Z A K LJ U Č A K - skupstina.ks.gov.ba · O profilu i stručnoj spremi nastavnika za izvodjenje...
Transcript of Z A K LJ U Č A K - skupstina.ks.gov.ba · O profilu i stručnoj spremi nastavnika za izvodjenje...
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine
Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina
KANTON SARAJEVO Vlada
CANTON SARAJEVO Government
Broj: 02-05-30955-7/15 Sarajevo, 02.12.2015. godine Na osnovu člana 26. i 28. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 – Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo na 22. sjednici održanoj 02.12.2015. godine, donijela je sljedeći
Z A K LJ U Č A K
1. Utvrđuje se Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za osnivanje privatne srednje škole
naziva: Gimnazija Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology, Sarajevo, Bistrik br. 7.
2. Predlaže se Skupštini Kantona Sarajevo da, u skladu sa Poslovnikom Skupštine
Kantona Sarajevo, donese odluku iz tačke 1. ovog Zaključka.
P R E M I J E R Elmedin Konaković Dostaviti:
1. Predsjedateljica Skupštine Kantona Sarajevo 2. Skupština Kantona Sarajevo 3. Premijer Kantona Sarajevo 4. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade 5. Evidencija 6. A r h i v a
web: http://vlada.ks.gov.ba e-mail: [email protected]
Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
GIMNAZIJA UNIVERZITETA SARAJEVO SCHOOL
OF SCIENCE AND TECHNOLOGY
(Gimnazija sa nastavom na engleskom jeziku)
-Elaborat o osnivanju-
Juli 2015
© Sarajevo School of Science and Technology
UVOD
Univerzitet – Sarajevo School of Science and Technology (SSST) se nakon 12 godina rada
odlučio da, u okviru svoje djelatnosti, osnuje gimnaziju sa nastavom na engleskom jeziku.
Na taj način Sarajevo će ojačati svoju ponudu srednjih škola uvećavajući svoj potencijal
kvalitetnog obrazovanja općenito.
U ovom elaboratu obradjeno je niz pitanja koja se nameću pri osnivanju ovakve institucije.
U prvom poglavlju razrađeni su razlozi za pokretanje ovakvog projekta. U drugom poglavlju
predstavlja se osnivač ove institucije. U trećem poglavlju dat je detaljan nastavni plan i
program ove škole. O profilu i stručnoj spremi nastavnika za izvodjenje nastave dato je na
kraju ovog poglavlja.
U četvrtom poglavlju predstavljen je laboratorijski kompleks potreban za rad ove gimnazije
za grupu predmeta koje zahtjevaju i laboratorijsku poduku.
U petom poglavlju se govori o samoodrživosti ove institucije srednjoškolskog obrazovanja .
1
S A D R Ž A J
Br Strana
1. RAZLOZI ZA POKRETANJE PROJEKTA 4
1.1 Analiza postojećeg stanja 5
1.2 Glavne karakteristike SSST gimnazije 7
1.3 Prednosti SSST Univerziteta kao osnivača gimnazije 8
2. PODACI O OSNIVAČU 9
2.1 Kampus univerziteta SSST 12
2.2 Konferencijski centar na SSST Kampusu 17
2.3 IT Ured 19
2.4 Biblioteka 20
2.5 Programi Univerziteta SSST 21
2.5.1 Fakultet kompjuterskih nauka 21
2.5.2 Fakultet informacionih sistema 22
2.5.3 Ekonomski fakultet 23
2.5.4 Fakultet političkih nauka i međunarodnih odnosa 23
2.5.5 Fakultet inženjeskih nauka 24
2.5.6 Fakultet stranih jezika 25
2.5.7 Sarajevska filmska akademija - SFA 26
2.5.8 Medicinski fakultet 27
2.6 Naučno-istraživački rad 28
3. PLAN NASTAVE I PROGRAMI PREDMETA 31
3.1 Plan nastave 32
3.2 ZAJEDNIČKI PREDMETI ZA SVA USMJERENJA 35
3.2.1 Bosanski/Harvatski/Srpski jezik, I, II, III, IV razred 36
2
3.2.2 Engleski jezik, prvi strani jezik, I, II, III, IV razred 65
3.2.3 Njemački jezik, drugi strani jezik, I, II, III, IV razred 93
3.2.4 Historija/Istorija/Povijest, I i II razred 143
3.2.5 Geografija/Zemljopis, I i II razred 154
3.2.6 Matematika, I i II razred 161
3.2.7 Fizika, I i II razred 172
3.2.8 Hemija/Kemija, I i II razred 182
3.2.9 Biologija, I i II razred 189
3.2.10 Informatika, I i II razred 196
3.2.11 Muzika, I razred 204
3.2.12 Latinski jezik, I i II razred 208
3.2.13 Sport, I i II razred 215
3.2.14 Teorija znanja/spoznaje 219
3.3 PRIRODNI SMJER 223
3.3.1 Matematika - P, III i IV razred 224
3.3.2 Fizika - P, III i IV razred 233
3.3.3 Hemija/Kemija – P, III i IV razred 243
3.3.4 Biologija – P, III i IV razred 251
3.3.5 Informatika – P, III i IV razred 259
3.4 DRUŠTVENI SMJER 268
3.4.1 Psihologija, III razred 269
3.4.2 Historija/Istorija/Povijest – D, III i IV razred 275
3.4.3 Geografija/Zemljopis – D, III i IV razred 283
3.4.4 Sociologija, III i IV razred 290
3.4.5 Filozofija s logikom, III i IV razred 300
3.4.6 Informatika – D, III i IV razred 310
3
3.4.7 Ekonomija i politika, III i IV razred 319
3.4.8 Međunarodni odnosi, III i IV razred 328
3.5 IZBORNI PREDMETI 336
3.5.1 Fizička kultura – I, III i IV razred 337
3.5.2 Istorija umjetnosti, III i IV razred 344
3.5.3 Dramska umjetnost, III i IV razred 349
3.5.4 Likovna umjetnost, III i IV razred 354
3.5.5 Filmska umjetnost, III i IV razred 359
3.5.6 Uvod u grafički dizajn, III i IV razred 364
3.6 PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA 372
4. LABORATORIJSKI KOMPLEKS GIMNAZIJE 376
4.1 Laboratorija za hemiju 377
4.2 Laboratorija za biologiju 379
4.3 Laboratorija za fiziku 380
4.4 Kompleks IT laboratorija 381
5. IZVOĐENJE NASTAVE, NASTAVNI KADAR I SAMOODRŽIVOST
PROJEKTA
388
5
1. ZAŠTO GIMNAZIJA U SARAJEVU SA NASTAVOM NA ENGLESKOM JEZIKU
1.1 Analiza postojećeg stanja
Obrazovanje u BiH je općenito rizično zanemarena oblast već više od dvadeset godina. To se
naročito odnosi na srednjoškolsko obrazovanje obzirom da su u osnovnom obrazovanju
implementirane neke novine, a da je visoko obrazovanje prihvatilo bolonjsku reformu.
Šta su manjkavosti srednjoškolskog obrazovanja u BiH?
Prije svega to je veliki broj predmeta, u svakom razredu. Postoji potreba da se četiri godine
srednje škole podijele u dva dijela; prvi dio koji treba da obezbijedi opće obrazovanje i drugi
dio koji treba da predstavlja pripremu za univerzitet. Naime, bolonjska reforma je skratila
cikluse studija tako da u prvom od njih nema više prostora za opšte predmete koji su priprema
za struku. To su na primjer, matematika i fizika, za studije tehničkih disciplina, biologija,
hemija i fizika, za biomedicinske fakultete, istorija, ekonomija, pravo za društvene fakultete
itd. Zato se pojavila potreba da se neke od ovih disciplina neophodnih za određeni profil
obrazovanja savladaju već u okviru srednjoškolskog obrazovanja i to u onom njegovom
drugom dijelu u okviru tzv. preduniverzitetskog obrazovanja. To je postalo posebno
opravdano činjenicom da se sve veći broj mladih ljudi upisuje na univerzitete i srednjoškolsko
obrazovanje je danas u vrlo rijetkim slučajevima završni stepen obrazovanja.
Zapadni sistem obrazovanja je tu potrebu već davno uočio. Ona se tamo rješavala kroz sistem
dvogodišnjih koledža koji su slijedili nakon 10-godišnjeg osnovnog obrazovanja. Na toj istoj
osnovi sredinom 60-tih godina prošlog vijeka u stotinama gimnažija širom svijeta
organizovan je sistem međunarodne mature (International Baccalaureate). Danas takvih
gimnazija širom svijeta ima nekoliko hiljada. IB je tipično preduniverzitetsko obrazovanje u
kojem se mladi ljudi opredjeljuju za svoju buduću struku ranije. Oni se kroz dvije završne
godine svoje srednje škole pripremaju u disciplinama koje su im važne za studij koji će
studirati i za tu buduću profesiju.
B-H obrazovni sistem na žalost nije obezbijedio objektvnu i unificiranu procjenu znanja
maturanata u srednjoškolskom sistemu tj. BiH do sada nije uspjela uspostaviti sistem eksterne
procjene znanja, tj. sistem državne mature. Zato iz raznih srednjih škola sa istim završnim
ocjenama dolaze često učenici sa veoma različitim znanjem.
6
Promjene u srednjoškolskom sistemu u našoj zemlji su najveća rezerva za iznalaženje
mogućnosti za integralno jačanje sistema obrazovanja u našoj zemlji. Sarajevo, i pored svih
problema uslovljenih administrativnim uređenjem i izazovima urbanog razvoja, predstavlja
poželjnu destinaciju za strane diplomate i njihove porodice. Na nedavno održanom Sarajevo
Business Forum-u ukazano je na prednosti i mogućnosti Sarajeva da se razvija kao značajan
medjunarodni centar visokog i srednjoškolskog obrazovanja.
Univerzitet – Sarajevo School of Science and Technology (SSST ) je u poslednih 11 godina
rada posvetio izuzetnu pažnju odabiru srednjoškolaca za upis na ovaj univerzitet. U tom
procesu, nakon upisa na SSST, pratili smo napredak i uspjeh studenata, a u vezi sa srednjom
školom koju su prethodno završili.
Uočeno je niz karakteristika:
- Veoma mali broj srednjoškolaca ima zadovoljavajuće znanje engleskog jezika da bi
bez problema pratili univerzitetsku natavu na engleskom jeziku. Praćenje nastave i
polaganje ispita na engleskom jeziku nametnulo je našem univerzitetskom osoblju
dodatne napore kako bi izvodili nastavu tako da studenti uspješno savladaju gradivo.
- Veoma mali broj srednjoškolaca je pripremljen za samostalan rad na projektima gdje
se od studenata traži kreativnost, umješnost pretraživanja i obrade informacija, te
sposobnost da svoje rezultate uspješno prezentiraju u pismenoj i usmenoj formi.
- Značajan broj srednjih škola nema zadovoljavajuće uslove rada. Često rade u
dotrajalim zgradama što stvara visoke troškove odrzavanja infrastrukture. Tu su i
nedovoljan broj prostorija, slaba laboratoriska opremljenost te nemogućnost
zapošljavanja najkvalitetnijih kadrova za pojedine premete.
- Srednje škole rijetko sistematski prate dalji razvoj i napredovanje svojih završenih
maturanata nakon upisa na odgovarajući fakultet da bi ustanovili vezu između znanja
koje su dali svojim učenicima i njihovog uspjeha na univerzitetima što bi moglo da
predstavlja samokorigujući element u srednjoškolskom obrazovanju. Najčešće se sve
svodi na okupljanje maturanata i proslavom godišnjicana mature nakon desetljeća
bez ozbiljne i sistematične statistike i analize veze srednjoškolskog i visokog
obrazovanja.
- Nastavnici u srednjim školama su uz to nedovoljno motivisani i slabo nagradjeni za
posao koji rade.
Univerzitet – Sarajevo School of Science and Technology – je zato tokom godinama
prikupljao informacije, pravio statistiku i analizirao vezu između srednjoškolskog i visokog
obrazovanja, tj. istraživao koja vrsta srednjoškolskog obrazovanja najbolje pripremi studente
za njihovo efikasno i kvalitetno profesionalno obrazovanje na univerzitetu.
7
Između ostalog u našim istraživanjima došli smo do podataka da svi gore navedeni faktori
važe i za srednjoškolski sistem nama susjednih zemalja, Hrvatske , Srbije i Crne Gore.
Zašto je uopšte važno imati obrazovanje na engleskom jeziku?
Zbog veoma rasprostranjene upotrebe ovog jezika u velikom dijelu svijeta, najsavremenija
nastavna literatura, baze podataka, multimedijalna sredstva poduke, nude se upravo na ovom
jeziku. U velikom broju evropskih zemalja sa najuspješnijim obrazovnim sistemima, kao što
su Finska, Danska pa i Njemačka, udžbenička literatura se koristi bez prevođenja na lokalni
jezik, u originalu, a ona je u najvećem procentu na engleskom jeziku.
U vezi s tim, u našoj analizi analizirali smo nekoliko srednjih škola u BiH koje pokušavaju
izvoditi nastavu na engleskom jeziku. Uspjeh je vrlo ograničen iz dva osnovna razoga: mali
izbor nastavnika koji mogu izvoditi nastavu na engleskom jeziku, slaba administrativna
podrška procesu nastave na engleskom jeziku kako u matičnoj školi tako i šire i slaba
laboratoriska i prostorna opremljenost takvih škola. Izvodjenje nastave na engleskom jeziku u
istoj zgradi gdje se nastava izvodi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku ruši ambijent
uniformnosti u komunikacijama i stoga obara kvalitet engleskog jezika u ustanovi , stvara
zavist i tenzije medju nastavnicima i profesorima i stvara velike probleme administraciji u
internoj komunikaciji sa đacima i vodjenju paralelnih procesa obrazovanja sa istim
resursima.
Prateći studente koji godinama upisuju razne fakultete na Univerzitetu Sarajevo School of
Science and Technology i analizirajući njihov uspjeh na studiju naročito na početnim
semestrima, formirali smo niz zaključaka u vezi sa nedostacima srednjoškolske poduke u
većini srednjih škola. Na bazi toga smo upravo formirali koncept srednje škole – gimnazije
koja bi na bolji način pripremala buduće studente za rad na univerzitetu. Tako smo došli do
ideje o osnivanju SSST gimnazije koju ovdje predstavljamo.
1.2 Glavne karakteristike SSST gimnazije
Obimne konsultacije su obavljene sa partnerskim univerzitetom u Velikoj Britaniji –Univesity
of Buckingham kao i sa srednjom školom (koledžom) , Willington College u Velikoj
Britaniji sa kojim planiramo intenzivnu saradnju u budućnosti, a u vezi SSST gimnazije.
Analizirali smo domaća iskustva u srednjim školama u Sarajevu , Mostaru i Banja Luci, gdje
se u manjoj ili većoj mjeri, nastava izvodi na engleskom jeziku. Konstatovali smo bitne
razlike u kvalitetu engleskog jezika kojim vladaju maturanti kao i njihovoj opštoj naobrazbi
iz drušvenih i prirodnih nauka.
Da bi se bolje pripremili za ovaj projekat između ostalog organizovali smo na SSST-u
konferenciju o reformi srednjoškolskog obrazovanja 27. Maja 2015. ( The Reform of Pre-
University Education in Bosnia and Herzegovina, A Proposal for Action). Na konferenciji su
učestvovali eksperti iz inostranstva i iz naše zemlje: David Sutcliffe (Velika Britanija), Ivan
Lorenčić (Slovenia), Mary Ann Hennessey (Vijeće Evrope), Elisabeth Rehn (Finska) ,Lamija
8
Tanović, Adila Kreso, Valentina Mindoljević-(Bosna i Hercegovina). Diskusija s njima je
pokazala da smo na pravom putu.
Na osnvi istraživanja u posljednje dvije godine, koliko je trajala izrada ovog elaborata, budući
srednjoškolci koji bi upisali SSST gimnaziju bili bi dijelom iz BiH, dijelom od naše dijaspore
(uočena je želja naše dijaspore da svoju djecu školuju u BiH) i dijelom bi to bila djeca stranih
predstavnika i diplomata u našoj zemlj. U sadašnjoj situaciji značajan broj srednjoškolaca iz
BiH pohadja srednje škole u nekoliko evropskih zemala. Takodje, nekoliko zemalja ,
prvenstveno prijateljskih zemalja koje su i finansiski i diplomatski pomagali BiH u fazi
njenog medjunarodnog priznanja i tokom rata, pokazuje interes da odredjen broj
srednjoškolaca šalju na školovanje u naš grad zbog njegove multikuluralnosti i tolerancije.
Na osnovu iskustva u proteklih 11 godina rada došli smo do zaključka da bi se dalji razvoj
univerziteta i njegovo takmičenje sa univerzitetima u Evropi poboljšalo ako bi mogli više
uticati na srednjoškolski sistem obrazovanja i upisivali na fakultete našeg univerziteta što više
studenata sa odličnim znanjem engleskog jezika kao i mogućnosti da samostalno i u grupama
rade na multidisciplinarnim projektima.
1.3 Prednosti SSST univerziteta kao osnivača ove gimnazije su:
- Mogućnost da obezbjedi nastavnički kadar za izvodjenje nastave. Biće to uglavnom
profesori i asistenti sa raznih fakulteta u okviru SSST univerziteta. Biće to vjerovatno
jedna od rijetkih gimnazija u Evropi gdje nastavu srednjoškolcima izvode profesori
univerziteta.
- Mogućnost da obezbjedi moderne laboratoje za predmeta prirodnih nauka, zatim
pristup programima istraživanja i opremi u našim projektima iz društvenih nauka što
je takodje neka vrsta laboratorijske prakse.
- Mogućnost da obezbijedi kraći period rada (praksu) đacima starijih godina u
društvenim ustanovama i privrednim preduzećima radi sticanja prvog radnog iskustva
koja će im, pored toga, pomoći u kasnijem odabiru usmjerenja i programa za dalje
školovanje i studiranje.
- Mogućnost da obezbijedi moderene učionice, IT centar, veoma kvalitetnu nastavu
iskusnih univerzitetskih predavača.
10
2. PODACI O OSNIVAČU
U
Univerzitet- Sarajeco School of Science and Technology-SSST (Sarajevska škola za nauku i
tehnologiju) otvoren je u oktobru 2004. godine kao prvi privatni univerzitet u Bosni i
Hercegovini. Posvećen pružanju visokog kvaliteta, konkurentnom obrazovanju na
međunarodnom nivou i modernim programima, Univerzitet Sarajevska škola za nauku i
tehnologiju je uspostavio saradnju sa Univerzitetom u Bakingemu (Velika Britanija), i danas
je jedini univerzitet u Bosni i Hercegovini koji svojim diplomantima nudi istovremeno dvije
diplome, Diplome SSST u skladu sa našim zakonodavstvom i diplomu sa University of
Buckingham u skladu sa britanskim zakonodavstvom. Osim toga, ova saradnja nalaže da
SSST, pored bosansko-hercegovačkih, prati i akademske smjernice i standarde poučavanja i
naučnih istraživanja Univerziteta u Bakingemu i Velike Britanije. Kroz ovu saradnju SSST je
postao jedini univerzitet u Jugoistočnoj Evropi čiji rad nadzire Agencija za osiguravanje
kvaliteta u obrazovanju Velike Britanije (QAA-Quality Assurance Agency), čime se jamči i
transparentnost i najviši standardi u poučavanju i ispitnoj proceduri.
11
Ceremonija promocije prve generacije diplomanata SSST
Da bi ispunio svoj mandat izvrsnosti, SSST je okupio ambiciozne nastavnike koji su sticali
znanja širom svijeta, a mnogi od njih su došli sa vodećih svjetskih univerziteta. Nastavnici
SSST-a su aktivno angažovani na istraživačkim projektima u svojim oblastima, ostajući tako
na čelu napretka svoje profesije i u smislu istraživanja i u smislu inovativne metodologije
poučavanja. Univerzitet SSST je počeo sa radom u zgradi (koju je ANUBiH koristila prije za
istrivačke projekte i koja je potpuno devastirana u toku rata) na Bistriku br. 7 koju je SSST u
potpunosti renovirao. Sada je u toj zgradi samo Filmska akademija SSST a svi ostali fakulteti
su u novom kampusu na Ilidži.
SSST univerzitet zapošljava jednog profesora na svaka četiri studenta, što je najveći omjer u
regiji i šire, a naš sistem akademskog savjetovanja osigurava da su profesori i asistenti
dostupni za svakodnevne konsultacije i zaduženi za nadgledanje akademskog napretka svakog
studenta.
Nastavni plan i program, koji se u potpunosti sprovodi na engleskom jeziku, ne teži samo da
prenese tehničke vještine i akademsko znanje, nego i da izgradi pouzdane i širokoumne
diplomante, spremne za izazovno međunarodno okruženje. Pored svog glavnog polja
izučavanja (major), svi studenti Univerziteta SSST biraju i dodatno polje izučavanja (minor),
što omogućava specijalizaciju u njihovim poljima i znatno povećava njihovu konkurentnu
britkost nakon završetka studija.
Na ceremoniji otvaranja Univerziteta SSST posebnu poruku je poslala Baronica Margaret
Thatcher, bivša premijerka Ujedinjenog Kraljevstva . Poruku je pročitao Ambasador Velike
Britanije u BiH:
„Otkako je ova institucija, ovdje u velikoj bosanskoj prijestolnici, osnovana, mladi Bosanci i
12
Bosanke ne trebaju više odlaziti iz svoje zemlje da bi razvijali svoje talente.
Osim toga, zato što će biti finansirana privatnim sredstvima i neovisna, i zato što će se ovdje
podučavati na engleskom, novom međunarodnom svjetskom jeziku, Sarajevska škola za nauku
i tehnologiju će budućem naraštaju osigurati upravo onaj nepatvoreni značaj. Ne obazirući se
na kulturološku i religijsku pozadinu, i sa postignućima o kojima se donosi sud samo po
zaslugama, vi trebate težiti da budete svjetionikom novoj Bosni.“
2.1 KAMPUS Univerziteta SSST
Kao najveća privatna investicija u obrazovanje u Bosni i Hercegovini u više od posljednje
dvije decenije, Kampus Univerziteta SSST (lociran na Ilidži, ul. Hrasnička 3a) , u ravni sa
vodećim svjetskim univerzitetima i konferencijskim centrima, nudi najmodernije objekte za
podučavanje i konferencije u regiji.
Glavna zgrada Kampusa SSST na Ilidži
Novoizgrađeni Kampus Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology smješten je
na Ilidži, glavnom sarajevskom predgrađu, pored rijeke Željeznice. S brojnim novim
razvojnim projektima Ilidža brzo postaje područje najznačajnijeg gradskog infrastrukturalnog
širenja i novi je univerzitetski centar Kantona Sarajevo.
Kao najpopularnije gradsko izletište i turističko središte, Ilidža je poznata po prirodnoj ljepoti
13
svog okruženja i historijskoj tradiciji koja seže do neolitskog perioda. Međunarodni aerodrom
Sarajevo nalazi se u blizini, kao i znamenito Vrelo Bosne.
Glavna zgrada Univerziteta SSST, samo 15 minuta vožnje od centra grada, smještena je u
najzelenijem području predgrađa, sa mnogim parkovima, ljekovitim mineralnim vrelima,
sportskim i rekreacijskim objektima i kompleksom termalnih bazena u blizini.
Glavna zgrada Kampusa sadrži preko 40 učionica, 3 auditorija, 4 središnja unutarnja
amfiteatra i 2 vanjska amfiteatra, knjižaru i prodavnicu poklona, biblioteku, IT centar, 2
kompjuterske laboratorije,centar za digitalne medije, prostorije za studentske klubove,
restoran i café, 2 velike terase i heliodrom.
Zgrada Kampusa može se pohvaliti velikom bibliotekom, knjižarom, IT centrom, te vrhunski
opremljenim kompjuterskim laboratorijama.
Recepcija Univerziteta SSST
14
Press centar SSST
Knjižnica
15
Studentski restoran na SSST
Terasa
Naši studenti i gosti tokom cijelog dana imaju na raspolaganju dva café-a i restoran sa
16
krovnom terasom koja opasuje cijelu zgradu .Panoramski pogledi i otvoreni prostori, sa
adekvatnom infrastrukturom i punim pristupom za osobe sa invaliditetom, neka su od
obilježja ambicioznog arhitektonskog dizajna.
SSST kampus noću. Smješten u blizini znamenitog Vrela Bosne i sa pogledom na olimpijske
planine, Kampus je utočište za studente, a udaljen je samo 15 minuta vožnje od centra grada
Konferencijski centar
Univerzitet SSST, u ravni sa vodećim svjetskim univerzitetima i konferencijskim centrima,
nudi najmodernije konferencijske prostore dostupne u regiji.
Smješten u blizini znamenitog Vrela Bosne i s pogledom na olimpijske planine, Kampus je
idealna lokacija za događaje srednjeg i velikog opsega, udaljen samo 15 minuta vožnje od
centra grada.
Odgovarajući na potrebe čak i najambicioznijih organizatora, naši objekti uključuju preko 40
učionica, 3 auditorija, 4 središnja unutarnja amfiteatra i 2 vanjska amfiteatra, knjižaru i
prodavnicu poklona, biblioteku, IT centar, 2 kompjuterske laboratorije, centar za digitalne
medije, restoran i kafeteriju, 2 velike terase i heliodrom.
Neprestano ulažući u opremu da bismo ispunili najmodernije standarde u podučavanju i
prezentaciji, mi smo sve naše laboratorije opremili najnovijim Windows 8 operativnim
sistemom kao i Microsoft Visual Studio-m 2012, postavljenim na novoj Microsoft Server
2012 platformi sa Active Directory-jem i uslugama Exchange Server-a.
Sve učionice, auditoriji i unutarnji amfiteatri su opremljeni sa dvostrukim Full HD 3D WiFi
projektorima, Dolby Digital Surround Sound-om sa Active Subwoofers-ima i mogu u
prosjeku primiti od 20 (manje učionice) do 250 osoba (auditoriji i amfiteatri).
17
Univerzitet SSST nudi dodatnu podršku organizatorima konferencija- od usluga našeg Centra
za digitalne medije (dizajniranje i štampanje programa, brošura, knjižica i promotivnih
materijala) te podrške našeg stalnog i visoko kvalifikovanog IT osoblja do potpune opskrbe
hranom i pićem na licu mjesta za male pauze, ručkove, večere i, isto tako, velike koktel-
zabave.
2.2 SSST Kampus centar za konferencije
Univerzitet SSST ima jedan od najmodernijih centara za konferencije i naučne skupove koji
mogu primiti do 1000 učesnika. Slike , date niže u prilogu , daju ambijent za naučne skupove
i konferencije.
18
19
IT ured
2.3 IT Ured
IT ured stavlja na raspolaganje, održava i podržava čitav niz IT - prostorija na Kampusu
Univerziteta SSST. Ovaj ured odgovara na sve tehničke zahtjeve studenata, osoblja,
istraživača i pomoćnog osoblja na našem univerzitetu.
Temeljni zadaci i sistemi IT ureda:
Active Directory
IT ured održava sisteme Active Directory-ja koji svakom studentu ili uposleniku s jednom
iskaznicom dopuštaju korisnički pristup nizu kompjutera na cijelom Kampusu, omogućujući
tako korisniku da sigurno pristupa svim svojim datotekama i personalnom virtualnom
desktopu preko svakog kompjutera na Kampusu.
E-mail usluge
Kad je riječ o e-mailovima osoblja i studenata, Univerzitet SSST koristi najnoviju platformu
Microsoft Exchange Server-a. Ova tehnologija je potpuno integrisana sa platformom Active
Directory-ja, i također pruža potpunu intergraciju sa mobilnim uređajima, omogućujući svim
našim korisnicima da istovremeno primaju e-mailove kroz tehnologiju exchange push-a. IT
ured je odgovoran za održavanje i administraciju ovog sistema na SSST-u.
Kompjuterske laboratorije za studente
Kompjuterske laboratorije za studente nalaze se na etaži -1 u glavnoj zgradi Univerziteta.
Obje laboratorije (S7, S8, S9 i S11) opremljene su posljednjim DELL-ovim radnim
stanicama koje pokreću Windows 8. Naš univerzitet je prvi univerzitet u regiji koji je
implementirao ovaj operativni sistem na svim kompjuterima na cijelom Kampusu. IT ured
20
radi na održavanju software-a i hardware-a i vodi brigu da je sav software, potreban za
praktične zadatke iz raznih nastavnih predmeta, instaliran i ažuriran na radnim stanicama.
Među raznolikim instaliranim software-ima, kroz personalni pristup ATHENS-u (baza
naučnih djela) studenti imaju pristup i online-izdanjima časopisa i bazama podataka.
Windows Server 2012
Serverima i pohranom podataka na Kampusu upravlja najnoviji Microsoft Server 2012 sa
tehnologijom Server Hot Swap. IT ured je odgovoran za nesmetan rad ovih servera, čime
omogućuje i osoblju i studentima da neometano pristupaju svim svojim datotekama sa
neznatnim vremenom zastoja.
Sistem informacija o studentima
Sistem SPACE/ GART omogućava studentima da prate svoje ocjene i prisustvo na svim
predavanjima u određenom semestru. SPACE/GART je također izuzetno važan instrument za
profesore i savjetnike za praćenje uspjeha studenata kao i za pohranjivanje informacija o
svakom studentu na SSST-u. IT ured je odgovoran za administraciju ovog sistema kao i za
njegovo ažuriranje.
Bežični i mrežni pristup internetu
Kampus je u potpunosti opskrbljen najnovijim bežičnim sistemom Ruckus. Ovaj sistem, kroz
integraciju Active Directory-ja omogućuje korisnicima pristup i lokalnim i eksternim
resursima (internet) i na frekvencijama 2.4 i 5.0 GHz. Ruckus Zone Director omogućuje
korisniku da se neometano i bez prekida konekcije kreće po Kampusu dok sam sistem
prebacuje korisničke uređaje (laptop, mobilni telefon itd.) na sljedeću pristupnu tačku i
automatski obezbjeđuje najbolji kvalitet signala.
Mreža na kampusu je konektovana optičkim kablom (fiber optic backbone) između spratova i
različitih učionica, sala za predavanja, auditorija i amfiteatara, i koristi tehnologiju CAT6 što
omogućuje korisnicima da se okoriste brzinama od 10 GB.
Tehnička podrška na konferencijama
Uslugama poput video-prenosa konferencija, vođenja panel diskusija, potpunim Digital
Surround Sound-om sa visokokvalitetnim mobilnim mikrofonima, FULL HD 3D bežičnim
projektorima sa dodatnim HDMI interface-ovima i mnogim drugim uslugama, IT ured pruža
tehničku podršku na različitim konferencijama koje se održavaju na Kampusu.
SSST biblioteka
2.4 Biblioteka
Biblioteka Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology ima za cilj da pruža
personaliziranu, visokokvalitetnu uslugu u podršci nastavnim i istraživačkim programima i da
potiče razvoj kreativnog i nezavisnog mišljenja.
Naši ciljevi su promovisati izvrsnost u učenju, zadovoljiti potrebe univerziteta za
informacijama, istraživanjem i nastavnim planom i programom kroz efikasan saradnički
21
razvoj naše kolekcije i program menadžmenta, te služiti kao ulaz u izvore informacija vitalnih
za istraživanje i obrazovna postignuća.
2.5 PROGRAMI UNIVERZITETA SSST
2.5.1 Fakultet kompjuterskih nauka
Kompjuterske nauke su jedna od malobrojnih akademskih disciplina koje izrazito utiču na
skoro svaki aspekat našega društva. One kombinuju temeljnu nauku sa mjerenjem njenog
neposrednog društvenog utjecaja. Teško je pomisliti i na jedno drugo polje koje se u tolikoj
mjeri isprepliće sa drugim akademskim poljima, utiče na njih tako intenzivno i tako brzo
mijenja naš svijet.
Nastavnim planom i programom kompjuterskih nauka na SSST-u diktira tehnološki napredak,
gdje se program neprestano aktuelizira da bi odgovorio na razvoje u ovom dinamičnom polju.
Program kompjuterskih nauka istražuje i temeljnu teoriju kompjuterskih nauka, uključujući
otvorene probleme koje treba definisati i riješiti, te najnovije u razvoju aplikacija
kompjuterskih nauka. Program, pored toga, promovira znanje i vještine, što omogućava
studentima da realizuju svoje ideje i osmisle svoje aplikacije stvarnoga svijeta. SSST pruža
stimulativno i inovativno okruženje za studiranje orijentisano na programiranje što obuhvata
računarsku teoriju, programske jezike poput jezika C i Jave, strukture podataka i algoritme.
Ali teorija je samo početak- naši studenti su neprestano pred izazovom kroz praktična
predavanja poput kompjuterske arhitekture, analize sistema i dizajna, software-inžinjeringa,
operativnih sistema, mreža i telekomunikacija, razvoja weba, baze podataka, data mining-a,
kompjuterske grafike i odabranih predavanja iz elektronike i elektrotehnike- a sve ih to
priprema za sve veće zahtjeve i akademskog svijeta i industrije. Studij kompjuterskih nauka
traje četiri godinr-major (glavna djelatnost). Na trećoj godini studenti upisuju i dodatni studij
22
na jednom od SSST fakulteta tako za dvije godine steknu još jednu specijalnost. Ovo je
pošebna karakteristika našeg univerziteta (odnosno svih fakulteta u sistemu SSST-a) jer se
ovakvi programi realizuju zahvaljujući velikoj angazovanosti profesora i asistenata kao i na
činjenici da je kod nas odnos student/ profesor jednak 4, odnosno na četiri studenta dodje
otprilike po jedan nastavnik. Na taj način se detaljno prati rad svakog studenta i pruža se
maksimalna podrška svakom studentu.
„
Fakultet informacionih sistema
2.5.2 Fakultet informacionih sistema
Fakultet informacionih sistema ima višestruku zadaću: izvrsnost u podučavanju, istraživanje i
služenje zajednici. Mi smo posvećeni obrazovanju prvoklasnih stručnjaka informacionih
sistema, kao i nuđenju superiornih IT rješenja i usluga koje dosljedno premašuju očekivanja
korisnika usluga.
Naš program obuhvata kombinaciju tema iz tehnologija i njihovu efikasnu primjenu u
pronalaženju rješenja na poslovne probleme. Informacioni sistemi na SSST-u su fokusirani na
tehničku analizu, dizajn sistema i aplikaciju, pružajući kandidatima jak skup vještina
potrebnih za efikasnu implementaciju dizajna i sistema. Pored tema iz informacionih sistema
naš program nudi detaljan prikaz relevantnih područja iz matematike i računarskih teorija.
Kroz akademski studij našim se studentima pruža niz tehničkih vještina iz hardware-a,
software-a, metodologija i poslovnih procesa povezanih sa informacionim sistemima. Shodno
tome, naši diplomanti su uspješni u razvojnoj i upravljačkoj organizaciji informacionih
sistema koji pružaju tehničku i poslovnu vrijednost velikom nizu preduzeća.
Ekonomski fakultet
23
2.5.3 Ekonmski fakultet
Kao jedna od ključnih disciplina društvenih nauka, ekonomija pruža uvid u različite faktore
koji utječu na prihode, bogatstvo i blagostanje. Mi analiziramo raspored, distribuciju i
korištenje oskudnih sredstava, promatrajući važna pitanja koja utječu na naš svakodnevni
život, poput zaposlenosti, prihoda, cijena, siromaštva, ulaganja, konkurentnosti, troškova
vlade, međunardone trgovine i finansija. Kao polje, ekonomija je neprestani intelektualni
izazov jer teži da razumije i projicira ljudsko ponašanje pred datim vjerovanjima, strukturama,
ograničenjima i potrebama. Takvo projiciranje rukovodi odlukama kompanija i vlada.
Ekonomija na SSST-u je posebno izazovan smjer koji, uprskos svom interdisciplinarnom
pristupu, daje studentima praktična znanja iz ekonomije tokom studija dok nudi izvrsne
mogućnosti poslije diplomiranja. Mi pripremamo naše diplomante za vodeće pozicije u
nekoliko polja i industrija, uključujući bankarstvo, finansije, osiguranja, investicije,
proizvodnju, konsultativnu djelatnost, transport i maloprodajne industrije, vladine agencije
kao i akademska tijela.
Naš program se razlikuje od drugih koji su u ponudi u regiji, jer mi pružamo više nastave iz
ekonomije, dok većina drugih univerziteta kombinuju ekonomiju i biznis, gdje prevladava
studij biznisa. Program ekonomije na SSST-u sastoji se od optimalne kombinacije predmeta iz
ekonomske teorije, primijenjene ekonomije, kvantativnih i kvalitativnih istraživačkih metoda.
Pored razvoja teoretskih i analitičkih vještina iz ekonomije, studenti se poučavaju i drugim
komplementarnim predmetima, poput informacionih sistema, politike, međunarodnih odnosa,
stranih jezika, upotrebe matematičkih i statističkih pomagala, svega što razvija specifične
vještine i stvara izrazito konkurentne diplomante.
Fakultet političkih nauka i međunarodnih odnosa
2.5.3 Fakultet politickih nauka i medjunarodnih i odnosa
Studij političkih nauka pruža studentima detaljan uvid u način na koji je oblikovan naš svijet
kroz interakciju umova, kultura i nacija. On podučava kandidate kako da kritički i logički
ispituju dijelove od kojih je sazdana naša civilizacija, razumijevajući kako su nastali
globalizacija, demokratija, biznis, nevladine organizacije, mediji, međunarodne organizacije,
kako djeluju i kako utječu i mijenjaju naš život.
24
Nudeći savremenu obuku, znanje i razumijevanje politike, u kombinaciji sa lahko prenosivim
vještinama učenja, program političkih nauka i međunarodnih odnosa na SSST-u priprema
studente za širok niz državnih i međunarodnih karijera kao što su: politički analitičari i
savjetnici, diplomate, novinari, tvorci politike, profesionalni političari i naučnici.
Proces studija, uobličen po ugledu na najbolje međunarodne prakse, koristi otvoren i
ohrabrujući pristup studentima, pružajući im neprestanu i pojedinačnu podršku. U učionici se
ovo pretvara u energične diskusije, debate, timski rad, prezentacije i gostujuća predavanja
diplomata i političara.
Nastava pokriva širok spektar akademskih pristupa historiji političke misli, političkoj
filozofiji, savremenoj političkoj teoriji, komparativnoj politici i detaljnoj studiji institucija i
stvaranja politike u različitim područjima svijeta, sa posebnim fokusom na Evropu.
Kroz specijalizirane studije i prakse kod međunarodnih, regionalnih i lokalnih organizacija,
studij političkih nauka/međunarodnih odnosa kao glavni studij na SSST-u postavlja jake
temelje i daljnjem akademskom usavršavanju i uspješnoj karijeri u zahtjevnom
međunarodnom okruženju.
Fakultet inženjerskih nauka
2.5.5 Fakultet inženjerskih nauka
Fakultet inženjerskih nauka nudi dodiplomske kurseve/predmete standardnog sadržaja iz
prirodnih i inženjerskih nauka i to iz sljedećih područja: matematika, elektrotehnika i
elektronika, mašinstvo, procesno inženjerstvo i okolinsko inženjerstvo. U toku treće i četvrte
godine programima iz kompjuterskih nauka i informacionih sistema (osnovni programi)
dodaje se skup kurseva iz ovih oblasti inženjerskih i prirodnih nauka da bi se dobila dodatna
specijalnost uz glavnu specijalnost. Ovakve kombinacije i dopune osnovnih programa u
praksi omogućuju studentima širok spektar radnih mjesta.
Programi inženjerskih nauka:
Matematika
Elektotehnika sa elektronikom
25
Mašinstvo (Energetika)
Procesno inženjerstvo
Okolinsko inženjerstvo
Energetsko inženjerstvo
Nakon okončanja studija kandidat stiče zvanje diplomiranog inženjera iz domena glavne
specijalnosti (kompjuterske nauke ili informacioni sistemi) uz naglasak jedne od dodatnih
specijalnosti ovoga fakulteta (primijenjena matematika, elektrotehnika sa elektronikom,
mašinstvo, procesno inženjerstvo ili okolinsko inženjerstvo).
Sadržaj za pojedine kurseve/predmete iz naprijed navedenih programa inženjerskih nauka
temelji se na materijalima koji su dostupni na MIT Open Course Ware-u iz programa MIT-a.
Sa ovom poznatom svjetskom institucijom u domenu obrazovanja i naučnoistraživackog rada
SSST ima saradnju od samoga osnivanja. Inicijalni sadržaji kurseva/ predmeta dati su u
arhivi studentske službe.. Revizija paketa kurseva koji se nude za svaku specijalnost, kao i
specifičan sadržaj gradiva za svaki kurs se obavlja periodično.
ultet stranih jezika
2.5.6 Fakultet stranih jezika
Fakultet nudi sljedeće programe: dodiplomski studij iz engleskog jezika i primijenjenih
studija, te njemačkog jezika i književnosti. Svaki program je jedinstvena kombinacija teorije
jezika i prakse, književnosti, metoda podučavanja i prijevoda. Shodno tome, studentima se ne
prenose samo teoretska znanja engleskog i njemačkog, nego im se pruža i prilika da usavrše
svoje praktične vještine govora i pisanja na engleskom i njemačkom. Pored toga, mi nudimo
širok niz uzbudljivih i jedinstvenih predmeta, osmišljenih prema trenutnim potrebama s
kojima se suočavaju nastavnici i prevodioci u svom poslu, npr. pismeni i usmeni prijevod za
EU i biznis, podučavanje mlađih učenika, psihologija učenja itd. Primjenjujući najmodernije
strategije učenja i standarde podučavanja, naš cilj je osposobiti studente da postanu stručnjaci
u podučavanju i prijevodu, te da zauzmu vodeće mjesto na tržištu.
