. upotrebljavati kalkulator u rješavanju inženjerskih zadataka, 3. prepoznati fizikalne veličine, 4. preračunavati osnovne i izvedene fizikalne jedinice, 5. interpretirati graf u kinematici.


1. Potencije, algebarski izrazi, korijeni Primjena potencija. Primjena algebarskih izraza. Jednadžbe. Funkcije. Polinomi I racionalne funkcije. Korijeni. 2.Uređaj na

skupu realnih brojeva

Intervali. Nejednadžbe. Apsolutna vrijednost realnog broja.

3. Koordinatni sustav u ravnini

Udaljenost točaka u ravnini. Polovište dužine. Sustav linearnih jednadžbi. Pravac. Graf funkcije.

4. Geometrija

Točke, pravci i ravnine. Kut. Trokut. Trapez. Jednakokračan trapez. Paralelogram. Romb.Pravokutnik. Kvadrat. Kružnica.

Krug. Opseg i površina.

5. Trigonometrija

Trigonometrija pravokutnog trokuta. Definicije trigonometrijskih funkcija. Svojstva trigonometrijskih funkcija. Primjena

trigonometrijskih funkcija.

6. Fizikalne veličine i jedinice.

Osnovne SI jedinice. Dopunske SI jedinice. Izvedene SI jedinice s posebnim imenom. Dopuštene jedinice izvan SI. Prefiksi

SI jedinica.

7. Grafovi u fizici

Interpretacije grafova u kinematici.




1.6. Komentari


3. Kontinuirane provjere znanja.


Pohađanje nastave 0.5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Kontinuirana provjera znanja se provodi na vježbama kroz kratke testove znanja, kojima se ocjenjuje kontinuirana pripremljenost studenta za nastavu. Testovi znanja se ocjenjuje postotkom u rasponu od 0% do 100%. Na kraju semestra izračunati će se aritmetička sredina postignutih postotaka te će se dodjeljivati bodovi. Ocjena se formira prema sljedećoj tablici:

Bodovi Ocjena 0-49 nedovoljan (1) 50 - 61 dovoljan (2) 62 - 74 dobar (3) 75 - 87 vrlo dobar (4) 88 - 100 izvrstan (5)


1. Pisačić, Katarina: "Osnove inženjerskog proračuna", Sveučilište Sjever, Varaždin,2014. dostrupno na: http://unin.hr/~kpisacic/PA1_vjezbe.pdf

2. Marušić, Ivana: "Osnove inženjerskih proračuna", Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2017. dostrupno na: http://vtsbj.hr/osnove-inzenjerskog-proracuna/


3. Bronštejn, IljaNikolajevič; Semendjajev, Konstantin Adolfovič: "Matematički priručnik za inženjere i studente", Tehnička knjiga, Zagreb, 1964.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Pisačić, Katarina: "Osnove inženjerskog proračuna", Sveučilište Sjever, Varaždin, 2014. 0, dostupno online 100







http://unin.hr/~kpisacic/PA1_vjezbe.pdf

http://vtsbj.hr/osnove-inzenjerskog-proracuna/

https://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Ilja_Nikolajevi%C4%8D_Bron%C5%A1tejn&action=edit&redlink=1

https://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Konstantin_Adolfovi%C4%8D_Semendjajev&action=edit&redlink=1

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta dr.sc. Alan Mutka, pred.

Naziv predmeta Uvod u programiranje



Godina 1.

Semestar 1.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 0 30 30 0 120 210




30 30

1. OPIS PREDMETA


1. Razviti sposobnost algoritamskog pristupa rješavanju problema. 2. Steći temeljna znanja programiranja u programskom jeziku Python. 3. Razviti logičke misaone procese u postupku rješavanja problema.


Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: 4. Opisati korake u rješavanju problema programiranjem. 5. Koristiti programsko okruženje i izvođenje programa na računalu u programskom jeziku Python. 6. Objasniti rukovanje različitim tipovima podataka tijekom programiranja. 7. Objasniti upravljanje tijekom izvođenja programa. 8. Programirati jednostavnije programe.


1.Programski jezici i programiranje Povijest programskih jezika. Moguća primjena programiranja. Razvoj programa. Razmišljati kao programer. 2.Programski jezik Python Uvod u Python. Postavljanje Pythona na Windows. Programiranje „Hello World“ programa. Sintaksa Pythona. 3.Rukovanje jednostavnim podatcima Standardni tipovi podataka. Varijable. Prikaz brojeva. Aritmetički operatori. Operatori usporedbe. Operatori pridruživanja. Logički operatori. Bitovni operatori. Prioritet operatora. Konverzije tipova podataka. Matematičke funkcije. Jednostavne ulazno-izlazne funkcije. 4.Upravljanje tijekom izvođenja programa Uvjetno izvođenje. Uvjetne naredbe s jednom stavkom te više stavaka. Gniježđenje uvjetnih naredaba. Programske petlje. Petlja while. Petlja for. Naredbe break i continue. Naredba pass. 5.Znakovni nizovi String tip podataka. Posebni znakovi u znakovnim nizovima. Formatiranje znakovnih nizova. Operacije nad znakovnim nizovima. 6.Kolekcije objekata Slijedne kolekcije. Liste. Operacije nad listama. Matrice. N-torke. Operacije nad n-torkama. Asocijativne kolekcije. Rječnici. Operacije nad rječnicima. Skupovi. Operacije nad skupovima. 7.Funkcije Definicija funkcije. Poziv funkcije. Argumenti funkcije. Povratne vrijednosti funkcija. Doseg varijabli. 8.Datoteke Operacije s datotekama. Čitanje i pisanje tekstualnih i binarnih datoteka.




1.6. Komentari


2 kolokvija Domaće zadaće 15 laboratorijskih vježbi


Pohađanje nastave




1 Referat Praktični rad 2

Portfolio


Domaće zadaće/Blicevi: 10 bodova Rad na laboratorijskim vježbama: 30 bodova Dva kolokvija/ispit: 60 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 30 bodova), 1. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 15 bodova), 2. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 15 bodova). Ukupno je na predmetu moguće ostvariti 100 bodova. Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova iz zadaća, laboratorijskih vježbi i kolokvija tijekom nastave. Studenti koji su ostvarili prolaz pismenog ispita tijekom nastave oslobođeni su usmenog ispita, osim u slučaju kada žele povećati ocjenu. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata nakon nastave: Pismeni ispit: 100 bodova Usmeni ispit Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student ide na usmeni ispit. OCJENJIVANJE PISMENOG ISPITA: [50, 63 > boda - dovoljan (2) [63, 75 > bodova - dobar (3) [75, 87 > bodova - vrlo dobar (4) [87, 100] bodova - izvrstan (5)


Alan Mutka: Prezentacije predavanja i vježbi iz predmeta „Uvod u programiranje“, Visoka tehnička škola u Bjelovaru.