Dodiplomski studij iz engleskog jezika i primijenjenih studija
Naši predmeti će podići znanje engleskog jezika svakog studenta do najviših standarda,
naučiti da podučavaju mlađe učenike, omladinu i odrasle, ponuditi uvid u način na koji
učenikov um obrađuje jezik, naučiti kako prevoditi pismeno i usmeno, kako prevodjenje e
na konferencijama, u poslovnom sektoru ili za institucije EU, kao i omogućiti uvid u
englesku i američki književnost- i shodno tome, dati globalni uvid u engleski jezik danas.
Pored toga, pruža se kandidatima prilika da u četvrtoj godini studija primijenite svoje znanje
na praksi i u isto vrijeme rade na svom diplomskom radu .
Dodiplomski studij iz njemačkog jezika i književnosti
Njemački jezik je jezik mnogih izuzetnih pisaca, filozofa i naučnika koji su oblikovali naš
svijet. To je jezik nacije čiji se značaj povećava u svijetu politike i industrije. Stoga, dobro
26
poznavanje njemačkog jezika je od suštinske važnosti u mnogim poljima, i karijera u
podučavanju i prevođenju s njemačkog jezika je veoma primamljiva. Naš program nudi
savremen uvid u njemačku gramatiku i književnost, metode podučavanja stranom jeziku i
prijevod, da bi se studentima omogućilo da koriste njemački dodatnim smjerovima u drugim
studijima na SSST-u nudi studentima mnoge mogućnosti u nizu akademskih polja i poslovnih
sektora.
Sarajevska filmska akademija
2.5.7 Sarajevska filmska akademija (SFA)
U oktobru 2010. godine Univerzitet Sarajevska škola za nauku i tehnologiju ponosno je
pokrenuo ambicioznu Sarajevsku filmsku akademiju (SFA), prvu privatnu filmsku školu u
Bosni i Hercegovini i jedinu školu režije u Jugoistočnoj Evropi sa potpunim planom i
programom na engleskom jeziku.
SFA se fokusira na polje režije te nudi i dodiplomski i postdiplomski studij, kao i fast-track
intenzivne programe. SFA posvećeno pruža visoko konkurentno obrazovanje u svim
područjima režije- od umjetničkih i tehničkih do finansijskih i pravnih aspekata sastavljanja
uspješnih produkcija. Nudeći bogato praktično iskustvo iz režije u kombinaciji sa razvojem i
istraživanjem režiserovog vlastitog kreativnog glasa, studenti SFA uče koristeći i
tradicionalnu opremu i najnoviju tehnologiju.
Naša akademija okuplja neke od najprominentnijih i najiskusnijih režisera i profesionalaca,
zajedno sa svjetski renomiranim autorima koji nam se pridružuju kao glavni kadar ili
gostujući profesori. Osnovni cilj je obezbijediti jednu dinamičnu sredinu motiviranim
studentima kako bi oni izašli na vidjelo sposobni da vode različite timove i projekte poput
igranih i dokumentarnih filmova, muzičkih videa, reklama, korporacijskih i televizijskih
produkcija, zajedno sa olakšavanjem brze integracije diplomanata u njihova profesionalna
polja.
SFA stavlja poseban fokus na sljedeća praktična i teoretska područja: režiju, scenario,
montažu, kameru i rasvjetu, produkciju i zvuk.
SFA nudi trogodišnji akademski studij po bolonjskom planu i programu (dodiplomski
studijski program) kao i magistarske i doktorske studije u domenu režije..
27
2.5.8 Medicinski fakultet
Akademske 2014./2015. godine Univerzitet Sarajevo School of Science and Technology je
uveo i studij medicine na engleskom jeziku u trajanju od dvanaest semestara (šest godina), čiji
diplomanti po završetku studija stiču zvanje doktora medicine.
Nastava na prvoj godini studija medicine počela je 6. oktobra 2014. godine.
Prvi medicinski fakultet ove vrste u regiji koristi postojeću infrastrukturu u glavnoj zgradi
kampusa Univerziteta SSST. Laboratorije Medicinskog fakulteta za pretkliničke predmete
studijskog programa nalaze se u prostorijama glavne zgrade kampusa i zauzimaju 1800
kvadratnih metara prostora. Opremljene su najsavremenijom medicinskom opremom i
softverom kakvim ne raspolažu ni državni medicinski fakulteti na Balkanu.
Studenti moraju obaviti pretkliničku praksu kako bi mogli da nastave studij te obave i
kliničku praksu u Kliničkom centru u Sarajevu (KCUS) i drugim kliničkim centrima u BiH sa
kojima je SSST potpisao sporazum o saradnji. SSST je takođe potpisao sporazum o saradnji
sa drugim klinikama, bolnicama, domovima zdravlja i službama hitne pomoći u BiH.
Studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta SSST se educiraju ne samo iz naučnih oblasti
prevencije, dijagnosticiranja i liječenja bolesti, nego i iz umjetnosti uspješnog komuniciranja
sa pacijentima kroz kontakt sa njima od prve godine studija. Dakle, od najranijih dana svoje
studentske karijere na Medicinskom fakultetu, naši studenti licem u lice rade sa pacijentima u
medicinskim ustanovama. Naš cilj je da ljekare pripremimo da se iskažu u svijetu medicine
koji se stalno mijenja.
Nastavni kadar uglavnom sačinjavaju Bosanci i Hercegovci koji su se školovali u inostranstvu
i i većina njih ima značajnu radno uskustvo na poznatim klinikama u zemlji i inostranstvu
28
(Nastavno osoblje) Profesori sa Univerziteta u Buckinghamu i Bosanskohercegovačko-
američke akademije nauka i umjetnosti u Sjedinjenim Američkim Državama će takođe
učestvovati u izvođenju nastave (MED Strani profesori). Studijski program se u cijelosti
odvija na engleskom jeziku.
2.6 Naučno-istraživački rad
Naučno-istraživački ras na SSST, pored aktivnosti na svakom of fakulteta , odvija se i u SSST
centrima i institutima kako bi se laše formirali multidisciplinarni timovi a i saradnja sa
industrijom odvijala organizaciono i kadrovski efikasnije. Sledece organizacione jedinice se
permanentno razvijajaju i kadrovski konsoliduju:
Istraživacki instituti
Institut za softverski inžinjering i informacione tehonologije
Institut za nacionalne resurse
Institut za ekonomska i politička istraživanja
Balkanski Institut za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja
Istraživački Centrar za Energiju i Vodu
Digital media centar
Institut za jezik i obuku kulture istraživanja i razvoja
Mnogo više nego što predstavlja instituciju u kojoj se odvijaju predavanja, Sarajevska
univerzitetska škola za nauku i tehnologiju ima za cilj dati stvarni doprinos daljem razvoju
akademskih disciplina u okviru svojih dodiplomskih i postdiplomskih programa, kao i utjecati
na razvoj kako na državnom tako i na međunarodnom nivou. Naš univerzitet aktivno traga za
inovativnošću u oblastima koje nudi, predlaže istraživačke projekte i traži donacije, objavljuje
istraživačke radove i organizira konferencije, a zahvaljujući svemu ovome na SSST stvoreno
je jedinstveno i ambiciozno akademsko okruženje.
Kao renomirani studijski centar za kompjuterske nauke i informacione sisteme, a posebno za
izučavanje oblasti kompjuterske grafike, SSST je 2008. godine dodijeljena organizacija dvije
veoma značajne međunarodne konferencije o grafici – Eurografičkog simpozija o
automatskom završavanju crteža i Grafičkih alatki. Planirani skupovi kojima će domaćin biti
SSST su „Pomirenje među grupama: različite perspektive grupa počinitelja i žrtava“, koju
organizira Evropska asocijacija za socijalnu psihologiju i „Radionica o pametnim tabelama“,
koju organizira SSST. U Saradnji sa Univerzitetom Buckingham pripremamo međunarodni
skup – konferenciju pod nazivom „Obilježavanje jednog vijeka od početka Prvog svjetskog
rata“, koja će biti održana na SSST u julu 2014. godine, ukoliko političke strukture BiH
potpomognu finansiski dolazek renomiranih istoricara koji su već dostavili abstrakte svojih
radova. .
Projekti i saradnja
SSST je sarađivao ili trenutno sarađuje sa sljedećim organizacijama i javnim
ustanovama, koje finansiraju istraživačke i razvojne projekate na našem Univerzitetu*:
29
Government of Greece, Ministry of Foreign Affairs
Siemens AG
Sarajevo City Government
Canton Sarajevo, Office of Quality Control
The Canton Sarajevo Ministry of Education and Science
Federal Ministry of Education and Science
Association of Cities and Municipalities in FBIH
Directorate for European Integration, Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina
The European Commission (Tempus Program)
WIIW – Vienna Institute for International Economic Studies
Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina
SarajevoGas Co.
Vodoprivreda
BH Telecom
BOR Bank
International Republican Institute (IRI)
Hayek Institute and Austrian Centre for Economics
Bosnalijek
Institute for genetic engineering and biotechnology BH
Institute for transfusion medicine of the Federation of Bosnia and Herzegovina
Kuwait Foundation for Advancement of Sciences
30
Univezitet SSST na svojim programima okuplja studente iz velikog broja zemalja kako je
ilustrirani na ovij mapi
32
3.1 PLAN NASTAVE Oznaka 1.
razr.
2.
razr.
3.
razr.
4.
razr
Ukupno
Obavezni četverogodišnji predmeti za oba smjera
B/H/S jezik i književnost MAJ 4 4 3 3 490
Engleski (Prvi strani jezik ) SJ/1 4 4 3 3 490
Njemački (Drugi strani jezik) SJ/2 2 2 2 2 280
10 10 8 8 1260
Obavezni predmeti u prve dvije godine za oba smjera
Historija/Istorija/Povjest IST 2 2 140
Geografija GEO 2 2 140
Matematika MAT 3 3 210
Fizika FIZ 3 3 210
Kemija HEM 3 2 175
Biologija BIO 2 2 175
Informatika INF 2 2 140
Muzika MUZ 2 70
Latinski jezik LAT 2 1 140
Likovna umjetnost LUM 2 70
Sport SPO 2 2 70
Teorija znanja TZ 2 70
23 23 1610
Prirodni smjer – III i IV godina
33
Specijalna poglavlja matematike SMAT 3 3 210
Fizika P-FIZ 3 3 210
Hemija P-HEM 3 3 210
Biologija P-BIO 3 3 210
Informatika P-INF 2 2 140
Rad na projektu RP 2 70
Rad na maturskom projektu RMP 2 70
16 16 1120
Društveni smjer - III i IV godina
Psihologija PSI 2 70
Istorija D-IST 2 2 140
Geografija D-GEO 2 2 140
Sociologija SOC 2 2 140
Filozofija sa logikom FIL 2 2 140
Informatika D-INF 2 2 140
Ekonomija i politika EP 2 2 140
Međunarodni odnosi MO 2 70
Rad na projektu* RP 2 70
Rad na maturskom projektu** RMP 2 70
16 16 1120
Izborni predmeti – III i IV godina
34
Svaki učenik III razreda je obavezan izabrati dva od dole ponuđenih izbornih predmeta
Fizička kultura FK 2 2 140
Istorija umjetnosti IU 2 2 140
Dramska umjetnost DU 2 2 140
Likovna umjetnost LU 2 2 140
Filmska umjetnost FU 2 2 140
Uvod u grafički dizajn UGD 2 2 140
Ukupno za svaki smjer sedmič 33 33 28 28 280
Broj predmeta po razredu 13 13 11/13 11/12 4270
*U trećoj godini se svake sedmice rade 2 časa multidisciplinarnog, inovativnog
projekta, što završava na kraju treće godine IZVJEŠTAJEM o projektu.
**U četvrtoj godini se rade 2 časa sedmično pod nadzorom nastavnika
individualni maturski rad koji se na kraju godine predaje komisiji na
ocjenjivanje.
Radna praksa: Jedna sedmica u toku svakog zimskog raspusta u državnoj ili
lokalnoj administraciji, u proizvodnim preduzećima, u trgovinama .....
37
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Bosanski /Hrvatski
/Srpski jezik i
književnost *
Godina PRVA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred PRVI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
140
Jezik
40
Književnost i
teorija
književnosti
70
Jezik u upotrebi
30
Broj časova sedmično 4 1 2 1
*maternji jezik
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave maternjeg jezika i književnosti u I razredu su :
- JEZIK:
- Objasniti jezik kao sistem znakova i kao sredstvo sporazumijevanja i komuniciranja;
- Razlikovati književni jezik i standardni jezik, književni jezik i narječje (dijalekt);
- Imenovati, razlikovati i objasniti pojmove: fonem, fonetika i fonologija, te alofon,
grafem i morfem, te ih prepoznati na primjerima;
- Prepoznati fonetske i fonološke jedinice bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika;
- Na primjerima prepoznati i razumijeti slijedeće glasovne promjene: sibilarizaciju,
palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednačenje glasova po tvorbenom
mjestu i po zvučnosti, gubljenje glasova i alternacije ije/je i e/i;
- Prepoznati znakove naglasnog sistema i primjere za pojedine glasove;
- Historija jezika;
- Prepoznati i razlikovati vrste pisama i pisanih spomenika na području BiH.
- Glagoljica, bosančica i arebica kao grafijski sistemi u maternjem jeziku;
- KNJIŽEVNOST:
- Razumijeti pojam književnosti kao umjetnosti i pojam književnog stvaralaštva i njihov
odnos prema drugim umjetnostima i umjetničkim izražajima;
- Prepoznati i razumijeti književnohistorijska i književnoteorijska obilježja književnih i
38
neknjiževnih tekstova;
- Imenovati i objasniti karakteristike književnih rodova i vrsta uzevši u obzir sadržaj i
izraz: lirski, epski, dramski rod;
- Prepoznati i razumijeti književno- historijska razdoblja (periodizacija književnosti);
- Razumijeti posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;
- Razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske i dramske, književno naučne i
publicističke tekstove;
- U oblasti lirske pjesme, znati prepoznati bitna obilježja lirskog roda i lirske pjesme i
znati je analizirati (prepoznati lirski subjekat, osjećaje; znati formulisati svoj emotivni
doživljaj pjesme; odrediti temu, misao, motive i kompoziciju, stilske figure, te ritam i
obilježja pjesničkog jezika);
- U oblasti epske književnosti znati prepoznati bitna obilježja epskih rodova i vrsta, te
znati analizirati književno umjetničko djelo: ep, crticu, basnu, pripovijetku, novelu,
roman (odrediti temu, motive, kompoziciju, te analizirati likove), razumijeti strukturu
književnog djela (jezik, svijet, kompozicija);
- U oblasti dramske književnosti znati prepoznati i razlikovati dramske oblike,
razumijeti obilježja i bit dramske radnje, dramskog sukoba i dijaloga/monologa, te
analizirati likove i njihove odnose u djelu;
- Interpretirati izabrana djela antičke i srednjovjekovne književnosti, te djela istočnjačke
književnosti, predviđena planom i programom za prvi razred;
- JEZIČKO IZRAŽAVANJE:
- Samostalno primjenjivanje različitih postupaka pri oblikovanju teksta (pisano i
govorno izražavanje, interpretacija, opis, monolog i dijalog);
- Povezano, jasno i jezički ispravno realizovati pisani oblik i tekst;
- Naučiti kako oblikovati misli i spoznaje u tekst (esej);
- Poznavati i primjeniti jezičku normu;
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Očekivana postignuća ili ishodi učenja učenika su:
Ovladavanje strukturom jezika i jezičkih nivoa; Osposobljavanje učenika da razumiju
funkciju jezičkih jedinica u tekstu;
Primjenjivanje stečenih znanja iz fonetike i fonologije u govornoj i pisanoj formi.
Osposobljavanje učenika da usvoje kulturu dijaloga, usmene i pismene rasprave,
prevenstveno u kontekstu umjetničkog eseja, diskusije, te pisanja svih vrsta školskih
zadataka;
Osposobljavanje učenika za samostalan pristup književnom djelu (analitički pristup na
principima teorije književnosti).
Obrada djela predviđenih za lektiru ima za cilj da učenicima razvije smisao za
samostalni rad, za čitanje i pisanje u vanškolskom vremenu, produbljivanje i
proširivanje znanja stečenih u toku nastave, pisanje eseja i drugih analitičkih oblika
kreativnog karaktera, razvijanje kulture govora, slušanja i književno- jezičke
interpretacije.
39
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti – Lekcije
Oblik i
metoda
rada
Broj sati
1. JEZIK I PRIOPĆAVANJE (KOMUNIKACIJA),
FONOLOGIJA i FONOSTILISTIKA
Slušanje/
govorenje/
pisanje
40
Jezik kako sistem znakova; Osobine jezičnog znaka; Izraz i
sadržaj; Supstancija i forma; Redundancija.
Fonem; Distinktivna obilježja fonema; Fonem, alofon;
Fonetska (akustična i artikulacijska) te fonološka
(funkcionalna) svojstva fonema; Fonetika i fonologija.
Podjela fonema; Samoglasnici (vokali) i suglasnici
(konsonanti); Vokali po mjestu i načinu tvorbe- prednji i
stražnji, te visoki, srednji i niski; Jednačenja po zvučnosti -
sonantni (zvonki) i šumni suglasnici; Suglasnici po
tvorbenom mjestu–dvousneni, zubnousneni, zubni,
alveolarni, tvrdonepčani i mekonepčani; Suglasnici po
tvorbenom načinu- zatvoreni, poluzatvoreni i tijesnačni;
Zvučni i bezvučni suglasnici;
Pismo; Grafem (slovo) i fonem (glas); Govorni i pisani
jezik; Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortopedija);
Fonemi č, dž, ć, đ, s pravopisnog i pravogovornog
stajališta;
Fonem kao sastavni dio morfema; Morfo(fo)nem kao
alternanta fonema; Morfo(fo)nologija.
Alternacija fonema i fonemskih skupina: Jednačenje
(asimilacija) po zvučnosti i po mjestu tvorbe, gubljenje
suglasnika i(li) pojednostavljivanje suglasničkih skupina,
palatizacija, sibilarizacija, jotacija, alternacije ije/je/e/i te
alternacije l/o.
Naglasak (akcent) i dužina (kvantiteta); Naglašene i
nenaglašene riječi; Enklitike i proklitike; Suprasegmentna
(intonativna) obilježja na razini rečenice: rečenični
naglasak, rečenična melodija, tempo intenzitet, pauza
(vrijednosti govornog jezika), upitnik, uskličnik, te upitnik i
uskličnik u kombinaciji; Ostali interpunkcijski znakovi;
Hijerarhija interpunkcijskih znakova.
Fonostilistika; Stilska obilježenost (markiranost)
fonoloških jedinica; Impresivna i ekspresivna svojstva
fonema, naglaska i intonacije; Grafostilistika.
40
Pojam idioma; Organski i neorganski idiomi; Književni
(standardni jezik); Norma i kodifikacija; Književni jezik sa
historijskog stajališta; Književni jezik i narječje.
Savremeni i historijski aspekt jezika (sinkronija i
dijakronija); Glavne karakteristike bosanskog, hrvatskog i
srpskog jezika od prvih spomenika do kraja XV. Stoljeća;
Analiza važnih pisanih spomenika – glagoljski, ćirilički i
latinički spomenici. Humačka ploča, Povelja Kulina Bana,
Jezik natpisa na stećcima;
2. KNJIŽEVNOST (TEORIJA I NAUKA O
KNJIŽEVNOSTI, INTERPRETACIJA)
Slušanje/
govorenje/
pisanje
70
Temeljni pojmovi nauke o književnosti; Književni i ne
književni tekstovi. Književno djelo kao specifičan način
jezičke upotrebe; Stih i proza; Udio autora; Udio prikazane
(fizičke, metafizičke, psihičke i društvene) stvarnosti; Udio
čitatelja; Udio posrednika; Književnost u odnosu prema
drugim umjetnostima (likovnim umjetnostima, arhitekturi,
muzici i pozorištu);
Književni rodovi i njihove vrste;
Lirika; Historija naziva i pojma „lirika“; Vrste lirike
obzirom na sadržaj: lirika prirode, ljubavna, rodoljubna,
misaona, religijska, humorna; Lirsko sjećanje, stih; Ritam
kao princip organizacije stiha; Kvantiteta i kvantitativni
stih; Naglasak i akcenatski stih; Silabički stih; Jezične
mikrostrukture; Tropi; Metafora; Metonimija; Sinegdoha;
Oksimoron; Ironija; Eufemizam; Litota; Alegorija; Figure;
Sintaktičke i fonetičke figure; Safička strofa, alkejska
strofa, tercina, četverostih, šestina, rima ottava; Stalni oblici
pjesme, sonet.
Epika; Historija naziva i pojma „epika“; Ustaljeni oblik
stiha; Formulativnost; Epsko predočavanje; Jezička
slikovitost; Fabuliranje; Epski junak, epski lik;
Pripovijedanje bitnog događaja i nizanje epizoda;
Pripovijedanje; Proza kao nasljednica epike; Historija
naziva roman, novela, pripovijetka, crtica; Jednostavni
oblici; Legenda, mit, saga, biografija, hagiografija; Pjesma
u prozi; Izrazne i sadržane pojave proznih vrsta; Fabula;
Govori; Pripovjedač; Gradivo; Tema; Motiv; Lik; Prostor;
Vrijeme; Ideja;
Drama; Historija naziva i pojma „drama“, dramsko,
dramatično; Raspored aktanata (protagonista, antagonista,
tvoraca zapleta i raspleta, vrijednost zastupnika), akreta i
41
uloga; Dramski lik; Tragični junak; Tragedija; Komedija;
Drama; Mim; Lakrdija; Commedia dell'arte; Improvizacija;
Pantomima; Antikomad.
Diskursni oblici; Vrste raspravljanja; Monolog; Dijalog;
Opis; Rasprava; Metajezični tekst; Esej; Feljton; Slobodni
sastav; Putopis; Novinske podvrste.
OBRADA DJELA IZ OPĆE HISTORIJE
KNJIŽEVNOSTI:
Klasična književnost (temelji kulture); Biblija– Stari i Novi
zavjet (odlomak); Talmud (odlomak); Qur'an (odlomci);
Stare istočnjačke književnosti: Ep o Gilgamešu; „1001 noć
(prijevod na bosanski); Firdusi: „Šahnama“ (odlomak:
„Rustem i Suhrab“)
Antička (helenska i rimska književnost): Odiseja – Homer;
Okovani Prometej- Eshil; Kralj Edip i(li) Antigona-
Sofokle; Tvrdica-Plaut; Eneida- Vergilije;
U pregledu: Sapfa, Anakreont, Horacije, Heziod, Pindar,
Ezop – Basne, Aristofan – Žaba, Euripid – Medeja; Ovidije
– Metamorfoza; Katul, Tibul, Kornelije, Augustin;
Klasična arapska i perzijska književnost; Omer Hajjam
„Rubaije“, Hafiz: izbor iz poezije; Dželaludin Rumi
„Mesnevija“;
Evropska srednjovjekovna i kasnosrednjovjekovna
književnost; biografije svetaca; Preteče Humanizma -
Decameron - G. Boccaco, F. Petrarca–Kanconijer, Dante
Aligeri–Pakao (Božanstvena komedija);
U pregledu: Roman o Tristanu i Izoldi (viteški roman);
Usmena književnost; Pojava usmenoknjiževnog teksta
tokom razvoja ljudske duhovnosti. Veza usmenoknjiževnog
teksta s mitom. Višefunkcionalnost teksta usmenog
porijekla. Tekstovi u izvođenju: tvorci, izvođači, primaoci.
Osnovne odrednice usmenoknjiževnog teksta po
određenjima moderne evropske folkloristike unutar
usmenoknjiževnih oblika: lirska pjesma, epska pjesma,
sevdalinka (ljubavna pjesma); bajka, predaja/legenda,
basna, folklorni tekstovi, jednostavni oblici. Značaj
skupljanja i zapisivanja usmene književnosti. Usmena
književna baština Bošnjaka, Hrvata i Srba; Munib
Maglajlić – „101 sevdalinka“ (izbor); Hasanaginica
(narodna balada);
Lirika u pregledu za vježbu: Omer i Merima (n. balada);
Dobrica Cesarić – Pjesma mrtvog pjesnika (misaona-
42
socijalna), A.G.Matoš- Jesenje veče (sonet); S.S.Kranjčević
–Moj dom (rodoljubna); Ivo Andrić – Exponto
I.,V./poimam i shvaćam/ (pjesma u prozi);
Počeci slavenske pismenosti; Konstantin - Čirilo i
Metodije, njihovo djelovanje među Slavenima,
opismenjavanje; staroslavenski jezik, glagoljica, ćirilica.
„Traktat Crnorisca Hrabra“;
Srednjovjekovna bosanska književnost i jezik: Književnost
Bosne i Huma; Pojam sredjovjekovne književnosti;
Civilizacijski okviri; Prvi spomenici: Povelja Kulina Bana,
Humska ploča, Bogumilska hereza; Srednjovjekovni
kodeksi i epigrafika; Natpisi na bosanskohercegovačkim
stećcima; Administrativno-pravni spisi, hronike i rodoslovi
(stilske karakteristike); Stećci kao umjetnička inspiracija
(M.Dizdar, S. Kulenović, M.Krleža); Bosančica –staro
bosansko ćirilično pismo; Mak Dizdar: „Stari bosanski
tekstovi“ (izbor); Hrvojev misal (jedna stranica);
Srednjovjekovna hrvatska književnost: Najstariji hrvatski
pisani spomenici; Liturgijski i neliturgijski korpus;
Ćirilometodska tradicija; Općeslavenski književni
(staroslavenski) jezik hrvatske redakcije; Prvotisak iz
1483.-vrhunac hrvatskog srednjovjekovlja. Biblijski i
leturgijski tekst. Proza. Lirika. Drama; Tekstovi:
Baščanska ploča; Prvotisak iz 1483. (jedna stranica);
Srpska srednjovjekovna književnost;
3. JEZIČKO IZRAŽAVANJE Slušanje/
Govorenje/
pisanje
30
Pisano i govorno izražavanje. Glavna obilježja pisanja kao
jezičke djelatnosti; Pisanje kao komunikacija i kao
izražajno umjetničko sredstvo; Pisanje i pravopis.
Tekst. Način oblikovanja teksta, vrste teksta; Interpretacija,
monolog, dijalog i unutarnji monolog.
Opis kao vrsta teksta. Umjetnički i naučni opis: jezičke i
stilske razlike; Usmeni i pisani oblik; Dinamički i statički
opis; Opis vanjskog i unutrarnjeg svijeta.
Tumačenje. Interpretacija, eksplikacija; Analitičko i
sintetičko tumačenje; Tumačenje umjetničkog djela.
Analiza. Usmena i pismena analiza; Navodi, polunavodi i
prepričavanje tuđeg mišljenja u analizi.
43
Dijalog. Vrste dijaloga; Uspostava dijaloga; Dijalog u
razgovoru i u umjetničkom djelu; Jezičko oblikovanje
dijaloga.
Monolog i unutarnji monolog. Monolog u razgovoru i u
umjetničkom djelu; Unutarnji monolog kao pripovijedački
postupak.
4. LEKTIRA
„Antigona“ – Sofokle;
„Aulularija“ – Plaut;
„1001 noć“ (Sindibadova putovanja);
„Ljetopis popa Dukljanina“;
„Hasanaginica“;
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
F. SEMINARI – TEME
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Test učenikovih sposobnosti- početak školske godine;
Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika, kontrolnih listića, dosijea, pisanih
izvještaja i drugih istrumenata vrednovanja);
Dijagnostičko vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva;
Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i(li)negativnih strana učenika,
vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika;
Formalno vrednovanje-omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i
negativne strane, te da se angažuju kako bi svoje eventualno negativne strane
korigovali;
Vrednovanje pismenosti učenika- na osnovu pisanih školskih i domaćih zadataka;
Vrednovanje usmeno- književne recepcije- slušanje čitanje, kultura govorenja;
Praktično vrednovanje- na primjeru praktičnog rada, realizacije projekta, istraživanja
na terenu (naučno- istraživački rad);
H. UDŽBENICI
1. ČITANKA, ZDENKO LEŠIĆ, SARAJEVO PUBLISHING,SARAJEVO,
2003.
2. NAŠ JEZIK, UDŽBENIK ZA 1.RAZRED SREDNJIH ŠKOLA, REFIK
BULIĆ, MUHAMED ŠATOR, BOSANSKA RIJEČ, TUZLA, 2001.
44
I. DODATNI UDŽBENICI
1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić – Gramatika bosanskog jezika
2. Bratoljub Kljajić – Rječnik stranih riječi
POSEBNA NAPOMENA:
U skladu sa izloženom programiranom problematikom, nastavnici će izabrati uzorne tekstove
iz književnosti od antike do danas, te niz djela iz bosanske, hrvatske i srpske književnosti,
naročito savremene. Nastavnicima stoje na raspolaganju sva djela propisane lektire, te
predviđena udžbenicima, čime se postiže koherentnost svih elemenata programa.
45
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Bosanski /H rvatski
/Srpski jezik i
književnost *
Godina DRUGA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
140
Jezik
40
Književnost i
teorija
književnosti
70
Jezik u
upotrebi
30
Broj časova sedmično 4 1 2 1
*maternji jezik
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave maternjeg jezika i književnosti u II razredu su :
JEZIK:
- Poznavati i primjenjivati jezičku normu;
- Imenivati i objasniti pojam morfologija, morfem, alomorf, i prepoznati ih na
primjerima;
- Razumijeti pojam i imenovati tipove gramatičke kategorije;
- Razlikovati i usvojiti promijenjive i nepromjenjive riječi i navesti primjere za iste;
- Imenovati i odrediti jednostavne i složene glagolske oblike;
- Razlikovati gramatičke kategorije promijenjivih vrsta riječi (padež, rod, broj, lice,
vrijeme, vid, način, stepen i određenost) i funkcionalno ih primjenjivati;
KNJIŽEVNOST:
- Prepoznati poetike bosanske, hrvatske i srpske književnosti, te svjetske književnosti,
odnosno tekstove, autore, razdoblja;
- Prepoznati književnoteorijska i književnohistorijska razdoblja europske, odnosno
svjetske književnosti;
- Prepoznati i razumijeti obilježja književnih rodova i vrsta;
- Prepoznati i razumijeti književnohistorijska razdoblja hronološki i komparirati ih;
- Razlikovati, analizirati, te interpretirati lirske, epske, dramske i književnonaučne
46
tekstove i publicističke tekstove i prepoznati njihov historijski razvoj;
- Znati prepoznati obilježja lirske pjesme i znati istu analizirati;
- Prepoznati i komparirati lirsku poeziju iz različitih historijskih razdoblja i jezično-
stilskih obilježja;
- Prepoznati bitna obilježja epskih rodova i vrsta, te znati analizirati književno-
umjetničko djelo (ep, crticu, basnu, pripovijest, novelu, roman);
- Prepoznati i razlikovati dramske oblike, te razumijeti obilježja dramske radnje,
dramskog sukoba, te oblike dramskog govora;
- Razumijevanje književnosti kao umjetnosti;
JEZIČKO IZRAŽAVANJE:
- Samostalno primjenjivati različite postupke pri oblikovanju teksta (govorno i pisano
izučavanje, interpretacija, logična i jezična analiza teksta, opis);
- Povezano, jasno i jezički pravilno oblikovati pisani tekst prema ponuđenim
smjernicama;
- Poznavati i primjenjivati jezičku normu;
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Očekivana postignuća ili ishodi učenja učenika su:
Ovladavanje strukturom jezika i jezičkih nivoa; Osposobljavanje učenika da
razumiju funkciju jezičkih jedinica u tekstu;
Primjenjivanje stečenih znanja iz morfologije u govornoj i pisanoj formi;
Razlikovanje i usvajanje promijenjivih i nepromjenjivih riječi, razumijevanje
glagolskih kategorija, te funkcionalno primjenjivanje promjenjivih i
nepromjenjivih vrsta riječi;
Usvajanje poetike bosanske, hrvatske i srpske, te svjetske književnosti;
Osposobljavanje učenika za samostalan pristup književnom djelu (analitički
pristup na principima teorije književnosti).
Komparacija lirske poezije iz različitih historijskih razdoblja i različitih
jezično- stilskih obilježja;
Razlikovanje bitnih obilježja epskih rodova i vrsta, te analiziranje književno-
umjetničkog djela (ep, crtica, basna, pripovijest, novela, roman);
Savladavanje pravilnog oblikovanja pisanog teksta prema ponuđenim smijernicama;
Obrada djela predviđenih za lektiru ima za cilj da učenicima razvije smisao za
samostalni rad, za čitanje i pisanje u vanškolskom vremenu, produbljivanje i
proširivanje znanja stečenih u toku nastave, pisanje eseja i drugih analitičkih
oblika kreativnog karaktera, razvijanje kulture govora, slušanja i književno-
jezičke interpretacije.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. MORFOLOGIJA Slušanje/ 40
47
govorenje/
pisanje
Temeljni pojmovi i određenje morfologije; Morfem.
Klasifikacija morfema po sadržaju: gramatički i leksički;
Klasifikacija morfema po položaju u riječi: korijenski,
prefiksalni, infiksalni i sufiksalni; Klasifikacija morfema po
namjeni: Devijacijski i relacijski morfemi; Morfem i
alomorf; Izraz i sadržaj gramatičkih i leksičkih morfema;
Morfemska analiza.
Morfem i oblik. Morfem i osnova; Osnova i korijen;
Struktura osnove; Supletivni oblici.
Tvorba riječi; riječi po svom sastavu; Tvorbena analiza,
korijen i osnova, nastavci; Tvorbeni načini, izvedenice-
tipovi izvođenja, složenice i polusloženice; Stilska
obilježenost neologizama i arhaizama;
Pojam gramatičke kategorije. Tipovi gramatičkih
kategorija: kategorije vrste riječi, kategorije oblika riječi,
kategorije položaja riječi i kategorije riječi.
Kategorije vrste riječi. Kriteriji podjele riječi na vrste;
Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi;
Imenice; Gramatika i leksička predmetnost; Deklinacija
imenica; Gramatička obilježja imenica: rod, broj i padež.
Pojedinačna (singularna) i zbirna (kolektivna) množina.
Vlastite i opće imenice. Pisanje imenica (veliko i malo
početno slovo); Pisanje stranih vlastitih imena, posebno
grafičkih.
Zamjenice; Rod, broj, padež i lice. Funkcije zamjenica;
Zamjenice kao imeničke, pridjevske, ili priloške riječi;
Zamjenice po značenju: lične, povratne i prisvojne,
pokazne, upitne, odnosne i neodređene; Deklinacija
zamjenica;
Pridjevi. Rod, broj, padež; Pridjevi i kategorija
određenost/neodređenosti. Deklinacija neodređenih
pridjeva; Komparacija; Podjela primjera po značenju:
kvalitativni, diferencijalni, posvojni i odnosni.
Brojevi; Rod, broj i padež; Glavni redni brojevi; Umnožni i
dijelni brojevi; Brojevi kao imeničke, pridjevske i priložne
riječi.
Glagoli; Glagolske osnove; Vrijeme, način, vid (svršenost,
nesvršenost), lice. Klasifikacija glagola po semantičkim i
morfološkim kriterijima; Stanje (aktiv, pasiv, medij). Lični i
48
bezlični glagolski oblici. Jednostavni i složeni glagolski
oblici: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt,
pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional I, kondicional II,
imperativ, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni,
glagolski prilog prošli, glagolski prilog sadašnji, pasivni
glagolski oblici.
Nepromjenjive vrste riječi: prilozi i prijedlozi; Osnovne
gramatičke i leksičke karakteristike;
Morfološka sinonimija odnosno homonimija; Stilska
obilježenost padežnih oblika, vremena i načina, te ostalih
oblika.
Leksikostilistika; Leksika, leksikostilem; Inherentno-
ekspresivna leksika (dijalektizmi, arhaizmi, historizmi,
meliorativi, pejorativi, žargonizmi, vulgarizmi,
frazeologizmi);
2. KNJIŽEVNOST (TEORIJA I POVIJEST
KNJIŽEVNOSTI, INTERPRETACIJA)
Slušanje/
govorenje/
pisanje
70
Humanizam; Humanizam kao kulturni pokret; Reakcija na
srednjovjekovne koncepte; Humanistička središta u Evropi;
Susret istoka i zapada; Interesovanje za vlastitu prošlost;
Počeci nacionalnih historiografija; Vrste i oblici
humanističke književnosti: mitološki i biblijski ep,
poslanice, ode, elegije, epigrami, traktati, oblici
govorništva;
U pregledu: Marko Marulić, Juraj Šižgorić, Ilija Crijević
Renesansa; Osvajanje Carigrada 1453.; Otkriće Amerike
1492.; Progon muslimana i židova iz Španjolske;
Gutenberg i štampa; Vremenske i prostorne kordinate
renesansne književnosti; Najvažnija renesansna središta u
Evropi, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj; Otkriće
perspektive; Okretanje ovozemaljskoj stvarnosti i
savremenom životu; Duh istraživanja prirode i svijeta;
Hedonizam; Dominantna svojstva renesansne poetike:
skladnost, simetričnost, humanitas kao ideja teksta, oslon
na retoričke i poetičke koncepcije;
Utjecaj italijanske književnosti; Petrarkizam;
Pisci i djela - M. Cervantes – Don Kihot; W. Shakespeare –
„Hamlet“ ILI „Magbet“, „Romeo i Julia“ ili „Kralj Lir“;
Marko Marulić „Judita“ (odlomak); Marin Držić – „Dundo
Maroje“ ili „Novela od stranca“; F. Rabelais „Gargantua i
49
Pantagruel“ (odlomak); M. Montaigne „Ogledi“ (izbor); N.
Machiavelli „Vladara“ (odlomak); Hrvatska renesansna
lirika (izbor): Džore Držić, Šiško Menčetić, Hanibal Lucić,
Petar Hektorović;
Književnost Bošnjaka na orijentalnih jezicima; Književnost
na turskom, arapskom i perzijskom jeziku; Islamski utjecaj;
Divanska poezija; Mistična alegorijska poetika;
Pisci i djela – Derviš- paša Bajezidagić „Gazel o Mostaru“;
Muhamed Nerkesi „Pjesma o Sarajevu“; Fevzi Mostarac
„Bulbulistan“ (odlomak); Sabit Užičanin „Zafirnama“
(odlomak); Mula Mustafa Bašeskija „Sarajevski ljetopis“;
U pregledu: Hasan Zijaija, Hasan Kaimija, Mehmed Mejlija
Guranija, Fadil-paša Šerifović, Arif Hikmet-beg
Rizvanbegović, Hasan Kafija Pruščak, Mustafa Ejubović,
Jusuf Livnjak, Muvekit, Medžazija Šanija Mostarac,
Habiba Rizvanbegović – Stočević;
Barok i Manirizam; Manirizam kao prelazni stupanj
između renesanse i baroka; Barok kao stil i kao književni
pravac; Naziv i pojam „barok“; Stilske odlike baroka:
retoričnost, metafizičnost, alegoričnost; Vremenske i
prostorne odrednice barokne i marinističke književnosti;
Reformacija; Rodovi i vrste barokne književnosti; Pastirska
ekloga, ep, religiozna pjesma; Franjevačka književnost u
BiH;
Ivan Gundulić „Dubravka“ ili „Suze sina razmetnoga“,
P.Calderon de la Barca – Život je san; Matija Divković
„Besjede“;
U pregledu: Lovro Sitović, Juraj Dragišić, Stjepo Đurđević,
Ivan Bunić, Juraj Palmotić;
Klasicizam, Racionalizam i Prosvjetiteljstvo; Klasicizam
kao evropski pokret; Francuska drama; Enciklopedisti i
racionalizam; Prosvjetiteljstvo kao duhovni pokret u Evropi
i Južnoslavenskim zemljama; Voltaire;
Predromantizam: J.Racine – Fedra, Voltaire- Candid, J.B.
Molliere- Škrtac;
U pregledu: P.Corneille, La Fontaine, Boileau, Lessing,
Swift; Antun Matija Reljković „Satir iliti divlji čovik“
(odlomak), Dositej Obradović „Život i priključenja“
(odlomak);
Romantizam; J.W.Goethe „Patnje mladog Wertera“ i(li)
„Faust“; A.S. Puškin „Evgenije Onjegin“, France Prešern
„Sonetni vijenac“, P.P. Njegoš „Gorski vijenac“; Safvet-
beg Bašagić „Izabrane pjesme“; Bajron „Childe Harold“;
50
Edgar Alan Poe „Gavran“;I. Mažuranić „Smrt Smail-age
Čengića“;
Usmena književnost; Epsko-lirske narodne pjesme; Balada i
romansa kao prijelazna forma; Struktura epso-lirskih
pjesama; „Hasanaginica“; „Smrt Omera i Merime“; Smrt
braće Morića“; „Ćelebija Mujo i njegova draga“; „Majka
Margarita“; „Predrag i Nenad“; „Jetrvica adamsko
koljeno“; „Stojan i Ljiljanja“;
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Slušanje/
govorenje/
pisanje
30
Pripovijedanje na zadatu i slobodnu temu;
Bilješka; Informacija o pročitanom djelu;
Komentar (dnevni događaj);
Biografija. Biografija i autobiografija kao vrste teksta;
Logična i jezička organizacija teksta; Uloga činjenica u
tekstu; Enciklopedijski prikaz biografije.