Zoran Kalafatić, Antonio Pošćić, Siniša Šegvić, Julijan Šribar: Python za znatiželjne, Element, Zagreb, 2016.


MichaelDawson: PythonProgramming for theAbsoluteBegginer, 3rd Edition, CourseTechnology, Boston, 2010.



Alan Mutka: Prezentacije predavanja i vježbi iz predmeta “Uvod u programiranje”, Visoka tehnička škola u Bjelovaru.


Zoran Kalafatić, Antonio Pošćić, Siniša Šegvić, Julijan Šribar: Python za znatiželjne, Element, Zagreb, 2016.

6 30




Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Ivana Jurković, pred.

Naziv predmeta Tehnički engleski jezik 1



Godina 1.

Semestar 1.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

15 30 15 60




15 30

1. OPIS PREDMETA


1. Osposobiti studente za korištenje engleskog jezika u tehničkom području.


Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći:

1. na engleskom jeziku opisati tehničke funkcije i primjene proizvodate način na koji proizvodi funkcioniraju, 2. na engleskom jeziku kategorizirati tehničke materijale te opisati njihova svojstva i primjenu, 3. na engleskom jeziku opisati oblik i svojstva komponenti i sklopova te proizvodne tehnologije, 4. koristiti jednostavnije gramatičke strukture.


1. Primjena tehnologije Opis tehničkih funkcija i područja primjene. Naglašavanje tehnoloških prednosti. Pojednostavljivanje tehničkih objašnjenja. Funkcije i primjena računala. Gramatika: SimplePresent, PresentContinuous, Simple Past, Past Continuous, glagolska vremena za izricanje budućnosti. 2. Tehnički materijali Kategoriziranje tehničkih materijala. Nabrajanje i opisivanje svojstava tehničkih materijala. Uspoređivanje tehničkih materijala. Opisivanje primjene tehničkih materijala. Opis svojstava i primjene materijala u izradi računala te elektroničkih i računalnih sklopova. Gramatika: pridjevi, vrste pridjeva, komparacija pridjeva, modalni glagoli, vrste pitanja, formiranje pitanja. 3.Komponente i sklopovi Opis oblika i svojstava komponenti. Opis proizvodnih tehnologija. Opis tehnika spajanja i pričvršćivanja. Opis položaja elemenata sklopa. Dijelovi računala i računalni sklopovi. Gramatika: prijedlozi, odnosne rečenice.




1.6. Komentari


2 kolokvija ili pisani ispit usmeni ispit


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje


Referat Praktični rad

Portfolio


Pismeni ispit/Dva kolokvija: 50 bodova (svaki kolokvij po 25 bodova) Usmeni ispit: 25 bodova Rad na nastavi (vježbe): 25 bodova

Za prolaz na pismenom dijelu ispitu potrebno je ostvariti 25 bodova. Položen pismeni dio ispita (preko kolokvija ili na ispitnom roku) uvjet je za izlazak na usmeni dio ispita. Ukupna ocjena formira se zbrajanjem postotaka iz pismenog ispita, usmenog ispita i vježbi s nastave i to na sljedeći način: 50 bodova - 60 bodova = dovoljan (2) 61 bod - 74 boda = dobar (3) 75 bodova - 87 bodova = vrlo dobar (4) 88 bodova- 100 bodova = izvrstan (5)


1. Ibbotson, Mark: CambridgeEnglish for Engineering, CambridgeUniversityPress,Cambridge, 2008.


1. Murphy, Raymond:EnglishGrammarinUse, CambridgeUniversityPress, Cambridge, 2004.



Ibbotson, Mark: CambridgeEnglish for Engineering, CambridgeUniversityPress,Cambridge, 2008.

6 30




Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Damir Lauš, pred.

Izvođač/i Damir Lauš, pred.

Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 1



Godina 1.

Semestar 1.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 30




30

1. OPIS PREDMETA


1. Učenje novih te usavršavanje osnovnih teorijskih i praktičnih motoričkih znanja. 2. Sprečavanje preranog smanjenja razina sposobnosti uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti. 3. Osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje te racionalno, sadržajno korištenje i provođenje slobodnog

vremena. 4. Promicanje tjelovježbe i sportske kulture te pripomoć kvalitetnom životu u mladosti, zrelosti i starosti.


Nema uvjeta.



1. demonstrirati usvojenost praktičnih motoričkih znanja za samostalno tjelesno vježbanje, 2. razumjeti značenje svakodnevnog tjelesnog vježbanja u svrhu utjecaja na antropološka obilježja te postizanja

uspjeha u studiju i budućem zanimanju.


Programsku jezgru čine skupovi raznovrsnih kinezioloških aktivnosti koje se mogu podijeliti na osnovni i posebni nastavni program. Za njih se studenti opredjeljuju s obzirom na interes, stupanj usvojenosti motoričkih znanja, razinu sposobnosti, zdravstveni status te materijalne uvjete kojima se raspolaže. Osnovni program sadrži sljedeće kineziološke aktivnosti (atletika, košarka, nogomet, odbojka, plesne strukture, rukomet, stolni tenis,..), a posebni se programi sastoje od aktivnosti koje su bile manje zastupljene u nastavnim programima osnovne i srednje škole (fitness, aerobika, taekwondo, karate,squash)




1.6. Komentari


Prisutnost na vježbama.


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični rad

znanja

Portfolio


Predmet se ne ocjenjuje.


-


-





OPĆE INFORMACIJE


Naziv predmeta Matematika 2



Godina 1.

Semestar 2.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 45 75 150




30 45

1. OPIS PREDMETA


1. Upoznati osnovne elemente diferencijalnog računa. 2. Upoznati se s osnovnim pojmovima integralnog računa. 3. Upoznati osnovne pojmove realnih funkcija dviju ili više varijabla. 4. Naučiti rješavati obične diferencijalne jednadžbe i upoznati vezu s inženjerskim problemima.


1. Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. primijeniti osnove diferencijalnog računa u jednostavnim problemskim zadacima, 2. skicirati graf funkcije uz pomoć derivacija i kritičnih točaka, 3. izračunati neodređeni integral, 4. izračunati određeni integral, 5. izračunati površinu lika omeđenog krivuljama, duljinu luka krivulje te volumen rotacionih tijela, 6. navesti funkcije dviju varijabla, 7. objasniti pojam diferencijalne jednadžbe te riješiti osnovne diferencijalne jednadžbe.


1. Derivacija Deriviranje kompozicije funkcija. Deriviranje inverzne funkcije. Logaritamsko deriviranje. Derivacija implicitno zadane funkcije. Derivacije višeg reda. Diferencijal funkcije. Derivacija parametarski zadane funkcije. Neprekidnost i derivabilnost funkcije. Jednadžba tangente i normale. Neodređeni oblici. Rast i pad funkcije. Točke ekstrema. Konkavnost i konveksnost. Točke infleksije. Tijek funkcije. 2. Neodređeni integral Definicija i osnovna svojstva. Tablični integrali. Metoda zamjene ili supstitucije. Metoda parcijalne integracije. Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Integriranje iracionalnih funkcija. 3. Određeni integral Definicija i svojstva određenog integrala. Newton-Leibnitzova formula. Metoda zamjene ili supstitucije u određenom integralu. Metoda parcijalne integracije u određenom integralu. Nepravi integrali. Površina ravninskog lika. Duljina luka ravninske krivulje. Volumen rotacionog tijela. Oplošje rotacionog tijela. 4. Funkcijeviševarijabli Područje definicije funkcije. Parcijalne derivacije prvog reda. Parcijalne derivacije drugog reda. Totalni diferencijal prvog reda. Lokalni ekstremi funkcije dviju varijabli. 5. Običnediferencijalnejednadžbe Populacijska jednadžba. Logistička jednadžba. Jednadžbe sa separiranim varijablama. Homogene diferencijalne jednadžbe.

Linearne diferencijalne jednadžbe prvog reda.




1.6. Komentari


1. Tri kolokvija / ispit. 2. Završni ispit.


Pohađanje nastave 0.5 Aktivnost u nastavi 0.5 Seminarski rad Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana provjera 0.5 Referat Praktični rad

znanja

Portfolio


Elementi ocjenjivanja

5. Nagradni bodovi (10) Studenti na vježbama sudjeluju u rješavanju zadataka. Svaki točno riješeni zadatak donosi jedan "+".Sakupljenih 5 "+"

je jedan bod. Studenti u jednom danu mogu sakupiti najviše dva "+". Ukupan broj bodova koji se može ostvariti tijekom

semestra je 10.

6. Pohađanje auditornih vježbi (10) 7. Tri kolokvija / ispit (100)

Tijekom semestra pišu se tri kolokvija:

4. kolokvij: 30 bodova (minimalan broj bodova je 15 bez kojeg se rezultat kolokvija ne priznaje:), 5. kolokvij: 30 bodova (minimalan broj bodova je 15 bez kojeg se rezultat kolokvija ne priznaje), 6. kolokvij: 40 bodova (minimalan broj bodova je 20 bez kojeg se rezultat kolokvija ne priznaje). Studentu koji je kolokviralo tj. pisao sva tri kolokvija i iz svakog kolokvija ima minimalne bodove, te zajedno s ostalim

bodovima (dolasci na auditorne vježbe i nagradni bodovi) ima dovoljno bodova za ocjenu, oslobađa se završnog

ispita ukoliko je zadovoljan ocjenom.

Ocjena se formira prema sljedećoj tablici:

Bodovi Ocjena

60 - 70 dovoljan (2)

71 - 82 dobar (3)

83 - 93 vrlo dobar (4)

94 ili više izvrstan (5)

Dozvoljeno je ponavljati jedan kolokvij na prvom ispitnom roku u veljači nakon odslušanog predmeta.

Ako student nakon kolokvija nema dovoljan broj bodova za ocjenu, piše ispit..

Studentima koji pristupaju ispitu (koji nije u ispitnom roku u veljači nakon odslušanog predmeta) nagradni bodovi

ostvareni tijekom semestra se brišu. Ispit se sastoji od kratkog testa sa 3 pitanja i glavnog testa koji nosi 100 bodova.

Pristup glavnom testu imaju studenti sa dva ili tri točna odgovora. Za prolaz je potrebno ostvariti barem 50 bodova, a

ocjena ispita će biti zaključena prema prethodno navedenoj tablici. Student koji ima dovoljan broj bodova za ocjenu ide

na završni ispit.

8. Završni ispit Završni ispit je usmenog oblika i na njemu student mora pokazati minimalno razumijevanje gradiva prema procjeni

nastavnika.


1. Tomić, Milorad: Matematika 2, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2011. 2. Šegrt, Ivana: Prezentacija predavanja i vježbi – Primijenjena matematika, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar,

2016. dostupno na: http://vtsbj.hr/1-godina-matematika-predavanja-vjezbe/predavanja/


1. Tomić, Milorad: Matematika 1, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2009. 2. PavlovičDemidović, Boris, i drugi: Zadaci i riješeni primjeri iz Matematičke analize za tehnička fakultete, Golden

marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.



Tomić, Milorad: Matematika 2, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2011.

9 84

Šegrt, Ivana: Prezentacija predavanja i vježbi – Primijenjena matematika, Visoka tehnička škola u

0, dostupno online


Bjelovaru, Bjelovar, 2016.







OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta mr.sc. Ivan Šumiga, v.pred.

Naziv predmeta Elektroničke komponente i sklopovi



Godina 1.

Semestar 2.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 16 14 30 0 60 150




30 30

1. OPIS PREDMETA


1. Steći osnovna znanja o elektroničkim komponentama i sklopovima. 2. Razumjeti rad elektroničkih komponenti i sklopova.


Nema uvjeta.



1. izračunati ravnotežne koncentracije elektrona i šupljina u poluvodiču i objasniti mehanizme vođenja struje u poluvodiču,

2. objasniti rad pn-diode, opisati različite tipove dioda i primijeniti ih u analognim i impulsnim sklopovima, 3. izračunati struje u tranzistoru (bipolarnom i unipolarnom), 4. provesti statičku i dinamičku analizu tranzistorskih pojačala (bipolarnih i unipolarnih), 5. objasniti sklopove s negativnom povratnom vezom, 6. objasniti rad diferencijskog pojačala, 7. nacrtati i objasniti osnovne komponente energetske elektronike, 8. nacrtati, objasniti i proračunati jednostavnije sklopove s operacijskim pojačalom, 9. objasniti rad i primjenu optoelektroničkih komponenti.