Prikaz. Usmeni i pisani prikaz: razlike i sličnosti; Prikaz i
mediji: novinski, radijski, televizijski i mrežni; Tematska
raznolikos prikaza – prikaz knjige, prikaz filma i dr.;
Sažetak. Sažimanje kao razlučivanje bitnog od manje
bitnog u tekstu; Sažetak članka i sažetak knjige;
Instrukcija. Upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge
upute – glagoli i glagolski oblici zahtjevanja; Linearni
odnos rečenica u instruktivnom tekstu;
4. LEKTIRA
„Don Kihot“ – M. Cervantes;
„Romeo i Julija“ i „Hamlet“ – W. Shakespeare;
„Dundo Maroje“ – Marin Držić;
„Osman“ – Ivan Gundulić;
„Škrtac“ – Moliere;
„Candid“ – Voltaire;
Izbor pjesama bošnjačkih pjesnika
„Zvonar bogorodične crkve“ – Victor Hugo
„Zlatarovo zlato“ ili „Seljačka buna“ – August Šenoa;
51
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Test učenikovih sposobnosti- početak školske godine;
Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika, kontrolnih listića, dosijea, pisanih
izvještaja i drugih istrumenata vrednovanja);
Dijagnostičko vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva;
Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i(li)negativnih strana učenika,
vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika;
Formalno vrednovanje- omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i
negativne strane, te da se angažuju kako bi svoje eventualno negativne strane
korigovali;
Vrednovanje pismenosti učenika- na osnovu pisanih školskih i domaćih zadataka;
Vrednovanje usmeno- književne recepcije- slušanje čitanje, kultura govorenja;
Praktično vrednovanje- na primjeru praktičnog rada, realizacije projekta, istraživanja
na terenu (naučno- istraživački rad);
F. UDŽBENICI
1. ČITANKA, ZDENKO LEŠIĆ, SARAJEVO PUBLISHING,SARAJEVO, 2003.
2. NAŠ JEZIK, RATMIRA PJANIĆ, SARAJEVO PUBLISHING, SARAJEVO, 2003.
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić – Gramatika bosanskog jezika
2. Bratoljub Kljajić – Rječnik stranih riječi
POSEBNA NAPOMENA:
U skladu sa izloženom programiranom problematikom, nastavnici će izabrati uzorne tekstove
iz književnosti od antike do danas, te niz djela iz bosanske, hrvatske i srpske književnosti,
naročito savremene. Nastavnicima stoje na raspolaganju sva djela propisane lektire, te
predviđena udžbenicima, čime se postiže koherentnost svih elemenata programa.
52
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Bosanski /H rvatski
/Srpski jezik i
književnost *
Godina TREĆA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred TREĆI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Jezik
25
Književnost i
teorija
književnosti
70
Jezičko
izražavanje
20
Broj časova sedmično 4 1 2 1
*maternji jezik
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave maternjeg jezika i književnosti u III razredu su :
JEZIK:
- Razlikovati osnovne jezičke pojmove;
- Razumjeti i objasniti pojmove sintaksa, te nazive rečeničnih jedinica od kojih se tvori
rečenica;
- Razumjeti tipove odnosa rečeničnih spojeva, odnosno sintaksičkih jedinica;
- Znati analizirati rečenicu: subjekat, predikat, objekat, priložne oznake, atribut i
apozicija;
- Znati i razumijeti vrste nezavisno složenih i zavisno složenih rečenica i prepoznati ih
na primjerima;
- Razumjeti red riječi u rečenici, znati rečenicu povezati, te prepoznati tipove teksta;
- Tvoriti rečenične modele svih vrsta rečenica;
53
- Poznavati i primjenjivati pravopisnu normu;
KNJŽEVNOST:
- Prepoznati i razumjeti književnohistorijska razdoblja svjetske književnosti od starog
vijeka do savremene književnosti hronološki i u skladu sa programskim sadržajima;
- Prepoznati i komparirati poetike i estetike književnohistorijskih razdoblja od starog
vijeka do savremene književnosti;
- Prepoznati i razumjeti karakteristike književnih rodova i vrsta;
- Razumjeti posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;
JEZIČKO IZRAŽAVANJE:
- Potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i primjerima (citati i parafraze);
- Jasno oblikovanje usmenih predavanja prema ponuđenim smjernicama;
- Jezgrovito i jasno oblikovanje javnog govora prema ponuđenim smjernicama;
- Jasno i sažeto oblikovanje usmenog saopćenja;
- Poznavati i primjenjivati pravopisnu normu;
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Očekivana postignuća ili ishodi učenja učenika su:
Ovladavanje strukturom jezika i jezičkih nivoa; Osposobljavanje učenika da
razumiju funkciju jezičkih jedinica u tekstu;
Primjenjivanje stečenih znanja iz sintakse u govornoj i pisanoj formi;
Razumjevanje pojma sintaksa, te rečeničnih jedinica od kojih se tvori rečenica;
Razumjevanje tipova odnosa rečeničnih spojeva, odnosno sintaksičkih jedinica;
Analiziranje rečenice: subjekat, predikat, objekat, priložne oznake, atribut i
apozicija;
Razumijevanje vrste nezavisno složenih i zavisno složenih rečenica i
prepoznavanje istih ih na primjerima;
Tvorenje rečeničih modela svih vrsta rečenica;
Poznavanje i primjenjivanje pravopisne norme;
Prepoznavanje i razumjevanje književnohistorijska razdoblja svjetske
književnosti od starog vijeka do savremene književnosti hronološki i u skladu
sa programskim sadržajima;
Komparacija poetike i estetike književnohistorijskih razdoblja od starog vijeka
do savremene književnosti;
Prepoznavanje i razumjevanje karakteristika književnih rodova i vrsta;
Razumjevanje posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. JEZIK, SINTAKSA, SINTAGMA, REČENICA Slušanje/ 25
54
govorenje/
pisanje
1. Pojam sintakse; Sintaksa kao gramatička disciplina u
okviru koje se proučavaju odnosi među jedinicama u nizu;
Jedinice sintakse: riječ, skup riječi i rečenica;
Sintagma; Riječ, sintaksema, kao konstituent rečenice;
Sintagma i rečenica; Vrste sintagmi: imeničke, glagolske;
Odnosi među članovima sintagme; Jednostavne, binarne i
složene sintagme;
Riječi u rečenici; Spojevi riječi i njihovi odnosi.
Pojam rečenice. Osnovna svojstva rečenice, kao
sintaksičke jedinice su: članjivost, ciljna usmjerenost,
modalnosti prediktivnost; Klasifikacija rečenica po
ustrojstvu: jednostavne (proste), proširene i složene;
Klasifikacija rečenica po ciljnoj usmjerenosti: Izjavne,
upitne i uzvične (usklične); Modalnost rečenice: značenje
sadašnjosti, prošlosti, budućnosti; značenje indikativnosti,
potencijalnosti ili irealnosti;
Članovi rečeničnog ustrojstva; Primarni i sekundarni;
Predikat i subjekat; Glagolski i ne glagolski predikat.
Glagolski oblici u predikatu: sintaktički indikativ i
sintaktički relativ. Predikatne kategorije: lice, vid, vrijeme
i način; Slaganje subjekta s predikatom u rodu, broju, licu;
Slaganje po obliku i smislu; Neizrečeni subjekat; Riječi u
funkciji subjekta;
Objekat; Objekat kao glagolska dopuna i priložna oznaka;
Vrste objekata: izravni (bliži) i neizravni (dalji);
Prijedložni objekat;
Atribut i apozicija; Vrste atributa: pridjevski i imenski;
Slaganje atributa i apozicije s imenicom; Red riječi u
rečenici; Stilski neobilježeni, neutralni i stilski obilježeni,
markirani; Padežni oblici i sintaktičke funkcije;
Složena rečenica; Pojam složene rečenice; Rečenice po
sastavu; Sklapanje rečenica nizanjem i povezivanjem;
Klasifikacija rečenica na zavisne i nezavisnosložene
rečenice; Nezavisnosložene rečenice: naporednost,
koordinacija, kao osnovno obilježje; Glavni tipovi
nezavisnosloženih rečenica: sastavne, rastavne, suprotne;
Isključne, zaključne i gradacione; Tipovi odnosa među
dijelovima sastavnih i suprotnih rečenica; Sklapanje
uvrštavanjem; Zavisnosložene rečenice: subjektne,
predikatske i objektne; Subordiniranost i podređenost, kao
osnovno obilježje zavisnih rečenica; Klasifikacija
55
zavisnosloženih rečenica po funkciji zavisnog dijela:
izričite, odnosne, mjesne, vremenske, uzročne,
pogodbene, dopusne, namjerne, poredbene i posljedične
rečenice;
Intonacija rečenice; Rečenični naglasak, stanke,
rečenična melodija, intenzitet, tempo; Interpunkcijski
znakovi u složenoj rečenici i tekstu.
Procesi standardizacije u našem jeziku; Bečki dogovor;
Bosanski jezik za vrijeme Austro- Ugarske– uloga
Benjamina Kalaja; Gramatika bosanskog jezika iz 1890.
2. KNJIŽEVNOST (TEORIJA I POVIJEST
KNJIŽEVNOSTI, INTERPRETACIJA)
Slušanje/
govorenje/
pisanje
70
Romantizam; Predromantizam i romantizam u evropskim
književnostima; Francuska revolucija i filozofija
idealizma; Romantizam sa početka XIX.stoljeća kao
opreka klasicizmu; Tri naraštaja romantičara; Glavne
karakteristike romantizma; Uloga pojedinca, nacionalne
istorije, narodnosti, mistike, metafizike, smjene društvene
formacije; Glavni predstavnici evropskog romantizma:
Hugo, Byron, Heine, Schiller, Goethe, Puškin;
Romantizam u južnoslavenskim književnostima; Ilirizam i
ljudevit Gaj; Vuk Stefanović Karadžić; Mehmed-beg
Kapetanović Ljubušak; Safet-beg Bašagić; Pojačano
zanimanje za usmenu književnost;
Pisci i djela – J.W.Goethe „Jadi mladog Werthera“ ili
„Faust“; A. S. Puškin „Evgenije Onjegin“; Byron „Childe
Harold“; Edgar Alan Po „Gavran“ ili „Ananabel Li“; U
pregledu: Schiller i Heine; Ivan Mažuranić „Smrt Smail-
age Čengića“ (recepcija epa u hrvatskoj i bošnjačkoj
sredini); P.P Njegoš „Gorski vijenac“ ili „Luča
mikrokozma“; Safvet-beg Bašagić „Izabrane pjesme“;
Dobrica Cesarić „Pjesme“; U pregledu: Petar Preradović,
Stank Vraz, Laza Kostić, Branko Radičević, Jovan
Jovanović Zmaj; Bošnjačka usmena tradicija; Kosta
Horman „Narodne pjesme Muslimana u BiH“; Aiša Softić
„Antologija“;
Realizam; Evropski realizam; Doktrina pozitivizma;
Nova teorija društva; Hipolit Ten; Roman prostora;
Roman lika; Povijesni roman sa analitičkim pretenzijama;
Podrobno i objektivno opisivanje detalja kao temeljni
umjetnički postupak; Socijano psihološka motiviranost
realističke proze; Biologističke teorije; Naturalizam;
56
Glavni evropski predstavnici; Specifičnosti realizma u
južnoslavenskim književnostima;
Pisci i djela: Honore de Balzac „Evgenije Grande“ ili
„Čiča Gorio“; Lav Nikolajevič Tolstoj „Ana Karenjina“;
F. M. Dostojevski „Zločin i kazna“; Gogolj „Šinjel“;
Turgenjev „Očevi i djeca“; G. Flaubert „Madam Bovari“;
U pregledu: Stendal i Zola; Silvije Strahimir Kranjčević
„Pjesme“; Simo Matavulj „Bakonja fra Brne“ ili
„Poripovijetke“ (po izboru); Branislav Nušić „Sumnjivo
lice“ ili „Narodni poslanik“;
U pregledu: August Šenoa, Vjenceslav Novak, Aleksa
Šantić, Jovan Dučić, Svetozar Čorović, Petar Kočić;
Bošnjačka preporodna književnost; Zatišje u književnom
stvaranju (1883- 1897.); Austro-ugarska okupacija;
Iseljavanje Bošnjaka; Listovi i publikacije na narodnom i
turskom jeziku; Djelatnost M. Kurtčehajića; Književno-
kulturni i nacionalni preporod (1878- 1910.); Mehmed-
beg Kapetanović Ljubušak; Listovi i časopisi: Bošnjak,
Behar, Gajret i Biser;
Edhem Mulabdić „Zeleno busenje“; Nafija Sarajlić
„Teme“; U pregledu: Safvet-beg Bašagić i Osman Aziz;
Esteticizam i Moderna; Razaranje realizma; Simbolizam;
Neonaturalizam; Estetizam; Baudelaire kao začetnik
moderne lirike; Geneza moderne i njeno uobličavanje u
južnoslavenskim književnostima krajem XIX. Stoljeća i
početkom XX. Stoljeća;
Pisci i djela: C. Baudelaire „Cvijeće zla“; Rimbaud
„Pjesme“ (po izboru); Rilke „Pjesme“ (po izboru); W.
Whitman „Vlati trave“; Henrik Ibsen „Nora“ ili „Patke“;
A. P. Čehov „Novele“ (izbor); U pregledu: Verloine i
Teufik Fikret; Antun Gustav Matoš „Pjesme“; Ivo
Vojnović „Suton“, Dobrica Cesarić „Pjesme“, Bora
Stanković „Nečista krv“ ili „Koštana“; Isidora Sekulić
„Pisma iz Norveške“ ili „Gospa Nola“; Osman Đikić
„Pjesme“; Musa Ćazim Ćatić „Pjesme“; Hamza Humo
„Grozdanin kikot“ ili „Pjesme“; U pregledu: Vladimir
Vidrić, Vladimir Nazor, Dinko Šimunović;
Avangarda; Pisci i djela: Jesenjin „Pjesme“; M. Proust
„U traganju za izgubljenim vremenom“; F. Kafka
„Proces“; W. Faukner „Krik i bijes“; Miroslav Krleža
„Povratak Filipa Latinovicza“ ili „Gospoda Glembajevi“;
Augustin Ujević „Pjesme“; M. Crnjanski „Seobe“ ili
Izbor iz poezije;
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Slušanje/ 20
57
govorenje/
pisanje
Upotreba zareza (apozicija, vokativ, umetnute riječi i
rečenice, glagolski prilozi prošli i sadašnji, zarez u
složenoj rečenici); Pisanje skraćenica; Pisanje riječi
stranog porijekla;
Dokazivanje; Argumentacija; Šta je dokaz? Vrste dokaza;
Recenzija; Važnost podataka i argumenata u recenziji;
Kritika i vrijednosni sud u recenziji; Recenzija stručnog i
umjetničkog teksta;
Usmena predavanja; Faze oblikovanja usmenog
predavanja: odabir teme, skupljanje građe o temi,
uređivanje građe izrada nacrta predavanja;
Javni govor; Priprema javnog govora; bilješke, navodi,
podaci; Neutralan i emocionalno obilježen govor;
Saopćenje; Jezička i stilska obilježja saopćenja; Usmeno i
pisano saopćenje; Novinsko, radijsko i televizijsko
saopćenje;
4. LEKTIRA
A. Kovačić „U registraturi“;
S. Matavulj „Bakonja fra Brne“;
Honore de Balsac „Čiča Gorio“;
F. M. Dostojeviski „Zločin i kazna“;
B. Stanković „Nečista krv“;
Kahlil Gibran „Prorok i prorokov vrt“;
Husein Taha „Dani“;
Hasan Kikić „Provincija u pozadini“;
Mehmed Muradbegović „Robijaš“ ili „Post“;
Isak Samokovlija „Pripovijetke“;
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Test učenikovih sposobnosti- početak školske godine;
Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika, kontrolnih listića, dosijea, pisanih
izvještaja i drugih istrumenata vrednovanja);
Dijagnostičko vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva;
Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i(li)negativnih strana učenika,
vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika;
58
Formalno vrednovanje-omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i
negativne strane, te da se angažuju kako bi svoje eventualno negativne strane
korigovali;
Vrednovanje pismenosti učenika- na osnovu pisanih školskih i domaćih zadataka;
Vrednovanje usmeno- književne recepcije- slušanje čitanje, kultura govorenja;
Praktično vrednovanje- na primjeru praktičnog rada, realizacije projekta, istraživanja
na terenu (naučno- istraživački rad);
F. UDŽBENICI
1. ČITANKA, VEDAD SPAHIĆ, SARAJEVO PUBLISHING, SARAJEVO, 2003.
2. NAŠ JEZIK, SENIJA MIDŽIĆ, SARAJEVO PUBLISHING, SARAJEVO, 2003.
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić – Gramatika bosanskog jezika
2. Bratoljub Kljajić – Rječnik stranih riječi
POSEBNA NAPOMENA:
U skladu sa izloženom programiranom problematikom, nastavnici će izabrati uzorne tekstove
iz književnosti od antike do danas, te niz djela iz bosanske, hrvatske i srpske književnosti,
naročito savremene. Nastavnicima stoje na raspolaganju sva djela propisane lektire, te
predviđena udžbenicima, čime se postiže koherentnost svih elemenata programa.
59
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Bosanski /H rvatski
/Srpski jezik i
književnost *
Godina ČETVRTA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Jezik
25
Književnost i
teorija
književnosti
70
Jezičko
izražavanje
20
Broj časova sedmično 4 1 2 1
*maternji jezik
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave maternjeg jezika i književnosti u IV razredu su :
JEZIK:
- Razumjeti značenje frazema u maternjem jeziku;
- Imenovati intonativna svojstva složene rečenice i znati ih primjeniti; razumjeti
strukturu rječnika i leksikografske jedinice;
- Razumjeti leksičko- semantičke pojmove: metafora, metonimija, sinonimi, antonimi,
homonimi, arhaizmi i historizam, antroponimi, toponimi;
- Znati temeljne pojmove iz sociolingvistike i razumjeti funkcionalne stilove maternjeg
jezika;
- Prepoznati i tvoriti osnovne, polusložene i složene riječi;
- Razumjeti semantička, gramatička i tvorbena obilježja svih vrsta riječi;
KNJIŽEVNOST:
- Prepoznati i razumjeti književnohistorijska razdoblja svjetske književnosti hronološki i
u skladu sa programskim sadržajima;
- Prepoznati i komparirati poetike i estetike književnohistorijskih razdoblja;
60
- Prepoznati i razumjeti karakteristike književnih rodova i vrsta;
- Razumijeti književne i jezičke činjenice, te razviti sposobnost za kritičko sagledavanje
jezičkih i drugih umjetnina, te njihovo estetsko i kulturološko vrednovanje;
- Razumjeti posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;
- Razumijeti književnost kao umjetnost;
JEZIČKO IZRAŽAVANJE:
- Potkrijepiti dokazivanje i odbacivanje teze u raspravi valjanim argumentima;
- Prikladno se koristiti stručnom terminologijom:
- Uobličiti misli i spoznaje u esej;
- Samostalno primjeniti različite postupke pri oblikovanju teksta;
- Strukturalno izlagati ili pisati temu u zadatim veličinama (vrijeme i broj riječi);
- Povezano i jasno oblikovanje referata prema ponuđenim smjernicama (odabir teme,
odabir primarnih i sekundarnih izvora literature, izrada referata uz navođenje literature
i unošenje bilježaka);
- Poznavati i primjenjivati pravopisnu normu;
-
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Očekivana postignuća ili ishodi učenja učenika su:
Razumjevanje značenja frazema u maternjem jeziku;
Imenovanje intonativnih svojstava složene rečenice i primjena; razumjevanje
strukture rječnika i leksikografske jedinice;
Razumjevanje leksičko- semantičke pojmova: metafora, metonimija, sinonimi,
antonimi, homonimi, arhaizmi i historizam, antroponimi, toponimi;
Poznavanje temeljnih pojmova iz sociolingvistike i razumjevanje funkcionalnih
stilova maternjeg jezika;
Razumjevanje semantičkih, gramatičkih i tvorbenih obilježja svih vrsta riječi;
Prepoznavanje i razumjevanje književnohistorijskih razdoblja svjetske
književnosti, hronološli i u skladu sa programskim sadržajima;
Komparacija poetika i estetika književnohistorijskih razdoblja;
Razumijevanje književnih i jezičkih činjenica, te razvijanje sposobnosti za kritičko
sagledavanje jezičkih i drugih umjetnina, te njihovo estetsko i kulturološko
vrednovanje;
Razumjevanje posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;
Razumijevanje književnosti kao umjetnosti;
Uobličavanje misli i spoznaja u esej;
Samostalno primjenjivanje različitih postupka pri oblikovanju teksta;
Poznavanje i primjenjivanje pravopisne norme;
61
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. SEMANTIKA, SOCIOLINGVISTIKA,
FUNKCIONALNA STILISTIKA
Slušanje/
govorenje/
pisanje
25
Riječ kao jedinica (semantički nivo): Značenje riječi
(denotativno, konotativno, kontekstualno); Sintaksično
značenje ili valentnost riječi (polisemija, sinonimija,
antonimija, homonimija); Stilističko diferenciranje leksike
po sferama upotrebe (književna leksika, termini i
terminologija, razgovorna leksika, žargonizmi); Aktivna i
pasivna leksika (arhaizmi i neologizmi); Riječi po porijeklu
(domaće ili autohtone, tuđice ili posuđice); Značenjski
odnosi među riječima (fraza, kontradikcija, tautologija,
dvosmislenost);
Frazeologija i frazem; Uvjeti postanka frazema. Frazemska
višejznačnost i jednoznačnost; Frazemska sinonimija i
antonimija; Jezični purizam i frazemi;
Vrste frazema. Frazemi sintagme i frazemi sintakse;
Porijeklo frazema: posuđeni i nacionalni; Imenički,
glagolski, pridjevni i priložni frazemi;
Leksikografija; Rječnik; Enciklopedijska i jezična
leksografija; Vrste rječnika; Leksikografski članak;
Natuknica i odrednica;
Jezik i društvo (sociolingvistika); Raslojavanje jezika
(teritorijalno- dijalekti, socijalno- varijante, funkcionalno);
Raslojavanje standardizirane novoštokavštine (standardni
jezik štokavskog narječja bosanski, hrvatski, srpski);
Funkcionisanje bliskih jezika u višenacionalnoj zajednici
(bosanski, hrvatski, srpski u Bosni i Hercegovini);
Funkcionalni stilovi (funkcionalna stilistika); Pojam
funkcionalnog stila; Tradicionalni funkcionalni stilovi i
njihove odlike: naučni, publicistički, književnoumjetnički,
62
administrativni, razgovorni (analiza na tekstovima);
Kriteriji razlikovanja stilova: ekspresivna i impresivna
vrijednost stilskih sredstava, kontekst, stilistička
dominanta, komunikacijska namjena; Uvođenje novih
stilova (sakralni, esejistički, scenaristički, reklamni,
stripovni i retorički);
Bosanski, hrvatski isrpski jezik u XX. Stoljeću: Razvoj
standardne novoštokavštine; Raslojavanje standardne
novoštokavštine;
2. KNJIŽEVNOST (TEORIJA I POVIJEST
KNJIŽEVNOSTI, INTERPRETACIJA)
Slušanje/
govorenje/
pisanje
70
Književnost između dva rata; Društvene i političke prilike
nakon Prvog svjetskog rata; Kriza evropskog mišljenja i
gubitak referencijalnih vrijednosti; Avangardni književni
pokreti: futurizam, ekspresionizam, konstruktivizam,
dadaizam, nadrealizam; Socijalna literatura i obnova
realističnog postupka; Angažovana književnost i idejne
tendencije; Recepcija avangardnih tokova u jugoslavenskim
književnostima i u Bosni i Hercegovini;
Pisci i djela iz evropske i svjetske književnosti: F. Kafka
„Proces“ i Husein Taha „Dani“;
Pisci i djela iz bosanskohercegovačke literature i šireg
jezičkog područja: M. Krleža „Gospoda Glembajevi“; A.
B. Šimić „Poezija“ (u izboru); Tin Ujević „Poezija“ (u
izboru); Miloš Crnjanski „Poezija“ (u izboru); Hasan Kikić
„Provincija u pozadini“; Isak Samokovlija „Pripovijetke“
(u izboru);
Savremena književnost;
Pisci i djela iz savremene evropske i svjetske književnosti:
Hermann Hesse „Stepski vuk“ ili „Demijan“; Albert Camus
„Stranac“, Ernest Hemingway „Starac i more“, Samuel
Becket „Čekajući Godoa“; J.L. Borges „Novele“, M. A.
Bulgakov „Majstor i Margarita“;
Pisci i djela iz savremene bosanskohercegovačke literature
i šireg jezičkog područja: Ivo Andrić „Prokleta avlija“;
Skender Kulenović „Soneti“ (izbor) i „Ponornica“; Meša
Selimović „Derviš i smrt“ i „Tvrđava“, Ćamil Sijarić
„Pripovijetke“; Mak Dizdar „Kameni spavač“; Abdulah
Sidran „Pjesme“ (izbor); Alija Isaković „Putopisi“,
„Hasanaginica“; Ivan Goran Kovačić „Jama“, Ranko
Marinković „Kiklop“ ili „Glorija“ ili „Ruke“; Nikola Šop
63
„Pjesme“ (izbor); Vitomir Lukić „Hodnici svijetloga
praha“; Branko Ćopić „Mala moja iz Bosanske Krupe“ ili
„Bašta šljezove boje“; Vasko Popa „Pjesme“ (izbor);
Danilo Kiš „Grobnica za Borisa Davidoviča“ (pripovijetka)
ili „Enciklopedija“; Milorad Pavić „Hazardski rječnik“;
Slobodan Novak „Miris, zlato i tamjan“, Književnokritički
eseji: Skender Kulenović, Midhat Begić, Mushin Rizvić,
Enes Duraković (izbor);
3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE
Slušanje/
govorenje/
pisanje
20
Rasprava; Strukturna trodijelnost: teza, antiteza i sinteza ili
postavljanje teze i dokazivanje teze i prihvaćanje ili
odbacivanje teze, odnosno modificiranje teze. Usmena i
pismena rasprava.
Esej; Znanstvene, publicističke i umjetničke karakteristike
eseja; Subjektivni i objektivni elementi u eseju;
Uloga navoda; Komunikacijski tekstovi: vijesti, obavijest,
oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica. Privatni i javni
komunikacijski tekstovi.
Referat kao vrsta teksta; Glavne faze oblikovanja referata:
izbor teme, izbor primarne i sekundarne literature,
proučavanje gradiva, pravljenje bilježaka, Uvažavanje
gramatičke pravopisne i stilske norme standardnog jezika
pri izradi referata.
4. LEKTIRA
G.G. Marquez „Sto godina samoće“ ili „Ljubav u vrijeme
kolere“;
Hamza Humo „Grozdnin kikot“;
Skender Kulenović „Ponornica“;
Derviš Sušić „Pobune“;
Mirko Kovač „Ruganje dušom“;
Vladan Desnica „Proljeća Ivana Galeba“;
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Test učenikovih sposobnosti- početak školske godine;
64
Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika, kontrolnih listića, dosijea, pisanih
izvještaja i drugih istrumenata vrednovanja);
Dijagnostičko vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva;
Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i(li)negativnih strana učenika,
vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika;
Formalno vrednovanje- omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i
negativne strane, te da se angažuju kako bi svoje eventualno negativne strane
korigovali;
Vrednovanje pismenosti učenika- na osnovu pisanih školskih i domaćih zadataka;
Vrednovanje usmeno- književne recepcije- slušanje čitanje, kultura govorenja;
Praktično vrednovanje- na primjeru praktičnog rada, realizacije projekta, istraživanja
na terenu (naučno- istraživački rad);
F. UDŽBENICI
1. ČITANKA, VEDAD SPAHIĆ, SARAJEVO PUBLISHING, SARAJEVO,
2003.
2. NAŠ JEZIK, REMZIJA HADŽIEFENDIĆ-PARIĆ, SARAJEVO
PUBLISHING, SARAJEVO, 2003.
3.
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić – Gramatika bosanskog jezika
2. Bratoljub Kljajić – Rječnik stranih riječi
POSEBNA NAPOMENA:
U skladu sa izloženom programiranom problematikom, nastavnici će izabrati uzorne tekstove
iz književnosti od antike do danas, te niz djela iz bosanske, hrvatske i srpske književnosti,
naročito savremene. Nastavnicima stoje na raspolaganju sva djela propisane lektire, te
predviđena udžbenicima, čime se postiže koherentnost svih elemenata programa.
66
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Engleski jezik
Godina I
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred PRVI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
140 70 70 0
Broj časova sedmično 4 2 2 0
B. CILJ PREDMETA
Cilj nastave engleskog jezika kao prvog stranog jezika u prvom razredu srednje škole
podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno
razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na engleskom jeziku komunicira na osnovnom
nivou o temama iz svog neposrednog okruženja, i da razumije pojedinačne informacije u
jednostavnom tekstu. U nastavi engleskog jezika u prvom razredu srednje škole, treba težiti
dostizanju nivoa A2 Evropskog okvira za strane jezike, koja podrazumijeva:
Samostalnu usmenu i pismenu upotrebu stranog jezika;
Usvajanje određenog lingvističkog inventara (vokabular, strukture na fonetskoj,
morfološkoj i sintaktičkoj razini)
Posebnosti strukture engleskog jezika.
Ostale ciljeve i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (riječnika, strane literature, medijskih informacija).
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
67
U nastavi engleskog jezika u prvom razredu gimnazije treba težiti dostizanju nivoa A2
Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i
razumijevanje
Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne
potrebe. Može s izvjesnim naporom razumjeti suštinu direktnog,
stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.
Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje.
Može razumjeti tekstove i veoma veliki broj idioma u logički
povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim
temama ili općepoznatim stvarima.
Učenik može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi
standardan, jasan jezik. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i
razumijevanje
Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim
tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od više pasusa (reklame,
raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva, kratke
vijesti i kratki tekstovi).
Učenik može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i
jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može povremeno
pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i
kontekstu.
Govor Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi razgovore o
za njega važnim temama. Može zahtijevati da mu se pomogne ili
svjesno izbjegavati neke teme.
Učenik govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni
različiti tipovi zastajkivanja.
Izgovor je razumljiviji, uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka
fonološke prirode.
Učenik relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i
ograničenim brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne
konstrukcije i neke složene.
U proširenoj usmenoj produkciji, učenik pravi nešto grešaka koje
mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje.
Pisanje Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne
situacije.
Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj, ranije
aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom
okruženju (kratka pisma, bilješke, molbe, telefonske poruke).
Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te
najčešće veznike.
Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije, ali pravi mnogo grešaka
kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije.
Znanje o jeziku Učenik svjesno usvaja znanje o jeziku.
68
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Glagolska vremena: Present Simple i Present
Continuous
Vrste glagola (state vs. action)
Pridjevi koji opisuju ličnost
Prilozi učestalosti i odgovarajući izrazi za vrijeme
Izrazi za opisivanje identiteta
Predavanja i
praktična
primjena
5
2. Present Continuous u budućem vremenu (going to)
Upravna i neupravna pitanja (echo questions)
Prijedlozi
Vokabular za planiranje putovanja i odmora
Predavanja i
praktična
primjena
5
3. Past Simple- izjave, pitanja, odrični oblici
Vremenski izrazi koji se koriste sa Past Simple-om
Izraz used to
Participski pridjevi (-ed/-ing)
Predavanja i
praktična
primjena
5
4. Past Continuous and Past Simple
Frazalni glagoli
Opisivanje osjećanja
Hronološki vremenski izrazi
Predavanja i
praktična
primjena
5
5. Komparacija pridjeva, izrazi too/not enough, as…as,
than
Relativne zamjenice
Opisivanje kuće i namještaja, slika. Odgovarajući
pridjevi
Predavanja i
praktična
primjena
5
6. Rod i broj imenica, brojive i nebrojive imenice
Kvantifikatori
Opisivanje hrane i pića, restorana, prehrane i životnih
Predavanja i
praktična
primjena
5
69
stilova
7. Izražavanje budućnosti: going to i will
Prilozi za budućnost
Prvi kondicional
Izrazi za vjerovatnoću
Predavanja i
praktična
primjena
5
8. Tvorba riječi
Glagolski modeli: glagol + inf, glagol + ing
Riječi i izrazi za opisivanje poslova i zanimanja
Predavanja i
praktična
primjena
5
9. Present Perfect, korištenje sa Past Simple-om
Prilozi za vrijeme: just, already, yet, for, since
Frazalni glagoli nast.
Predavanja i
praktična
primjena
5
10. Pasiv
Izrazi za medije: TV, radio, internet
Veznici
Predavanja i
praktična
primjena
5
11. Brojevi, razlomci, decimali i postotci
Past Perfect
Izrazi o kriminalu
Predavanja i
praktična
primjena
5
12. Članovi
Jezički izrazi za filmove i umjetnost
Antonimi
Predavanja i
praktična
primjena
5
13. Drugi kondicional, poređenje sa prvim
Modalni glagoli obaveze i dopuštanja: can, have to,
must, mustn't, should, shouldn't
Izrazi za zdravlje i sport
Predavanja i
praktična
primjena
5
14. Question tags
Jezički izrazi za nacionalnost, društvo (Evropa i EU)
Predavanja i
praktična
primjena
5
E. PRAKTIČNE VJEŠTINE
Legenda vještina:
70
Č- čitanje S- slušanje U- usmeno izražavanje P- pismeno izražavanje
No. Naslovi praktičnih vježbi Broj sati
1.
Č- Novinski članak o britanskom identitetu
S- Govorimo o identitetu
U- Razgovor o običajima i životnim promjenama
P- Pisanje o sebi
Lektira: Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the
Night-Time, Jonathan Cape (UK)
4+1
2.
Č- Članak o aktivnom odmaranju
S- Razgovor o planovima za odmor, telefonska komunikacija
U- Planiranje odmora, predstavljanje svoje zemlje
P- Formalna email korespondencija
Lektira: Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the
Night-Time, Jonathan Cape (UK)
4+1
3.
Č- Prvi dan škole
S- Razgovor o školskim uspomenama
U- Opis slike u prošlom vremenu, prošli običaji
P- Anegdota iz prošlosti
Lektira: Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the
Night-Time, Jonathan Cape (UK)
4+1
4.
Č- Izum televizije
S- Coleridge, Kubla Khan
U- Opisivanje prošlog događaja
P- Opisivanje prošlog događaja
Lektira: Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the
Night-Time, Jonathan Cape (UK)
4+1
5.
Č- Novinski o savremenim kućama
S- Opisivanje omiljene sobe
U- Kućni aparati
P- Opisivanje sobe
Lektira: Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the
Night-Time, Jonathan Cape (UK)
4+1
71
6.
Č- Članak o zdravoj ishrani i vegeterijanizmu
S- Razgovor o ishrani
U- Naglasak u riječi
P- Upitnici
Lektira: Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the
Night-Time, Jonathan Cape (UK)
4+1
7.
Č- Članak o budućnosti tehnologije
S- Radio diskusija o Nostradamusu
U- Govorimo o budućnosti
P- Planirajmo budućnost
Lektira: Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the
Night-Time, Jonathan Cape (UK)
4+1
8.
Č- Članak o neobičnim zanimanjima
S- Intervju za posao
U- Intervju za posao
P- Popunjavanje aplikacija
Lektira: Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)
4+1
9.
Č- Intervju i kratka priča o porodici
S- Telefonski poziv, međusobni odnosi
U- Opisivanje iskustava
P- Opisivanje stvari koje trenutno radimo (Present Perfect)
Lektira: Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)
4+1
10.
Č- Pismo novinama
S- Radijska emisija
U- Ispitivanje o TV navikama
P- Pismo (1)
Lektira: Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)
4+1
11.
Č- Novinski članak o počinjenom zločinu, oglas za izgubljeno-nađeno
S- Dramatizirana detektivskaa priča
U- Izražavanje straha i iznenađenja
P- Oglas za izgubljeno-mađeno
Lektira: Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)
4+1
72
12.
Č- Recenzije filmova
S- Razgovor o događajima u budućnosti
U- Debata o umjetnosti
P- Kratke poruke
Lektira: Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)
4+1
13.
Č- Oglas za lijek, email za ozdravljenje
S- Kratki razgovori o zdravlju
U- Traženje i davanje savjeta
P- Davanje savjeta
Lektira: Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)
4+1
14.
Č- Članak o Evropi
S- Mišljenja o EU, govorimo o ambicijama
U- Izražavanje želja i planova, diskusija o zemlji u kojoj živimo
P- Formalno pismo (2)
Lektira: Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)
4+1
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi, usmene i pismene
provjera znanja (ocjenjivanje odabranih
pisanih zadaća iz nastavnog plana),
40%
(20+20)
90 - 100 5 A
Provjera materije iz lektire (usmena ili
pismena)
20% (10+
10)
80-89 4 B
Pismeni ispit rad, jedan u svakom
polugodištu
40%
(20+20)
70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno (oba polugodišta) 100 Ispod 55 1 F
73
G. UDŽBENICI
1. Hastings, B., Rees-Parnall, H., McKinlay, S. (2014). Success Pre-Intermediate Student’s
Book . United Kingdom: Pearson Longman
H. DODATNI UDŽBENICI
1. White, L., Fricker, R. (2014). Success Pre-Intermediate Workbook and CD Pack. United
Kingdom: Pearson Longman
2. Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the Night-Time, Jonathan Cape
(UK)
3. Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)
4. Longman Dictionary of Contemporary English, 6th edition. United Kingdom: Pearson
Longman
74
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Engleski jezik
Godina II
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
140 70 70 0
Broj časova sedmično 4 2 2 0
B. CILJ PREDMETA
Cilj nastave engleskog jezika kao prvog stranog jezika u drugom razredu srednje škole
podrazumijeva mogućnost sudjelovanja u razgovorima o poznatim temama i temama tvog
interesa, prepričavanja priča i sadržaja, opisivanje osjećanja, uz usvajanje i korištenje
gramatičkih struktura i vokabulara na srednjem nivou. Učenik će također moći razumijeti
standardni govor o poslu, školi, odmoru, te se snaći u većini situacija u engleskom govornom
području. U nastavi u drugom razredu srednje škole treba težiti dostizanju nivoa B1
Evropskog okvira za strane jezike, koja podrazumijeva:
Samostalnu usmenu i pismenu upotrebu stranog jezika na odgovarajućem nivou.
Usvajanje određenog lingvističkog inventara (vokabular, strukture na fonetskoj,
morfološkoj i sintaktičkoj razini), na nivou B1
Shvatanje posebnosti strukture engleskog jezika.
Ostale ciljeve i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (riječnika, strane literature, medijskih informacija).
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi engleskog jezika u drugom razredu gimnazije treba težiti dostizanju nivoa B1
Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
75
Slušanje i
razumijevanje Mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim
temama s kojima se redovito susrećem na poslu, u školi, u slobodno
vrijeme itd.
Mogu razumjeti glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih
programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i profesionalnog
interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo.
Čitanje i
razumijevanje Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili
jezikom poznate struke.
Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima.
Govor Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti u toku
putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori.
Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su poznate,
koje su od ličnog interesa ili se odnose na svakodnevni život (npr. na
porodicu, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje).
Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i
događaje, svoje snove, nade i težnje.
Mogu ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove.
Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati
svoje reakcije.
Pisanje Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od
ličnog interesa.
Mogu napisati pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.
Znanje o
jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Složene imenice
Povratne zamjenice: each, other
Redoslijed pridjeva u rečenici
Frazni glagoli
Predavanja i
praktična
primjena
5
2. Glagolska vremena: Present Perfect
Simple, Present Perfect Continuous,
poređenje sa Past Simple-om
Pridjevi koji opisuju odjevne predmete
Vokabular računara i mobilnih
telefona
Predavanja i
praktična
primjena
5
76
3. Glagolska vremena: Past Simple, Past
Continuous i Past Perfect, used
to/would
Jezički izrazi za zakon i zločin
Predavanja i
praktična
primjena
5
4. Modalni glagoli za izražavanje
vjerovatnoće, sposobnosti, zabrane i
obaveze
Tvorba riječi: pridjevi sa negativnim
prefiksima
Predavanja i
praktična
primjena
5
5. Izražavanje budućnosti: planovi,
namjere, odluke
Tvorba priloga vjerovatnoće
Jezički izrazi za prirodne nepogode
Predavanja i
praktična
primjena
5
6. Nulti, prvi i drugi kondicional;
vremenske klauze sa if i when
Sinonimi i parafraziranje
Predavanja i
praktična
primjena
5
7. Neodređena zamjenice one/ones
Question tags
Jezički izrazi za školu i uspjeh
Predavanja i
praktična
primjena
5
8. Pasiv
Jezički izrazi i kolokacije za
putovanja, statistiku i opise mjesta
Predavanja i
praktična
primjena
5
9. Indirektni govor, step back u prošlo
vrijeme, pripadajući izrazi, glagoli koji
se koriste za indirektni govor
Pitanja i naredbe u indirektnom
govoru
Predavanja i
praktična
primjena
5
10. Modalni glagoli za izražavanje
vjerovatnoće u prošlosti
Glagoli za naraciju i opisivanje
Predavanja i
praktična
primjena
5
11. Članovi
Pridjevi za opis fizičkog izgleda
Predavanja i
praktična
primjena
5
12. Direktni i indirektni govor nast.
Pridjevi za opisivanje umjetnosti,
filmova i pisanje filmskih kritika
Predavanja i
praktična
primjena
5
13. Kvantifikatori: both, neither, either,
all, none, most
Prisvojni padež ('s)
Frazalni glagoli u sportu
Predavanja i
praktična
primjena
5
14. Kolokacije za opisivanje hrane i
kupovine
Ponavljanje gradiva
Predavanja i
praktična
primjena
5
77
E. PRAKTIČNE VJEŠTINE
Č- čitanje S- slušanje U- usmeno izražavanje P- pismeno izražavanje
No. Naslovi praktičnih vježbi Broj sati
1.
Č- Članak o mladim ljudima i grupama mladih
S- Radio disukusija zašto mladi ljudi pripadaju grupama
U- Klubovi za mlade, davanje mišljenja
P- Opis osobe
Lektira: Dickens, C. (2010). A Christmas Carol.
Penguin Press (UK)
4+1
2.
Č- Članak o prvim prenosivim telefonima, lično pismo
S- Opasnosti interneta
U- Razgovor o mobilnim telefonima i komunikaciji
P- Lično pismo
Lektira: Dickens, C. (2010). A Christmas Carol.
Penguin Press (UK)
4+1
3.