1. Osnovna svojstva poluvodiča Električna svojstva poluvodiča. Tipovi nosilaca.Vrstepoluvodiča.Vođenje struje u poluvodičima. Generacija i rekombinacija. Koncentracije nosilaca u poluvodičima. 2. PN-spoj i PN-dioda PN-spoj u ravnoteži. PN-spoj pod djelovanjem napona. Statičke karakteristike diode. Proboj PN-barijere. Klasifikacija dioda. Poluvodička dioda kao sklopka. Diodni sklopovi u analognoj i impulsnoj elektronici. 4. Bipolarni tranzistori Princip rada. Područja rada. Statičke karakteristike. Izbor položaja statičke radne točke. Parametri tranzistora u režimu malih signala. Tranzistor kao sklopka. Pojačalo u spoju zajedničkog emitera. Stabilnost karakteristika. Pojačalo u spoju zajedničke baze. Pojačalo u spoju zajedničkog kolektora. Impulsni sklopovi. 5. Unipolarni tranzistori Princip rada i klasifikacija. Analiza osnovnih svojstava i statičke karakteristike JFET-a i MOSFET-a. Pojačala s unipolarnim tranzistorima. MOSFET tranzistor kao sklopka. Mosni spoj tranzistora. Usporedba unipolarnih s bipolarnim tranzistorima. 7. Pojačala Kaskadni spojevi pojačala. Darlingtonovspoj.Sklopovi s povratnom vezom. Diferencijsko pojačalo. Pojačalo snage. Stabilizatori. Operacijsko pojačalo; osnovni pojmovi i svojstva, tipične primjene. 8. Energetski tranzistori IGBT. Dinistori.Tiristori: princip rada, statičke karakteristike. Uključenje tiristora. Isključenje tiristora. 9. Optoelektroničke komponente Fotootpornici. Fotodiode. Svjetleće diode. Laserske diode. Fototranzistori.Solarne ćelije. Primjene fotoelektričkih poluvodičkih elemenata.




1.6. Komentari


2 kolokvija

5 zadaća


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad 1




Portfolio


Zadaće: 5 x 2 boda = 10 bodova Rad na laboratorijskim vježbama: 30 bodova Dva kolokvija/ispit: 60 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova), 1. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 10 bodova), 2. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 10 bodova). Ukupno je na predmetu moguće ostvariti 100 bodova. Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova iz zadaća, laboratorijskih vježbi i kolokvija/ispita. Svi studenti koji su prošli pismeni ispit imaju pravo izići na usmeni ispit. Studenti koji su ostvarili prolaz pismenog ispita putem kolokvija oslobođeni su usmenog ispita, osim u slučaju kada žele povećati ocjenu. OCJENJIVANJE ISPITA: [50, 63> boda - dovoljan (2) [63, 75> bodova - dobar (3) [75, 87> bodova - vrlo dobar (4) [87, 100] bodova - izvrstan (5)


1. Butković, Željko; Divković-Pukšec, Julijana; Barić, Adrijan: Elektronika 1 - interna skripta, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, 2010.


1. Biljanović, Petar: Poluvodički elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 2. Biljanović, Petar: Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 2001. 3. Zulim,Ivan; Biljanović, Petar: Elektronički sklopovi - zbirka zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 4. Šribar,Julijan; Divković-Pukšec,Julijana:Elektronički elementi, zbirka riješenih zadataka i izvoda - I. i II. dio, Element,

Zagreb, 1996.



Butković, Željko; Divković-Pukšec, Julijana; Barić, Adrijan: Elektronika 1 - interna skripta, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, 2010.

6 30


Provođenje studentskih anketa i evaluacija podataka prema rezultatima Povjerenstva za provođenje studentske ankete i

analiza rezultata postignutih na ispitima prema podatcima iz ISVU skladišta podataka.


Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta dr.sc. Alan Mutka, pred.

Izvođač/i dr.sc. Alan Mutka, pred.

Naziv predmeta Primjena matematičkih programskih alata



Godina 1.

Semestar 2.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 30 60




0 30

1. OPIS PREDMETA


1. Steći osnova znanja i vještine u radu s matematičkim alatom Matlabi Simulink.


Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: 1. koristiti matematički alat Matlab za matrični račun, rješavanje sustava jednadžbi, derivacije i integrale, 2. proračunati i nacrtati grafove elementarnih matematičkih funkcija, 3. koristiti simbolički proračun, 4. koristiti Simulink za simulaciju ponašanja sustava.


1. Uvod u Matlab O programskom alatu Matlab. Pokretanje programskog alata Matlab. Organizacija programskog alata Matlaba i strukture

podataka.

2. Varijable

Interne varijable. Eksterne varijable. Vektori. Matrice. Kompleksni brojevi. Strukture. Brisanje varijabli.

3. Operacije u Matlabu

Aritmetički operatori. Relacijski operatori. Logički operatori. Naredbe uvjetnog izvođenja. Petlje.

4. Funkcije

Elementarne matematičke funkcije. Funkcije za obradu vektora i matrica. Funkcije za rad s polinomima. M-funkcije. M-

skripte.

5. Simbolički matematički izrazi

Osnovne funkcije SymbolicToolboxa. Pretvorba varijabli. Pojednostavljenje simboličkih izraza. Funkcije za rješavanje

jednadžbi. Funkcije za rješavanje sustava jednadžbi.Funkcije za deriviranje i integriranje. Crtanje grafova.

6. Grafičke funkcije Matlaba

Funkcije za crtanje 2D grafova. Funkcije za crtanje 3D grafova. Funkcije za crtanje ploha.

7. Simulink

Osnovne akcije unutar Simulinka.Primjeri korištenja Simulinka za simulaciju ponašanja sustava.




1.6. Komentari


3. Kontinuirane provjere znanja.


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad



1 Referat Praktični rad

Portfolio


Kontinuirana provjera znanja na vježbama: 10 x 2 boda = 20 bodova. Dva kolokvija/ispit: 80 bodova 1. kolokvij: 40 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 15 bodova),

2. kolokvij: 40 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 15 bodova). Ukupno je na predmetu moguće ostvariti 100 bodova. Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova iz kontinuirane provjere znanja i kolokvija/ispita. Svi studenti koji su prošli pismeni ispit imaju pravo izići na usmeni ispit. Studenti koji su ostvarili prolaz pismenog ispita putem kolokvija oslobođeni su usmenog ispita, osim u slučaju kada žele povećati ocjenu. OCJENJIVANJE PISMENOG ISPITA: [50, 63> boda - dovoljan (2) [63, 75> bodova - dobar (3) [75, 87> bodova - vrlo dobar (4) [87, 100] bodova - izvrstan (5)


1. Ban, Željko; Matuško, Jadranko; Petrović, Ivan: Primjena programskog sustava MATLAB za rješavanje tehničkih problema, Graphis, Zagreb, 2010.


1. MathWorks: MATLAB ProductHelp,TheMathWorksInc., Natick, 2013.



Ban, Željko; Matuško, Jadranko; Petrović, Ivan: Primjena programskog sustava MATLAB za rješavanje tehničkih problema, Graphis, Zagreb, 2010.

6 30




Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta dr. sc. Alan Mutka, pred.

Naziv predmeta Programski jezik C



Godina 1.

Semestar 2.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 0 30 30 0 90 180




30 30

1. OPIS PREDMETA


1. Steći temeljna znanja iz osnova programiranja u programskom jeziku C. 2. Naučiti koristiti razvojno okruženje za razvoj programa u programskom jeziku C. 3. Naučiti programirati jednostavnije programe.


Nema uvjeta.



1. Programirati sintaksom programskog jezika C. 2. Programirati jednostavnije programe. 3. Koristiti razvojno okruženje za razvoj programa u programskom jeziku C. 4. Koristiti definirane funkcije i stvarati vlastite funkcije.


1. Programski jezici i programiranje Povijest programskih jezika. Moguća primjena programiranja. Razvoj programa. 2. Programski jezik C Pisanje programa u C. Razvojno okruženje Code::Blocks. Pretprocesorske naredbe. Naredbe ulazno-izlaznog toka. 3. Tipovi podataka i aritmetički operatori Tipovi podataka. Deklaracija varijable. Aritmetičke operacije. Operatori pridruživanja. 4. Logički tipovi podataka i operatori Logički tipovi podataka. Poredbeni operatori. 5. Bitovni operatori 6. Funkcije Deklaracija funkcije. Definicija funkcije. Standardna zaglavlja. Zaglavlje. Poziv funkcije. Opensource funkcije. 7. Blokovi naredaba i uvjetno izvođenje koda Redoslijed izvođenja kôda. Blokovi naredaba. Blok naredba if. Blok naredba Switch-case. 8. Programske petlje For petlja. While petlja. Do-while petlja. Naredbe break i continue. 9. Polja Jednodimenzijska polja. Sortiranje polja (Bubblesort). Dvodimenzijska polja. 10. Znakovni niz Znakovi. Znakovni nizovi – string. Funkcije za rad sa znakovnim nizovima. 11. Datoteke Učitavanje i zapisivanje binarnih i tekstualnih datoteka. Upisivanje složenijih podataka u datoteku. 12. Pokazivači Pokazivači za rad s varijablama, funkcijama i poljima.




1.6. Komentari


2 kolokvija 4 zadaće 4 kratke nenajavljene provjere znanja 15 laboratorijskih vježbi


Pohađanje nastave

0,25 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad 1

Pismeni ispit 0.75 Usmeni ispit 0.5 Esej Istraživanje


0,5 Referat Praktični rad

Portfolio


Zadaće: 5 x 2 boda = 10 bodova Rad na laboratorijskim vježbama: 30 bodova Dva kolokvija/ispit: 60 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova), 1. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 10 bodova), 2. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 10 bodova). Ukupno je na predmetu moguće ostvariti 100 bodova. Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova iz zadaća, laboratorijskih vježbi i kolokvija tijekom nastave. Studenti koji su ostvarili prolaz pismenog ispita tijekom nastave oslobođeni su usmenog ispita, osim u slučaju kada žele povećati ocjenu. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata nakon nastave: Pismeni ispit: 100 bodova Usmeni ispit Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student ide na usmeni ispit. OCJENJIVANJE PISMENOG ISPITA: [50, 63 > boda - dovoljan (2) [63, 75 > bodova - dobar (3) [75, 87 > bodova - vrlo dobar (4) [87, 100] bodova - izvrstan (5)


1. Domagoj Kusalić: Napredno programiranje i algoritmi u C-u i C++-u, 5. izdanje, Element, Zagreb, 2014. 2. Alan Mutka, Zoran Vrhovski: Prezentacije predavanja i vježbe iz Programski jezik C, Visoka tehnička škola u Bjelovaru,

Bjelovar, 2016., http://vtsbj.hr/1-godina-osnove-programiranja-pred-vjezb/ (dostupno: 21. 2. 2016.)


1. D. M. Ritchie, B. W. Kernighan (Prijevod: Ante Denić): Programski jezik C, drugo izdanje

(https://www.scribd.com/doc/47734390/Programski-jezik-C) 2. J. Šribar, B. Motik: Demistificirani C++, 3. izdanje, Element, Zagreb, 2010. 3. Learn C programming, http://www.tutorialspoint.com/cprogramming/ (dostupno: 21. 2. 2016.) 4. C Tutorials, http://www.codingunit.com/category/c-tutorials (dostupno: 21. 2. 2016.)



Domagoj Kusalić: Napredno programiranje i algoritmi u C-u i C++-u, 5. izdanje, Element, Zagreb, 2014.

6 30

Alan Mutka, Zoran Vrhovski: Prezentacije 0, dostupno online 30

predavanja i vježbe „Programski jezik C“, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2016.



1.14.Mogućnost izvođenja predmeta na stranom jeziku

Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Zoran Vrhovski, v. pred.

Naziv predmeta Uvod u Linux



Godina 1.

Semestar 2.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 0 30 30 0 60 150




30 30

1. OPIS PREDMETA


1. Razumjeti osnove rada u okruženju operativnog sustava Linux. 2. Shvatiti prednosti sustava otvorenog koda.


Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: 1. snalaziti se u operativnom sustavu Linux, 2. upravljati sustavom Linux iz komandne linijske ljuske, 3. razlikovati Unix/Linux temeljne komponente, 4. objasniti postupak povezivanja više računala u mrežu.