Č- Članak o kaznama
S- Radio diskusija o slavnoj ličnosti koja je počinila
zločin
U- Diskusija o pravilima i obavezama
P- Kako pojedinac može promijeniti svijet?
Lektira: Dickens, C. (2010). A Christmas Carol.
Penguin Press (UK)
4+1
4.
Č- Strip o razlikama između muškaraca i žena, esej na
temu za/protiv škola za isključivo dječake ili djevojčice
S- Različito ponašanje prema djevojčicama i dječacima
U- Žensko-muške rodne uloge u našem društvu
P- Esej na temu za ili protiv
Lektira: Dickens, C. (2010). A Christmas Carol.
Penguin Press (UK)
4+1
5.
Č- Teorije o kraju svijeta
S- Studentska prezentacija
U- Davanje predviđanja o budućnosti, kratke studentske
prezentacije
Lektira: Dickens, C. (2010). A Christmas Carol.
Penguin Press (UK)
4+1
6.
Č- Esej koji opisuje stav o zoološkim vrtovima
S- Predavanje o slonovima u Africi
U- Izražavanje vjerovatnoće
P- Esej koji izražava stav o temi
Lektira: Dickens, C. (2010). A Christmas Carol.
Penguin Press (UK)
4+1
78
7.
Č- Izvadak iz romana
S- Priča o društvenom uspjehu
U- Razgovor o uspješnoj osobi
P- Pismeni sastav o uspjehu
Lektira: Dickens, C. (2010). A Christmas Carol.
Penguin Press (UK)
4+1
8.
Č- Neobični hoteli
S- Putovanje u UK
U- Razgovor o ekstremnim sportovima
P- Opis mjesta
Lektira: Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a
Childhood. Pantheon
4+1
9.
Č- Život nakon škole
S- Intervju sa savjetnikom za izbor zanimanja
U- Igranje uloga (role play) o davanju savjeta pri izboru
zanimanja
P- Izvještaj o izboru zanimanja
Lektira: Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a
Childhood. Pantheon
4+1
10.
Č- Kratka priča
S- Radio program o slavnom pilotu
U- Izražavanje nagađanja
P- Pisanje priče
Lektira: Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a
Childhood. Pantheon
4+1
11.
Č- Članak ljepota kroz vrijeme
S- Radio diskusija
U- Kratka studentska prezentacija
P- Opis osobe
Lektira: Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a
Childhood. Pantheon
4+1
12.
Č- Filmska kritika
S- Film po izboru nastavnika
U- Razgovor o filmu
P- Filmska kritika na izabrani film
Lektira: Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a
Childhood. Pantheon
4+1
13.
Č- Kritika kompjuterskih igara
S- Radio program o fudbalskoj utakmici
U- Kratka prezentacija o igrama i hobijima
P- Pisanje osvrta na kompjutersku igru
Lektira: Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a
Childhood. Pantheon
4+1
79
14.
Č- Tri pisma žalbe
S- Članak o Buy Nothing Day
U- Ulaganje i odgovaranje na žalbe
P- Pismo žalbe
Lektira: Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a
Childhood. Pantheon
4+1
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi, usmene i pismene
provjera znanja (ocjenjivanje
odabranih pisanih zadaća iz nastavnog
plana),
40%
(20+20)
90 - 100 5 A
Provjera materije iz lektire (usmena ili
pismena)
20% (10+
10)
80-89 4 B
Pismeni ispit rad, jedan u svakom
polugodištu
40%
(20+20)
70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno (oba polugodišta) 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
1. Hastings, B., McKinlay, S. (2014). Success Intermediate Students' Book. United Kingdom:
Pearson Longman
H. DODATNI UDŽBENICI
1. White, L., Fricker, R. (2014). Success Intermediate Workbook and CD Pack. United
Kingdom: Pearson Longman
2. Dickens, C. (2010). A Christmas Carol. Penguin Press (UK)
2. Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a Childhood. Pantheon
3. Longman Dictionary of Contemporary English, 6th edition. United Kingdom: Pearson
Longman
80
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Engleski jezik
Godina III
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred TREĆI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Predavanja Praktične
vježbe
(vještine)
Seminari
105 49 56 0
Broj časova sedmično 3 1-1.5 1.5-2 0
B. CILJ PREDMETA
Cilj nastave engleskog jezika kao prvog stranog jezika u trećem razredu srednje škole
podrazumijeva sticanje temeljne i napredne jezičke kompetencije koja se funkcionalno
postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju dati jasne, detaljne opise na niz tema
vezanih za svoju profesiju i interese; dati mišljenje na temu; razumjeti većinu TV vijesti,
programe tekućih poslova i većinu filmova na standardnom dijalektu; koristiti jezik sa dozom
rječitosti i spontanosti koji omogućuju kontakt s izvornim govornikom; sudjelovati u
diskusijama o poznatim temama, podupirući svoja gledišta. U nastavi engleskog jezika u
trećem razredu srednje škole, treba težiti dostizanju nivoa B2 Evropskog okvira za strane
jezike, koji podrazumijeva:
Samostalnu usmenu i pismenu upotrebu stranog jezika na višem nivou;
Usvajanje određenog lingvističkog inventara (vokabular, strukture na fonetskoj,
morfološkoj i sintaktičkoj razini) na višem nivou;
Usvajanje posebnosti strukture engleskog jezika na višem nivou;
Ostale ciljeve i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (riječnika, strane literature, medijskih informacija).
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi engleskog jezika u trećem razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju nivoa
B2 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke Očekivani rezultati/ ishodi učenja
81
vještine
Slušanje i
razumijevanje
Učenici mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu
argumentaciju ako im je tema barem donekle poznata. Mogu razumjeti veći
dio TV vijesti i programa koji se bave tekućim događajima. Mogu razumjeti
većinu filmova na standardnom jeziku.
Čitanje i
razumijevanje
Učenici mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju suvremene probleme i
u kojima pisac zauzima određene stavove ili izražava određena stajališta.
Mogu razumjeti suvremenu književnu prozu.
Govor Učenici mogu komunicirati dovoljno dobro i neusiljeno, što omogućuje
normalnu interakciju s izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u
raspravama u okviru poznatih situacija obrazlažući i braneći svoje stavove.
Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje
vlastitog interesa. Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi
navodeći prednosti i nedostatke raznih pristupa.
Pisanje Učenici mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema iz
područja svog interesa. Mogu napisati sastav ili izvještaj prenoseći
informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu
napisati pismo u kojem jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju
određenim događajima i iskustvima.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Ponavljanje gradiva iz drugog razreda: sadašnja
i prošla vremena
Kolokacije za oglase za posao i biografije (CV)
Predavanja +
praktična
primjena
3.5
2. Ponavljanje budućih vremena, pregled Future
Perfect-a i Future Continuous-a
Tvorba riječi: prefiksi
Jezički izrazi u formalnim pismima
Predavanja +
praktična
primjena
3.5
3. Navike u sadašnjosti i u prošlosti sa Present i
Past Continuous-om
Kolokacije i veznici pri opisivanju ličnosti
Predavanja +
praktična primjena
3.5
4. Participske rečenice
Tvorba riječi: sufiksi
Predavanja +
praktična primjena
3.5
5. Glagolski modeli: gerund i infinitiv, glagoli i Predavanja+ 3.5
82
njihova komplementacija
Frazni glagoli (izbor)
praktična primjena
6. Causative have
Frazni glagoli i idiomi (izbor)
Kolokacije pridjeva i priloga
Predavanja+
praktična primjena
3.5
7. Brojivost imenica, isti oblik jednine i množine,
singularia tantum i pluralia tantum
Predavanja+
praktična primjena
3.5
8. Pasiv infinitiv i pasiv gerund
Vokabular za opisivanje grafova
Složenice
Predavanja+
praktična primjena
3.5
9. Vrste zavisnih rečenica: posljedične,
kondicionalne (ponavljanje)
Veznici
Predavanja+
praktična primjena
3.5
10. Pasiv sa dva objekta
Relativne klauze: restriktivne i nerestriktivne
Kolokacije
Predavanja+
praktična primjena
3.5
11. Modalni glagoli u prošlosti, upotreba sa
pasivom i trajnim vremenom
Frazni glagoli (izbor)
Predavanja+
praktična primjena
3.5
12. Kvantifikatori: Some, any, much, many, a few,
little, a little
Namjerne rečenice
Predavanja+
praktična primjena
3.5
13. Članovi
Korištenje vanjskih izvora: citiranje i
referenciranje
Razumijevanje riječi i izraza iz konteksta
Predavanja +
praktična primjena
3.5
14. Vještine prezentiranja, korištenje odgovarajućih
softvera
Predavanja +
praktična primjena
3.5
E. PRAKTIČNE VJEŠTINE
Č- čitanje S- slušanje U- usmeno izražavanje P- pismeno izražavanje
83
No. Naslovi praktičnih vježbi Broj sati
1.
Č- Članak po izboru nastavnika o sistemima
srednjoškolskog obrazovanja širom svijeta
S- Telefonski razgovori
U- Telefonski poziv, diskusija o obrazovanju
P- Pisanje biografije
Lektira: Mansfield, K., (2014), The Garden Party and
Other Stories, CreateSpace Independent Publishing
Platform, SAD
3+1
2.
Č- Formalno pismo
S- Razgovor o engleskom kao svjetskom jeziku
U- Razgovor o jeziku uopšte
P- Formalno pismo
Lektira: Mansfield, K., (2014), The Garden Party and
Other Stories, CreateSpace Independent Publishing
Platform, SAD
3+1
3.
Č- Kako izaći na kraj sa teškim osobama?
S- Radio diskusija „Oni i mi- generacijski jaz“
U- Diskusija o različitim navikama i odnosima
P- Organizacija ideja u tekstu
Lektira: Mansfield, K., (2014), The Garden Party and
Other Stories, CreateSpace Independent Publishing
Platform, SAD
3+1
4.
Č- Članak o izvanrednim ljudima
S- Radio program o genijima, dokumentarac o slavnoj
ličnosti po izboru nastavnika
U- Predstavljanje neke poznate osobe
P- Pismeni sastav o ličnosti iz dokumentarca
Lektira: Mansfield, K., (2014), The Garden Party and
Other Stories, CreateSpace Independent Publishing
Platform, SAD
3+1
84
5.
Č- Kako izaći na kraj sa stresom
S- Iskustva sa ovisnostima
U- Diskusija o ovisnostima, stresu i društvenom životu
P- Davanje savjeta
Lektira: Mansfield, K., (2014), The Garden Party and
Other Stories, CreateSpace Independent Publishing
Platform, SAD
3+1
6.
Č- Članak po izboru nastavnika o zaštiti planete i srodnim
temama
S- Dokumentarac o ugroženim životinjskim vrstama
U- Kako spasiti planetu
P- Kako spasiti planetu
Lektira: Mansfield, K., (2014), The Garden Party and
Other Stories, CreateSpace Independent Publishing
Platform, SAD
3+1
7.
Č- Web stranica
S- Razgovor o umjetnosti
U- Razgovor o kulturi i umjetnosti
P- Najčešće nebrojive imenice u engleskom jeziku; ili
pisanje recepta
Lektira: Mansfield, K., (2014), The Garden Party and
Other Stories, CreateSpace Independent Publishing
Platform, SAD
3+1
8.
Č- Mobilni telefoni - za ili protiv?
S- Opisivanje grafa i intervju o Butanu
U- Diskusija na temu za i protiv
P- Opisivanje grafa ili tabele
Lektira: Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of
Discovery, Inspiration, Independence, and Everything
Else, Sourcebooks, Inc., Illinois
3+1
85
9.
Č- Članak po izboru nastavnika, parafraziranje i sumiranje
sadržaja
S- TV priča
U- Izrazi se svojim riječima
P- Pisanje sažetaka teksta
Lektira: Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of
Discovery, Inspiration, Independence, and Everything
Else, Sourcebooks, Inc., Illinois
3+1
10.
Č- Članak o domu
S- Opis kuće ili stana
U- Diskusija o kućnim pravilima i kućnim vještinama
P- Opisivanje nekog značajnog mjesta
Lektira: Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of
Discovery, Inspiration, Independence, and Everything
Else, Sourcebooks, Inc., Illinois
3+1
11.
Č- Članak o životnim misterijama
S- Kratke novinske priče i naslovi
U- Diskusija o DNK
P- Kratki novinski članak
Lektira: Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of
Discovery, Inspiration, Independence, and Everything
Else, Sourcebooks, Inc., Illinois
3+1
12.
Č- Medijske navike
S- Predavanje o poznatoj ličnosti
U- Diskusija o poznatim ličnostima i medijima općenito
P- Izvještaj o lokalnim medijima
Lektira: Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of
Discovery, Inspiration, Independence, and Everything
Else, Sourcebooks, Inc., Illinois
3+1
86
13.
Č- Akademski članak
U- Razgovor o plagijatu i akademskim navikama
P- Pismena vježba korištenja referenci
Lektira: Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of
Discovery, Inspiration, Independence, and Everything
Else, Sourcebooks, Inc., Illinois
3+1
14.
S- TED Talk po izboru nastavnika, i diskusija o pozitivnim
vještinama prezentacije
P, U- Učeničke prezentacije (referati)
Lektira: Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of
Discovery, Inspiration, Independence, and Everything
Else, Sourcebooks, Inc., Illinois
3+1
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi, usmene i pismene
provjera znanja (ocjenjivanje odabranih
pisanih zadaća iz nastavnog plana),
40%
(20+20)
90 - 100 5 A
Provjera materije iz lektire (usmena ili
pismena)
20%
(10+ 10)
80-89 4 B
Pismeni ispit rad, jedan u svakom
polugodištu
40%
(20+20)
70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno (oba polugodišta) 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
1. Parsons, J. et al (2014). Success Upper Intermediate Student’s Book, United Kingdom:
Pearson Longman
H. DODATNI UDŽBENICI
1. Parsons, J. et al (2014). Success Upper Intermediate Workbook and CD Pack. United
Kingdom: Pearson Longman
87
2. Hughes, J. and Jones, C (2011). Practical Grammar. Level 2. United Kingdom: Heinle
Cengage Learning.
3. Hughes, J. and Jones, C (2011). Practical Grammar. Level 3. United Kingdom: Heinle
Cengage Learning.
4. Longman Dictionary of Contemporary English, 6th edition. United Kingdom: Pearson
Longman
5. Mansfield, K., (2014), The Garden Party and Other Stories, CreateSpace Independent
Publishing Platform, SAD
6. Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of Discovery, Inspiration, Independence, and
Everything Else, Sourcebooks, Inc., Illinois
88
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Engleski jezik
Godina IV
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
140 70 70 0
Broj časova sedmično 4 2 2
B. CILJ PREDMETA
Cilj nastave engleskog jezika kao prvog stranog jezika u četvrtom razredu srednje škole
podrazumijeva sticanje napredne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno
razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju dati jasne, detaljne opise na niz tema vezanih za
svoju profesiju i interese; dati mišljenje na temu; razumjeti većinu TV vijesti, programe
tekućih poslova i većinu filmova na standardnom dijalektu; koristiti jezik sa dozom rječitosti i
spontanosti koji omogućuju kontakt s izvornim govornikom; sudjelovati u diskusijama o
poznatim temama, podupirući svoja gledišta. U nastavi engleskog jezika u četvrtom razredu
gimnazije treba težiti potpunom dostizanju nivoa C1 Zajedničkog evropskog okvira za strane
jezike, koji podrazumijeva:
Samostalnu usmenu i pismenu upotrebu stranog jezika na višem nivou;
Usvajanje određenog lingvističkog inventara (vokabular, strukture na fonetskoj,
morfološkoj i sintaktičkoj razini) na višem nivou;
Usvajanje posebnosti strukture engleskog jezika na višem nivou;
Ostale ciljeve i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i kulturi,
osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih izvora znanja
(riječnika, strane literature, medijskih informacija).
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi engleskog jezika u četvrtom razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju
nivoa C1 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke Očekivani rezultati/ ishodi učenja
89
vještine
Slušanje i
razumijevanje
Mogu razumjeti dugačak govor čak i kad nije jasno strukturiran i kad veze
među rečenicama nisu jasno iskazane, već se samo podrazumijevaju. Mogu
bez prevelika napora razumjeti televizijske programe i filmove.
Čitanje i
razumijevanje
Mogu razumjeti dugačke i kompleksne činjenične književne tekstove te
uviđati stilske različitosti. Mogu razumjeti specijalizirane članke i duže
tehničke upute, čak i kad se ne odnose na moje područje.
Govor Mogu se dobro i neusiljeno izražavati bez jako očitog traženja
odgovarajućih riječi. Mogu se fleksibilno i učinkovito koristiti jezikom u
društvenim i poslovnim situacijama. Mogu precizno izraziti svoje ideje i
mišljenja te se svojim doprinosom spretno uključiti u raspravu drugih
govornika.
Mogu iznijeti jasan, podroban opis složenih činjenica povezujući tematske
cjeline, razvijajući određene misli i zaokruživši izlaganje odgovarajućim
zaključkom.
Pisanje Mogu se izraziti jasnim, dobro strukturiranim tekstom te razvijati svoja
stajališta. Mogu pisati o složenim temama u pismu, sastavu ili izvještaju
naglašavajući ono što smatram važnim. Mogu odabrati stil koji odgovara
čitatelju kojemu je to namijenjeno.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Ponavljanje gradiva iz trećeg razreda
Pregled težih glagolskih vremena: Future
Perfect, Future Continuous i Future Perfect
Continuous
Frazalni glagoli i idiomi koji opisuju ličnost
Predavanja 5
2. Cleft rečenice
Kolokacije za opisivanje umjetnosti i sklonosti
Subjunctive (konjuktiv)
Predavanja 5
3. Pregled pasivnih i aktivnih oblika, pasivni
glagoli sa dva objekta
Frazalni glagoli koji opisuju okoliš
Predavanja 5
4. Inverzija u rečeničnoj strukturi. Vokabular za
opisivanje škola, univerziteta i akademskih
planova
Predavanja 5
90
5. Pregled kondicionalnih rečenica; inverzija
Formalni engleski jezik
Predavanja 5
6. Glagoli percepcije
Pregled infinitiva i participskih oblika
Množina imenica stranog porijekla
7. Radionica: poslovni svijet, pregled dobre i loše
biografije; vještine pisanja dobrih motivacionih
pisama
8. Bezlične strukture u indirektnom govoru
Pregled rečeničnih struktura
9. Participske klauze
Frazalni glagoli
Idiomi i klišei
10. Uzročne i zaključne rečenice
Tvroba riječi: prefiksi i sufiksi
11. Relativne klauze: restriktivne i nerestriktivne
Kolokacije za opisivanje osjećanja
12. Pregled modalnih glagola i fraza
13. Dopusne, suprotne, rečenice za naraciju
Idiomatski izrazi za opisivanje sličnosti i razlika
14. Ponavljanje gradiva i priprema za završni ispit
E. PRAKTIČNE VJEŠTINE
Č- čitanje
S- slušanje
U- usmeno izražavanje
P- pismeno izražavanje
91
No. Naslovi praktičnih vježbi Broj sati
1.
Č- članak o romantici i slobodi
S- drama
U- vođenje razgovora (role play)
P- kratka priča
4
2.
Č- članak o apsurdnoj umjetnosti
S- dijalog o umjetničkom djelu
U- šta nam se sviđa i ne sviđa u umjetnosti
P- kratka kritika likovnog umjetničkog djela
4
3.
Č- članak o budućnosti
S- dijalog
U- razgovor o promjenama u društvu i budućnosti
P- predviđanja o klimatskim promjenama u budućnosti
4
4.
Č- konkurs za posao i motivaciono pismo
S- radijska emisija o odrastanju
U- kako se nositi sa teškim situacijama na univerzitetu
P- motivaciono pismo
4
5.
Č- izvod iz književnih djela
S- radio dokumentarac o hrani i utjecaju hrane na povijest
U- diskusija o ponašanju
P- pismo na formalnom engleskom jeziku
4
6.
Č- članak o buci
S- radio program, sa pregledom naglaska u riječi
U- stavovi prema muzici: razlike i sličnosti
P- recenzija muzičkog CD-a
4
7.
Praktične vježbe iz analize i pisanja biografija za različite
svrhe (akademske ili poslovne), šta ne pisati u biografiji;
simulacija poslovnog intervjua i tehnike prezentacije
tokom intervjua; pregled vještina prezentacije
4
8.
Č- članak o načinima ophođenja sa stresom
S- razgovori o vrstama ličnosti
U- diskusija kako se nositi sa negativnim navikama,
davanje savjeta
P- informativni letak, davanje savjeta
4
9.
Č- članak o turizmu i putovanju, izvještaj o muzičkom
festivalu
S- izvještaj o odmoru
U- odmori koje pamtimo, savjeti za putovanje za
posjetioce tvom gradu
P- pisanje izvještaja
4
10.
Č- članak o medijima
S- dijalog
U- diskusija o pisanim medijima u tvojoj zemlji
P- esej o budućnosti online medija
4
92
11.
Č- članak o mitovima
S- teorije zavjere
U- mitovi i teorije zavjere
P- članak
4
12.
Č- članak o pravdi
S- nevjerovatne plate
U- moralne dileme i iskušenja
P- pismeni sastav iz lektire
4
13.
Č- opis lika iz književnog djela
S- izvod iz romana Bartleby the Scrivener
U- diskusija o društvenim normama
P- opis lika iz lektire
4
14. Ponavljanje gradiva i priprema za završni ispit
Prezentacije iz lektire
4
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Pismeni ispit 25 80-89 4 B
Završni ispit 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
2. Fricker, R. (2014). Success Advanced Workbook and CD Pack. United Kingdom: Pearson
Longman
H. DODATNI UDŽBENICI
1. Hewings, M. Advanced Grammar in Use. UK: Cambridge University Press
2. Longman Dictionary of Contemporary English, 6th edition. United Kingdom: Pearson
Longman
93
NJEMAČKI JEZIK - A
(Drugi strani jezik)
Svi smjerovi
I, II, III i IV razred
NAPOMENA: Njemački jezik A je drugi strani jezik koji slušaju učenici prvi put, tj. Koji u prethodnom
obrazovanju nisu imali ovaj jezik.
94
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Njemački jezik
Godina PRVA (prva godina
učenja)
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Prvi
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari
70 35 35 0
Broj časova sedmično 2 1 1
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u prvom razredu srednje
škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno
postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku
komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje
stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava
njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika
i da osposobi učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o
temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u
jednostavnom tekstu. U nastavi njemačkog jezika u prvom razredu srednje škole, kao
prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.1 Evropskog
okvira za strane jezike.
95
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu gimnazije treba težiti dostizanju nivoa A 1.1
Evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i
razumijevanje
Učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica,
pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na
njih jezički ili nejezički reagirati
potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine
govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod
Čitanje i
razumijevanje
čita naglas poznate riječi i rečenice
zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je
dozvoljeno ponovljeno čitanje
Govor pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju
rečenice
reproducira napamet naučene stihove i pjesmice
zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim
temama
učestvuje u razgovoru po modelu
daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima
opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju
pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene
produkcije
Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice
zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu
zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama
(odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma,
kratkog opisa neke osobe)
Znanje o
jeziku
Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno
usvajaju znanje o jeziku
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
96
1. Hallo! Predavanja i
vježbe
4+2
2. Eis und Biologie Predavanja i
vježbe
4+2+1
3. Mode und Familie Predavanja i
vježbe
4+2+1
4. Hobbys Predavanja i
vježbe
4+2+1
5. Kontakte Predavanja i
vježbe
4+2+1
6. Schule Predavanja i
vježbe
4+3+1
7. Schule einmal anders! Predavanja i
vježbe
4+2+1
8. Freizeit Predavanja i
vježbe
4+3+1
9. Feiern Predavanja i
vježbe
4+3+1
10. 1. Klassenarbeit 2
11. 2. Klassenarbeit 2
Nastavni sadržaji tematskih cjelina:
Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)
97
Texte Kommunikation Grammatik Lernen lernen
Hallo!
A Hallo!
B Ich mag Tennis!
-Zuneigung/Abneigung
äußern
-buchstabieren
-um Wiederholung
bitten
Internationale Wörter
erkennen das Alphabet
auswendig lernen
internationale Wörter auf
Deutsch aussprechen
Eis und Biologie A Biologie am
Montag …
B Eis oder Pizza?
Zeitangaben machen
Preise nennen
Vorlieben äußern
Nomen farbig markieren
Nomen mit dem Artikel
zusammen lernen
Mode und Familie
A Mode: die Trends!
B Das Baby ist mein
Bruder! Das ist
wichtig!
etwas benennen /
identifizieren etwas /
jemanden beschreiben
Nomen und Artikel im
Deutschen mit anderen
Sprachen vergleichen
Hobbys
A Jugend-Medien-
Camp
B Spielst du
Basketball?
C Das Manga-Mädchen
D Das ist wichtig!
(Ja/Nein-)Fragen stellen
und beantworten
über die Hobbys
sprechen zustimmen /
ablehnen
etwas nicht wissen
Verbkonjugation im
Singular Personalpronomen
im Nom. (ich, du, er/es/sie)
Unregelmäßiges Verb
(sammeln)
Verb mit Vokalwechsel e-ie
(lesen)
Adverb gern
Konjunktion und Syntax:
Aussagesatz und Ja/Nein-
Frage
vor dem Hören zuerst über
das Thema sprechen beim
Hören sich darauf
konzentrieren, was man für
die Aufgabe braucht beim
Lesen auf Bilder Zahlen,
Namen, Wörter aus
anderen Sprachen und auf
Internationalismen achten
Kontakte
A VIP-Quiz!
B Mein Profil
C Star-Forum
D Das ist wichtig!
sich und andere
vorstellen etwas
benennen (W-)Fragen
stellen und beantworten
(E-Mail) Freunde
ansprechen
sein im Präsens
Personalpronomen im
Nom. (wir, ihr, sie)
Fragepronomen Was, Wer,
Wie, Wo, Woher, Wie alt
Syntax: W-Fragen Lokale
Präpositionen bei Ländern
in/aus Wortbildung: -in
(der Sänger - die Sängerin)
ein Wortfeld erstellen vor
dem Hören die Aufgabe
lesen auf Textzeichen
achten
98
Schule
A Meine Schule im
Internet
B Spaghettibrücke
C Schule international
D Das ist wichtig!
die Schule und die
Schulräume beschreiben
nachfragen
etwas bewerten
haben im Präsens
Verbkonjugation im Plural
Personalpronomen Sie
Bestimmte, unbestimmte
Artikel und Possessivartikel
(mein, dein) im Nom. und
Akk. (der-den, (k)ein-
(k)einen) Negation mit kein
Plural von Nomen (das Heft
- die Hefte)
Unregelmäßiges Verb
(finden) Wortbildung:
Nomen + Nomen (der Sport
+ die Halle = die Sporthalle)
neue Wörter auf
Kärtchen schreiben
nach dem Schreiben
den Text kontrollieren
Schule einmal anders!
A Wann ist die
Theater-AG?
B Was möchtest du
machen?
C Sommerschule
D Das ist wichtig!
über die Zeit sprechen
zögern
einen Vorschlag
machen/
annehmen/ablehnen
sich verabreden
einen Wunsch
ausdrücken
eine Fähigkeit
ausdrücken
auf eine negative Frage
reagieren
Fragepronomen Wann, Um
wie viel
Temporale Präpositionen
am, um, von...bis
Verben mit Vokalwechsel i-
ei (wissen) e-i (sprechen) a-
ä (fahren)
Modalverben können
(Fähigkeit) und möchten
Syntax: Modalverben
Negation mit nicht
Konjunktion aber Antwort
mit doch
vor dem Lesen zuerst
über das Thema
nachdenken
beim Lesen die
Hauptinformationen im
Text durch W-Fragen
erarbeiten Dialoge in
verschiedenen
Stimmungen sprechen
grammatische Regeln
zeichnen
Freizeit
A Jugendwoche
B Hausaufgaben:
Nein! Kino? Ja!
C Freizeitpark-Info D
Das ist wichtig!
Freude/Bedauern
ausdrücken Häufigkeit
ausdrücken nachfragen
etwas bestätigen sich
verabschieden etwas
begründen
Lokale Präposition zu + Dat.
Lokale Präposition in + Akk.
Temporale Präpositionen
vor und nach + Dat.
den Dialog laut
vorlesen vor dem
Schreiben Ideen
sammeln und Notizen
machen
Feiern
A Herzlichen
Glückwunsch zum
Geburtstag!
B Und nach der
einem Freund
gratulieren Zweck und
Bestimmung angeben
(Geschenke) bewerten
etwas nicht wissen
Hoffnung ausdrücken
Modale Präposition für +
Akk.
Personalpronomen im Akk.
(mich, dich, ihn, es, sie)
trennbare Verben
Adjektive mit dem
Gegenteil lernen
Wörter zusammen mit
Bildern lernen
99
Party? Aufräumen!!!
C Mein Album im
Netz
D Das ist wichtig!
Wichtigkeit ausdrücken
sich bedanken
Ordinalzahlen: Datum
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B
Pismena zadaća 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
F. UDŽBENICI
3. deutsch.com 1, Hueber Verlag
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag
2. dodatni materijali
100
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Njemački jezik
Godina DRUGA (druga godina
učenja)
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Drugi
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari
70 35 35 0
Broj časova sedmično 2 1 1
B. CILJ PREDMETA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u drugom razredu srednje
škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno
postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku
komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje
stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava
njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika
i da osposobi učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o
temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u
jednostavnom tekstu. U nastavi njemačkog jezika u drugom razredu srednje škole, kao
drugoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog
okvira za strane jezike.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi njemačkog jezika u drugom razredu gimnazije treba težiti dostizanju nivoa A 1.2
101
Evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i
svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru
jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu
situaciju.
Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom
sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.
Čitanje i
razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz
kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim
događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.
Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi
jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza).
Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke
dijelove teksta.
Govor Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim
temama. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati
jednostavne transakcije (npr. u prodavnici).
Povremeno mu može zatrebati pomoć.
Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i
oklijeva kad izgovara manje poznate riječi.
Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.
Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza,
osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama.
Pisanje Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru
predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.
Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične
podatke, jednostavan diktat).
Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite
prirode.
Znanje o
jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Essen und Trinken Predavanja i
vježbe
4+2+1
2. Einkaufen Predavanja i
vježbe
4+2+1
102
3. Gesund bleiben Predavanja i
vježbe
4+2+1
4. Zu Hause Predavanja i
vježbe
4+2+1
5. Alltag Predavanja i
vježbe
4+2+1
6. Berlin Predavanja i
vježbe
4+2+1
7. Im Ausland Predavanja i
vježbe
4+2+1
8. Perspektiven Predavanja i
vježbe
4+2+1
9. Ferien Predavanja i
vježbe
4+3+1
10. 1. Klassenarbeit 2
11. 2. Klassenarbeit 2
Nastavni sadržaji tematskih cjelina:
Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)
Ponavljanje (1)
Texte
Kommunikation
Grammatik
Lernen lernen
Essen und Trinken A
Frühstücksprojekt B
Lokale
C Lied: Es lebe das
Toastbrot!
D Das ist wichtig!
-im Restaurant bestellen
-Vorlieben ausdrücken -
Zuneigung und
Abneigung ausdrücken -
(nicht) vorhanden sein
-Rückfragen stellen
-den Preis nennen
Konjunktion oder
Modalverb mögen
es gibt + Akk.
Nullartikel (Ich mag Cola.)
die wichtigen Textstellen
mit der Aufgabennummer
markieren
Dialoge auswendig lernen
mit der Sprache spielen
103
-Zustimmung
ausdrücken
Einkaufen
A Klamotten,
Geschäfte &
Taschengeld
B Einkaufsbummel
C Einkaufstypen
D Das ist wichtig!
-Notwendigkeit
ausdrücken
-etwas beschreiben
-nach dem Preis fragen
-Hilfe anbieten
-sich entschuldigen
Modalverb müssen
Possessivartikel im
Singular (sein, ihr)
Personalpronomen im
Dat. (mir, dir, uns, euch)
Verben + Dat. (stehen,
gefallen, helfen)
Fragepronomen Wie viel,
Welch- (im Nom. und
Akk.)
laut und deutlich
sprechen vor dem
Sprechen Assoziationen
sammeln
Gesund bleiben
A Florian ist krank.
B Radio-Doktor
C Spaß und
Gesundheit
D Das ist wichtig!
-über das Befinden
sprechen
-Sorge ausdrücken
-Mitgefühl ausdrücken
-Bitte/Ratschlag
ausdrücken
-sich bedanken
-etwas bewerten
Vokalwechsel au-äu
(laufen)
Imperativ (du und ihr)
Wörter in Wortfeldern
lernen
beim Wörter lernen die
Wortbedeutung spielen
vor dem Hören zuerst
über das Thema
nachdenken die Angst
vor Fehlern abbauen Zu Hause
A Das habe nur ich! B
Hier geht’s mir gut!
C Zuhause ist …
D Das ist wichtig!
-ein Zimmer beschreiben
-Zugehörigkeit
ausdrücken
-einen Ort angeben
-Wichtigkeit ausdrücken
Genitiv -s bei Namen
Konjunktion deshalb
Gradpartikeln sehr,
ziemlich, zu
Ortsangaben hier, da, dort
Wortbildung: Verb +
Nomen (wohnen + das
Zimmer = das Wohnzimmer
beim Wörter lernen Zettel
aufhängen
die Wortbedeutung
zeichnen
zusammengesetzte Wörter
verstehen
Syntax kontrollieren
Ideen für einen Text in
Mind-Maps sammeln
Alltag
A Bist du im Stress?
B Das darfst du nicht!
C Anders leben
D Das ist wichtig!
-Möglichkeit ausdrücken
-Herkunftsort sagen
-Zeitabfolge ausdrücken
-Erlaubnis/Verbot
ausdrücken
-Aufforderungen und
Bitten formulieren
Modalverben können
(Möglichkeit) und dürfen
Lokale Präposition von +
Dat.
Zeitabfolge zuerst … dann
vor dem Sprechen Ideen
und Redemittel sammeln
Schlüsselinformationen aus
dem Text auf einem Zettel
notieren
104
Berlin
A Ich liebe Berlin
B Orientierung in
Berlin
C Lied: Berlin
D Das ist wichtig!
-sich in einer Stadt
orientieren
-Richtung und Ort
angeben
-nach dem Weg fragen -
einen Weg beschreiben
Indefinitpronomen man
Lokale Präpositionen in,
auf, an, nach + Dat. Lokale
Präpositionen bei Städten
in, aus, nach Modale
Präposition mit + Dat.
die
Schlüsselinformationen
im Text markieren beim
Sprechen kurze,
einfache Sätze bilden
beim Sprechen sich Zeit
nehmen und einen
Dialog planen
Im Ausland
A Wo warst du?
B Judiths Jahr in
Ecuador
C Gastgeschenke aus
Deutschland
D Das ist wichtig!
-über die Vergangenheit
sprechen
-Zeitangaben machen
Fragepronomen Wie lange
sein und haben im
Präteritum
Perfekt
Zeitangaben im Akk.
nächst-, dies-, letzt-
Wortbildung bei Sprachen:
- isch (Polen – Polnisch)
die Partizipformen
immer mit Infinitiv und
mit haben / sein
zusammen lernen
nach dem Schreiben
den Text kontrollieren
Perspektiven
A Schulpraktikum B
Modelcasting
C Sommerjobs
D Das ist wichtig
-Sympathie/ Antipathie
ausdrücken -Personen
beschreiben -Gefallen/
Missfallen ausdrücken
Lokale Präpositionen bei, in
(im Nom. und Akk.) + Dat.
Modale Präposition ohne +
Akk.
Demonstrativpronomen
der, die, das (im Nom. und
Akk.
im Wörterbuch
nachschlagen und die
Rechtschreibung kon-
trollieren
Ferien
A Gute Reise!
B Ferien zu Hause C
Sommer-ABC
D Das ist wichtig!
-Glückwünsche äußern -
etwas ankündigen
-Dauer ausdrücken
-über das Wetter reden -
einen Wunsch
ausdrücken
-über die Ferien erzählen
(Brief, E-Mail …)
Wechselpräpositionen an,
in
Modalverb wollen
beim Hören auf die
Geräusche achten
vor dem Schreiben den
Text mit W-Fragen
planen
105
-Freunde an- sprechen
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B
Pismena zadaća 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
F. UDŽBENICI
4. deutsch.com 1, Hueber Verlag
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag
2. dodatni materijali
106
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Njemački jezik
Godina TREĆA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Treći
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari
70 35 35 0
Broj časova sedmično 2 1 1
B. CILJ PREDMETA
Samostalna, ispravna i situatuivno primjerena usmena i pismena upotreba stranog
jezika;
usvojiti određeni lingvistički i sociolingvistički inventar (lingvistički: vokabular, građu
na fonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski
uzorci, posebnosti u interakciji);
uočiti posebnosti sistema njemačkoga jezika u odnosu na bosanski i prvi strani jezik.
odgajanje u duhu internacionalizma, humanizma i demokratije;
ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (strane literature, enciklopedije, medijskih informacija), iste su kao i za
prvi strani jezik.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju
nivoa A2.1. Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne
potrebe. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu
direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.
Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje.
Može razumjeti tekstove i veoma veliki broj idioma u logički
107
povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim
temama ili općepoznatim stvarima.
Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan,
jasan jezik. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim
tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od više pasusa (reklame,
jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama
(uputstva, kratke vijesti i kratki tekstovi).
Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno
strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može povremeno pogoditi
značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu .
Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik.
Govor Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi razgovore o
za njega važnim temama. Može zahtijevati da mu se pomogne ili
svjesno izbjegavati neke teme.
Govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni različiti
tipovi zastajkivanja.
Izgovor je razumljiviji, uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka
fonološke prirode.
Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim
brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i
neke složene.
U proširenoj usmenoj produkciji pravi nešto grešaka koje mogu
povremeno prouzrokovati nerazumijevanje.
Pisanje Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne
situacije.
Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj, ranije
aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom
okruženju (kratka pisma, bilješke, molbe, telefonske poruke).
Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te
najčešće veznike.
Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije, ali pravi mnogo grešaka
kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije.
Znanje o
jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Leute Predavanja i 4+2+1
108
vježbe
2. Gesundheit Predavanja i
vježbe
4+2+1
3. Sport Predavanja i
vježbe
4+2+1
4. Sprachen Predavanja i
vježbe
4+2+1
5. Schulgeschichten Predavanja i
vježbe
4+2+1
6. Berufe Predavanja i
vježbe
4+3+1
7. Medien Predavanja i
vježbe
4+2+1
8. Mitmachen Predavanja i
vježbe
4+2+1
9. Essen Predavanja i
vježbe
4+2+1
10. 1. Klassenarbeit 2
11. 2. Klassenarbeit 2
Nastavni sadržaji tematskih cjelina:
Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)
Ponavljanje (1)
Texte
Kommunikation
Grammatik
Lernen lernen
Leute
A Mein Nachbar ist ein
Promi!
B Was steht mir?
sich und andere
vorstellen ❙ etwas
benennen/identifizieren
❙ sich und andere
beschreiben ❙ etwas
verneinen ❙
Wissen/Unwissen
Negation mit nicht und kein
Wortbildung: Adjektive mit
-ig, -lich, -isch Verben mit
Dativ passen, gehören
Fragewörter in den Fragen
sowie die Antworten im
Text markieren
sich zu neuen Wörtern
Bilder vorstellen
sich merken:
109
C Star-Test
D Das ist wichtig!
ausdrücken ❙ ein
Kompliment machen ❙
Gefallen/Missfallen
ausdrücken ❙ Besitz
ausdrücken ❙
zustimmen/ablehnen
Adjektivendungen -ig, -lich
und -isch sind unbetont
Gesundheit A Auf der
Gesundheitsmesse
B Haatschi! – Ich
habe Grippe!
C Lach doch mal!
D Das ist wichtig!
Freude ausdrücken ❙
über das Befinden
sprechen ❙ über die
Vergangenheit
sprechen ❙ eine
Äußerung abschließen
❙ sagen, dass jemand
nicht da ist ❙
Überraschung
ausdrücken ❙ gute
Wünsche ausdrücken
Perfekt I: haben/sein +
ge…t/ ge…en
Perfekt mit haben oder
sein
sich merken: ge- ist
immer unbetont
Schlüsselwörter im Text
suchen und markieren
Sport A Jugend trainiert für
Olympia
B Artistik auf vier
Rädern
C Lied: Fieber
D Das ist wichtig!
Zeitangaben machen
❙ jemanden warnen
❙ ein Geschehen
ausdrücken
Perfekt II:
trennbare/untrennbare
Verben
Verben auf -ieren
sich merken: ver-, er- und
be- sind immer unbetont
Sprachen
A Tipps zum
Fremdsprachenlernen
B Stammtisch
C Sprachen dieser Welt
D Das ist wichtig!
um einen Rat bitten ❙
gute Wünsche
ausdrücken ❙ einen Rat
wiedergeben ❙ etwas
begründen ❙
nachfragen, ob man
verstanden wurde ❙
etwas
benennen/identifizieren
❙ um Erläuterung bitten
❙ ausdrücken, dass man
ein Wort nicht kennt
oder es vergessen hat
Modalverb sollen
Konjunktion denn
Wortfamilien bilden
sich zu neuen Redemitteln
eine kleine Geschichte
überlegen
110
Schulgeschichten
A Schulbiografien
B In der Mathestunde
C Benjamin Lebert:
„Crazy“
D Das ist wichtig!
eine Situation erklären
❙ Ärger ausdrücken ❙
Hilfe anbieten/ablehnen
❙ etwas nachfragen ❙
Zufriedenheit
ausdrücken
Konjunktion trotzdem
Verben/Nomen/Adjektive
mit Präpositionen
Verben/Nomen/Adjektive
immer zusammen mit der
Präposition lernen
Berufe
A Ohne mich …
B Was möchtest du
mal werden?