1. Uvod u Linux Povijest Unixa. Prednosti sustava Linux otvorenog koda.

2. Upoznavanje s našim računalom u Linux svijetu Pregled dijelova računala. Konfiguriranje postavki računala.

3. Upoznavanje s Unix/Linux komponentama Kernel. Sistemske biblioteke. Shell. Linux naredbe. File System. Path (Pitanje). Ovlasti. Procesi. Meta znakovi. Preusmjeravanje.

4. Rad na operativnom sustavu Linux Osnovne Linux naredbe. Rad sa sadržajem datoteka. Traženje datoteka. Shell skripte. Diskovi i particije. RAM. Administracija Linux sustava. Arhiviranje i komprimiranje / dekomprimiranje podataka.

5. Mrežni sustavi Mrežni pojmovi. Komunikacijski protokoli. Kako radi mreža. Konfiguracija mreže u Linuxu. Osnovni mrežnialati. Mrežni servisi. Firewall.




1.6. Komentari




Pohađanje nastave 0.5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad 0




Portfolio


Domaće zadaće/Blicevi: 10 bodova Rad na laboratorijskim vježbama: 30 bodova Dva kolokvija/ispit: 60 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 30 bodova), 1. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 15 bodova), 2. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 15 bodova). Ukupno je na predmetu moguće ostvariti 100 bodova. Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova iz zadaća, laboratorijskih vježbi i kolokvija tijekom nastave. Studenti koji su ostvarili prolaz pismenog ispita tijekom nastave oslobođeni su usmenog ispita, osim u slučaju kada žele povećati ocjenu.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata nakon nastave: Pismeni ispit: 100 bodova Usmeni ispit Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student ide na usmeni ispit. OCJENJIVANJE PISMENOG ISPITA: [50, 63 > boda - dovoljan (2) [63, 75 > bodova - dobar (3) [75, 87 > bodova - vrlo dobar (4) [87, 100] bodova - izvrstan (5)


Hrvoje Horvat: Uvod u Linux, OpenSource Osijek, online izdanje (https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux).

Zoran Vrhovski: Prezentacije predavanja i vježbi iz predmeta „Uvod u Linux“, Visoka tehnička škola u Bjelovaru.


BrianWard: Kako radi Linux, Dobar plan,Zagreb, 2016.



Hrvoje Horvat: Uvod u Linux, OpenSource Osijek, onlineizdanje (https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux).


Zoran Vrhovski: Prezentacije predavanja i vježbi iz predmeta “Uvod u Linux”, Visoka tehnička škola u Bjelovaru.





Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Zoran Vrhovski, v. pred.

Naziv predmeta Uvod u računalne mreže



Godina 1.

Semestar 2.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 0 15 15 0 90 150




30 15

1. OPIS PREDMETA


1. Shvatiti funkcioniranje računalne mreže i standardnih komunikacijskih protokola. 2. Steći temeljna znanja povezivanja računalnih mreža.


Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: 1. definirati osnovni princip funkcioniranja računalnih komunikacijskih sustava i računalnih mreža, 2. opisati rad standardnog TCP/IP protokola, 3. objasniti postupak povezivanja više računala u mrežu, 4. prepoznati svrhu različitih mrežnih uređaja.


1. Uvod u računalne mreže Povijest. Organizacija računalnih mreža. Parametri i klasifikacije mreža prema raznim kriterijima. Mrežni standardi.

2. Mrežne arhitekture: OSI model i TCP/IP model Arhitektura i koncept računalnih mreža. ISO/OSI standard. TCP/IP arhitektura.

3. Fizikalni sloj Prijenosni medij (žičani i bežični). Modulacija signala. Lokalne računalne mreže (LAN – Ethernet / IEEE 802.3). MAC adresa. Struktura Ethernet okvira. Strukturno kabliranje. Povezivanje lokalnih mreža.

4. Mrežni sloj Protokoli mrežnog sloja. IP protokol (IPv4). IP adresa. Adresiranje u mreži. Struktura IP paketa. IP fragmentacija. Usmjeravanje u mreži. IP protokol IPV6. Usporedba IPV4 i IPV6.

5. Prijenosni sloj TCP protokol. Uspostava i raskid TCP veze. UDP protokol. Upravljanje tokom.

6. Aplikacijski sloj Prikaz protokola aplikacijskog sloja: HTTP, FTP, Telnet, SMTP. DNS sustav.

7. Spajanje lokalne mreže na Internet. Pristupne tehnologije (ADSL). Vezani protokoli (NAT, DHCP)




1.6. Komentari




Pohađanje nastave





Portfolio


Domaće zadaće/Blicevi: 10 bodova Rad na laboratorijskim vježbama: 30 bodova Dva kolokvija/ispit: 60 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 30 bodova), 1. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 15 bodova), 2. kolokvij: 30 bodova (minimalno je potrebno ostvariti 15 bodova). Ukupno je na predmetu moguće ostvariti 100 bodova. Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova iz zadaća, laboratorijskih vježbi i kolokvija tijekom nastave. Studenti koji su ostvarili prolaz pismenog ispita tijekom nastave oslobođeni su usmenog ispita, osim u slučaju kada žele povećati ocjenu. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata nakon nastave: Pismeni ispit: 100 bodova Usmeni ispit Student je položio pismeni ispit ako je ukupno ostvario 50 bodova. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student ide na usmeni ispit. OCJENJIVANJE PISMENOG ISPITA: [50, 63 > boda - dovoljan (2)

[63, 75 > bodova - dobar (3) [75, 87 > bodova - vrlo dobar (4) [87, 100] bodova - izvrstan (5)


A. Bažant i dr.: Osnove arhitekture mreža, Element, Zagreb, 2014.

Zoran Vrhovski: Prezentacije predavanja i vježbi iz predmeta „Uvod u računalne mreže“, Visoka tehnička škola u Bjelovaru.


A. S. Tanenbaum, D. J. Wetherall: ComputerNetworks, 5th Ed., PrenticeHall, 2011.



A. Bažant i dr: Osnove arhitekture mreža, Element, Zagreb, 2014.

6 30

Zoran Vrhovski: Prezentacije predavanja i vježbi iz predmeta “Uvod u računalne mreže”, Visoka tehnička škola u Bjelovaru.





Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Ivana Jurković, pred.

Naziv predmeta Tehnički engleski jezik 2



Godina 1.