C Freiwilliges Soziales
Jahr
D Das ist wichtig!
etwas
benennen/identifizieren
❙ etwas begründen ❙
etwas verneinen ❙
Gefallen/Missfallen
ausdrücken ❙ Grade
ausdrücken ❙
Wichtigkeit ausdrücken
❙ jemanden auffordern
❙ Höflichkeit
ausdrücken ❙ Interesse/
Desinteresse ausdrücken
❙ zögern
Konjunktion weil Imperativ
mit Sie
grammatische Regeln
mit eigenen Worten
erklären
beim Notieren Wörter
abkürzen
die wichtigsten Stellen
im Text markieren
Medien
A Vorsicht: Medien!
B Schülerzeitung
C Schüler machen
Fernsehen
D Das ist wichtig!
Freizeitaktivitäten
beschreiben ❙
Verständnis ausdrücken
❙ einen Ratschlag
geben ❙ einen
Vorschlag machen ❙
Grade ausdrücken ❙
sich verabschieden ❙
sich vorstellen ❙
Voraussetzungen
beschreiben ❙ einen
Gegensatz ausdrücken
Modalverben im
Präteritum Possessivartikel
im Plural Konjunktion nicht
… sondern
beim Hören wichtige
Informationen notieren
sich merken: die
Modalverben im
Präteritum haben
keinen Umlaut, aber
immer ein -t
neuen Wortschatz mit
eigenen Interessen und
Tätigkeiten verbinden
vor dem Schreiben
111
Ideen und Wörter
sammeln
beim Lesen auf
grafische Elemente
achten
Mitmachen
A Jung und freiwillig!
B Camping beim
Musikfestival
C Jung und kreativ D
Das ist wichtig!
Zufriedenheit
ausdrücken ❙ eine
Meinung wiedergeben
❙ Wissen ausdrücken
❙ Zahlen/ Maße
angeben ❙ eine Notwen
- digkeit ausdrücken ❙
sich verabreden
Konjunktion dass
Reflexivpronomen im
Akkusativ
Reflexive Verben
sich bei den
Reflexivpronomen nur
sich bei er/es/sie und
sie/Sie merken beim
Reflexivpronomen das
Subjekt markieren, um
das richtige
Reflexivpronomen zu
finden
Übungen selbst
machen
vor dem Sprechen die
Materialien vorbereiten
Essen
AWillkommensparty
B Kochen oder nicht
kochen?
C Hallo, ich bin dein
Kühlschrank!
D Das ist wichtig!
einen ungefähren
Zeitpunkt angeben ❙
einen Vorschlag machen
❙ höflich bitten ❙
Wünsche ausdrücken ❙
eine Notwendigkeit
ausdrücken ❙
gemeinsames Wissen
andeuten ❙ Zweck/
Bestimmung angeben ❙
Zahlen/Maße angeben
Konjunktiv II von können
und haben
Indefinitpronomen alles,
etwas, jemand, nichts,
niemand
Konjunktion außerdem
vor dem Hören die
Aufgabe lesen und
überlegen
beim Sprechen auf den
Inhalt achten, keine
Angst vor Fehlern
haben
mit der Sprache spielen
und kreativ sein
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Ocjene
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B
Pismena zadaća 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
112
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
F. UDŽBENICI
1. deutsch.com 2, Hueber Verlag
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag
2. dodatni materijali
113
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Njemački jezik
Godina ČETVRTA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Četvrti
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari
70 35 35 0
Broj časova sedmično 2 1 1
B. CILJ PREDMETA
Samostalna, ispravna i situatuivno primjerena usmena i pismena upotreba stranog
jezika;
usvojiti određeni lingvistički i sociolingvistički inventar (lingvistički: vokabular, građu
na fonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski
uzorci, posebnosti u interakciji);
uočiti posebnosti sistema njemačkoga jezika u odnosu na bosanski i prvi strani jezik.
odgajanje u duhu internacionalizma, humanizma i demokratije;
ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (strane literature, enciklopedije, medijskih informacija), iste su kao i za
prvi strani jezik.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju
nivoa A2.2 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne
potrebe. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu
direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.
Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje.
Može razumjeti tekstove i veoma veliki broj idioma u logički
114
povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim
temama ili općepoznatim stvarima.
Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan,
jasan jezik. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim
tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od više pasusa (reklame,
jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama
(uputstva, kratke vijesti i kratki tekstovi).
Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno
strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može povremeno pogoditi
značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu .
Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik.
Govor Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi razgovore o
za njega važnim temama. Može zahtijevati da mu se pomogne ili
svjesno izbjegavati neke teme.
Govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni različiti
tipovi zastajkivanja.
Izgovor je razumljiviji, uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka
fonološke prirode.
Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim
brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i
neke složene.
U proširenoj usmenoj produkciji pravi nešto grešaka koje mogu
povremeno prouzrokovati nerazumijevanje.
Pisanje Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne
situacije.
Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj, ranije
aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom
okruženju (kratka pisma, bilješke, molbe, telefonske poruke).
Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te
najčešće veznike.
Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije, ali pravi mnogo grešaka
kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije.
Znanje o
jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Stadt Predavanja i 4+2+1
115
vježbe
2. Umwelt Predavanja i
vježbe
4+2+1
3. Tiere Predavanja i
vježbe
4+2+1
4. Europa Predavanja i
vježbe
4+2+1
5. Reisen Predavanja i
vježbe
4+2+1
6. Orientierung Predavanja i
vježbe
4+2+1
7. Wohnen Predavanja i
vježbe
4+2+1
8. Familie Predavanja i
vježbe
4+2+1
9. Feste Predavanja i
vježbe
4+3+1
10. 1. Klassenarbeit 2
11. 2. Klassenarbeit 2
Nastavni sadržaji tematskih cjelina:
Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)
Ponavljanje (1)
Texte
Kommunikation
Grammatik
Lernen lernen
Stadt – Land
A Landei oder
Stadtkind?
B Wir Provinzkinder C
Anders wohnen in der
zum Sprechen
auffordern ❙ etwas
vergleichen ❙ Zufrie -
denheit/Unzufriedenheit
ausdrücken ❙ Vorlieben
äußern ❙ einen Ort
Komparativ
Superlativ
Vergleiche mit als und wie
die Komparativ- und
Superlativformen
zusammen lernen, die
Ausnahmen auswendig
lernen sich merken: der
Akzent liegt immer auf den
116
Stadt
D Das ist wichtig!
angeben ❙ Häufigkeit
ausdrücken
Gegensätzen
Umwelt A Klima extrem!
B Grüne Tipps
C Lied: Eisbär
D Das ist wichtig!
das Wetter beschreiben
❙ Angaben über einen
Ort machen ❙
jemanden warnen ❙
eine Situation erklären
Pronomen es
Konjunktion wenn
nicht immer Sätze Wort
für Wort übersetzen
etwas nachfragen
Beispielsätze auswendig
lernen
Tiere A Zoos: Ja oder Nein?
B Berufsbild: Tierarzt
C Tierisch berühmt D
Das ist wichtig!
eine Meinung
ausdrücken ❙
zustimmen/ablehnen
❙ eine Einschränkung
machen ❙ über das
Befinden sprechen ❙
sich bedanken ❙ sich
verabschieden
Adjektivdeklination I:
bestimmter Artikel:
Nominativ, Akkusativ,
Dativ
Deklination des Nomens:
Dativ Plural
Genitiv bei Eigennamen
Schlüsselwörter in den
Aufgaben markieren
auf die Position der
Adjektive achten
sich merken: -ent ist
immer betont
sich für die Adjektive im
Dativ -en merken
Europa
A Europa aus der Ferne
B Europa erleben
C Das passiert in Europa
D Das ist wichtig!
etwas vergleichen ❙
nach Informationen
fragen ❙
Freude/Bedauern
ausdrücken
Adjektivdeklination II:
unbestimmter Artikel:
Nominativ, Akkusativ, Dativ
Präpositionaladverbien
beim Zusammenfassen von
wichtigen Informationen
W-Fragen zum Text stellen
und beantworten
Reisen
A Ferien auf der
Schiene
B Zwei Tage Wien
C Wissensquiz Reisen
D Das ist wichtig!
eine Dauer ausdrücken
❙ einen Zeitpunkt
angeben ❙ nach der
Uhrzeit fragen ❙
Verspätung ausdrücken
❙ Besitz ausdrücken ❙
über die Vergangenheit
sprechen
Temporale Präposition bis
zu + Dativ
Indefinit- und
Possessivpronomen
Verbkonjugation im
Präteritum
beim Lesen auf die
Zeitangaben achten
beim Sprechen meistens
Perfekt verwenden und
sich bei manchen Verben
die Präteritumform
merken
117
Orientierung
A Stadtrallye in Zürich
B Total verirrt!
C Orientierung in
unserer Welt
D Das ist wichtig!
sagen, wo sich
jemand/etwas befindet
❙ einen Ort
beschreiben ❙ eine
Entfernung angeben ❙
eine Situation erklären
Lokale Präpositionen vor,
hinter, neben, zwischen +
Dativ Indefinitpronomen
irgend
Konjunktion obwohl
nach dem Hören die
Aufgabe noch einmal
lesen und wiederholt
hören
bei
zusammengesetzten
Wörtern zuerst das
letzte Wort lesen, dann
das ganze Wort
Wohnen
A Die erste eigene
Bude
B Wohin mit dem
Fernseher?
C Mein Lieblingsding
D Das ist wichtig!
eine Dauer ausdrücken
❙ einen Zeitpunkt
angeben ❙ jemanden
einladen ❙ sagen, wo
sich etwas befindet ❙
eine Richtung angeben
Wortbildung: Nomen mit -
ung
Temporale Präposition zu +
Dativ
Fragewort bis wann
Systematisierung: Modale
und temporale
Präpositionen
Wechselpräpositionen
Verben mit
Wechselpräpositionen
sich merken: alle
Nomen mit -ung sind
feminin
beim Hören auf die
Geräusche achten sich
merken: Wortgruppen
ohne Pausen sprechen
und zwischen
Wortgruppen eine
kleine Pause machen
Familie
A Familienkonflikte
ade!
B Mit 16 allein zu
Hause
C Promi-Geschwister
D Das ist wichtig!
eine Familiensituation
beschreiben ❙ ein
Geschehen ausdrücken
❙ Unzufriedenheit
ausdrücken ❙ eine
Meinung ausdrücken ❙
eine Situation erklären
❙ indirekte Fragen
stellen/formulieren ❙
direkte Fragen
wiedergeben
Indirekte Fragesätze: - mit
Fragewort: wer, was, … -
mit ob Wortbildung:
Nomen mit -schaft
Wortbildung: Adjektive mit
un
sich merken: alle
Nomen mit -schaft sind
feminin
Feste
A Geschenke,
Geschenke!
B U-18-Party
eine Bitte/Aufforderung
ausdrücken ❙ gute
Wünsche ausdrücken ❙
nach Wünschen fragen
❙ eigene Wünsche
Verben mit zwei Objekten:
geben, schenken, kaufen,
sich wünschen, …
Systematisierung der
Konjunktionen im Haupt-
vor dem Hören die
Schlüsselwörter in den
Aufgaben markieren
die wichtigste
Information im Satz
118
C Karneval – Fasching
– Fas(t)nacht
D Das ist wichtig!
äußern und Nebensatz betonen und kurze
Pausen machen
den Text mit eigenen
Worten
zusammenfassen
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B
Pismena zadaća 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
F. UDŽBENICI
2. deutsch.com 2, Hueber Verlag
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag
2. dodatni materijali
119
NJEMAČKI JEZIK - B
(Drugi strani jezik)
Svi smjerovi
I, II, III i IV razred
NAPOMENA: Njemački jezik B je drugi strani jezik koji slušaju učenici koji su u prethodnom
obrazovanju imali ovaj jezik.
120
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Njemački jezik
Godina PRVA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Prvi
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari
70 35 35 0
Broj časova sedmično 2 1 1
B. CILJ PREDMETA
Samostalna, ispravna i situatuivno primjerena usmena i pismena upotreba stranog
jezika;
usvojiti određeni lingvistički i sociolingvistički inventar (lingvistički: vokabular, građu
na fonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski
uzorci, posebnosti u interakciji);
uočiti posebnosti sistema njemačkoga jezika u odnosu na bosanski i prvi strani jezik.
odgajanje u duhu internacionalizma, humanizma i demokratije;
ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (strane literature, enciklopedije, medijskih informacija), iste su kao i za
prvi strani jezik.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi njemačkog jezika u drugom razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju
nivoa A2.1. Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne
potrebe. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu
direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.
121
Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje.
Može razumjeti tekstove i veoma veliki broj idioma u logički
povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim
temama ili općepoznatim stvarima.
Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan,
jasan jezik. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim
tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od više pasusa (reklame,
jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama
(uputstva, kratke vijesti i kratki tekstovi).
Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno
strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može povremeno pogoditi
značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu .
Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik.
Govor Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi razgovore o
za njega važnim temama. Može zahtijevati da mu se pomogne ili
svjesno izbjegavati neke teme.
Govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni različiti
tipovi zastajkivanja.
Izgovor je razumljiviji, uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka
fonološke prirode.
Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim
brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i
neke složene.
U proširenoj usmenoj produkciji pravi nešto grešaka koje mogu
povremeno prouzrokovati nerazumijevanje.
Pisanje Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne
situacije.
Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj, ranije
aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom
okruženju (kratka pisma, bilješke, molbe, telefonske poruke).
Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te
najčešće veznike.
Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije, ali pravi mnogo grešaka
kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije.
Znanje o
jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
122
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Leute Predavanja i
vježbe
4+2+1
2. Gesundheit Predavanja i
vježbe
4+2+1
3. Sport Predavanja i
vježbe
4+2+1
4. Sprachen Predavanja i
vježbe
4+2+1
5. Schulgeschichten Predavanja i
vježbe
4+2+1
6. Berufe Predavanja i
vježbe
4+3+1
7. Medien Predavanja i
vježbe
4+2+1
8. Mitmachen Predavanja i
vježbe
4+2+1
9. Essen Predavanja i
vježbe
4+2+1
10. 1. Klassenarbeit 2
11. 2. Klassenarbeit 2
Nastavni sadržaji tematskih cjelina:
Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)
Ponavljanje (1)
Texte
Kommunikation
Grammatik
Lernen lernen
Leute
A Mein Nachbar ist ein
Promi!
sich und andere
vorstellen ❙ etwas
benennen/identifizieren
❙ sich und andere
Negation mit nicht und kein
Wortbildung: Adjektive mit
-ig, -lich, -isch Verben mit
Fragewörter in den Fragen
sowie die Antworten im
Text markieren
sich zu neuen Wörtern
123
B Was steht mir?
C Star-Test
D Das ist wichtig!
beschreiben ❙ etwas
verneinen ❙
Wissen/Unwissen
ausdrücken ❙ ein
Kompliment machen ❙
Gefallen/Missfallen
ausdrücken ❙ Besitz
ausdrücken ❙
zustimmen/ablehnen
Dativ passen, gehören Bilder vorstellen
sich merken:
Adjektivendungen -ig, -lich
und -isch sind unbetont
Gesundheit A Auf der
Gesundheitsmesse
B Haatschi! – Ich
habe Grippe!
C Lach doch mal!
D Das ist wichtig!
Freude ausdrücken ❙
über das Befinden
sprechen ❙ über die
Vergangenheit
sprechen ❙ eine
Äußerung abschließen
❙ sagen, dass jemand
nicht da ist ❙
Überraschung
ausdrücken ❙ gute
Wünsche ausdrücken
Perfekt I: haben/sein +
ge…t/ ge…en
Perfekt mit haben oder
sein
sich merken: ge- ist
immer unbetont
Schlüsselwörter im Text
suchen und markieren
Sport A Jugend trainiert für
Olympia
B Artistik auf vier
Rädern
C Lied: Fieber
D Das ist wichtig!
Zeitangaben machen
❙ jemanden warnen
❙ ein Geschehen
ausdrücken
Perfekt II:
trennbare/untrennbare
Verben
Verben auf -ieren
sich merken: ver-, er- und
be- sind immer unbetont
Sprachen
A Tipps zum
Fremdsprachenlernen
B Stammtisch
C Sprachen dieser Welt
D Das ist wichtig!
um einen Rat bitten ❙
gute Wünsche
ausdrücken ❙ einen Rat
wiedergeben ❙ etwas
begründen ❙
nachfragen, ob man
verstanden wurde ❙
etwas
benennen/identifizieren
❙ um Erläuterung bitten
❙ ausdrücken, dass man
ein Wort nicht kennt
oder es vergessen hat
Modalverb sollen
Konjunktion denn
Wortfamilien bilden
sich zu neuen Redemitteln
eine kleine Geschichte
überlegen
124
Schulgeschichten
A Schulbiografien
B In der Mathestunde C
Benjamin Lebert:
„Crazy“
D Das ist wichtig!
eine Situation erklären
❙ Ärger ausdrücken ❙
Hilfe anbieten/ablehnen
❙ etwas nachfragen ❙
Zufriedenheit
ausdrücken
Konjunktion trotzdem
Verben/Nomen/Adjektive
mit Präpositionen
Verben/Nomen/Adjektive
immer zusammen mit der
Präposition lernen
Berufe
A Ohne mich …
B Was möchtest du
mal werden?
C Freiwilliges Soziales
Jahr
D Das ist wichtig!
etwas
benennen/identifizieren
❙ etwas begründen ❙
etwas verneinen ❙
Gefallen/Missfallen
ausdrücken ❙ Grade
ausdrücken ❙
Wichtigkeit ausdrücken
❙ jemanden auffordern
❙ Höflichkeit
ausdrücken ❙ Interesse/
Desinteresse ausdrücken
❙ zögern
Konjunktion weil Imperativ
mit Sie
grammatische Regeln
mit eigenen Worten
erklären
beim Notieren Wörter
abkürzen
die wichtigsten Stellen
im Text markieren
Medien
A Vorsicht: Medien!
B Schülerzeitung
C Schüler machen
Fernsehen
D Das ist wichtig!
Freizeitaktivitäten
beschreiben ❙
Verständnis ausdrücken
❙ einen Ratschlag
geben ❙ einen
Vorschlag machen ❙
Grade ausdrücken ❙
sich verabschieden ❙
sich vorstellen ❙
Voraussetzungen
beschreiben ❙ einen
Gegensatz ausdrücken
Modalverben im
Präteritum Possessivartikel
im Plural Konjunktion nicht
… sondern
beim Hören wichtige
Informationen notieren
sich merken: die
Modalverben im
Präteritum haben
keinen Umlaut, aber
immer ein -t
neuen Wortschatz mit
eigenen Interessen und
Tätigkeiten verbinden
vor dem Schreiben
125
Ideen und Wörter
sammeln
beim Lesen auf
grafische Elemente
achten
Mitmachen
A Jung und freiwillig!
B Camping beim
Musikfestival
C Jung und kreativ D
Das ist wichtig!
Zufriedenheit
ausdrücken ❙ eine
Meinung wiedergeben
❙ Wissen ausdrücken ❙
Zahlen/ Maße angeben
❙ eine Notwen - digkeit
ausdrücken ❙ sich
verabreden
Konjunktion dass
Reflexivpronomen im
Akkusativ
Reflexive Verben
sich bei den
Reflexivpronomen nur
sich bei er/es/sie und
sie/Sie merken beim
Reflexivpronomen das
Subjekt markieren, um
das richtige
Reflexivpronomen zu
finden
Übungen selbst
machen
vor dem Sprechen die
Materialien vorbereiten
Essen
AWillkommensparty B
Kochen oder nicht
kochen?
C Hallo, ich bin dein
Kühlschrank!
D Das ist wichtig!
einen ungefähren
Zeitpunkt angeben ❙
einen Vorschlag machen
❙ höflich bitten ❙
Wünsche ausdrücken ❙
eine Notwendigkeit
ausdrücken ❙
gemeinsames Wissen
andeuten ❙ Zweck/
Bestimmung angeben ❙
Zahlen/Maße angeben
Konjunktiv II von können
und haben
Indefinitpronomen alles,
etwas, jemand, nichts,
niemand
Konjunktion außerdem
vor dem Hören die
Aufgabe lesen und
überlegen
beim Sprechen auf den
Inhalt achten, keine
Angst vor Fehlern
haben
mit der Sprache spielen
und kreativ sein
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B
Pismena zadaća 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
126
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
F. UDŽBENICI
3. deutsch.com 2, Hueber Verlag
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag
2. dodatni materijali
127
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Njemački jezik
Godina DRUGA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Drugi
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari
70 35 35 0
Broj časova sedmično 2 1 1
B. CILJ PREDMETA
Samostalna, ispravna i situatuivno primjerena usmena i pismena upotreba stranog
jezika;
usvojiti određeni lingvistički i sociolingvistički inventar (lingvistički: vokabular, građu
na fonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski
uzorci, posebnosti u interakciji);
uočiti posebnosti sistema njemačkoga jezika u odnosu na bosanski i prvi strani jezik.
odgajanje u duhu internacionalizma, humanizma i demokratije;
ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (strane literature, enciklopedije, medijskih informacija), iste su kao i za
prvi strani jezik.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi njemačkog jezika u drugom razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju
nivoa A2.2 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne
potrebe. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu
direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.
Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje.
Može razumjeti tekstove i veoma veliki broj idioma u logički
128
povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim
temama ili općepoznatim stvarima.
Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan,
jasan jezik. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi.
Čitanje i
razumijevanje Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim
tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od više pasusa (reklame,
jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama
(uputstva, kratke vijesti i kratki tekstovi).
Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno
strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može povremeno pogoditi
značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu .
Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik.
Govor Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi razgovore o
za njega važnim temama. Može zahtijevati da mu se pomogne ili
svjesno izbjegavati neke teme.
Govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni različiti
tipovi zastajkivanja.
Izgovor je razumljiviji, uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka
fonološke prirode.
Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim
brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i
neke složene.
U proširenoj usmenoj produkciji pravi nešto grešaka koje mogu
povremeno prouzrokovati nerazumijevanje.
Pisanje Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne
situacije.
Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj, ranije
aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom
okruženju (kratka pisma, bilješke, molbe, telefonske poruke).
Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te
najčešće veznike.
Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije, ali pravi mnogo grešaka
kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije.
Znanje o
jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Stadt Predavanja i 4+2+1
129
vježbe
2. Umwelt Predavanja i
vježbe
4+2+1
3. Tiere Predavanja i
vježbe
4+2+1
4. Europa Predavanja i
vježbe
4+2+1
5. Reisen Predavanja i
vježbe
4+2+1
6. Orientierung Predavanja i
vježbe
4+2+1
7. Wohnen Predavanja i
vježbe
4+2+1
8. Familie Predavanja i
vježbe
4+2+1
9. Feste Predavanja i
vježbe
4+3+1
10. 1. Klassenarbeit 2
11. 2. Klassenarbeit 2
Nastavni sadržaji tematskih cjelina:
Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)
Ponavljanje (1)
Texte
Kommunikation
Grammatik
Lernen lernen
Stadt – Land
A Landei oder
Stadtkind?
B Wir Provinzkinder C
Anders wohnen in der
Stadt
zum Sprechen
auffordern ❙ etwas
vergleichen ❙ Zufrie -
denheit/Unzufriedenheit
ausdrücken ❙ Vorlieben
äußern ❙ einen Ort
angeben ❙ Häufigkeit
Komparativ
Superlativ
Vergleiche mit als und wie
die Komparativ- und
Superlativformen
zusammen lernen, die
Ausnahmen auswendig
lernen sich merken: der
Akzent liegt immer auf den
Gegensätzen
130
D Das ist wichtig! ausdrücken
Umwelt A Klima extrem!
B Grüne Tipps
C Lied: Eisbär
D Das ist wichtig!
das Wetter beschreiben
❙ Angaben über einen
Ort machen ❙
jemanden warnen ❙
eine Situation erklären
Pronomen es
Konjunktion wenn
nicht immer Sätze Wort
für Wort übersetzen
etwas nachfragen
Beispielsätze auswendig
lernen
Tiere A Zoos: Ja oder Nein?
B Berufsbild: Tierarzt
C Tierisch berühmt D
Das ist wichtig!
eine Meinung
ausdrücken ❙
zustimmen/ablehnen
❙ eine Einschränkung
machen ❙ über das
Befinden sprechen ❙
sich bedanken ❙ sich
verabschieden
Adjektivdeklination I:
bestimmter Artikel:
Nominativ, Akkusativ,
Dativ
Deklination des Nomens:
Dativ Plural
Genitiv bei Eigennamen
Schlüsselwörter in den
Aufgaben markieren
auf die Position der
Adjektive achten
sich merken: -ent ist
immer betont
sich für die Adjektive im
Dativ -en merken
Europa
A Europa aus der Ferne
B Europa erleben
C Das passiert in Europa
D Das ist wichtig!
etwas vergleichen ❙
nach Informationen
fragen ❙
Freude/Bedauern
ausdrücken
Adjektivdeklination II:
unbestimmter Artikel:
Nominativ, Akkusativ, Dativ
Präpositionaladverbien
beim Zusammenfassen von
wichtigen Informationen
W-Fragen zum Text stellen
und beantworten
Reisen
A Ferien auf der
Schiene
B Zwei Tage Wien
C Wissensquiz Reisen
D Das ist wichtig!
eine Dauer ausdrücken
❙ einen Zeitpunkt
angeben ❙ nach der
Uhrzeit fragen ❙
Verspätung ausdrücken
❙ Besitz ausdrücken ❙
über die Vergangenheit
sprechen
Temporale Präposition bis
zu + Dativ
Indefinit- und
Possessivpronomen
Verbkonjugation im
Präteritum
beim Lesen auf die
Zeitangaben achten
beim Sprechen meistens
Perfekt verwenden und
sich bei manchen Verben
die Präteritumform
merken
131
Orientierung
A Stadtrallye in Zürich
B Total verirrt!
C Orientierung in
unserer Welt
D Das ist wichtig!
sagen, wo sich
jemand/etwas befindet
❙ einen Ort
beschreiben ❙ eine
Entfernung angeben ❙
eine Situation erklären
Lokale Präpositionen vor,
hinter, neben, zwischen +
Dativ Indefinitpronomen
irgend
Konjunktion obwohl
nach dem Hören die
Aufgabe noch einmal
lesen und wiederholt
hören
bei
zusammengesetzten
Wörtern zuerst das
letzte Wort lesen, dann
das ganze Wort
Wohnen
A Die erste eigene
Bude
B Wohin mit dem
Fernseher?
C Mein Lieblingsding
D Das ist wichtig!
eine Dauer ausdrücken
❙ einen Zeitpunkt
angeben ❙ jemanden
einladen ❙ sagen, wo
sich etwas befindet ❙
eine Richtung angeben
Wortbildung: Nomen mit -
ung
Temporale Präposition zu +
Dativ
Fragewort bis wann
Systematisierung: Modale
und temporale
Präpositionen
Wechselpräpositionen
Verben mit
Wechselpräpositionen
sich merken: alle
Nomen mit -ung sind
feminin
beim Hören auf die
Geräusche achten sich
merken: Wortgruppen
ohne Pausen sprechen
und zwischen
Wortgruppen eine
kleine Pause machen
Familie
A Familienkonflikte
ade!
B Mit 16 allein zu
Hause
C Promi-Geschwister
D Das ist wichtig!
eine Familiensituation
beschreiben ❙ ein
Geschehen ausdrücken
❙ Unzufriedenheit
ausdrücken ❙ eine
Meinung ausdrücken ❙
eine Situation erklären
❙ indirekte Fragen
stellen/formulieren ❙
direkte Fragen
wiedergeben
Indirekte Fragesätze: - mit
Fragewort: wer, was, … -
mit ob Wortbildung:
Nomen mit -schaft
Wortbildung: Adjektive mit
un
sich merken: alle
Nomen mit -schaft sind
feminin
Feste
A Geschenke,
Geschenke!
B U-18-Party
eine Bitte/Aufforderung
ausdrücken ❙ gute
Wünsche ausdrücken ❙
nach Wünschen fragen
❙ eigene Wünsche
Verben mit zwei Objekten:
geben, schenken, kaufen,
sich wünschen, …
Systematisierung der
Konjunktionen im Haupt-
vor dem Hören die
Schlüsselwörter in den
Aufgaben markieren
die wichtigste
Information im Satz
132
C Karneval – Fasching
– Fas(t)nacht
D Das ist wichtig!
äußern und Nebensatz betonen und kurze
Pausen machen
den Text mit eigenen
Worten
zusammenfassen
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B
Pismena zadaća 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
F. UDŽBENICI
4. deutsch.com 2, Hueber Verlag
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag
2. dodatni materijali
133
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Njemački jezik
Godina TREĆA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Treći
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari
70 35 35 0
Broj časova sedmično 2 1 1
B. CILJ PREDMETA
Samostalna, ispravna i situatuivno primjerena usmena i pismena upotreba stranog
jezika;
usvojiti određeni lingvistički i sociolingvistički inventar (lingvistički: vokabular, građu
na fonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski
uzorci, posebnosti u interakciji);
uočiti posebnosti sistema njemačkoga jezika u odnosu na bosanski i prvi strani jezik.
odgajanje u duhu internacionalizma, humanizma i demokratije;
ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (strane literature, enciklopedije, medijskih informacija), iste su kao i za
prvi strani jezik.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju
nivoa B1.1 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
134
Slušanje i
razumijevanje Mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o
poznatim temama s kojima se redovito susrećem na poslu, u školi, u
slobodno vrijeme itd.
Mogu razumjeti glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih
programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i
profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo.
Čitanje i
razumijevanje Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili
jezikom poznate struke.
Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima.
Govor Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti u toku
putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori.
Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su
poznate, koje su od ličnog interesa ili se odnose na svakodnevni život
(npr. na porodicu, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje).
Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i
događaje, svoje snove, nade i težnje.
Mogu ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove.
Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati
svoje reakcije.
Pisanje Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od
ličnog interesa.
Mogu napisati pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.
Znanje o
jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. (Samostalni korisnik)
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Kommunikation Predavanja i
vježbe
7+2+1
2. Kulturen Predavanja i
vježbe
7+2+1
3. Kunst Predavanja i
vježbe
8+2+1
4. Literatur Predavanja i 8+2+1
135
vježbe
5. Generationen Predavanja i
vježbe
8+2+1
6. Zukunft Predavanja i
vježbe
8+2+1
7. 1. Klassenarbeit 2
8. 2. Klassenarbeit 2
Nastavni sadržaji tematskih cjelina:
Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)
Ponavljanje (1)
Texte
Kommunikation
Grammatik
Lernen lernen
Kommunikation
A Früher und heute
B Vernetzt
C Sicheres Surfen
D Das ist wichtig!
-Häufigkeit ausdrücken
-eine Dauer ausdrücken
-einen Zeitpunkt
angeben
-Vermutungen äußern -
eine Grafik beschreiben
-etwas vergleichen
-Überraschung
ausdrücken
Adjektive als Nomen
Temporale Präpositionen:
seit, vor, über
Fragewort seit wann
Verben mit zwei Objekten
bestimmter Artikel im
Genitiv Plural
Ausdrücke mit Genitiv
Wortfelder
zusammenstellen und
ergänzen
Hörtexte mit Aufgaben
vergleichen
neue Redemittel auf
Kärtchen notieren
Kulturen A Mehrsprachig
B Interkulturell
C Interkulturelle
Gesten
D Das ist wichtig!
-etwas beschreiben
-etwas begründen
-etwas erklären
-sich bedanken
-etwas erläutern
Fragewort wozu
Finalsatz mit um … zu
und damit
Finale Präposition zum +
(substantivierter)
Infinitiv
Konjunktionen ohne zu
und ohne dass
vor dem Lesen
überlegen, was im Text
kommen könnte
Redemittel auf Kärtchen
notieren und beim Reden
benutzen
sich beim Lesen auf den
Hauptgedanken
136
konzentrieren
Kunst A Kreativ arbeiten
B Graffiti
C Kunst unterwegs
D Das ist wichtig!
-Wünsche und
Vorstellungen
ausdrücken
-seine Meinung
wiedergeben
-jemandem zustimmen
–jemandem
widersprechen
-einen Vorschlag
machen
-einen Gegenvorschlag
machen
-zu einem
Kompromiss kommen
Reflexivpronomen im
Dativ
Reflexive Verben mit
Dativ und Akkusativ
Irreale Bedingung mit
wenn
Konjunktiv II der
Gegenwart: würden +
Infinitiv
Konjunktiv II von
müssen und dürfen
Reflexivpronomen im
Akkusativ und Dativ
miteinander vergleichen
Literatur
A Junge Autoren
B Lesen
C In Sicherheit
D Das ist wichtig!
-Vorlieben ausdrücken -
eine Gewohnheit
beschreiben
-etwas begründen
-Folgen ausdrücken
-eine Zeitabfolge
angeben
-Gleichzeitigkeit
ausdrücken
Adverbien darum und
deswegen
Konjunktion da
Temporalsätze mit
nachdem, bevor und
seitdem
Plusquamperfekt
Redemittel auf Kärtchen
notieren und mehrmals
durchgehen, um sich die
passende Präposition und
den Artikel zu merken
grammatische Strukturen
mit einer ähnlichen
Funktion sammeln und
vergleichen Wörter, die in
Gruppen vorkommen,
zusammen lernen
Beschreibungen durch
Fragen strukturieren und
im Präsens formulieren
Generationen
A Enkel und Großeltern
B Die Senioren-
Studenten-WG
C Patenschaften
zwischen Alt und Jung
D Das ist wichtig!
-über Personen
berichten
-über das Verhältnis zu
Personen sprechen
-über Vergangenes
berichten
-über Veränderungen
sprechen
-über die Wünsche von
anderen berichten
Wortbildung: Adjektive mit
-voll/-los Wortbildung:
Nomen mit -chen
Präteritum von mögen und
sollen
Temporalsätze mit als und
wenn Reziprokpronomen
einander
Infinitivsatz mit zu nach
Verben, Nomen + Verb,
sein + Adjektiv
sich merken: Alle Nomen
mit -chen sind neutral.
das Vorwissen aktivieren,
Hypothesen bilden und mit
dem Text vergleichen, um
den Text besser zu
verstehen Fragen an den
Text stellen und beim 1.
Hören Antworten auf die
Fragen finden
137
Zukunft
A Rund um die
Ausbildung
B Und in 15 Jahren? C
Ideenwettbewerb
D Das ist wichtig!
-Unwissenheit
ausdrücken
-Interesse ausdrücken
-eine Zeitabfolge
angeben
-Gleichzeitigkeit
ausdrücken
-Enttäuschung
ausdrücken
-Vorschläge machen und
darauf reagieren
-über Zukünftiges
sprechen etwas
begründen
Temporalsätze mit bis und
während
Temporale Präpositionen
ab, zwischen, gegen und
während
Futur I bei
Voraussagen/Prognosen
und Vorsätzen/Plänen
Modale Präposition aus
Kausale Präposition wegen
Genitiv von bestimmten
Artikeln
sich merken: bei
zusammengesetzten
Wörtern die Wörter
trennen und einzeln
analysieren
Schlüsselinforma-
tionen aus dem Text
systematisieren
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B
Pismena zadaća 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
F. UDŽBENICI
5. deutsch.com 3, Hueber Verlag
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag
2. dodatni materijali
138
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Njemački jezik
Godina ČETVRTA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Četvrti
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari
70 35 35 0
Broj časova sedmično 2 1 1
B. CILJ PREDMETA
Samostalna, ispravna i situatuivno primjerena usmena i pismena upotreba stranog
jezika;
usvojiti određeni lingvistički i sociolingvistički inventar (lingvistički: vokabular, građu
na fonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski
uzorci, posebnosti u interakciji);
uočiti posebnosti sistema njemačkoga jezika u odnosu na bosanski i prvi strani jezik.
odgajanje u duhu internacionalizma, humanizma i demokratije;
ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i
kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih
izvora znanja (strane literature, enciklopedije, medijskih informacija), iste su kao i za
prvi strani jezik.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
U nastavi njemačkog jezika u drugom razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju
nivoa B1.2 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke
vještine
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i Učenik će:
139
razumijevanje razumjeti glavne misli jasnog
standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se redovito
susreće u školi, u slobodno vrijeme itd.,
razumjeti glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih programa o
tekućim događajima ili temama od osobnog/ličnog int
Čitanje i
razumijevanje
Učenik će moći:
razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim svakodnevnim
jezikom.
razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim/ličnim pismima.
Govor Učenik
će se moći snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom
putovanja u zemljama njemačkog govornog područja.
će se moći bez pripreme uključiti u razgovor o temama koje su mu
poznate, koje su od ličnog interesa ili se odnose na svakodnevni
život (npr. na porodicu, hobi, školu, putovanja i sl.)
će moći jednostavno povezivati rečenice kako bi opisao doživljaje i
događaje, svoje snove, nade i težnje.
će moći ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove.
će moći ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati
svoje reakcije.
Pisanje Učenik će moći
napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od ličnog
interesa.
napisati osobno/lično pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.
Znanje o
jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
Samostalni korisnik
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Wissenschaft und Technik Predavanja i
vježbe
7+2+1
2. Konsum Predavanja i
vježbe
7+2+1
3. Helden und Vorbilder Predavanja i
vježbe
8+2+1
140
4. Politik Predavanja i
vježbe
8+2+1
5. Freundschaften Predavanja i
vježbe
8+2+1
6. Gefühle Predavanja i
vježbe
8+2+1
7. 1. Klassenarbeit 2
8. 2. Klassenarbeit 2
Nastavni sadržaji tematskih cjelina:
Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)
Ponavljanje (1)
Texte
Kommunikation
Grammatik
Lernen lernen
Wissenschaft und
Technik
A Zurück in die Steinzeit
B Moderne Technik
C Rekorde und
Wissenswertes aus der
Natur
D Das ist wichtig!
-nachfragen und
berichten
-Hypothesen ausdrücken
-einen Vorgang
beschreiben -
Folgen/Konsequenzen
ausdrücken
Wortbildung: Adjektive mit
-lang
Verb (sich) lassen + Infinitiv
Passiv Präsens Passiv
Präsens mit Modalverben
Passiv Präteritum
Passiv Perfekt
Konsekutivsätze mit sodass
und so … dass
Texte strukturieren: z. B.
chronologisch durch
Wörter wie zuerst, dann,
danach, schließlich Wörter
aus dem Kontext
erschließen
Konsum
A Was machst du mit
deinen Sachen?
B Werbung
C So einfach wie
genial
D Das ist wichtig!
-Grade ausdrücken
-Vorlieben ausdrücken
-eine Bedingung
ausdrücken
-ausdrücken, dass man
etwas nicht macht
-ausdrücken, wie man
etwas macht
-Wichtigkeit
ausdrücken
Adjektivdeklination im
Komparativ und
Superlativ
Deklination von
Partizipien
Konjunktionen indem
und (an)statt
Adjektivdeklination ohne
Artikel
Genitiv von
Adjektivendungen
vergleichen
141
-einen Zusammenhang
beschreiben
unbestimmten und
possessiven Artikeln
Zweiteiliger Konnektor
je … desto
Modale Präpositionen
nach und außer
Helden und
Vorbilder A Stille und laute
Helden
B Zivilcourage
C Comic-Helden
D Das ist wichtig!
-eine Person näher
beschreiben
-über einen Film
erzählen
-einen Film (nicht)
weiterempfehlen
-über Irreales sprechen
-über nicht erfüllte
Wünsche sprechen
Relativpronomen im
Nominativ, Akkusativ
und Dativ
Aufforderungen mit
Infinitiv und dem
Modalverb sollen
im Konjunktiv II
Schlüsselwörter in den
Aufgaben markieren
auf die Position der
Adjektive achten
sich merken: -ent ist
immer betont
sich für die Adjektive im
Dativ -en merken
Politik
A Ich will wählen!
B Politik pur
C Geht mich das etwas
an?
D Das ist wichtig!
-eine Einschränkung
machen
-Gleichgültigkeit
ausdrücken
-etwas beurteilen
-Zweifel ausdrücken
-etwas aufzählen
-über das politische
System im Heimatland
sprechen
Wortbildung: Adjektive mit
-bar
Wortbildung: Nomen mit -
heit, -keit, -ität Zweiteilige
Konnektoren nicht nur …
sondern auch, zwar ... aber,
weder … noch, sowohl …
als auch
brauchen … nur/nicht/kein
… zu + Infinitiv
Demonstrativartikel dies
sich merken: Alle Nomen
mit -ung, -schaft, -keit, -
heit und -ität sind feminin.
sich merken: Man benutzt
dies-, wenn man etwas/
jemand ganz Bestimmtes
meint.
Freundschaften
A Gute Freunde
B Besondere
Freundschaften
C Grenzen der
Freundschaft
D Das ist wichtig!
-eine Person näher
beschreiben
-über einen Film
erzählen
-einen Film (nicht)
weiterempfehlen
-über Irreales sprechen -
über nicht erfüllte
Wünsche sprechen
Relativsätze im Akkusativ
und Dativ mit
Präpositionen
Relativpronomen im
Genitiv
Relativsätze mit was und
wo
Konjunktiv II der
Vergangenheit
Irreale Vergleichssätze mit
als ob im Konjunktiv II
Irreale Wunschsätze im
Konjunktiv II der
Vergangenheit
sich merken: Das
Relativpronomen im
Genitiv hat nur zwei
Formen: dessen (m + n)
und deren (f + Pl).
142
Gefühle
A Boah ...!
B Träume
C Lachen und Weinen D
Das ist wichtig!
-Emotionen ausdrücken
-etwas erklären
-Alternativen aufzeigen
-über Gefühle sprechen
-über Träume sprechen
Modalverben im Perfekt
Temporalsätze mit sobald
und solange Zweiteiliger
Konnektor entweder …
oder
Infinitivkonstruktionen mit
sein und haben
n-Deklination
Lokale Präpositionen um …
herum, an … entlang,
gegen, durch, bis zu, an …
vorbei, um
Direktionaladverbien hin-
und her
Deklination von Nomen
im Wörterbuch
nachschlagen und bei
den Vokabeln notieren
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B
Pismena zadaća 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
F. UDŽBENICI
6. deutsch.com 3, Hueber Verlag
G. DODATNI UDŽBENICI
1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag
2. dodatni materijali
144
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv HISTORIJA
Godina PRVA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred PRVI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
Broj časova sedmično 2 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj nastave historije je upoznavanje razvoja ljudskog društva u svjetskim, evropskim i
bosanskohercegovačkim okvirima i spoznaja tokova i razvojnih puteva kojima je prolazilo
čovječanstvo kroz različite historijske epohe. - Posmatranje historijskih zbivanja: prostorno i
vremenski.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Učenici će se upoznati sa najvažnijim događajima i pojavama u razvoju ljudskog društva i
historijskom razvoju BiH; - sa kulturnim baštinama svog naroda i ostalih naroda; razviti
spoznaju o kulturnom identitetu svoje sredine uz istovremeno respektovanje osobenosti
drugih kultura; te razviti duh tolerancije i demokratsko pravo na različitost mišljenje.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Uvod u historiju Predavanje 2
- Pojam i predmet izučavanja historije
- Historijski izvori
- Računanje vremena
145
- Periodizacija
2. Prahistorija (opća) Predavanje 4
- Periodizacija
- Život čovjeka – postanak i razvoj
- Kultura u doba prahistorije
- Prahistorija na prostorima današnje BiH,
Hrvatske, Srbije i Crne Gore
3. Historijsko doba Predavanje 4
- Narodi i države starog Istoka – Egipat, države
Prednje Azije
- Stara Grčka – Sparta, Atena, Makedonija
- Stari Rim
- Pojava i razvitak kršćanstva
- Antičko doba na prostorima današnje BiH,
Hrvatske, Srbije i Crne Gore
4. Evropa, Bizant i arapski svijet u ranom
srednjem vijeku (5.-11. St.)
Predavanje 6
- Velika seoba naroda
- Naseljavanje Balkanskog poluotoka
Južnoslavenskim plemenima i formiranje
plemenskih saveza
- Franačka država
- Bizant
- Arapi i islam
- Istočna Evropa do 11.st.
- Kršćanstvo i crkveni raskol 1054. g.
- Balkanski narodi u ranom feudalizmu
- Prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni
146
5. Evropa u doba razvijenog i kasnog srednjeg
vijeka (od 12. do konca 15. st.)
Predavanje 4
- Feudalno društvo
- Privreda i razvitak gradova
- Križarski ratovi
- Kultura
- Balkanske zemlje u doba razvijenog
feudalizma
6. Bosna u doba razvijenog feudalizma Predavanje 4
- Začeci i nastanak bosanske državnosti
- Doba prvih banova – poseban osvrt na povelju
Kulina bana
- Crkva bosanska i učenje
- Teritorijalno širenje – dinastija Kotromanića
- Vanjski utjecaji – kulturne prilike
7. Osmansko carstvo u 14. i 15. st. (nastanak i
uređenje)
Predavanje 4
8. Bosanska država u 14. i 15.st. i gubitak
državne samostalnosti
Predavanje 4
Balkanske zemlje u doba razvijenog
feudalizma
Dubrovačka republika – nastanak i
razvoj
Odnosi sa susjedima
Utjecaji zapadne i bizantske kulture na
Južne Slavene
9. Bosna i Hercegovina do 16. do kraja 18.st. -
uspon i moć Osmanskog carstva
Predavanje 4
Spahijsko-timarski sistem
Specifičan položaj BiH – teritorijalna
podjela, društveni odnosi, privredne
prilike, vjerska tolerancija
Uspostavljanje Bosanskog ejaleta
Ratovi evropskih država protiv
147
Osmanskog carstva
Mirovni ugovori i posljedice
Kulturno-prosvjetne prilike
10. Evropa u novom vijeku od konca 15. do
konca 17. st.
Predavanje 4
- Velika geografska otkrića
- Razvitak privrede i društva
- Humanizam i renesansa
- Osnove evropskih apsolutističkih monarhija
11. Evropa i svijet u 18. i 19. st. (do 1878.) Predavanje 4
- Industrijska revolucija
- Rat za nezavisnost SAD-a
- Francuska revolucija
- Zemlje Jugoistočne Evrope krajem 18. i u
prvoj polovini 19.st.
- Revolucionarna 1848. godina u Evropi
- Pokušaj reformiranja Osmanskog carstva u
19.st.
12. Evropa između Bečkog (1815.) i Berlinskog
kongresa (1878.)
Predavanje 4
- Bečki kongres – odluke i posljedice
- Revolucije u prvoj polovini 19.st.
- Ujedinjenje Njemačke i Italije
- Kultura, napredak nauke i tehnike
13. Bosna i Hercegovina od pokreta za
autonomiju do Berlinskog kongresa (1831.-
1878)
Predavanje 4
- Pokušaj provođenja reformi
- Pokret Husein-kapetana Gradaščevića
- Ciljevi i slom pokreta – Omer-paša Latas i
njegove mjere u Bosni
- Istočna kriza do 1878.
- Prestanak Osmanske vlasti
148
Nastavne jedinice i i seminari 50 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENICI
1. World History: Connections to Today Hardcover , 2005, Prentice hall,
ISBN-10: 0131283340
ISBN-13: 978-0131283343
2. Udžbenik sa historijskom čitankom za prvi razred gimnazije
Snježana Vasilj, Ekrem Baraković, Sarajevo Publisihing
149
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv HISTORIJA
Godina DRUGA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Drugi
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
50
Praktične
vježbe
Seminari
Broj časova sedmično 2 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj nastave historije je upoznavanje razvoja ljudskog društva u svjetskim, evropskim i
bosanskohercegovačkim okvirima i spoznaja tokova i razvojnih puteva kojima je prolazilo
čovječanstvo kroz različite historijske epohe. - Posmatranje historijskih zbivanja: prostorno i
vremenski.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
Učenici će se upoznati sa najvažnijim događajima i pojavama u razvoju ljudskog društva i
historijskom razvoju BiH; - sa kulturnim baštinama svog naroda i ostalih naroda; razviti
spoznaju o kulturnom identitetu svoje sredine uz istovremeno respektovanje osobenosti
drugih kultura; te razviti duh tolerancije i demokratsko pravo na različitost mišljenje.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Evropa i svijet od 1878. do 1914. god. Predavanje 4
- Bosna i Hercegovina od sredine 19.st. do 1878.g.
- Istočna kriza od 1875. do 1878.
- Berlinski kongres - odluke
- Bosna i Hercegovina od 1878. do 1914.g.
150
- Međunarodni odnosi
- Razvitak nauke i tehnike, kultura
2. Zemlje Jugoistočne Evrope od 1878.-1814.g. Predavanje 4
- Hrvatska, Srbija, Kosovo, Crna Gora,
Makedonija, Albanija
- Balkanski ratovi 1912.-1913.g.
3. Bosna i Hercegovina u vrijeme Austro-Ugarske
vladavine
Predavanje 4
- Državnopravni, politički, društveni i privredno
ekonomski položaj Bosne i Hercegovine
- Borba za vjersku i prosvjetnu autonomiju
- Razvoj bosanske posebnosti - Bošnjaštvo
- Aneksija BiH
- Razvoj kulture i prosvjete. Pismenost i školstvo
4. Prvi svjetski rat Predavanje 4
(Uzroci, povod, zaraćene strane, glavna ratišta i
bitke, ulazak SAD-a u rat, Rusija, posljedice,
Versajski mir).
5. Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskonm ratu Predavanje 4
- Sarajevski atentat i početak rata. Bosna i
Hercegovina kao neposredno ratno poprište 1914.-
1915.g.
- Posljedice rata
6. Bosna i Hercegovina i Jugoslavensko pitanje Predavanje 4
- Državnopravni položaj Bosne i Hercegovine
- Deklaracije i konferencije
- Proglašenje Države Slovenaca, Hrvata i Srba
- Ulazak Bosne i Hercegovine u sastav Države
Slovenaca, Hrvata i Srba
- Ulazak Bosne i Hercegovine u Jugoslavensku
državu i proglašenje Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca
7. Svijet između dva svjetska rata Predavanje 4
151
- Uzroci pojava novih ideologija (komunizam,
fašizam i nacizam)
- Privredni razvitak i ekonomska kriza
- Put u Drugi svjetski rat (Španski građanski rat,
Anschluss Austrije, Minhenski sporazum,
italijansko osvajanje Albanije, sporazum Hitler -
Staljin).
- Razvitak nauke, tehnike i kulture
8. Bosna i Hercegovina između dva svjetska rata Predavanje 4
- Stanje u Bosni i Hercegovini za vrijeme
privremenog državnog uređenja
- Osnivanje političkih stranaka u Bosni i
Hercegovini
- Bosna i Hercegovina u ustavnim nacrtima –
Vidovdanski ustav - “Turski paragraf”
- Šestojanuarska diktatra1929. – teritorijalna
podjela današnje BiH na banovine
- Oktroirani ustav
- Sporazum Cvetković-Maček, uspostavljanje
Banovine Hrvatske 1939.g.
- Pokret za autonomiju BiH, opće kulturne prilike
u BiH
9. Drugi svjetski rat Predavanje 4
- Prva faza rata ( od 1939. do napada na SSSR
1941. god.)
- Druga faza rata (od napada na SSSR 1941. do
kapitulacije Italije 1943. god.)
- Treća završna faza rata (od kapitulacije Italije
1943. do kapitulacije Japana 1945. god.)
(Obratiti pažnju na zaraćene strane, ratišta,
konferencije)
- Rezultati i posljedice Drugoga svjetskog rata
10. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu Predavanje 4
- Aprilski rat
- Kapitulacija i podjela Kraljevine Jugoslavije
152
- Bosna i Hercegovina pod okupacijom (u sastavu
NDH) i podjela na interesne sfere
- Antifašistički otpori
- Bosna i Hercegovina kao centar NOB-a
- Prvo zasjedanje AVNOJ-a
- Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a
- Obnova bosanske državnosti
- Drugo zasjedanje AVNOJ-a
- Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a - izgradnja
bosanskohercegovačke državnosti
- Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a – proglašenje
Skupštine i formiranje prve vlade BiH
11. Svijet poslije Drugog svjetskog rata (1945.-
1990.)
Predavanje 5
- Suđenje ratnim zločincima
- Blokovska podjela, Hladni rat i dekolonijalizacija
- Nauka i kultura
- Slom socijalizma i nastanak novih država u
Evropi
12. Bosna i Hercegovina poslije Drugog svjetskog
rata
Predavanje 5
- Ljudski gubici i ratna razaranja u Bosni i
Hercegovini u Drugom svjetskom ratu
- Period obnove zemlje
- BiH u ustavnim reformama Jugoslavije do
1974.g.
- Razvoj obrazovanja, nauke i culture
- Politička i ekonomska kriza
- Referendum o samostalnosti
- Međunarodno priznanje i prijem Bosne i
Hercegovine u OUN
- Bosna i Hercegovina u posljednjem desetljeću
20.st.
153
Nastavne jedinice i i seminari 50 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENICI
1. World History: Connections to Today Hardcover , 2005, Prentice hall,
ISBN-10: 0131283340
ISBN-13: 978-0131283343
2.Udžbenik sa historijskom čitankom za drugi razred gimnazije
Autor: Esad Kurtović, Samir Hajrulahović, Sarajevo Publishing
155
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE GEOGRAFIJE
Predmet GEOGRAFIJA
Razred Prvi
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Geografija
Razred PRVI
Usmjerenje Prirodni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 62 0 8
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastavnog predmeta Geografije je da pruži učenicima savremena geografska znanja i
doprinese razvoju njegovih sposobnosti za razumijevanje zakonitosti u svijetu geografije.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenicima ce savladati osnovne koncepte nauke o zemlji, upoznaju sa zemljinim kretanjima
i njihovim posljedicama te sa prirodnim fenomenima na zemljinoj površini. Na osnovu
usvojenih znanja ce razumjeti zakonitosti prirode u kojoj egzistira čovjek i ljudsko društvo, te
svojim aktivnostima je može mijenjati. Kao rezultat, učenik će moći uspostaviti racionalan
odnos prema životnoj sredini sa ciljem njenog očuvanja.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Pojam, predmet, podjela, zadaci i kratak prikaz
razvoja opće geografije
Predavanje 2
2. GEOSFERE – LITOSFERA 1. Vertikalna struktura Zemlje, okeanska i
Predavanje, 8
156
kontinentalna kora
2. Sastav zemljine kore
3. Geološka prošlost zemljine kore
4. Reljef zemlje – endogeni pokreti i
planetarni oblici reljefa
5. Endogeni procesi i oblici
6. Egzogeni procesi i oblici – gravitacioni i
fluvijalni oblici
7. Abrazioni i eolski oblici
8. Glacijalni i kraški oblici. Biogeni i
antropogeni uticaj na reljef
3. STJENE I MINERALI
1.Minerali, osobine i formiranje ,
2. Stijene , formiranje –sedimentne,
metamorfne
Predavanje 4
4. HIDROSFERA 1. Vode na Zemlji – svjetski okean :
podjela i reljef podmorja
2. Osnovna hemijska i fizička svojstva
morske vode
3. Kretanje morske vode
4. Kopnene vode – podzemne vode
5. Tekuće vode
6. Jezera, močvare, bare i led na Zemlji
Predavanje, 6
5. BIOSFERA
1. Živi svijet Zemlje – biogegrafski faktori
2. Biogeografske oblasti
3. Prirodno-geografski pojasevi i zone na
Zemlji
4. Problemi pedosfere i biosfere
Predavanje, 6
6. PROCESI FORMIRANJA ZEMLJINE
POVRŠINE
Erozija i depozicija, glečeri, površinske vode
vjetrovi
4
7. ATMOSFERA 1. Sastav, nastanak i podjela
2. Sunčeva radijacija
3. Temperatura zraka, tla i vertikalna
promjena temperature zraka
4. Zračni pritisak i vjetrovi
5. Vlažnost zraka, oblačnosti i padavine
6. Zračne mase, frontovi, cikloni i
anticikloni
7. Klasifikacija klima i prognoza vremena
8. Promjena klime, prirodna zakonitost ili
ljudska nesmotrenost
Predavanje, 8
157
8.
ZEMLJA U KOSMOSU
1. Kosmos – položaj Zemlje u kosmosu
2. Sunce i sunčev sistem
3. Zemljina kretanja (rotacija i revolucija)
4. Posljedice zemljinih kretanja
5. Vrijeme i računanje vremena - lokalno,
zonalno vrijeme i kalendar
6. Oblik i dimenzije Zemlje
Predavanje 8
Total 44
Nastavne jedinice i i seminari 44 sati
Terenska nastava 6 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENIK:
1.Prentice Hall Earth Science Hardcover – March 30, 2009
Edward J. Tarbuck , Frederick K. Lutgens , Dennis Tasa
158
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE GEOGRAFIJE
Predmet GEOGRAFIJA
Razred Drugi
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Geografija
Razred DRUGI
Usmjerenje Zajedničke osnove
Sati nastave Ukupno Nastavna Vjezbe Seminari/Praksa
70 62 0 8
B. CILJ I ZADACI
Svrha predmeta je upoznati ucenike sa temelnjim proučavanjem modela i procesa koji su
oblikovali ljudsku razumijevanje, korištenje i promjenu Zemljine površine.Uz prostorne
koncepte i analizu cilj je i upoznati se sa ljudskom društvenom organizacijom i
posljedicama za okoliš. Učenici ce također naučiti o metodama i alatima geografije koje se
koriste u nauci i praksi.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će se upoznati sa pojmom geografske sredine i posljedicama koje proizilaze iz
procesa interakcije, djelovanjem čovjeka na prirodu i prirode na čovjeka i ljusko društvo.
159
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Geografija-uvod, podjela. Globalni kontekst i
promjene
Predavanje 2
2.
STANOVNIŠTVO SVIJETA
1. Razmještaj stanovništva na Zemlji
2. Demografska tranzicija stanovništva na
Zemlji
3. Migracije stanovništva na Zemlji
4. Sastav (struktura) stanovništva svijeta
5. Rasna, etnička i religijska struktura
stanovništva svijeta
6. Stanovništvo i privredni razvoj u svijetu
7. Demografski faktori i životna sredina
Predavanje, 10
3.
KULTUROLOŠKI MODELI I PROCESI
1.Kulturološki koncepti i razlike, identitet.
2.Utjecaj na okolinu.
Predavanje 4
4.
POLITIČKA ORGANIZACIJA PROSTORA
1.Teritorijalna dimenzija politike.
2.Evolucija modernih politickih modela
3. Izazovi naslijeđenih političko- teritorijalnih
aranžmana
Predavanje, 6
5.
PRIVREDA
1. Privreda – opće odlike i podjela
2. Poljoprivreda – pojam, podjela i faktori
3. Poljoprivreda – struktura poljoprivredne
proizvodnje u svijetu
4. Ostale grane poljoprivredne proizvodnje –
šumarstvo, ribolov i dr.
5. Energetski izvori u svijetu – vrste, značaj i
problemi energije danas
6. Industrija – opće odlike i podjela
7. Sirovinska osnova industrijske proizvodnje
u svijetu
8. Industrija – struktura i industrijske regije u
Predavanje, 12
160
svijetu
9. Saobraćaj – vrste, podjela i značaj
10. Trgovina i turizam – pojam i značaj ovih
djelatnosti
6.
INDUSTRIJALIZACIJA I EKONOMSKI
RAZVOJ
1. Osnovni koncepti industrijalizacije i
razvoja
2. Rast i sirenje industrijalizacije
3. Suvremeni uzorci i učinci industrijalizacije
i razvoja
4
7.
NASELJA
1. Naselje na Zemlji
2. Seoska ili ruralna naselja
3. Seoska ili ruralna naselja – geografski
preobražaj
4. Gradska ili urbana naselja
5. Gradska naselja – postanak i razvoj
Predavanje, 8
Total 44
Nastavne jedinice 44 sati
Seminar /filmovi 6 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENIK:
1. Knox, Marston, Human Geography: Places and Regions in Global Context, 7th
Edition
ISBN-10: 0321984242
ISBN-13: 978-0321984241
162
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv MATEMATIKA
Godina PRVA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred PRVI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Predavanja
35
Praktične
vježbe
65
Seminari
5
Vrsta i broj časova nastave
sedmično
3 1 2
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave matimatike u I razredu su :
- Da učenici objedine stečena znanja o brojevima I načinu formiranja skupa realnih
brojeva;
- Da sistematizuju i prošire ranije stečena znanja o algebarskim izrazima I da ovladaju
operacijama među njima
- Da sistematizuju i prošire znanja o funkcijama;
- Da upoznaju aksiome i osnovne teoreme geometrije i prodube stečena znanja o
konstruisanju geometrijskih figura
- Da steknu osnovna znanja o vektorima, operacijama sa vektorima i primjenu vektora;
- Da nauče o pojmu i vrstama geometrijskih preslikavanja sa primjenom;
- Da potpuno ovladaju rješavanjem linearnih jednačinasa jednom nepoznatom i
njihovom primjenom na praktičnim problemima;
- Da potouno savladaju rješavanje sistema jednačina sa dvije nepoznate i njihovom
primjenom
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici u prvom razredu savladati znanja:
- o skupu realnih brojeva,
163
- o algebarskim izrazima,
- o geometriji u ravni, koordinatnom sistemu u ravni, izometrijskim preslikavanjima u
ravni,
- da će savladati linearne jednačine sa jednom nepoznatom,
- lineadne nejednačine sa jednom nepoznatom te takođe
- naučiti sve o sistemima linearnih jednačina i nejednačina .
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. SKUP REALNIH BROJEVA 3
Skupovi N, Z i Q; Nesamjerljivost stranice i dijagonale
kvadrata; Decimalni razvoj racionalnog broja; Skup I
iracionalnih i skup R realnih brojeva; Apsolutna vrijednost
realnog broja; Približne vrijednosti realnih brojeva.
Predavanje/
vježbe
2. ALGEBARSKI IZRAZI 21
Stepen s cjelobrojnim eksponentom; Operacije sa
stepenima jednakih baza, odnosno eksponenata;
Cijeli brojevni izrazi: pravila formiranja, vrijednost,
transformacija cijelih brojevnih izraza;
Cijeli algebarski izrazi: varijabla, pravila formiranja,
transformacija, cijeli algebarski izrazi kao funkcija;
Monomi: sabiranje i množenje monoma.
Polinomi u jednoj varijabli: sabiranje, oduzimanje i
množenje polinoma, kvadrat zbira i razlike, razlika
kvadrata, kub zbira i razlike, zbir i razlika kubova;
Rastavljanje cijelih algebarskih izraza na faktore;
Dijeljenje cijelih algebarskih izraza sa ostatkom;
Euklidov algoritam;
Dijeljenje polinoma sa ostatkom, Nule polinoma, Bezuova
teorema, Teorema identičnosti polinoma,;
Razlomljeni (racionalni) brojevni izrazi: pravila formiranja,
vrijednost i transformacija;
Razlomljeni (racionalni) algebarski izrazi – njihova
transformacija
Predavanje/
vježbe
3. GEOMETRIJA U RAVNI 27
Osnovni pojmovi (objekti): tačka, prava i ravan, međusobni
odnosi tačke, prave i ravni. Određenost prave i ravni.
Paralelne prave. Poluprava, duž, trougaona i mnogougaona
(poligonalna) linija, poluravan, poluprostor. Podudarnost
duži.Ugao, podudarnost uglova, mjerenje uglova, uglovi uz
transverzalu i paralelnost. Uglovi sa paralelnim i uglovi sa
164
normalnim kracima. Unakrsni uglovi.Trougao.
Mnogougao. Zbir unutrašnjih uglova u trouglu i
mnogouglu. Broj dijagonala mnogougla.
Podudarnost trouglova – teoreme podudarnosti. Odnos
uglova i stranica u trouglu. Osnovna nejednakost trougla.
Simetrala duži i simetrala ugla.
Krug i kružnica. Centralni i periferni ugao. Tangente
kružnice.
Četverougao. Paralelogram, trapez. Tangentni i tetivni
četverougao. Površina trougla, paralelograma i trapeza.
Vektori u ravni: sabiranje i oduzimanje vertora u ravni,
množenje vektorarealnim brojem. Linearna kombinacija
vektora. Linearna zavisnost i nezavisnost vektora.
Razlaganje vektora – skalarne komponente vektora.
Orjentisani ugao. Ugao između dva vektora.
Predavanje/
vježbe
4. KOORDNATNI SISTEM U RAVNI 12
Pravougli koordinatni sistem u ravni. Pravougle koordinate
tačke. Udaljenost dviju tačaka. Koordinate sredine duži.
Koordinate težišta trougla. Površina trougla.
Proporcionalnost i proporcija. Razmjera. Funkcija direktne
proporcionalnosti – homogena linearna funkcija (y = kx).
Lineadna nehomogena funkcija (y = kx + n).
Predavanje/
vježbe
5. IZOMETRIJSKA PRESLIKAVANJA U RAVNI 12
Tanslacija ravni. Osobina translacije da čuva udaljenost
tačaka. Rotacija ravni. Osobina rotacije da čuva udaljenost
tačaka. Simetrija u odnosu na tačku. Simetrija u odnosu na
pravu. Osobina simetrije da čuva udaljenost tačaka.
Izometrija ravni.Osobine izometrije:čuva kolinearnost
tačaka, preslikava duž u podudarnu duž, ugao na podudaran
ugao, trougao na podudaran trougao. Određenost izometrije
sa tri para pridruženih tačaka. Slaganje izometrija, grupa
izometrija. Izometrija kao rezultat slaganja translacije,
rotacije i ev. Simetrije. Podudarnost i izometrija. Razne
primjene izometrije.
Predavanje/
vježbe
6. LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE 15
Pojam jednačine. Linearna jednačina sa jednom
nepoznatom. Ekvivalentne jednačine.Rješavanje. Diskusija
rješenja. Problemi koji se rješavaju pomoću linearnih
jednačina s jednom nepoznatom.Jednačine sa jednom
nepoznatom u kojima se pojavljuje apsolutna vrijednost.
Nejednakost i nejednačine. Ekvivalentne nejednačine.
Rješavanje. Sistem linearnih nejednačina s jednom
nepoznatom. Grafički prikaz rješenja.
Predavanje/
vježbe
165
7. SISTEMI LINEARNIH JEDNAČINA I NEJEDNAČINA 15
Linearna jednačina sa dvije nepoznate. Linearna
Diofantova jednačina sa dvije nepoznate.
Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate.
Metode rješavanja: metoda supstitucije, Gausova metoda,
metoda determinanti, grafička metoda. Diskusija rješenja.
Primjena.
Sistemi od tri i više nepoznatih.
Linearna nejednačina sa dvije nepoznate. Sistemi linearnih
nejednačina sa dvije nepoznate.
Predavanje/
vježbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:2.
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije matematike koja se izučava u programu
matematike ovog razreda (npr. …………..) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da
pripreme predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. UDŽBENICI
1. Fabio Cirrito
Mathematical Methods
Published by IBID Press
ISBN-10: 0646307940
ISBN-13: 978-0646307947
166
I. DODATNI UDŽBENICI
1. Patrick Tobin, Fabio Cirrito
Mathematics Standard Level
Published October 31st 2012 by IBID Press
ISBN1921917105
(ISBN13: 9781921917103)
167
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv MATEMATIKA
Godina Druga
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Predavanja
35
Praktične
vježbe
65
Seminari
5
Vrsta i broj časova nastave
sedmično
3 1 2
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave matimatike u II razredu su :
- Da učenici upoznaju pojmovima preslikavanja homotetije i sličnosti te savladaju
primjenu tih preslikavanja.
- Da učenici upoznaju osnovne operacije sa stepenima i korijenima i savladaju njihovu
primjenu priraznim transformacijama izraza;
- Da upoznaju i razumiju pojam kompleksnog broja;
- Da se upoznaju sa kvadratnom funkcijom, nauče da određuju grafik, znak, nule,
ekstreme i tok kvadratne funkcije te da upoznaju razne mogućnosti njene primjene u
geometriji, fizici i dr.;
- Da nauče da rješavaju kvadratnu jednačinu i da upoznaju zavisnost prirode njenih
rješenja od diskriminante;
- Da upoznaju Vietove formule i njihovu primjenu u jednostavnijim slučajevima;
- Da savladaju primjenu kvadratnih jednačina sa jednom nepoznatom;
- Da upoznaju jednačine višeg reda i metode njihovog rješavanja;
- Da upoznaju iracionalne jednačine i nejednačine i sadladaju tehnike i metode njihovog
rješavanja;
- Da nauče rješavati sisteme jednačina u kojima je jedna kvadratna, a druga linearna ili
su obje kvadratne;
- Da upoznaju osobine eksponensijalne i logaritamske funkcije , njihove grafike te da na
osnovu toga mogu upoređivatiodgovarajuće bročane izrazei rješavati eksponensijalne i
logaritamske jednačine i nejednačine;
168
- Da savladaju definicije trigonometrijskih funkcija i da na trigonometrijskoj kružnici
nauče prepoznavati njihove osobine;
- Da nauče osnovne trigonometrijske identitete i uzoznaju njihovu primjenu;
- Da upoznaju grafike trigonometrijskih funkcija i savladaju njihovu primjenu u drugim
naučnim disciplinama;
- Da detaljno upoznaju adicione teoreme;
- Da savladaju sinusnu i kosinusnu teoremu i njihovu primjenu pri rješavanju praktičnih
problema.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici u drugom razredu naučiti :
- o homotetiji i preslikavanju
- o skupu kompleksnih brojeva,
- sve o kvadratnoj funkciji, kvadratnim jednačinama i nejednačinama
- o jednačinama višeg reda i sitemima kvadratnih jednačina ,
- o tome šta su iracionalne jednačine i nejednačine
- šta su eksponensijalne jednačine i nejednačine
- naučiti sve o sistemima linearnih jednačina i nejednačina
- o logaritmima, logaritamskim jednačinama i nejednačinama
- o osnovnim funkcijama I teoremama trigonometrije
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. HOMOTETIJA I SLIČNOST 10
Proporcionalnost duži. Talesova teorema. Homotetija kao
preslikavanje. Sličnost. Sličnost trouglova i mnogouglova.
Teoreme sličnosti. Primjena sličnosti na pravougli trougao.
Pitagorina teorema. Geometrijska sredina dvije duži.
Osobine simetrala unutrašnjeg i vanjskog ugla trougla.
Konstruktivni zadaci – primjena sličnosti.
Predavanje/
vježbe
2. STEPENI I KORIJENI 12
Stepen čiji je eksponent(izložilac) cio pozitivan broj ili
nula.Pravila stepenovanja. Operacije sa stepenima. Stepen
169
čiji je eksponent cio negativan broj. Korijen. Pravila
korjenovanja.Operacije s korijenima. Racionaliziranje
imenioca. Stepeni sa racionalnim i realnim eksponentima.
Predavanje/
vježbe
3. SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA 9
Formiranje skupa kompleksnih brojeva.Operacije u skupu
kompleksnih brojeva. Preslikavanje skupa kompleksnih
brojeva u skup tačaka kompleksne ravni. Grafička
interpretacija sabiranja i oduzimanja kompleksnih brojeva.
Predavanje/
vježbe
4. KVADRATNE FUNKCIJE, KVADRATNE JEDNAČINE
I NEJEDNAČINE
14
Kvadratne funkcije y = ax2, y = ax2+ bx + c (grafik, nule,
znak, ekstrem, tok). Kvadratne jednačine. Potpuna i
nepotpuna kvadratna jednačina, normalni oblik.Vietove
formule. Primjena kvadratnih jednačina. Kvadratni trinom.
Rastavljanje na linearne faktore. Znak kvadratnog trinoma.
Kvadratne nejednačine.
Predavanje/
vježbe
5. JEDNAČINE VIŠEG REDA. SISTEMI KVADRATNIH
JEDNAČINA
10
Bikvadratne jednačine ax4 + bx2 +c = 0. Kubne jednačine
ax3 + bx2 + cx + d = 0. Jednačine višeg reda sa simetričnim
koeficijentima. Sistemi jednačina sa dvije nepoznate od
kojih je jedna prvog, a jedna drugog stepena. Sistemi
kvadratnih jednačina sa dvije nepoznate.
Predavanje/
vježbe
6. IRACIONALNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE 6
Pojam iracionalne jednačine. Iacionalne jednačine u kojima
se pojavljeje √f(x). Gdje je f(x) funkcija prvog ili drugog
stepena. Pojam iracionalne nejednačine. Iracionalne
nejednačine u kojima se pojavljuje √f(x), gdje je f(x)
funkcija prvog ili drugog stepena.
Predavanje/
vježbe
7. EKSPONENCIJALNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE 8
Eksponencijalna funkcija y = ax . Pojam, osobine i grafik.
Eksponencijalna jednačina oblika af(x) = ag(x), pri čemu su
f(x) i g (x) polinomi ili racionalne funkcije najviše drugog
stepena . Eksponencijalne nejednačine oblika af(x) ≤ ag(x),
pri čemu su f(x) i g (x) polinomi ili racionalne funkcije
najviše drugog stepena.
Predavanje/
vježbe
170
8. LOGARITMI, LOGARITAMSKE JEDNAČINE ILI
NEJEDNAČINE
18
Pojam inverzne funkcije. Pojam logaritma i logaritamske
funkcije – osobine i grafik.Pravila logaritmiranja. Prelazak
sa jedne baze na drugu. Dekadski i prirodni logaritmi.
Primjena logaritama. Logaritamske jednačine oblika
logaf(x) = logag(x), pri čemu su f(x) i g(x) polinomi ili
racionalne funkcije najviše drugog stepena. Logaritamske
nejednačine oblika logaf(x) ≤ logag(x), pri čemu su f(x) i
g(x) polinomi ili racionalne funkcije najviše drugog
stepena.
Predavanje/
vježbe
9. OSNOVI TRIGONOMETRIJE 18
Orjentisani ugao. Radijan. Trigonometrijska kružnica.
Definiranje trigonometrijskh funkcija na kružnici. Odnosi
stranica pravouglog trougla. Vrijednost trigonometrijskih
funkcija od π/6, π/4, π/3. Osnovni trigonometrijski
identiteti. Periodičnost trigonometrijskih funkcija.
Trigonometrijske funkcije negativnog argumenta. Svođenje
na prvi kvadrant.
Predavanje/
vježbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:2.
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije matematike koja se izučava u programu
matematike ovog razreda (npr. ………………….) i zadužiti grupe učenika (timski rad)
da pripreme predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
171
H. UDŽBENICI
1. Fabio Cirrito
Mathematical Methods
Published by IBID Press
ISBN-10: 0646307940
ISBN-13: 978-0646307947
I. DODATNI UDŽBENICI
1. Patrick Tobin, Fabio Cirrito
Mathematics Standard Level
Published October 31st 2012 by IBID Press
ISBN1921917105
(ISBN13: 9781921917103)
173
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv FIZIKA
Godina PRVA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred PRVI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Predavanja
50
vježbe
50
Seminari
5
Broj časova sedmično 3 1.5 1.5
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj i zadaci nastave fizike općenito su :
- Da učenici ovladaju savremenim znanjima iz oblasti fizike i sa primjenom fizike u
raznim oblastima tehnike, tehnologije, medicine itd.
Cilja i zadaci nastave fizike u prvom razredu su:
- Da se učenici upoznaju s najvažnijim mehaničkim pojavama, veličinama, zakonima i
teorijom
- Da upoznaju postupke i metode fizike i fizikalne modele,
- Da na praktičnim vježbama nauče sve o mjerenju mehaničkih veličina i da dio
naučenog primijene u nekim primjerima integrisane nauke (lokomotorni sistem
čovjeka, određivanje težišta kod čovjeka ....)
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici u prvom razredu savladati znanja:
- Iz mehanike upoznavajući osnovne mehaničke veličine, sve vrste kretanja u
gravitacionom polju zemlje i s tim u vezi sve kinematičke veličine, pojmove sile, rada,
snage energije, impulse…,
- Zakone održanja u mehanici
- Osnovne pojmove i principe hidromehanike ,
- Osnovne veličine i zakone termodinamike i kinetičke teorije gasova
- Naučiće rješavati raznovrsne fizikalne zadatke na primjerima iz medicine, tehnike I
tehnologije.
174
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. UVODNA PREDAVANJA I VJEŽBANJA 6
Predmet fizike, materija, kretanje. Naučne metode
(posmatranje, eksperiment, teorija). Fizičke veličinei
njihove jedinice (SI sistem).Mjerenje fizičkih veličina i
greške pri mjerenju. Skalarne i vektorske veličine. Elementi
vektorske algebre i primjena u fizici.
Predavanje/
vježbe
2. MEHANIKA - Kinematika 12
Prostor i vrijeme. Materijalno tijelo, materijalna tačka.
Mehaničko kretanje. Relativnost kretanja. Referentni
sistem. Pomak, pređeni put. Brzina (vektor srednje i
trenutne brzine). Ubrzanje.
Predavanje/
vježbe
3. MEHANIKA - Dinamika 35
Međudjelovanje tijela – Sila. Prvi Newtonov zakon,
inercija, masa. Ravnomjerno kretanje (grafičko
predstavljanje puta i brzine u funkciji vremena). Impuls
tijela. Drugi Newtonov zakon. Kretanje pod utjecajem
konstantne sile (ravnomjerno promjenjljivo pravolinijsko
kretanje). Grafičko predstavljanjeputa i brzineu funkciji
vremena. Specijalni slučajevi kretanja pod dejstvom
konstantne sile (sila zemljine teže, hitac naniže, slobodan
pad, hitac uvis). Treći Newtonov zakon. Kontaktne sile
(reakcija podloge, sila zatezanja). Trenje. Princip
nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje i razlaganje sila (kosi,
horizontalni hitac i kretanje po strmoj ravni). Kružno
kretanje, osnovne veličine, efekti tangencijalne i normalne
komponente sile. Centripetalno ubrzanje, period i
frekvencija ravnomijernog kružnog kretanja.
Newtonov zakon gravitacije. Jačina gravitacionog polja,
kretanje satelita. Neinercijalni sistemi. Inercijalna i
gravitaciona masa. Težina tijela. Centrifugalna sila.
Mehanički rad. Snaga (stepen korisnog dejstva). Energija.
Vrste mehaničke energije. Kinetička energija. Potencijalna
energija (energija tijela u gravitacionom polju). Zakon
održanja impulsa. Zakon održanja energije
Predavanje/
vježbe
4. MEHANIKA KRUTOG TIJELA 10
Pojam krutog tijela. Centar mase. Težište. Translacija
krutog tijela. Rotacija. Moment sile. Moment inercije.
Moment impulsa. Ravnoteža krutog tijela. Uslovi ravnoteže
za translaciju. Uslovi ravnoteže za rotaciju.
Predavanje/
175
vježbe
5. MEHANIKA FLUIDA 12
Osobine fluida. Pritisak. Gustina. Prenošenje pritiska koz
čvrsta tijela I fluide. Hidrostatički pritisak. Potisak.
Arhimedov zakon. Atmosferski pritisak. Strujanje tečnosti.
Jednačina kontinuiteta. Bernulijeva jednačina. Otpor
sredine. Viskoznost.
Predavanje/
vježbe
6. MEHNIČKE OSCILACIJE I TALASI 10
Harmonijske oscilacije. Slobodne, prirodne i prigušene
oscilacije. Prinudno oscilovanje – rezonancija.
Talasno kretanje, osobine i vrsta talasa. Odbijanje i
prelamanje talasa. Superpozicija talasa. Stojeći talasi.
Zvučni talasi.
Predavanje/
vježbe
7. TERMODINAMIKA I MOLEKULARNA FIZIKA 20
Jednačina gasnog stanja. Gasni zakoni. Struktura materije.
Međudjelovanje molekula. Idealni gas. Pritisak,
temperatura. Unutrašnja energija. Mehanički ekvivalent
toplote. Rad i toplota. Prvi zakon termodinamike .
Specifični toplotni kapacitet. Kalorimetrija. Drugi zakon
termodinamike. Toplotne mašine. Sistemi za hlađenje i
zagrijavanje.
Predavanje/
vježbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:1.
No. Praktične vježbe I seminari Labr. vježbe Hours
1 Ispitivanje trenja 2
2 Lokomotorika životinja 2
3 Određivanje momenta inercije tijela 2
4 Glucosa: Energija za život 2
5 Biološki gravitacioni detektor 2
6 Centar gravitacije kod čovjeka 2
7 Escape Speed 2
176
8 Entropija 2
9 Specifični toplotni kapacitet I klima na Zemlj 2
Ukupno 18
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije fizike koja se izučava u programu fizike
ovog razreda (npr. …………..) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme
predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Ocjena
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. OSNOVNI UDŽBENIK
Hewitt, Paul G., Suzanne Lyons, John Suchocki , , Jennifer Yeh
Conceptual integrated science ISBN 978-0-321-81850-8 (student edition) -- ISBN 978-0-321-82745-6 (exam copy) -- ISBN
978-0-13-310526-1 (NASTA)
I. DODATNI UDŽBENICI
1. Benjamin Crowell, Conceptual Physics
2. Erik Mazur, Principles and Practice of Physics (Conceptual part) Copyright © 2015
Pearson Education Inc , ISBN-13: 9780136150930,
177
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv FIZIKA
Godina Druga
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Predavanja
50
vježbe
50
Seminari
5
Broj časova sedmično 3 1.5 1.5
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave fizike općenito su :
- Da učenici ovladaju savremenim znanjima iz oblasti fizike i sa primjenom fizike u
raznim oblastima tehnike, tehnologije, medicine itd.
- Da sistematizuju znanja o fundamentalnim međudjelovanjima u prirodi i jedinstvu
fizikalnog svijeta te da shvate ulogu i značaj fizike za razvoj nauke, tehnike,
tehnologije i društva.
Cilja i zadaci nastave fizike u drugom razredu su:
- Da se učenici upoznaju s osnovnim veličinama, zakonima i pravilima iz oblasti
elektromagnetizma i optike,
- Da nauče da povezuju električne, magnetne i svjetlosne pojave,
- Da se osposobe za rješavanje različitih teorijskih i praktičnih zadataka iz
elektromagnetizma i optike
- Da nauče osnovne aksiome i pojave u teoriji relativnosti,
- Da upoznaju svijet atoma, molekula i elementarnih čestica i da razumiju potrebe
uvođenja kvantne mehanike.
-
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici u drugom razredu savladati osnovna znanja:
- Iz elektromagnetizma,
- Iz optike
- Razumjeti osnovne aksome teorije relativnosti i njihove posljedice,
178
- Naučiti kako su se usavršavali modeli atoma i zašto je bilo neophodno uvesti kvantnu
mehaniku.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj
sati
1. ELEKTROMAGNETIZAM – Električno polje 24
Električni naboj. Elementarni električni naboj. Količina
elektriciteta. Zakon održanja količine elektriciteta.
Kulonov zakon. Dielektrična konstanta.
Električno polje, jačina električnog polja, princip
superpozicije. Linije električnog polja. Homogeno –
nehomogno električno polje.
Potencijal električnog polja (homogenog, nehomogenog –
radijalnog električnog polja). Napon ili razlika potencijala.
Električni kapacitet. Kondenzatori. Električna svojstva
membrane biološke ćelije i prostiranje živčanog signala.
Kretanje naelektrisane ćestice u električnom polju.
Predavanje/
vježbe
2. ELEKTROMAGNETIZAM – Istosmjerna električna struja 8
Električna struja. Jačina električne struje. Elektronska teorija
provodljivosti metala.
Ohmov zakon. Otpor provodnika, zavisnost otpora od
temperature. Joule-Lenzov zakon.
Izvori električne struje, elektromotorna sila električnog izvora.
Pad napona. Kirhoffova pravila.