Semestar 2.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

15 30 15 60




15 30

1. OPIS PREDMETA


1. Osposobiti studente za korištenje engleskog jezika u tehničkom području.


Prethodno upisan predmet Tehnički engleski jezik 1.


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: 1. na engleskom jeziku opisati položaje komponenata u sklopu, tehničke nacrte, postupak modeliranja te dimenzije,

preciznost i tolerancije u izradi tehničke dokumentacije, 2. na engleskom jeziku opisati tehničke probleme i kvarove te njihove uzroke i moguća rješenja, 3. na engleskom jeziku raspravljati o tehničkim zahtjevima te opisati izvedivost projekta, poboljšanja i preinake, 4. koristiti jednostavnije gramatičke strukture.


1. Tehničko crtanje Opis izrade crteža. Dimenzioniranje, preciznost i tolerancije. Opis postupaka u modeliranju. Softverski alati. Gramatika: brojevi, veznici, zamjenice i determinatori. 2.Popravci i održavanje Opisivanje tehničkih problema. Procjena kvarova. Opisivanje uzroka kvara. Rasprava o popravcima i održavanju. Održavanje računala.Poslovi i zaduženja sistemskog inženjera. Gramatika: PresentPerfect, usporedba glagolskih vremena PresentPerfect i Simple Past. 3. Tehnički razvoj Opisivanje tehničkih zahtjeva. Predlaganje ideja i rješenja. Procjena izvedivosti. Opis poboljšanja i preinaka. Razvoj softverskih alata u poslovanju. Razvoj računalnih mreža. Gramatika: Past Perfect. Usporedba glagolskih vremena Past Perfect i Simple Past.




1.6. Komentari


2 kolokvija ili pismeni ispit usmeni ispit


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit/ dva kolokvija: 50 bodova (svaki kolokvij po 25 bodova) Usmeni ispit: 25 bodova

Rad na nastavi (vježbe): 25 bodova Za prolaz na pismenom dijelu ispita potrebno je ostvariti 25 bodova. Položen pismeni dio ispita (preko kolokvija ili na ispitnom roku) uvjet je za izlazak na usmeni dio ispita. Ukupna ocjena formira se zbrajanjem postotaka iz pismenog ispita, usmenog ispita i vježbi s nastave i to na sljedeći način: 50 bodova - 60 bodova = dovoljan (2) 61 bod - 74 boda = dobar (3) 75 bodova - 87 bodova = vrlo dobar (4) 88 bodova - 100 bodova = izvrstan (5)


1. Ibbotson, Mark: CambridgeEnglish for Engineering, CambridgeUniversityPress, Cambridge, 2008.


1. Murphy, Raymond:EnglishGrammarinUse, CambridgeUniversityPress, Cambridge, 2004.



Ibbotson, Mark: CambridgeEnglish for Engineering, CambridgeUniversityPress, Cambridge, 2008.

6 30




Engleski jezik

OPĆE INFORMACIJE

Nositelj predmeta Damir Lauš, pred.

Izvođač/i Damir Lauš, pred.

Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 2



Godina 1.

Semestar 1.



vježbi Seminarski

rad Učenje Ukupno

AV LV

30 30




30

1. OPIS PREDMETA


1. Učenje novih te usavršavanje osnovnih teorijskih i praktičnih motoričkih znanja. 2. Sprečavanje preranog smanjenja razina sposobnosti uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti. 3. Osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje te racionalno, sadržajno korištenje i provođenje

slobodnog vremena. 4. Promicanje tjelovježbe i sportske kulture te pripomoć kvalitetnom životu u mladosti, zrelosti i starosti.


Sukladno Pravilniku o studiranju



1. demonstrirati usvojenost praktičnih motoričkih znanja za samostalno tjelesno vježbanje, 2. razumjeti značenje svakodnevnog tjelesnog vježbanja u svrhu utjecaja na antropološka obilježja te postizanja

uspjeha u studiju i budućem zanimanju.


Programsku jezgru čine skupovi raznovrsnih kinezioloških aktivnosti koje se mogu podijeliti na osnovni i posebni nastavni program. Za njih se studenti opredjeljuju s obzirom na interes, stupanj usvojenosti motoričkih znanja, razinu sposobnosti, zdravstveni status te materijalne uvjete kojima se raspolaže. Osnovni program sadrži sljedeće kineziološke aktivnosti (atletika, košarka, nogomet, odbojka, plesne strukture, rukomet, stolni tenis…), a posebni se programi sastoje od aktivnosti koje su bile manje zastupljene u nastavnim programima osnovne i srednje škole (fitness, aerobika, taekwondo, karate,squash)




1.6. Komentari


Prisutnost na vježbama.


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad




Portfolio


Predmet se ne ocjenjuje.


-


-





3. Ispitni rokovi U akademskoj 2017./2018. godini bit će održano ukupno 8 ispitnih rokova prema sljedećem rasporedu:

REDOVITI ISPITNI ROKOVI


ROKOVA OD DO

Zimski ispitni rok dva 1.2.2018. 28.2.2018.

Ljetni ispitni rok dva 15.6.2018. 15.7.2018.

Jesenski ispitni rok dva 27.8.2018. 27.9.2018.

IZVANREDNI ISPITNI ROKOVI


ROKOVA OD DO

Prvi izvanredni rok jedan 13.11.2017. 13.12.2017.

Drugi izvanredni rok jedan 3.4.2018. 30.4.2018.

4. Konzultacije

Ime i prezime nastavnika Predmet Vrijeme konzultacija

Mjesto konzultacija Telefon e-mail

Ivana Marušić, asistentica Matematika 1, Osnove inženjerskog proračuna, Matematika 2 četvrtak

15:00-16:00

Kabinet K1 Trg E.

Kvaternika 4 043 241 185 [email protected]

Dr.sc. Igor Petrović, v.pred. Osnove elektrotehnike ponedjeljak

15:00 – 16:00

Tehnološki park Trg E.

Kvaternika 6 [email protected]

Ivana Jurković, pred. Engleski jezici srijeda

14:00-15:00 Kabinet K3, Trg E. Kvaternika 4

043 241 131 [email protected]

Mr.sc.Tatjana Badrov, v.pred. Komunikacijske vještine srijeda

14:30-15:30

Kabinet prodekana, Trg E. Kvaternika 4


Zoran Vrhovski, v. pred. Uvod u Linux, Uvod u računalne mreže ponedjeljak 14:30-15:30

Kabinet K1 Trg E.