Predavanje/
vježbe
3. ELEKTROMAGNETIZAM – Magnetno polje 27
Magnetno polje trajnih magneta. Oerstedov ogled. Indukcija
magnetnog polja. Amperova ili elektromagnetna sila.
Lorentzova sila. Fluks magnetnog polja. Magnetno polje
električne struje. Pravolinijski provodnik. Međudjelovanje
paralelnih struja. Magnetno polje kružnog provodnika.
Magnetno polje solenoida. Kretanje čestica u magnetnom
polju.
Predavanje/
vježbe
4. ELEKTROMAGNETIZAM – Elektromagnetna indukcija 6
179
Pojam elektromagnetne indukcije. Faradeyev zakon. Lenzovo
pravilo. Uzajamna indukcija i samoindukcija.
Predavanje/
vježbe
5. ELEKTROMAGNETIZAM – Naizmjenična struja 9
Dobijanje naizmjenične struje. Trenutne, maksimalne i
efektivne vrijednosti naizmjenične struje.
Otpori u kolu naizmjenične struje. Termogeni, induktivni i
kapacitivni otpor. Ukupan otpor ili impedanca u kolu
naizmjenične struje.
Ohmov zakon za kolo naizmjenične struje.
Transformatori. Snaga naizmjenične struje. Prenos električne
energije na daljinu. Uloga i značaj transformatora u prenosu
električne energije.
Predavanje/
vježbe
6. ELEKTROMAGNETIZAM – Elektromagnetni talasi 6
Zatvoreno oscilatorno kolo. Elektromagnetne oscilacije.
Elektromagnetno polje. Nastanak elektromagnetnih talasa.
Brzina elektromagnetnih talasa. Spektar elektromagnetnih
talasa.
Predavanje/
vježbe
7. OPTIKA 9
Geometrijska optika. Zakoni geometrijske optike. Elementi
optičkih sistema: ogledala, sočiva, prizme.
Priroda svjetlosti. Fotometrija. Disperzija svjetlosti.
Interferencija svjetlosti. Difrakcija svjetlosti. Polarizacija
svjetlosti.
Predavanje/
vježbe
8. SPECIJALNA TEORIJA RELATIVNOSTI
Relativnost kretanja. Transformacija sistema referencije.
Aksiomi specijalne teorije relativnosti. Posljedice: kontrakcija
dužine i dilatacija vremena. Impuls i energija u specijalnoj
teoriji relativnosti. Gravitacija i informativno o općoj teoriji
relativnosti.
Predavanje/
vježbe
9. ELEMENTI ATOMSKE FIZIKE
Toplotno zračenje. Hipoteza o kvantima. Plankov zakon
zračenja. Fotoelektrični efekat. Dualna svojstva materije – De
Broglieva relacija. Modeli atoma. Rutherfordov model atoma.
Atomski spektri. Bohrov model atoma.
Više-elektronski atomi. Kvantni brojevi. Paulijev princip.
Stimulirano zračenje. Laseri.
Predavanje/
vježbe
10 ELEMENTI NUKLEARNE FIZIKE
180
Građa jezgre (nukleusa) atoma. Nuklearno međudjelovanje.
Energija veze i defekt mase. Radioaktivnost. Zakon
radioaktivnog raspada. Period poluraspada. Nuklearne
reakcije. Fisija i fuzija. Pregled elementarnih čestica. Čestice i
antičestice.
Osnovna međudjelovanja u prirodi i pokušaji njihovog
objedinjavanja.
Predavanje/
vježbe
11 ELEMENTI FIZIKE POLUPROVODNIKA
Poluprovodnici, osobine i vrste. Poluvodički elementi.
Poluvodičke diode. Tranzistori. Pojava supravodljivosti.
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:1.
No. Praktične vježbe i seminari Labr. vježbe Hours
1 Električni šok 2
2
Magnetno polje Zemlje i sposobnost
organizama da ga osjete
2
3 Osjećanje jačine zvuka i visine tona 2
4 Mješanje raznih boja svjetlosti 2
5 Dopplerov Efekt i širenje svemira 2
6 2
7 Model školjke 2
8 Doze i zračenje 2
9 Određivanje starosti arheoloških uzoraka 2
Ukupno 18
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije fizike koja se izučava u programu fizike
ovog razreda (npr. …………..) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme
predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
181
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Ocjena
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. OSNOVNI UDŽBENIK
Hewitt, Paul G., Suzanne Lyons, John Suchocki , , Jennifer Yeh
Conceptual integrated science ISBN 978-0-321-81850-8 (student edition) -- ISBN 978-0-321-82745-6 (exam copy) -- ISBN
978-0-13-310526-1 (NASTA)
I. DODATNI UDŽBENICI
1. Benjamin Crowell, Conceptual Physics (elektronski)
2. Erik Mazur, Principles and Practice of Physics (Conceptual part) Copyright © 2015
Pearson Education Inc , ISBN-13: 9780136150930,
183
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE HEMIJE
Predmet HEMIJA
Razred I razred
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Hemija
Usmjerenje Sva usmjerenja
Sati nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 56 13 1
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastave hemije jeda učenici steknu produbljena znanja o osnovnim hemijskim principima
i primjerima istih u svakodnevnom životu, te steknu osnovu znanja neophodnu za više
kurseve hemije.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će steći znanja primjenjiva ne samo u oblasti hemije već i šire u razilčitim oblastima
nauke i specijalnih disciplina. Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će
razviti osjećaj za istraživanje svijeta oko sebe, sistematičnost , preciznost, tačnost, samostalno
učenje, povezivanje različitih informacija u kompleksan model, kreativnost i građenje
primjenjenog znanja.
Učenici će imati razvijenu sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u svim
oblastima u kojima je neophodno znanje hemije.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Sadržaj i program Vrsta
predavanja
Sati
1. Materija, smjese i substance, jedinenja i
elementi, razdvajanje smjese
Predavanje 2
2. Atomska struktura i materija, molekule i atomi ,
Izotopi, relatvna molekulska i atomska masa ,
elektronska struktura atoma, Paulijev pricip i
struktura PS
Predavanje,
demonstracioni
ogledi
4
3. Hemijske veze, kovalentna i jonska veza Predavanje 2
184
4. Uvod u laboratorijske metode Predavanje,
demonstracioni
ogledi
3
5. Čvrste supstance, gasovi i tečnosti Predavanje,
demonstracioni
ogledi,
2
6. Rastvori, koncentracije rastvora-stehiometrijska
izračunavanja. Tipovi rastvora,elektroliti,
konstata disocijacije
Predavanje 4
7. Hemijske reakcije, tipovi rekacija, stehiometrija Predavanje,
demonstracioni
ogledi,
2
8. Redoks reakcije, balansiranje redoks rekacija Predavanje,
demonstracioni
ogledi,
2
9. Kiseline i baze, kiselinsko bazne reakcije, pH
rastvora, puferi
Predavanje,
demonstracioni
ogledi,
4
10. Periodni sistem, i glavne grupe Predavanje 1
11. Prva i druga grupa PSE Predavanje 2
12. Metali, osobine , dobijanje Predavanje 2
13. Nemetali : ugljik, spojevi ugljika Predavanje 1
14. Nemetali : azot, dobijanje, osobine, spojevi Predavanje 2
15. Nemetali:kisik, dobijanje, osobine , spojevi Predavanje 1
16. Halogeni elementi, osobine, dobijanje,
korištenje
Predavanje 2
Total 36
E. Laboratorijske vježbe
No. Laboratorijske vježbe Sati Vježba/
Seminar
1.
Osnovne laboratorijske operacije- pripremanje
rastvora, filtriranje, destilacija,
centrifugiranjem, sublimacija
3 V
2. Bojenje plamena- metali 1 V
3. Dobijanje gasova 1 V
185
4. Redoks reakcije, reakcije metala i kiselina 1 V
5. Dokazivanje anijona i katijona 2 V
6. Mjerenje pH različitih rastvora i prirodnih
produkata
2 V
7. Kiselinsko-bazne titracije 2 V
8. Sinteza anorganskih jedinjena 2 V/S
Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 36 sati
Laboratorijske vježbe 14 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
Izvještaji laboratorijskih vježbi
G. UDŽBENIK :
1. Prentice Hall Chemistry Student Edition
Anthony C. Wibraham , Staley , Matta , Waterman
ISBN-10: 0132512106
ISBN-13: 978-0132512107
2. Chemistry (Laboratory Manual) Lab Manual Edition
Antony C. Wilbraham , Dennis D. Stanley , Michael S. Matta
ISBN-10: 0131903594
ISBN-13: 978-0131903593
186
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE HEMIJE
Predmet HEMIJA
Razred II razred
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Hemija
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 55 14 1
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastave hemije je da učenici steknu osnovna znanja o organskim molekulama i
osnovama biohemije i primjerima primjene istih u svakodnevnom životu, te steknu znanja
neophodnu za više kurseve hemije.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će steći znanja primjenjiva ne samo u oblasti hemije već i šire u razilčitim oblastima
nauke i specijalnih disciplina. Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će
razviti osjećaj za istraživanje svijeta oko sebe, sistematičnost, preciznost, tačnost, samostalno
učenje, povezivanje različitih informacija u kompleksan model, kreativnost i građenje
primjenjenog znanja. Program će dati šira znanja iz oblasti sa kojima se svakodnevno
susrećemo u životu kao sto su organska jedinjenja, biohemijske molekule, metabolitički
procesi u organzimu, primjena biomolekula u farmaceutskoj industriji i medicini.
Učenici će imati razvijenu sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u svim
oblastima u kojima je neophodno znanje hemije.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Elektrohemija, Faradejevi zakoni, elektroliza Predavanje 2
2. Elektrohemija-Nerstova jednakost, elektodni
potencijal, elektrode i mjerenja
Predavanje, 2
187
3. Organska hemija: uvod, tipovi jedinjenja,
nomenklatura, značaj u svakodnevnom životu
Predavanje 2
4. Ugljovodici-nomenklatura, osobine i reakcije
dobijanja
Predavanje, 2
5. Alkoholi, fenoli, eteri- nomenklatura, osobine i
reakcije dobijanja i dokazivanja
Predavanje,
demonstracionii
ogled
2
6. Aldehidi i ketoni nomenklatura, osobine i
reakcije dobijanja i dokazivanja
Predavanje, 2
7. Karboksilne kiseline, esteri- nomenklatura,
osobine i reakcije dobijanja i dokazivanja
Predavanje,
demonstracioni
ogledi,
3
8. Amini i amidi- nomenklatura, osobine i reakcije
dobijanja i dokazivanja
Predavanje,
demonstracioni
ogledi,
2
9. Alkaloidi- nomenklatura,podjela, osobine i
reakcije dobijanja i dokazivanja
Predavanje 2
10. Ugljikohidrati- nomenklatura, podjela, osobine i
reakcije dokazivanja
Predavanje 2
9. Lipidi- nomenklatura, podjela, osobine i
reakcije dokazivanja
Predavanje 2
10. Aminokiseline i protein- nomenklatura, podjela,
osobine , struktura, reakcije dokazivanja
Predavanje
demonstracioni
ogledi,
3
11. Eznimi i vitamini Predavanje 3
12. Nukleinske kiseline Predavanje 2
13. Primjena biohemije u farmaciji, medicini, Predavanje 2
14. Biohemijske reakacije u živim organizmima Predavanje, 2
Total 35
E. Laboratorijske vježbe
No. Laboratorijske vježbe Sati Vježba/
Seminar
1. Oksidacija alkohola, zeljezo (II) test 1 V
188
2. Sinteza estera 2 V
3. Reakcija saponifikacije 1 V
4. Sinteza aspirina 2 V
5. Hidroliza saharoze 1 V
6. Dokazivanje skroba jodom 1 V
7. Dobivanje sapuna 1 V
8. Hromatografija amino kiselina 2 V/S
9. Testovi na proteine 1 V
10. Testiranje aktivnosti enzima 2 V
11. Analiza Vitamina C iz soka narandze 1 V
Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 35 sati
Laboratorijske vježbe 15 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
Izvještaji laboratorijskih vježbi
G. UDŽBENIK :
1. Prentice Hall Chemistry Student Edition
Anthony C. Wibraham , Staley , Matta , Waterman
ISBN-10: 0132512106
ISBN-13: 978-0132512107
2. Chemistry (Laboratory Manual) Lab Manual Edition
Antony C. Wilbraham , Dennis D. Stanley , Michael S. Matta
ISBN-10: 0131903594
ISBN-13: 978-0131903593
190
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE BIOLOGIJE
Predmet BIOLOGIJA
Razred I razred
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Biologija
Razred PRVI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 48 12 0
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastave biologije je da učenici steknu osnovna znanja iz citologije i genetike sa
primjenom u svakodnevnom životu, te steknu osnovu znanja neophodnu za moguće više
kurseve biologije.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će steći znanja o osnvnoj strukturi i funkcijama ćelije, razmonžavanju ćelije i
metabolitičkim procesima te osnovama genetike i najnovijim naučnim dostignućima u ovoj
oblasti.Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će razviti osjećaj za
istraživanje svijeta oko sebe, sistematičnost, preciznost, tačnost, samostalno učenje,
povezivanje različitih informacija u kompleksan model, kreativnost i građenje primjenjenog
znanja. Učenici će imati razvijenu sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u
svim oblastima u kojima je neophodno znanje biologije.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Biologija-nauka o životu, podjela biologije, živi
i neživi sistemi, makromolekule neophodne za
život
Predavanje 2
2. Citologija-definicija, ćelija kao osnovna
jedinica života, metode posmatranja ćelije-
Predavanje, 4
191
mikroskop i način upotrebe demonstracionii
ogled
3. Hemijske osnove živog sistema Predavanje 1
4. Tipovi ćelija: prokarioti i eukarioti, struktura Predavanje, 4
5. Ćelijska membrana, transport tvari kroz
membranu
Predavanje, 2
6. Čelijske komunikacija Predavanje, 2
7. Reprodukcija ćelije Predavanje, 4
8. Energija i metabolizam-kako ćelije koriste
energiju
Predavanje, 2
9. Osnove genetike , način prenošenja genetičke
informacije, hromozomi
Predavanje 2
10. Struktura DNK, replikacija, sinteza proteina,
genetske mutacije
Predavanje 3
9. Mejoza i genetski diverzitet Predavanje 2
10. Mendelovi zakoni, Predavanje
2
11. Populacijska genetika Predavanje 1
12. Genetičko inžinjerstvo Predavanje 2
Total 35
E. LABORATORIJSKE VJEŽBE
No. Laboratorijske vježbe Sati Vježba/
Seminar
1. Upotreba mikroskopa sa preparatima 4 V
2. Struktura DNK, pravljenje modela 2 V
3. Izolacija i karakterizacija DNK iz tkiva 2 V
4. Mapiranje nasljednih bolesti-Medelov zakon 2 V
5. Genetika i forenzička analize –detekcija DNK 2 V
192
Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 35 sati
Laboratorijske vježbe 12 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 23 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
Izvještaji laboratorijskih vježbi
G. UDŽBENIK
1. Conceptual Integrated Science, student edition
Paul G. Hewitt Suzanne Lyons John A. Suchocki
ISBN-10: 0805390383
ISBN-13: 978-0805390384
193
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE BIOLOGIJE
Predmet BIOLOGIJA
Razred Drugi
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Biologija
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vjezbe Seminari/Praksa
70 56 14 0
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastave biologije je da učenici steknu osnovna znanja iz oblasti evolucijske biologije i
humane biologije sa detaljnim poznavanjem strukture ljudskog organizma te steknu osnovu
znanja iz ekologije i negativnih utjecaja ljudske populacije na eko sisteme, te međusobnu
povezanost svih bioloških faktora i okoliša.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će steći znanja iz ekologije,fiziologije biljaka te humane biologije koje su
primjenjive u svakodnevnom životu.
Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će razviti osjećaj za istraživanje
svijeta oko sebe, sistematičnost, preciznost, tačnost, samostalno učenje, povezivanje različitih
informacija u kompleksan model, kreativnost i građenje primjenjenog znanja. Učenici će
imati razvijenu sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u svim oblastima u
kojima je neophodno znanje biologije.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Evolucija, osnove života, CharlesDravin-
porijeklo vrsta
Predavanje 2
194
2. Prirodna selekcija i adaptacija, evolucija i
genetika, formiranje vrsta,
Predavanje,
4
3. Različitost života na zemlji-klasifikacija u tri
domena. Sistematika biljaka i životinja
Predavanje 4
4. Fiziologija biljaka Predavanje 2
5. Humana biologija-uvod u fiziologiju Predavanje, 1
6. Organizacija ljudskog organizma, homeostaza Predavanje, 2
7. Mozak, nervni sistem Predavanje, 2
8. Hormoni, reprodukcija i razvoj ljudskog
organizma
Predavanje, 2
9. Skelet i mišići Predavanje, 2
10. Cirkulatorni sistem Predavanje 2
11. Respiratorni sistem Predavanje 1
12. Probavni sistem Predavanje 1
13. Ishrana i zdravlje Predavanje 2
14. Sistem za izlučivanje i balans vode Predavanje 2
15. Imuni sistem organizma Predavanje 2
16. Ekologija, organizma i okoliš, populaciona
ekologija
Predavanje 2
17. Vrste ekosistema, promjene u ekosistemu Predavanje 2
Total 35
E. Laboratorijske vježbe
No. Laboratorijske vježbe Sati Vježba/
Seminar
1. Upotreba mikroskopa sa preparatima 4 V
2. Biljke i minerali 4 V
3. Disekcija organa 2 V
4. Anatomski modeli 2 V
195
5. Histološki preparati 2 V
Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 35 sati
Laboratorijske vježbe 14 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 21 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
Izvještaji laboratorijskih vježbi
G. UDŽBENIK
1. Conceptual Integrated Science, student edition
Paul G. Hewitt Suzanne Lyons John A. Suchocki
ISBN-10: 0805390383
ISBN-13: 978-0805390384
197
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv INFORMATIKA
Godina Prva
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred PRVI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj predmeta iz informatike je sticanje znanja i ovladavanje vještinama koji doprinose
informatičkoj pismjenosti učenika kako bi bili osposobljeni za dalje školovanje i bili
pripremljeni za svakodnvni rad u savremenog društvu kojem težimo.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Pohađanjem nastave iz ovog predmeta učenici razvijaju svijest o neophodnosti korišćenja
računara; ovladavaju programima na računaru za obradu teksta; ovladaju programima za
kreiranje dokumenata u kojima su integrisani tekst, tabela i slika; razumiju principe
funkcinisanja interneta i lokalnih mreža; osposobe se za korišćenje lokalnih mrežnih resursa i
internet servisa i sistema; upoznaju se sa elementarnim algoritamskim načinom rješavanja
problema i osnovnim algoritmima; upoznaju osnovni koncept i principe Veb dizajna i Veb
programiranja; ovladaju osnovama i razumiju logiku animacije ; ovladaju postupcima
korišćenja jednog od grafičkih programa za obradu crteža i slika; ovladaju u pretraživanju
baza podataka ,pravljenje izveštaja i distribuciju podataka; steknu preciznost, racionalnost i
kreativnost u radu sa računarom; razviju profesionalne stavove prema korišćenju računara,
bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje;
198
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Informacija i informatika
Osnovi Bulove algebere; Kodiranje informacija
korišćenjem binarnog brojevnog sistema;
Predstavljanje raznih tipova informacija (tekstualne,
grafičke i zvučne); Jedinice za merenje količine
informacija; Razvoj informacionih tehnologija
(prikupljanja, skladištenja, obrade, prikazivanja i
prenosa podataka); Značaj i primjena računara;
Karakteritike Informacionog društva.
Predavanje/
vježbe
2. Arhitektura računarskog sistema
Princip rada računara; Vrste memorije računara;
Procesor; Matična ploča; Ulazno-izlazni uređaji;
Performanse računara.
Predavanje/
vježbe
3. Sofrver: Programska podrška računara
Operativni sistem; Sistemski softver; Aplikativni
softver; Verzije i modifikacije programa.
4. Operativni sistem sa grafičkim interfejsom-osnove
Osnovni elementi grafičkog interfejsa operativnog
sistema (radna površina, prozor, ikona, dugme, panel,
meni, katalog); Pokretanje programa; Datoteka
(atributi datoteke, putanja datoteke, grupno ime
datoteka) i osnovne operacije nad datotekom;
Arhiviranje datoteka i sredstva za arhiviranje datoteka;
Osnovna podešavanja operativnog sistema:
podešavanje datuma i vremena, radne površine;
Instaliranje korisničkih programa. Uklanjanje
programa; Metode zaštite računara i informacija.
Predavanje/
vježbe
5. Tekst-procesor
Operacije sa dokumentima (kreiranje,
otvaranje,čuvanje, zatvaranje , premještanje od jednog
do drugog otvorenog dokumenta); Uređivanje teksta;
Korišćenje simbola za formatiranje; Premještanje
sadržaja između više otvorenih dokumenata; Umetanje
u tekst: specijalnih simbola, datuma i vremena, slika,
Predavanje/
199
tekstualnih efekata; Pronalaženje i zamjena zadatog
teksta; Umetanje tabele u tekst; Formatiranje teksta
(stranica, red, margine, prored); Ispravljanje grešaka;
Numeracija stranica; Pisanje matematičkih formula;
Generisanje sadržaja i indeksa pojmova; Štampanje
dokumenata.
vježbe
6. Mrežne informacione tehnologije-osnovi; Internet
Pojam računarske mreže; Globalna mreža (Internet);
Internet-provajderi i njihove mreže; Servisi
Interneta:World Wide Web, FTP, elektronska pošta,
veb-forumi; Pretraživači, pretraživanje i korišćenje
informacija sa Interneta; Virtuelni telefon; Društvene
mreže i njihovo korišćenje; Elektronska trgovina,
elektronsko poslovanje i bankarstvo.
Predavanje/
vježbe
7. Slajd-prezentacije
Osnovne etape pri razvoju slajd-prezentacije;
Kreiranje foto-album prezentacije; Osnovne operacije
sa slajdom; Dodavanje i formatiranje tekstualnih
objekata; Dodavanje netekstualnih objekata (grafički,
zvučni, video,...); Animacija prelaza između slajdova;
Interaktivna prezentacija; Podešavanje parametara
prikaza prezentacije.
Predavanje/
vježbe
E. VJEŽBE
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom
rada i načinima ocjenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske vježbe.
Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.
Prilikom realizacije vježbi odjeljenje se dijeli na dvije ili više grupa tako da su u svakoj grupi
učenicii približno istog nivoa znanja (predznanja stečenog tokom ranijeg školovanja).
Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina učenika, koja treba da posluži kao
orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju nastave.
U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice,
zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima.
200
U principu se nastava izvodi kao 1+1, tj. jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako
počinje program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist
praktičnog dijela (rad u laboratoriji). Jedan broj sati će ići na izradu i prezentaciju samostalnih
projekata koji rade grupe od po 3 do 5 učenika.
Broj sati po svakom poglavlju u okviru gradiva za jednu godinu će predmetni nastavnik
preliminarno odrediti na početku godine a isti u toku godine može mijenjati kako bi se sve
oblasti iz predviđenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine
može u izvjesnoj mjeri uticati na broj sati koji se preliminarno odredi za svaku sekciju
gradiva.
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Projekat 10% 70-79 3 C
Završni ispit 30% 60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
1. Informatika za gimnazije, grupa autora, udžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatike općih,
jezičnih i klasičnih gimnazija. Izdavac PROPY Varaždin
H. DODATNI UDŽBENICI
1. www Informatika,
udžbenik informatike i računarstva sa podrškom, za gimnazije i srednje škole, D.
Sudarevic i ostali, Prolil Inter.
2. Informatika – CD-softver, Marijan Dover IP „Dover & Co“ Sarajevo
3. Računarstvo i informatika za gimnazije i stručne škole, Zavod za Udzbenike,
Srbija
201
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv INFORMATIKA
Godina Druga
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj predmeta iz informatike je sticanje znanja i ovladavanje vještinama koji doprinose
informatičkoj pismjenosti učenika kako bi bili osposobljeni za dalje školovanje i bili
pripremljeni za svakodnvni rad u savremenog društvu kojem težimo.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Pohađanjem nastave iz ovog predmeta učenici razvijaju svijest o neophodnosti korišćenja
računara; ovladavaju programima na računaru za obradu teksta; ovladaju programima za
kreiranje dokumenata u kojima su integrisani tekst, tabela i slika; razumiju principe
funkcinisanja interneta i lokalnih mreža; osposobe se za korišćenje lokalnih mrežnih resursa i
internet servisa i sistema; upoznaju se sa elementarnim algoritamskim načinom rješavanja
problema i osnovnim algoritmima; upoznaju osnovni koncept i principe Veb dizajna i Veb
programiranja; ovladaju osnovama i razumiju logiku animacije ; ovladaju postupcima
korišćenja jednog od grafičkih programa za obradu crteža i slika; ovladaju u pretraživanju
baza podataka ,pravljenje izveštaja i distribuciju podataka; steknu preciznost, racionalnost i
kreativnost u radu sa računarom; razviju profesionalne stavove prema korišćenju računara,
bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje;
202
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Rad sa tabelama
Osnovni pojmovi (prikupljanje podataka, tabelarno i
grafičko prikazivanje); Osnovni programi za rad sa
tabelama (struktura dokumenta, formati datoteka);
Tipovi podataka; Unošenje podataka u tabelu
(pojedinačni sadržaji ćelija i automatske popune);
funkcije za: sumiranje, srednju vrijednost, minimum,
maksimum, prebrojavanje, zaokruživanje; namjena
različitih tipova grafikona, prikazivanje podataka iz
tabele pomoću grafikona; podešavanje izgleda stranice
dokumenta za štampanje (orjentacija papira, veličina,
margine, prelom, uređivanje zaglavlja i podnožja,
automatsko numerisanje strana); pregledanje
dokumenta prije štampanja, automatsko štampanje.
Predavanje/
vježbe
2. Računarska grafika
Uvod u računarsku grafiku; Klasifikacija programa za
rad sa računarskom grafikom; Formati datoteka; Uvoz
slike sa kamere i skeneranje; Promjena rezolucije slike
i formata datoteke; Organizovanje foto-albuma;
Efekti, maske, isijecanje, brisanje, kopiranje dijelova
slike, podešavanje osvjetljenosti, kontrasta itd;
Retuširanje i foto-montaža, Dodavanje teksta;
Globalni pregled crteža.
Predavanje/
vježbe
3. Multimedija
Načini predstavljanja zvuka u računaru; Primjer
programa za snimanje zvuka; Načini predstavljanja
video-zapisa u računaru; Programi za reprodukciju
video zapisa, Uvoz video zapisa sa digitalne kamere;
Primjer programa za montažu video zapisa
(kombinacija slike, videa i zvuka); Postavljanje video
zapisa na veb; Veb aplikacije za rad sa dokumentima ;
Elektronski portfolio.
Predavanje/
vježbe
E. VJEŽBE
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom
rada i načinima ocjenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske vježbe.
Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.
203
Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina učenika, koja treba da posluži kao
orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju nastave.
U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice,
zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima.
U principu se nastava izvodi kao 1+1, tj. jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako
počinje program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist
praktičnog dijela (rad u laboratoriji). Jedan broj sati će ići na izradu i prezentaciju samostalnih
projekata koji rade grupe od po 3 do 5 učenika.
Broj sati po svakom poglavlju u okviru gradiva za jednu godinu će predmetni nastavnik
preliminarno odrediti na početku godine a isti u toku godine može mijenjati kako bi se sve
oblasti iz predviđenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine
može u izvjesnoj mjeri uticati na broj sati koji se preliminarno odredi za svaku sekciju
gradiva.
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Projekat 10% 70-79 3 C
Završni ispit 30% 60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
1. Informatika za gimnazije, grupa autora, udžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatike općih,
jezičnih i klasičnih gimnazija. Izdavac PROPY Varaždin
H. DODATNI UDŽBENICI
1. www Informatika,
udžbenik informatike i računarstva sa podrškom, za gimnazije i srednje škole, D.
Sudarevic i ostali, Prolil Inter.
2. Informatika – CD-softver, Marijan Dover IP „Dover & Co“ Sarajevo
3.Računarstvo i informatika za gimnazije i stručne škole, Zavod za Udzbenike,
Srbija
205
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Predmet Muzika
Razred Drugi
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Predmet Muzika
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 64 0 6
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI
Predmet muzička umjetnost je je dizajniran da pruži uvodna znanja o istorijskom razvoju
muzike, razvije interesovanje za ovaj vid izražavanja i sposobnost kritičkog slušanja muzike.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će naučiti kako prepoznati različite stilove muzike, kvalitet izvedbi, razviti
sposobnost slušanja i praćenja muzike, prepoznati kompleksnost i strukturu muzičkog izraza
te vrednovanje muzičkog djela.
206
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Šta je muzika, definicija i podjela, postanak, Predavanje 2
2. Muzička umjetnost starog vijeka Predavanje, 2
3. Muzička umjetnost srednjeg vijeka-duhovna i
svjetovna
Predavanje 2
4. Muzička umjetnost u doba renesanse-
karakteristike sa primjerima
Predavanje, 2
5. Muzička umjetnost u doba baroka-
karakteristike i razvoj. G.f. Handel, J.S.Bach,
A. Vivaldi
Predavanje 4
6. Muzička umjetnost -Rokoko i predklasika,
razvoj opere
Predavanje, 2
7. Muzička umjetnost u doba klasike-osnovna
obilježja, J.Haydn, W.A.Mozart, L.van
Beethoven- izabrana djela
Predavanje 4
8. Muzička umjetnost u romantizmu-osnovna
obilježja, podjela
Predavanje 2
9. Rani romantizam - Predavanje 4
10. Razvoj opere, baleta i operete. Opera u Italiji,
Opera i balet u Francuskoj ( G.Rossini,
G.Verdi, G.Bizet L.Delibes), Ruska nacionalna
škola, Češka škola, Norveška
Predavanje 4
11. Muzička umjetnost u kasnom romantizmu Predavanje 4
12. Impersionizam i muzika –osnovna obilježja i
primjeri
Predavanje 4
13. Muzička umjetnost XX vijeka- osnovna
obilježja i primjeri
Predavanje 4
14. Muzička umjetnost XX vijeka-savremeni
pravci, blues, jazz, gospel
Predavanje 4
15. Muzička umjetnost XX vijeka- filmska muzika Predavanje 4
16. Muzička umjetnost XX vijeka-Balkan Predavanje 4
17. Etnomuzikologija Predavanje 4
Total 64
207
Nastavne jedinice 64 sati
Praksa ( posjeta koncerti , predstave) 6 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENIK:
1. A History of Western Music (Ninth Edition) Hardcover –2014
J. Peter Burkholder Donald Jay Grout Claude V. Palisca
ISBN-10: 0393918297
ISBN-13: 978-0393918298
209
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv LATINSKI JEZIK
Godina PRVA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred PRVI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj i zadaci nastave latinskog jezika uopće su osposobiti učenike da:
uoče i razumiju jezičku građu latinskog jezika,
upoznaju i razumiju civilizacijski kontekst u kojem ta građa postoji kao prenositelj
određenih obavijesti,
razumiju kraće tekstove na latinskom jeziku,
savladaju latinsku stručnu terminologiju u savremenim jezicima.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će kroz nastavu latinskog jezika učenici postići sljedeće rezultate:
- usvajanje osnovnog latinskog vokabulara,
- osposobljenost za čitanje i razumijevanje, jezičku analizu i prevođenje kraćih tekstova,
- razvijen interes za antičku kulturu i civilizaciju,
- savladavanje latinskih izreka, termina, skraćenica, koji su se zadržali u živim jezicima
do dana današnjeg, kao i u stručnoj terminologiji u našem jeziku.
210
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. CIVILIZACIJA Predavanje
Antički svijet, veliki događaji i veliki likovi
Antike, rimsko društvo, javni i privatni život
Rimljana, rimska religijia i mitologija, rimska
civilizacija na tlu Dalmacije, Panonije i BiH.
2. JEZIK Predavanje
Mjesto latinskog među indoevropskim
jezicima
Fonemi i grafemi latinskog kezika
Kvantitet vokala
Kvantitet sloga i akcenat
Klasični i tradicionalni (kasnolatinski)
izgovor
3. IMENICE I PRIDJEVI Predavanje
Prva i druga deklinacija: silva, campus,
puer, liber, bellum, clarus, liber, niger
Treća deklinacijja: konsonantske osnove
(victor, miles, civitas, lex, corpus caput
vetus, clarior), osnove na –i (navis,
pars, mare, acer, dulcis, felix)
Četvrta deklinacijja: fructus, genu
Peta deklinacijja: dies, res
Osobitosti u deklinaciji (samo
najfrekventnije)
Komparativ i superlativ pridjeva i
priloga (premda ovi drugi ne sapadaju u
riječi sa deklinacijom)
Odstupanje od općih pravila
komparacije (samo najfrekventnija)
4. ZAMJENICE Predavanje
Lične i lična povratna zamjenica
Prisvojne i prisvojna povratna zamjenica
Pokazne zamjenice
Odnosne i upitne zamjenice
Neodređene zamjenice i zamjenički
pridjevi (samo najfrekventniji)
5. BROJEVI Predavanje
Opći pregled glavnih i rednih brojeva
Deklinacija brojeva unus, duo, tres
Rimske cifre
211
6. PRIJEDLOZI Predavanje
Značenje i upotreba padeža i prijedloga.
7. GLAGOLI Predavanje
Glagol „sum“ i složenice
Glagoli I – IV konjugacije
Glagolska stanja: aktiv i pasiv
Glagolska vremena: prezent, imperfekt,
futur I, perfekt, pluskvamperfekt i futur
II
Glagolski načini: indikativ, imperativ i
konjuktiv
Slaganje glagolskog i imenskog
predikata sa subjektom
8. SINTAKSA REČENICE Predavanje
Prosta rečenica
Red riječi i sintagma
9. SLOŽENA REČENICA Predavanje
Nezavisne rečenice i odgovarajući veznici.
10. VOKABULAR Predavanje
Najčešće upotrebljavane riječi, osobito one
koje su postale internacionalne i koje su
potrebne za označavanje rimskih realija.
Najčešće upotrebljavani rimski citati.
11. Dicta et sententiae Predavanje
Tokom obje godine učenja latinskog jezika,
učenici će učiti i latinske citate u višestrukoj
upotrebi, te najučestalije kratice iz latinskog
jezika.
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmeni ispit 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
212
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv LATINSKI JEZIK
Godina DRUGA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
32
Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
Broj časova sedmično 1
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj i zadaci nastave latinskog jezika uopće su osposobiti učenike da:
uoče i razumiju jezičku građu latinskog jezika,
upoznaju i razumiju civilizacijski kontekst u kojem ta građa postoji kao prenositelj
određenih obavijesti,
razumiju kraće tekstove na latinskom jeziku,
savladaju latinsku stručnu terminologiju u savremenim jezicima.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će kroz nastavu latinskog jezika učenici postići sljedeće rezultate:
- usvajanje osnovnog latinskog vokabulara,
- osposobljenost za čitanje i razumijevanje, jezičku analizu i prevođenje kraćih tekstova,
- razvijen interes za antičku kulturu i civilizaciju,
- savladavanje latinskih izreka, termina, skraćenica, koji su se zadržali u živim jezicima
do dana današnjeg, kao i u stručnoj terminologiji u našem jeziku.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. JEZIK Predavanje
213
Osobitosti u konjugaciji: eo, fero, volo, nolo,
malo, fio.
2. OBLICI I SINTAKSA GLAGOLSKIH
IMENA
Predavanje
- Infinitiv i infinitivne konstrukcije sa
akuzativom i nominativom
- Participi (laudans, laudaturus, laudatus)
i ablativ apsolutni (i ablativ apsolutni sa
imenicama i pridjevima)
- Deponentni i semideponentni glagoli –
informativno
- Gerund
- Gerundiv i njegova upotreba u
perifrastičnim konjugacijama –
informativno
- Supini – informativno
3. SINTAKSA GLAGOLA Predavanje
Značenja i upotreba glagolskih načina u
zavisno-složenim rečenicama.
4. SINTAKSA REČENICE Predavanje
- Zavisno-složene rečenice, slaganje
vremena
- Zavisno-upitne rečenice
- Vremenske rečenice
- Uzročne rečenice
- Namjerne rečenice
- Rečenice uz glagole zahtijevanja,
sprečavanja i strahovanja
- Posljedične rečenice
- Pogodbene rečenice: realne, potencijalne
i irealne
- Dopusne rečenice
- Poredbene rečenice
- Relativne rečenice
- Upravni i neupravni govor
5. UOBIČAJENE LATINSKE SKRAĆENICE Predavanje
6. VOKABULAR Predavanje
Najčešće upotrebljavane riječi, osobito one
koje su postale internacionalne i koje su
potrebne za označavanje rimskih realija.
Najčešće upotrebljavani rimski citati.
7. Dicta et sententiae Predavanje
Tokom obje godine učenja latinskog jezika
učenici će učiti i latinske citate u višestrukoj
214
upotrebi, te najučestalije kratice iz latinskog
jezika.
E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Usmeni ispit 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
216
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv SPORT
Godina PRVA i DRUGA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Prvi I drugi
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70 + 70
Predavanja vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2 + 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj sporta kao integralnog odgojno-obrazovnog procesa je da se zadovoljavaju i
razvijaju životne i biopsihosocijalne potrebe učenika za kretanjem, da se povećaju
adaptivne I stvaralačke sposobnosti u savremenim uslovima ž ivota i rada. Poseban je
cilj razvijanje zdravstvene kulture učenika radi čuanja vlastitog zdravlja, radnih i
drugih sposobnosti.
Cilj nastave sporta je uz to izgrađivanje i usavršavanje ličnosti učenika specifičnim
sredstvima i ambijentom koji pruža tjelesno vježbanje i sport.
Poseban cilj kojem se kroz ovaj predmet teži je stvaranje trajne navike za svakodnevnim
vježbanjem kod učenika u cilju održavanja I jačanja zdravlja.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
- upoznavanje sa značajem tjelesnog vježbanja u podsticaju rasta i razvoja organizma i
održavanja ravnoteže među pojedinim sistemima u organizmu, kao i ravnoteže između
čovjeka i okoline,
- osposobljavanje učenika da samostalno sagledava i procjenjuje svoje mogućnosti i
potrebe za svestranijim razvojem,
- usvajanje odredenog fonda motornih i navika neophodnih za efikasno rješavanje
potreba razvoja i očuvanje zdravlja, bolje korištenje slobodnog vremena i motomih
217
znanja kaja imaju svakodnevnu utilitamost,
- njegovanje i razvijanje zdravstvene kulture radi boljeg čuvanja zdravlja, povećanja
otpornosti organizma na štetne uticaje savremenog načina života i rada,
- razvijanje sposobnosti za stvaralaštvo motoričkim izrazom prema individualnim
karakteristikama učenika,
-teorijsko i praktično osposobljavanje učenika za permanentnu primjenu vježbanja u
svrhu korištenja slobodnog vremena i održavanja funkcionalnih sposobnosti, kao
preduslov za produžavanja životnog i radnog vijeka,
- izgrađivanje i ispoljavanje humanih međuljudskih odnosa i razvijanje međusobne
tolerancije,
- učenike upoznati sa elementarnim znanjima o načinu planiranja, programiranja i
kontrole procesa vježbanja,
- zaokružiti znanja o načinu treniranja. takmičenja u sportovima koje su učenici
odabrali kao svoj sportski izbor
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Dijagnostika tjelesnog razvoja 12
2. Sportske igre, izbomi sport 46
3. Ritmičko-sportska gimnastika
Ples
46
4. Atletika 46
5. Sportska gimnastika 46
6. Borilački sportovi 46
7. Teorija sportskog odgoja 4
8. Dijagnosticiranje I vrednovanje napretka
tjelesnog .razvoja i motoričke spremnosti
učenika i završna analiza za četverogodišnji
period
12
9. Dopunski sportovi 46
E. SEMINARI – TEME
218
No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/lab.
vježbe
Broj sati
1. Doping u sportu 4
2. Sportska oprema, rekviziti i objekti 4
3. Osnovi ishrane i sport 4
4. Principi sportskog treninga 4
5. Klasifikacija sportova 4
6. Značaj sportskog odgoja kod osoba sa tjelesnim
ograničenjima
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
vježbe /seminari 25 80-89 4 B
Završni ispit 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
220
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv TEORIJA ZNANJA
Godina Druga
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred DRUGI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Za razliku od standardnih akademskih disciplina Teorija znanja koristi process otkrivanja
učenikovog znanja. Ona sadržani:
- načine saznavanja (osjećaj percepcije, rezonovanje, osjećaje, vjeru, imaginaciju,
intuiciju, pamćenje i jezik)
- oblasti znanja (matematika, prirodne nauke, humanističke nauke, istoriju, religiozne
sisteme znanja, umjetnost i etiku)
Zadatak predmeta je da kroz poduku o formama znanja, problemima znanja I spoznaje,
načina razumijevanja usmjeri učenike da budu nezavisni, inovativni I kritični u svom
razmišljanju pri usvajanju znanja.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici kroz ovaj predmet naučiti :
- da kritički misle o svakoj novoj spoznaji
- da misle nezavisno,
- da imaju sposobnost unositi novosti pri kombinovanju raznih znanja i stvaranju
zaključaka.
- Da znaju saslušati argumente sagovornika
- Da mogu prihvatiti argumente sagovornika i korigovati svoje stavove s tim u vezi
- Da pri zaključivanju poznaju što više različitih viđenja (Multiperspektivnost)
221
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. KONSTRUKCIJA ZNANJA (SPOZNAJE) 10
Prepoznavanje puteva mišljenja.
Sticanje znanja.
Potraga za istinom.
2. NAČINI SPOZNAJE 20
Razmjena znanja.
Percepcija kao način saznavanja.
Pamćenje kao način saznavanja.
Rezonovanje kao način saznavanja.
Jezik kao način saznavanja.
Emocija kao način saznavanja.