Kvaternika 4 043 241 185 [email protected]

dr. sc. Alan Mutka, pred. Uvod u programiranje, Programski jezik C, Primjena matematičkih programskih alata

ponedjeljak 13:30-14:30

Kabinet K1, Trg E. Kvaternika 4


Marko Miletić, laborant Osnove elektrotehnike utorak

14:00-15:00

Laboratorij elektrotehnike,

Trg E. Kvaternika 4


Damir Lauš, pred. Tjelesna i zdravstvena kultura 1, Tjelesna i zdravstvena kultura 2

Prema prethodnom dogovoru sa studentom

[email protected]

Robert Herčeki Osnove elektrotehnike, Elektroničke komponente i sklopovi


[email protected]

mr.sc. Ivan Šumiga, v.pred. Elektroničke komponente i sklopovi


[email protected]

Dario Vidić IT i primjena


[email protected]

mailto:[email protected]









[email protected]

5. Ustroj i način izvođenja nastave za izvanredne studente Nastava se na izvanrednom studiju izvodi tijekom jedne akademske godine, a usporedno s nastavom na redovitom studiju. Nastava za izvanredne studente izvodi se tijekom tjedna u poslijepodnevnim terminima, nakon 15:00 sati, pretežito vikendom. Radi ekonomičnosti i racionalnosti, nastava za redovite i izvanredne studente izvodi se zajednički kad je to moguće obzirom na prostorne, zakonske i druge uvjete. Opseg izvođenja nastave u odnosu na izvedbeni plan je sljedeći: Predavanja i seminari na izvanrednom studiju se izvode u udjelu od 60% satnice predmeta osim u predmetima čiji je ukupan fond sati (predavanja ili seminara) 10 sati i manje. Vježbe na izvanrednom studiju izvode se u skladu sa satnicom definiranom izvedbenim planom. 6. Ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave 6.1. Mentorski rad sa studentima Cilj mentorskog rada sa studentima je podrška prilagodbi studenata prve godine studija radi unapređenja postignuća studenata. Mentori studentima prve godine su zaposleni nastavnici i suradnici Visoke tehničke škole te studenti viših godina. Mentor-nastavnik prvenstveno ima savjetodavnu ulogu kojom pridonosi uspješnosti studiranja studenata Visoke tehničke škole u Bjelovaru. Mentor-student je student više godine studija koji je uspješno završio svoje obveze prethodnog razdoblja. Mentor-student pomaže studentima prve godine da se lakše snađu u prvom razdoblju studija: gdje je organizirana studentska prehrana, kako gdje i kako učiti, kako organizirati ispitne rokove, gdje pronaći dodatne materijale, kako se snalaziti po gradu... Sudjelovanje u mentorskom radu sa studentima tijekom jedne akademske godine smatra se posebnim postignućem i po završetku studija upisuje u dodatnu ispravu o studiju. Mentor student surađuje s mentorom nastavnikom, razmjenjuju informacije, dogovaraju i organiziraju sastanke sa studentima. Zaduženja mentora-nastavnika:

upoznaje studente s organizacijom Visoke škole, službama, zgradama, akademskim ponašanjem, etičkim načelima u akademskoj zajednici, te svojom ulogom kao mentora;

informira studente o svim aktualnostima vezanim uz nastavne i stručne aktivnosti od interesa za studente (npr. pruža informacije o njihovim pravima i obvezama tijekom studija, o studijskom programu i eventualnim promjenama programa, mobilnosti, mogućnostima sudjelovanja na skupovima i slično);

savjetuje i usmjerava studente tijekom studija uvažavajući njihove akademske sposobnosti, želje, sklonosti i mogućnosti studenata, a u svrhu poboljšanja efikasnosti i uspješnosti studiranja (npr. pomaže studentima u odabiru izbornih predmeta s obzirom na sadržaj predmeta, broj ECTS bodova, vrijeme održavanja predmeta i slično);

razgovara sa studentima o njihovim poteškoćama u izvršavanju studentskih obveza i predmetalno ih savjetuje kako te poteškoće prevladati (npr. poteškoće u praćenju nastave, u načinu učenja, u korištenju izvora znanja).

U skladu sa svojom ulogom mentori-nastavnici trebaju:

biti dobro upoznati s ključnim dokumentima važnim za obavljanje mentorskoga rada i to: Statutom Visoke tehničke škole uBjelovaru, Pravilnikom o studiranju, Izvedbenim planom nastave za sve godine studija, Pravilnikom o završnim radovima, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika itd;

pratiti studente i njihov rad te voditi evidenciju o sastancima sa studentima (obrazac je u prilogu ovog naputka);

u razgovorima sa studentima prikupljati informacije koje mogu unaprijediti kvalitetu studijskoga programa i njegove provedbe. Informacije mentor prenosi voditelju studija i predstavniku za kvalitetu.

Mentori su dužni prvi puta se sastati sa svojom grupom studenata u prvom mjesecu nakon početka nastave u prvom semestru I. godine studija. Nakon toga mentori trebaju organizirati skupni sastanak sa svim studentima kojima su mentori minimalno dva puta u semestru u skladu sa svojim obvezama i mogućnostima, te biti dostupni studentima za pojedinačne sastanke u vrijeme redovitih konzultacijai svakodnevno putem e-maila. Termin konzultacija mentor je dužan objaviti studentima početkom semestra. Nakon sastanka sa studentima mentori zapisnik dostavljaju voditelju studija, prodekanu za nastavu i predstavniku za kvalitetu. Zapisnik sa sastanka sadrži potpisnu listu prisutnih studenata, sažetak razgovora, zaključke i prijedloge unapređenja. Mentoru u radu pomažu voditelj studija i prodekan za nastavu koji su, na zahtjev mentora-nastavnika prisustvovati sastanku sa studentima. Raspored studenata : studenti su podijeljeni po mentorskim grupama. U akademskoj 2017./2018. godini studentima prve godine voditelji studija odredit će mentore. Bjelovar, 18. rujna 2017. godine Visoka tehnička škola u Bjelovaru Stručno vijeće Dekanica: dr. sc. Zrinka Puharić

ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU · Računalne mreže i umrežavanje računala Mrežni servisi....

Documents

Transcript of ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU · Računalne mreže i umrežavanje računala Mrežni servisi....