Vjera, imaginacija, intuicija.
Načini spoznaje, oblasti znanja.
3. OBLASTI ZNANJA 40
Umjetnost.
Etika.
Istorija.
Humanistika.
Prirodne nauke.
Matematika.
Religiozno znanje.
E. SEMINARI - TEME
Preraditi slijedeće teme kroz prezentacije studenata koje će biti osnova za široku raspravu
između svih učenika:
1. Da li je važno da li je to što vjerujemo istina?
2. Karakteristike onoga ko razmišlja kritički i onoga ko ne razmišlja kritički
3. Razmisli o slijedećim tvrdnjama:
- Ti si ono šta znaš.
- Ti si ono šta vjeruješ.
_ Ti si ono šta činiš.
- Ti si ono šta osjećaš.
- Ti si ono šta misliš.
Šta je od ovoga istina? Je li lista kompletna?
222
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 50 90 - 100 5 A
80-89 4 B
Završni ispit 50% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENIK:
Eileen Dombrowski, Lena Rotenberg, and Mimi Bick
THEORY OF KNOWLEDGE
ISBN: 978-0-19-912973-7
225
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv MATEMATIKA
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred TREĆI
Usmjerenje Prirodni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Predavanja
35
Vježbe
65
Seminari
5
Broj časova sedmično 3 1 2
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave matimatike u III razredu su :
- Da učenici prošire i prodube znanja iz trigonometrije;
- Da učenici nauče rješavati trigonometrijske jednačine i nejednačine;
- Da nauče primjenjivati naučeno znanje iz trigonometrije pri rješavanju problema
pravouglog i kosouglog trougla;
- Da nauče izračunavati površine geometrijskih figura u ravni.;
- Da steknu osnovna znanja iz analitičke geometrije vezana za pravu i za krivulje
drugog reda;
- Da prodube znanja iz vektorske algebre i nauče o primjeni vektora u geometriji;
- Da ovladaju prostornim odnosima i da nauče da uočavaju osobine geometrijskih
figura.
-
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici u trećem razredu naučiti :
- Dodatne elemente iz trigonometrije,
- Elemente analitičke geometrije u ravni,
- O vektorima u prostoru,
- O geometrijskim figurama u prostoru (stereometrija).
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
226
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. TRIGONOMETRIJA 30
Grafici osnovnih trigonometrijskih funkcija y = sin x, y =
cos x, y = a sin x, y = a sin bx, y = a cos x, y = a cos bx, y
= tg x, y = ctg x.
Grafičko predstavljanje funkcije y = a sin (bx + c), y = a
cos (bx + c), y = a sin (bx + c) + d, y = a cos (bx + c) + d
pomoću karakterističnih tačaka.
Adicione teoreme. Trigonometrijske funkcije dvostrukog
ugla i poluugla. Transformacija zbira trigonometrijskih
funkcija u proizvod. Transformacija trigonometrijskih
zraza.Sinusna i kosinusna teorema i njihova primjena pri
rješavanju problema pravouglog i kosouglog trougla.
Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Sistemi
trigonometrijskih jednačina i nejednačina.
Predavanje/
vježbe
2. POVRŠINE TRIGONOMETRIJSKIH FIGURA U
RAVNI
5
Površine trougla, pravougaonika, paralelograma, trapeza,
četverougla s normalim dijagonalama. Heronov obrazac.
Površina mnogougla. Površina kruga i njegovih dijelova.
Predavanje/
vježbe
3. ANALITIČKA GEOPMETRIJA U RAVNI 25
Metod koordinata u koordinatnom sistemu. Rastojanje
između dvije tačke. Podjela duži u datom omjeru.
Koordinate sredine duži. Težište trougla. Površina
trouglaOpći oblik, eksplicitni oblik, segmentrni oblik,
normalni oblik jednačine prave. Jednačina prave kroz
jednu tačku. Jednačina prave kroz dvije tačke. Odnos
dvije prave (presjek, ugao između dvije prave). Uslovi
paralelnosti i normalnosti pravih. Pramen pravih.
Jednačina pramena pravih. Jednačina kružnice u oblicima:
(x – p)2 + (y – q)2 = r2 (centralni oblik) i Ax2 + Ay2 + Bx
+ Cy + D = 0 (opći oblik). Položaj prave prema kružnici
(presjek i uslov dodira). Tangenta i normala kružnice.
Definicija i konstrukcija elipse. Jednačina elipse.
Definicija i konstrukcija hiperbole. Jednačina hiperbole.
Definicija i konstrukcija parabole. Jednačina parabole.
Odnos prave i krive drugog reda (elipse, hiperbole,
parabole).
Presjek i uslov dodira. Tangenta i normala krive drugog
reda. Neki sistemi od dvije kvadratne jednačine sa dvije
nepoznate . Presjek dvije krivulje drugog reda.
Predavanje/
vježbe
4. VEKTORI U PROSTORU 17
227
Vektori u prostoru. Osnovne operacije sa vektorima.
Vektorski prostor. Linearna kombinacija vektora.
Linearna zavisnost i nezavisnost vektora. Baza vektorskog
prostora. Koordinatni vektori i, j, k. Razlaganje vektora na
komponente. Koordinate vektora u odnosu na neku bazu
vektorskog prostora. Projekcija vektora na pravu i na
ravan. Projekcija vektora na osu. Definicija i osobine
skalarnog proizvoda dva vektora. Prikaz pomoću
koordinata vektora. Vektorski proizvod dva vektora i
njegove osobine. Prikaz pomoću koordinata vektora (u
obliku determinante). Mješoviti proizvod vektora
Geometrijsko značenje i prikaz pomoću koordinata (u
obliku determinante). Uslov linearne zavisnosti tri
vektora.
Predavanje/
vježbe
5. GEOMETRIJSKE FIGURE U PROSTORU 20
Diedar, rogalj i poliedar. Odnos strana diedra i triedra.
Prizma, piramida i njihovi ravni presjeci. Sličnost
poliedara. Površina i zapremina poliedra. Kavaljerijev
princip. Zapremina prizme, piramide i zarubljene
piramide.
Obrtna rotaciona tijela. Valjak, kupa i lopta. Ravni
presjeci obrtnih rotacionih tijela Površina i zapremina
uspravnog valjka, uspravne kupe i uspravne zarubljene
kupe. Površina i zapremina lopte i njenih dijelova.
Predavanje/
vježbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE - računske
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:2.
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije matematike koja se izučava u programu
matematike ovog razreda (npr. ……………) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da
pripreme predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Računske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
228
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. UDŽBENICI
Fabio Cirrito, Nigel Buckle, Iain Dunbar
Mathematics Higher Level
Published 2007 by IBID Press
ISBN 1876659114 (ISBN13: 9781876659110)
I. DODATNI UDŽBENICI
Nigel Buckle, Fabio Cirrito
Mathematics Higher Level
Published 2007 by IBID Press (first published 2004)
ISBN 1876659114 (ISBN13: 9781876659110)
229
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv MATEMATIKA
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Prirodni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Predavanja
30
Vježbe
70
Seminari
5
Broj časova sedmično 3 1 2
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave matimatike u IV razredu su :
- Da učenici nauče i ovladaju matematičkom indukcijom;
- Da usvoje trigonometrijski oblik kompleksnog broja;
- Da upoznaju elemente kombinatorike i nauče rješavati probleme iz te oblasti;
- Da upoznaju i usvoje osnovna znanja o nizovima i redovima;
- Da sistematizuju do sada stečena znanja o funkcijama i nauče o graničnim
vrijednostima i neprekidnosti funkcija;
- Da nauče osnovna znanja diferencijalnog računa;
- Da nauče primjenjivati integralni račun u rješavanju različitih problema.
-
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici u četvrtom razredu naučiti :
- Osnovne pojmove iz matematičke indukcije,
- O kompleksnim brojevima i njihovom trigonometrijskom obliku,
- Osnovne pojmove iz kombinatorike,
- Dopuniti ranije stečeno znanje o skupu R realnih brojeva,
- O nizovima i redovima realnih brojeva,
- O realnim funkcijama jedne realne promjenjljive
- Osnovne elemente diferencijalnog i integralnog računa i njihove primjene.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
230
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. MATEMATIČKA INDUKCIJA 6
Pojam indukcije. Princip potpune matematičke indukcije.
Primjena matematičke indukcije (dokazi raznih identiteta,
nejednakosti, tvrdnji o djeljivosti itd.).
Predavanje/
vježbe
2. TRIGONOMETRIJSKI OBLIK KOMPLEKSNOG
BROJA
10
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja. Operacije s
kompleksnim brojevima u trigonometrijskom obliku:
množenje, dijeljenje, stepenovanje (Moavrov obrazac) i
korjenovanje.
Predavanje/
vježbe
3. KOMBINATORIKA 10
Elementi kombinatorike. Permutacije bez ponavljanja.
Varijacije bez i sa ponavljanjem. Kombinacije bez i sa
ponavljanjem.
Binomni obrazac. Osobine binomnih koeficijenata.
Predavanje/
vježbe
4. SKUP R REALNIH BROJEVA.
NIZOVI I REDOVI REALNIH BROJEVA
16
Podskupovi skupa R. Gornja i donja granica. Supremum i
infimum. Aksiom potpunosti skupa R. Tačka
nagomilavanja.
Brojni nizovi. Aritimetički niz (progresija). Geometrijski
niz (progresija). Interpolacija članova aritimetičkog i
geometrijskog niza. Složeni kamatni račun. Granična
vrijednost niza. Računanje s graničnim vrijednostima.
Monotoni nizovi. Broj e. Stav o umetnutim razmacima.
Pojam reda. Geometrijski red. Beskonačni decimalni
razlomci kao konvergentni redovi. Neprebrojivost skupa R.
Predavanje/
vježbe
5. REALNE FUNKCIJE JEDNE REALNE
PROMJENJLJIVE
18
Pojam realne funkcije jedne realne promjenjljive. Područje
definisanosti i područje vrijednosti funkcije. Grafik
funkcije. Kompozicija funkcije. Opće osobine funkcije:
ograničenost, parnost, monotonost, periodičnost. Pregled
elementarnih funkcija. Granična vrijednost funkcije.
Značajne granične vrijednosti lim sin x/x (x → 0) i lim (1 +
1/x)x (x → ∞) (sve varijante). Računanje sa graničnim
vrijednostima funkcija. Neprekidnost funkcije. Osobine
neprekidnih funkcija. Asimptote krivih.
Predavanje/
vježbe
231
6. DIFERENCIJALNI RAČUN 25
Pojam izvoda (derivacije). Geometrijsko i fizikalno
značenje izvoda. Tangenta i normala. Pravila
diferenciranja. Izvod složene funkcije. Izvod inverzne
funkcije. Izvod implicitne funkcije. Izvod osnovnih
elementarnih funkcija. Pojam diferencijala. Izvodi i
diferencijali višeg reda. Primjena izvoda na zadatke o
monotonosti i ekstremima funkcija. Ispitivanje toka i
crtanje grafika funkcije. Numeričko rješavanje jednačina.
Predavanje/
vježbe
7. INTEGRALNI RAČUN 20
Primitivna funkcija i neodređeni integral.Tablica osnovnih
neodređenih integrala.Osnovna pravila integracije. Metoda
zamjene. Metoda parcijalne integracije. Razlaganje
racionalnih funkcija na parcijalne razlomke – metoda
neodređenih koeficijenata. Integracija racionalnih funkcija.
Određeni integral (u Riemanovom smislu). Osobine
određenog integrala. Newton-Leibnizova formula. Primjena
određenih integrala na izračunavanje površine ravnih figura
i dužine luka krivih. Površina obrtnih površi i zapremina
(rotacionih) tijela.
Predavanje/
vježbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE - računske
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:2.
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije matematike (npr. Nastanak
diferencijalnog računa – Njutnov pojam izvoda) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da
pripreme predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Računske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
232
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. UDŽBENICI
Fabio Cirrito, Nigel Buckle, Iain Dunbar
Mathematics Higher Level
Published 2007 by IBID Press
ISBN 1876659114 (ISBN13: 9781876659110)
I. DODATNI UDŽBENICI
Nigel Buckle, Fabio Cirrito
Mathematics Higher Level
Published 2007 by IBID Press (first published 2004)
ISBN 1876659114 (ISBN13: 9781876659110)
234
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv FIZIKA
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred TREĆI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Predavanja
50
vježbe
50
Seminari
5
Broj časova sedmično 3 1.5 1.5
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj i zadaci nastave fizike općenito su :
- Da učenici ovladaju savremenim znanjima iz oblasti fizike i sa primjenom fizike u
raznim oblastima tehnike, tehnologije, medicine itd.
- Da sistematizuju znanja o fundamentalnim međudjelovanjima u prirodi i jedinstvu
fizikalnog svijeta te da shvate ulogu i značaj fizike za razvoj nauke, tehnike,
tehnologije i društva.
Cilja i zadaci nastave fizike u trećem razredu u okviru prirodnog usmjerenja su:
- Upoznavanje učenika sa komplementarnim sadržajima iz mehanike, termodinamike i
molekularne fizike i elektromagnetizma, koji su u prethodna dva razreda djelimično i
na jednostavnijem nivou obrađeni,
- Povezivanje gradiva iz različitih oblasti i stvaranje generalnih poimanja fizikalnih
pojava, tj. ulazak u tzv. integrisanu nauku,
- Sistematizacija znanja o fundamentalnim međudjelovanjima u prirodi i jedinstvu
fizikalnog svijeta – sve to kroz detaljniju obradu fundamentalnih fizikalnih
zakonitosti.
- Osposobljavanje učenika da koriste stečena znanja u rješavanju različitih problema
čime će se upoznati sa značajem fizike kao nauke pri rješavanju različitih praktičnih
zadataka iz tehnike, tehnologije, biomedicine i sl.
235
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici u trećem razredu savladati detaljnije znanja:
- Iz mehanike,
- Iz termodinamike i molekularne fizike,
- Iz elektromagnetizma
Pri tome treba naglasiti da će za razliku od programa fizike u prvom razredu, koja
pokriva iste oblasti i koja se uči na konceptualnom nivou bez puno matematike,
izvođenja formula i slično, ovdje biti neophodno detaljnije objasniti fizikalne zakone,
izvoditi formule u njima i rješavati praktične zadatke iz oblasti primjene tih fizikalnih
zakona.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti – Lekcije Oblik
poduke
Broj
sati
1. MEĐUDJELOVANJE - INTERAKCIJA
Osnovni zakoni mehanike – Njutnovi zakoni. Princip
nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje I razlaganje sila.
Gravitaciono međudjelovanje. Njutnov zakon opće gravitacije.
Gravitaciono polje zemlje. Kosmičke brzine.
Kretanje u polju zemljine teže: horizontalni hitac, kosi hitac.
2. ROTACIONO KRETANJE
Kinematika rotacije. Dinamika rotacije. Zakon održanja
momenta impulse. Energija u rotacionom kretanju. Statika.
3. OSCILACIJE I TALASI
Mehaničke oscilacije. Elektromagnetne oscilacije. Mehanički
talasi. Zvuk. Ultrazvuk. Elektromagnetni talasi. Dopplerov
efekat.
4. MOLEKULARNA FIZIKA I TERMODINAMIKA
Model idealnog gasa. Gasni zakoni. Struktura materije.
Temperatura. Realni gasovi. Van der Valsovo međudjelovanje.
Promjena agregatnih stanja. Unutrašnja energija. Stepeni
slobode kretanja. Rad i toplota. Odnos između temperature,
toplote i unutrašnje energije. Prvi princip termodinamike.
Primjena na termodinamičke procese. Izo-procesi i adijabatski
procesi. Drugi princip termodinamike. Karnoov kružni process.
Entropija. Treći princip termodinamike.
236
5. ENERGIJA
Mehanička energija i unutrašnja energija. Toplotna energija.
Energija električnog i magnetnog polja. Drugi vidovi energije :
svjetlosna energija, nuklearna energija, energija vjetra,
geotermalna energija. Energija I zaštita čovjekove okoline.
6. ELEKTROMAGNETIZAM – Električno polje 24
Električni naboj. Elementarni električni naboj. Količina
elektriciteta. Zakon održanja količine elektriciteta.
Kulonov zakon. Dielektrična konstanta.
Električno polje, jačina električnog polja, princip superpozicije.
Linije električnog polja. Homogeno – nehomogno električno
polje.
Potencijal električnog polja (homogenog, nehomogenog –
radijalnog električnog polja). Napon ili razlika potencijala.
Električni kapacitet. Kondenzatori. Električna svojstva
membrane biološke ćelije i prostiranje živčanog signala.
Kretanje naelektrisane ćestice u električnom polju.
Predavanje/
vježbe
7. ELEKTROMAGNETIZAM – Istosmjerna električna struja 8
Električna struja. Jačina električne struje. Elektronska teorija
provodljivosti metala.
Omov zakon. Otpor provodnika, zavisnost otpora od
temperature. Džul-Lencov zakon.
Izvori električne struje, elektromotorna sila električnog izvora.
Pad napona. Kirhoffova pravila.
Pojam elektromagnetne indukcije. Faradejev zakon. Lencovo
pravilo. Uzajamna indukcija i samoindukcija.
Predavanje/
vježbe
8. ELEKTROMAGNETIZAM – Magnetno polje 27
Magnetno polje trajnih magneta. Oerstedov ogled. Indukcija
magnetnog polja. Amperova ili elektromagnetna sila.
Lorencova sila. Fluks magnetnog polja. Magnetno polje
električne struje. Pravolinijski provodnik. Međudjelovanje
paralelnih struja. Magnetno polje kružnog provodnika.
Magnetno polje solenoida. Kretanje čestica u magnetnom polju.
Predavanje/
vježbe
9. ELEKTROMAGNETIZAM – Naizmjenična struja 9
Dobijanje naizmjenične struje. Trenutne, maksimalne i
efektivne vrijednosti naizmjenične struje.
Otpori u kolu naizmjenične struje. Termogeni, induktivni i
kapacitivni otpor. Ukupan otpor ili impedanca u kolu
237
naizmjenične struje.
Ohmov zakon za kolo naizmjenične struje.
Transformatori. Snaga naizmjenične struje. Prenos električne
energije na daljinu. Uloga i značaj transformatora u prenosu
električne energije.
Predavanje/
vježbe
10. ELEKTROMAGNETIZAM – Elektromagnetni talasi 6
Zatvoreno oscilatorno kolo. Elektromagnetne oscilacije.
Elektromagnetno polje. Nastanak elektromagnetnih talasa.
Brzina elektromagnetnih talasa. Spektar elektromagnetnih
talasa.
Predavanje/
vježbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:1.
No. Praktične vježbe i seminari Labr. vježbe Hours
1 Kalorimetrija 6
2 Gasni zakoni 6
3 Ultrazvuk 2
4 Određivanje momenta inercije 2
Ukupno 16
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije fizike koja se izučava u programu fizike
ovog razreda (npr. …………..) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme
predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Ocjena
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
238
H. OSNOVNI UDŽBENIK
Douglas C. Giancoli Physics: Principles With Applications
PEARSON ISBN-13: 978-0321625915, ISBN-10: 0321625919 Edition: 7th
I. DODATNI UDŽBENIK
1. Erik Mazur, Principles and Practice of Physics (Conceptual part) Copyright © 2015
Pearson Education Inc , ISBN-13: 9780136150930,
239
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv FIZIKA
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Prirodni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
105
Predavanja
50
vježbe
50
Seminari
5
Broj časova sedmično 3 1.5 1.5
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave fizike općenito su :
- Da učenici ovladaju savremenim znanjima iz oblasti fizike i sa primjenom fizike u
raznim oblastima tehnike, tehnologije, medicine itd.
- Da sistematizuju znanja o fundamentalnim međudjelovanjima u prirodi i jedinstvu
fizikalnog svijeta te da shvate ulogu i značaj fizike za razvoj nauke, tehnike,
tehnologije i društva.
Cilja i zadaci nastave fizike u četvrtom razredu prirodnog usmjerenja su:
- Da učenici nauče o dualnoj prirodi materije,
- Da detljnije nego u drugom razredu, razmotre i nauče o modelima atoma, o pojavama
koje su dovele do usavršavanja atomskih modela (linijski spektri materije u gasovitom
stanju, foto efekat, Komptonov efekat....)
- Da detaljno razrade Bohrov model atoma primjenjiv na jednoelektronske atome,
- Da se upoznaju sa sastavom i građom atomskog jezgra,
- Da nauče šta je to radioaktivnost i šta su produkti radioaktivnog zračenja,
- Da nauče i o drugim nuklearnim procesima, o vještačkoj radioaktivnosti, u fisiji i
fuziji, o nuklearnim elektranama,
- Da se upoznaju sa elementarnim česticama,
- Da stvore predodžbu o jedinstvu fizikalnog svijeta kroz objedinjavanje stečenih znanja
o makrosvijetu, mikrosvijetu i svemiru.
240
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici u četvrtom naučiti:
- O kvantnoj prirodi elektromagnetnog zračenja,
- O talasnoj prirodi materije,
- I savladati osnovna znanja iz Borove teorije atoma ,
- O višeelktronskim atomima i o potrebi uvođenja kvantne mehanike s tim u vezi,
- O kvantnim brojevima i Paulijevom principu,
- O jezgru atoma i pojavi radioaktivnosti,
- O drugim nuklearnim procesima (fisija i fuzija) i njihovoj primjeni u tehnici i
tehnologiji,
- O elementarnim česticama i svemiru.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj
sati
1. KVANTNA PRIRODA ELEKTROMAGNETNOG
ZRAČENJA
24
Zakoni zračenja crnog tijela. Planckov zakon zračenja.
Plankova hipoteza. Pojam kvanta elektromagnetnog zračenja.
Korpuskularna teorija svjetlosti. Odnos mase i energije.
Impuls fotona. Fotoelektrični efekat. Komptonov efekat.
Predavanje/
vježbe
2. TALASNA PRIRODA MATERIJE 8
De Broglieva hipoteza o talasima čestica. Veza impulsa
čestice i talasne dužine. Talasne dužine elektrona. Elektronski
mikroskop. Fizikalno značenje talasa materije. Neodređenost
položaja i impulsa čestice – Hajzenbergov princip
neodređenosti.
Predavanje/
vježbe
3. BOROVA TEORIJA ATOMA VODONIKA 27
Rani modeli atoma (Tompsonov i Radefordov model atoma).
Atomski spektri. Borov model atoma. Borovi postulati.
Energetski nivoi atoma. Frank-Hercov ogled.
Predavanje/
Vježbe
4. KVANTNOMEHANIČKA TEORIJA ATOMA 6
Osnovne ideje kvantne mehanike. Kvantnomehanički model
vodonikovog atoma. Kvantni brojevi. Višeelektronski atomi.
Paulijev princip. Periodni sistem elemenata. Rentgensko
zračenje (karakteristično i zakočno). Laseri. Primjena lasera.
Holografija. Magnetne osobine atoma. Magnetna rezonancija.
Predavanje/
vježbe
241
5. MOLEKULI, KRISTALI I DRUGE STRUKTURE 9
Kvantnomehanička priroda atomskih veza u molekulima.
Potencijalna energija i međudjelovanje atoma u molekuli.
Molekularni spektri. Međudjelovanje molekula. Kristali.
Amorfna tijela. Polimeri. Tečni kristali. Zonska teorija
elektronskih stanja u čvrstim tijelima. Raspodjela elektrona po
energijama u funkciji temperature. Superprovodnost.
Poluprovodnici. Elektronska svojstva poluprovodnika.
Poluprovodnički elementi. Tranzistori i integralna kola.
Magnetizam supstancije.
Predavanje/
vježbe
6. NUKLEARNA FIZIKA I RADIOAKTIVNOST 6
Građa atomskog jezgra. Međudjelovanje nukleona u jezgri.
Energija veze jezgra i defekt mase. Nuklearne reakcije.
Radioaktivnost. Zakon radioaktivnog raspada. Nuklearna
energija.
Predavanje/
vježbe
7. ELEMENTARNE ČESTICE 9
Akceleratori čestica. Čestice visoke energije. Klasifikacija
elementarnih čestica. Čestice i antičestice. Teorija kvarkova.
Prenosnici interakcija. Ujedinjenje međudjelovanja.
Predavanje/
vježbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:1.
No. Praktične vježbe i seminari Labr. vježbe Hours
1 Električno polje 2
2 Magnetno polje Zemlje i sposobnost
organizama da ga osjete
2
3 Osjećanje jačine zvuka i visine tona 2
4 Mješanje raznih boja svjetlosti 2
5 Dopplerov Efekt i širenje svemira 2
6 Termoelektronska emisija 2
7 Model školjke 2
8 Doze i zračenje 2
242
9 Određivanje starosti arheoloških uzoraka 2
Ukupno 18
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije fizike koja se izučava u programu fizike
ovog razreda (npr. …………..) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme
predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Ocjena
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. OSNOVNI UDŽBENIK
Douglas C. Giancoli Physics: Principles With Applications
PEARSON ISBN-13: 978-0321625915, ISBN-10: 0321625919 Edition: 7th
I. DODATNI UDŽBENIK
1. Erik Mazur, Principles and Practice of Physics (Conceptual part) Copyright © 2015
Pearson Education Inc , ISBN-13: 9780136150930,
244
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE HEMIJE
Predmet HEMIJA
Razred III razred
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Hemija
Razred TREĆI
Usmjerenje Prirodni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
105 83 14 8
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastave hemije je da učenici steknu specijalizovana znanja koja se odnose ne hemijske
ravnoteže i kinetiku hemijskih reakcija sa značajni naglaskom na enzimsku kinetiku. Pored
ovih oblasti, učenici ce steći znanja iz osnova hemijske tehnologije organskih i anorganskih
materijala. Ove oblast će biti predstavljene i kroz niz eksperimenata sa uvodnim seminarima
prije svake vježbe te uz pomoć virtualnih lab programa.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će steći produbljena znanja iz oblasti hemije neophodna za univerzitetske studije
gdje se hemija izučava kao glavni ili sporedni predmet. Izvođenjem laboratorijskih vježbi ,
učenici će naučiti da dizajniraju složene eksperimente i analiziraju kompleksne podatke ,
primjenjuju statističke metode analize i izvode finalne zaključke. Naučene hemijske principe
će moći primjeniti u širim oblastima hemije, i srodnih nauka koje se baziraju na hemijskim
principima i njihovoj primjeni. U skladu sa savremnim načinima usvajanja znanja, učenici će
savladati koristenje simulacijskih programa –virtualne laboratorije , te steći aplikativna
interdisplinarna znanja.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Hemijska ravnoteža –osnovni principi Predavanje 2
245
2. Hemijska ravnoteža-kiselinsko -bazne reakcije Predavanje, 3
3. Hemijska ravnoteža-jonski produkt vode, pH
vrijednosti, reakcije slabih kiselina i slabih
baza,
Predavanje 6
4. Hemijska kinetika-osnovni pojmovi Predavanje, 2
5. Hemijska kinetika-faktori koji utječu na brzinu
hemijske reakcije
Predavanje, 4
6. Kinetika enzimskih rekacija Enzimska kataliza
Michaelis-Menten model enzimski reakcija,
Michaelisova konstanta, Linearizacije
Michaelis-Menten jednačine,inhibicija
enzimske reakcije
Predavanje,
Demonstracioni
eksperiment-
Simulacije
8
7. Termohemija-uvod, osnovni pojmovi Predavanje, 2
8. Termohemija-značenje entalpije, egzotermne i
endotermne reakcije
Predavanje 4
9. Termohemija-kalorimetrija, specifični toplotini
kapacitet
Predavanje 3
10. Termohemija-Heseov zakon, promjena
standardne entalpije reakcije-izračunavanja
Predavanje 4
9. Osnovne hemijske tehnologije Predavanje 2
10. Anorganska tehnologija: dobivanje metala, ,
vještač đubriva, cementa, novi anorganski
materijali
Predavanje
4
11. Tehnologija organskih jedinjenja: organski
polimeri, farmaceutska tehnologija, organska
goriva i biomasa
Predavanje 4
12. Analiza predložene knjige Seminar 2
Total 50
E. Laboratorijske vježbe
No. Laboratorijske vježbe Sati Vježba/
Seminar
1. Brzina hemijskih rekacija-ovisnost brzine
reakcije o koncentraciji rektanata
4 V/S
246
2. Utjecaj katalizatora na brzinu hemijske reakcije 2 V
3. Hemijska ravnoteža-utjecaj zajedničkog jona na
ravnotežu u rastvoru
2 V/S
4. Određivanje Ka slabe kiseline 3 V/S
5. Određivanje konstante rastvorljivosti i utjecaj
zajedničkog jona
2 V/S
6. Enizmska kataliza 4 V/S
7. Određivanje toplote reakcije 2 V/S
8. Heseov zakon-izračunavanje toplote rekacije 2 V/S
9. Dizajnirane tehnološkog procesa 2 V/S
Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 50 sati
Laboratorijske vježbe i seminari 25 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 25 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
Izvještaji laboratorijskih vježbi
G. UDŽBENIK
1. Prentice Hall Chemistry Student Edition
Anthony C. Wibraham , Staley , Matta , Waterman
ISBN-10: 0132512106
ISBN-13: 978-0132512107
2. Chemistry (Laboratory Manual) Lab Manual Edition
Antony C. Wilbraham , Dennis D. Stanley , Michael S. Matta
ISBN-10: 0131903594
247
ISBN-13: 978-0131903593
3. Napoleon's Buttons: How 17 Molecules Changed History
Penny Le Couteur, Jay Burreson
ISBN-10: 1585422207
ISBN-13: 978-1585422203
248
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE HEMIJE
Predmet HEMIJA
Razred IV razred
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Hemija
Usmjerenje Prirodni smjer
Sati nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
105 75 13 7
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastave hemije je da učenici steknu specijalizovana znanja koja se odnose na
anrogansku, organsku hemiju i biohemiju te da upoznaju osnovne metabolitičke procese u
ljudskom organizmu. Naglasak je na eksperimentalnom dijelu hemije, te se izabrane
instrumentalne metode obraduju u vidu predavanja sa primjerima primjene i dodatno
obrađuju na eksperimentalnim vježbama.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će steći produbljena znanja iz oblasti hemije neophodna za univerzitetske studije
gdje se hemija izučava kao glavni ili sporedni predmet. Izvođenjem laboratorijskih vježbi ,
učenici će naučiti da dizajniraju složene eksperimente i analiziraju kompleksne podatke ,
primjenjuju statističke metode analize i izvode finalne zaključke. Naučene hemijske principe
će moći primjeniti u širim oblastima hemije, i srodnih nauka koje se baziraju na hemijskim
principima i njihovoj primjeni. U skladu sa savremnim načinima usvajanja znanja, učenici će
savladati koristenje simulacijskih programa –virtualne laboratorije , te steći aplikativna
interdisplinarna znanja.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije
Oblik poduke
Broj sati
1. Instrumentalne metode analize-hromatografija,
teoretske osnove, primjena, tipovi analize,
Predavanje 6
249
HPLC, TLC
2. Instrumentalne metode analize- UV/Vidljiva
spektroskopija, teoretske osnove, analiza
spektara, primjena
Predavanje 6
3. Odabrana poglavlja anorganske hemije Predavanje 10
4. Odabrana poglavlja organske hemije Predavanje 10
5. Odabrana poglavlja biohemije Predavanje 10
6. Biohemija metabolizama Predavanje
9
7. Ekohemija, okoliš i zagađenja, efekti, metode
analize
Predavanje 4
Total 55
E. LABORATORIJSKE VJEŽBE
No. Laboratorijske vježbe Sati Vježba/
Seminar
1. Tankoslojna hromatografija smjese
aminokiselina
3 V/S
2. Detekcija nepoznatog organskog jedinjenja
UV/Vid spektroskopijom
3 V/S
3. Sinteza i dokazivanje anorganskog kompleksa 3 V/S
4. Dokazivanje osobine amina 3 V/S
5. Analiza mast i ulja 3 V/S
6. Hidroliza polisaharida 2 V/S
7. Analiza vode 3 V/S
Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 55 sati
Laboratorijske vježbe i seminari 20 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 30 sati
F. METODE ISPITIVANJA
250
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
Izvještaji laboratorijskih vježbi
G. UDŽBENIK
1. Prentice Hall Chemistry Student Edition
Anthony C. Wibraham , Staley , Matta , Waterman
ISBN-10: 0132512106
ISBN-13: 978-0132512107
2. Chemistry (Laboratory Manual) Lab Manual Edition
Antony C. Wilbraham , Dennis D. Stanley , Michael S. Matta
ISBN-10: 0131903594
ISBN-13: 978-0131903593
252
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE BIOLOGIJE
Predmet BIOLOGIJA
Razred Treći
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Biologija
Razred TREĆI
Usmjerenje Prirodni smjer
Broj i vrsta časova nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
105 63 17 5
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastave biologije je da učenici steknu osnovna znanja iz oblasti evolucijske biologije i humane
biologije sa detaljnim poznavanjem strukture ljudskog organizma te steknu osnovu znanja iz ekologije
i negativnih utjecaja ljudske populacije na eko sisteme, te međusobnu povezanost svih bioloških
faktora i okoliša.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će steći znanja iz ekologije,fiziologije biljaka te humane biologije koje su primjenjive u
svakodnevnom životu.
Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će razviti osjećaj za istraživanje svijeta oko
253
sebe, sistematičnost, preciznost, tačnost, samostalno učenje, povezivanje različitih informacija u
kompleksan model, kreativnost i građenje primjenjenog znanja. Učenici će imati razvijenu
sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u svim oblastima u kojima je neophodno znanje
biologije.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Genetika–uvod u genetiku,osnovne postavke ,
Mendelev, vjerovatnoca, mejoza, linkage i
genetske mape
Predavanje 6
2. Genetika-Komponente i struktura DNA, Hromosomi
i replikacija DNA , RNA-struktura, RNA i sinteza
proteina, Muatcije , Regulacija gena
Predavanje,
6
3. Genetika-Geneticki inzinjering –uvod,
Manipul;ranje DNK, celijske transformacije,
primjena genetskog inzinjeringa
Predavanje 6
4. Genetika- Nasljedivanje, hromosomi i geni,
humana molekularna genetika
Predavanje 6
5. Evolucija-Darwinova teorija evolucije, istorija
zivota, klasifikacija
Predavanje, 3
6. Evolucija- evolucija populacije, evolucija koa
genetska promjena,
3
7. Evolucija-fosilini dokazi, zemljina rana istorija,
evolucija multicelularnog zivota
3
8. Od mikroorganizama do biljaka-mikroorganzimi i 4
254
gljivice, virusi i prokariote, gljivice,
9. Od mikroorganizama do biljaka- uvod u biljnu
sistematiku, struktura i funkcije biljke ,
reprodukcija
4
10. Obavezna lektira Predavanje/Diskusi
ja
4
Total 45
E. Laboratorijske vježbe
No. Laboratorijske vježbe
Sati Vježba/
Seminar
1. Molekularna genetika, struktura DNK,ozolacija i
testiranje DNK
5 V/S
2. Elektroforeza DNK 5 V/S
3. Mikroskopsko i makroskopsko posmatranje zelenih
algi,gljiva i mahovina
4 V/S
4. Kontrola rasta i razvoja biljaka,apsorpcija i
transport vode u biljkama
4 V/S
5. Dokazivanje procesa fotosinteze, izdvajanje
pigemanta biljke
4 V/S
Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 45 sati
Laboratorijske vježbe i seminari 22 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 38 sati
255
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
Izvještaji laboratorijskih vježbi
G. UDŽBENIK
1. MILLER AND LEVINE BIOLOGY 2014 STUDENT EDITION GRADE 10 Hardcover – August 10, 2012
PRENTICE HALL
ISBN-10: 0133235742
ISBN-13: 978-0133235746
3. Lab Manual for Biology Spiral-bound , 2012
Sylvia Mader
ISBN-10: 0077479718
ISBN-13: 978-0077479718
2. The Immortal Life of Henrietta Lacks Paperback , 2011
Rebecca Skloot
ISBN-10: 1400052181
256
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE BIOLOGIJE
Predmet BIOLOGIJA
Razred Četvrti
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Biologija
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Prirodni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
105 90 15 0
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Cilj nastave biologije je da učenici steknu osnovna znanja iz građe i funkcije tkiva te anatomije i
fiziologije čovjeka. Uz prezentaciju ovih jedinki , patolska stanja kao posljedica razlicitih faktora će biti
objašnjenja. Učenici će samostalno izvoditi eksperimente iz oblasti anatomije, fiziologije i
metabolizama te analizirati i objasniti rezultate na osnovu stečenog teretskog znanja.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će steći znanja iz bazičnih medicinskih nauka koje se odnose na ljudski organizma,
upoznati i razumjeti kompleksne sisteme i njihovu integraciju u cjelinu. Usvojiti će koncept
bioloških sistema koji koriste energiju i materiju da se, razmnožavati i održavaju dinamičanu
homeostazu te dokazati ove postavke eksperimentalno.
257
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Histologija-tkiva: epitelijalno, vezivno, mišićno i
nervno tkivo.
Predavanje 4
2. Biosistematika životinja –evolucija i
diverzitet,opšte odlike građe, razmonžavanje i
razvoj, rasprostranjenost, podjela i značaj
Predavanje,
21
3. Ljudsko tijelo: anatomija i fiziologija, uvod , sistemi
i uloga
Predavanje 4
4. Digestivni sistem i sistem izlučivanja Predavanje 6
5. Skeletalni i mišićni sistem Predavanje, 6
6. Cirkulatorni i respiratorni sistem Predavanje, 6
7. Endokrini i reporduktivni sistem Predavanje, 6
8. Imuni sistem i bolesti Predavanje, 6
9. Nervni sistem Predavanje, 6
10. Metabolizam i ishrana, poremećaji metabolizma Predavanje, 6
Total 70
E. Laboratorijske vježbe
No. Laboratorijske vježbe
Sati Vježba/
Seminar
1. Mikroskopiranje histoloških preparata 2 V
2. Anatomski modeli –analiza 3 V
258
3. Disekcije životinjskih organa 4 V
4. Određivanje krvnih grupa i Rh faktora 2 V
5. Spirometrija i EKG čovjeka 2 V
6. Digestija karbohidrata sa pljuvačnom amilazom 2 V
Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 70 sati
Laboratorijske vježbe i seminari 15 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
Izvještaji laboratorijskih vježbi
G. UDŽBENIK
1. MILLER AND LEVINE BIOLOGY 2014 STUDENT EDITION GRADE 10 Hardcover – August 10, 2012
PRENTICE HALL
ISBN-10: 0133235742
ISBN-13: 978-0133235746
3. Lab Manual for Biology Spiral-bound , 2012
Sylvia Mader
ISBN-10: 0077479718
ISBN-13: 978-0077479718
260
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv INFORMATIKA
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred TREĆI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj predmeta iz informatike je sticanje znanja i ovladavanje vještinama koji doprinose
informatičkoj pismjenosti učenika kako bi bili osposobljeni za dalje školovanje i bili
pripremljeni za svakodnvni rad u savremenog društvu kojem težimo.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Pohađanjem nastave iz ovog predmeta učenici razvijaju svijest o neophodnosti korišćenja
računara; ovladavaju programima na računaru za obradu teksta; ovladaju programima za
kreiranje dokumenata u kojima su integrisani tekst, tabela i slika; razumiju principe
funkcinisanja interneta i lokalnih mreža; osposobe se za korišćenje lokalnih mrežnih resursa i
internet servisa i sistema; upoznaju se sa elementarnim algoritamskim načinom rješavanja
problema i osnovnim algoritmima; upoznaju osnovni koncept i principe Veb dizajna i Veb
programiranja; ovladaju osnovama i razumiju logiku animacije ; ovladaju postupcima
korišćenja jednog od grafičkih programa za obradu crteža i slika; ovladaju u pretraživanju
baza podataka ,pravljenje izveštaja i distribuciju podataka; steknu preciznost, racionalnost i
kreativnost u radu sa računarom; razviju profesionalne stavove prema korišćenju računara,
bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
261
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Rješavanje problema korišćenjem računara
Osnovi algoritmizacije; Transformacija problema na
oblik pogodan za rješavanje na računaru, Programski
jezici i njihova sintaksa i semantika. Elementi
grafičkog korisničkog interfejsa (Graphical User
Interface); Jednostavne komponente: natpis (Label),
okvir za unošenje i prikazivanje teksta, dugme
(Button), časovnik (Timer) . Okvir za grafički objekat. Svojstva
komponenti i njihovo podešavanje; Čuvanje i otvaranje
projekta; Forma i podešavanje njenih svojstava;
Dodavanje komponenti forme.
Predavanje/
vježbe
2. Tipovi podataka
Cjelobrojni tip. Opseg cjelobrojnog tipa. Aritmetičke
operacije, operacije poređenja i standardne; funkcije
definisane na cjelobrojnom tipu. Prioritet operacija.
Aritmetičke operacije i standardne funkcije definisane
na realnom tipu.
Predavanje/
vježbe
3. Sintaksa i semantika izraza
Aritmetički izrazi. Logički izrazi; Naredba dodjele;
Konverzija tipova podataka; Unošenje i prikazivanje
podataka; Algoritam razmjene vrijednosti dvije
promjenljive. Programiranje izračunavanja po
jednostavnim matematičkim formulama.
Predavanje/
vježbe
4 Sintaksa naredbe if
Algoritmi za određivanje minimuma/maksimuma
dva/tri broja; uređivanje dva/tri broja u monotono
neopadajući/nerastući poredak; određivanje sutrašnjeg
i jučerašnjeg datuma; prikaz naziva dana u nedelji na
osnovu učitanog rednog broja dana.
Predavanje/
vježbe
5. Algoritmi za:
tabeliranje vrjiednosti funkcija; izračunavanje suma i
proizvoda; ispitivanje svojstava cijelih brojeva.
Predavanje/
262
Algoritmi sa nizovima: osnovne operacije sa nizovima;
izračunavanje prosječne vrijednosti; izračunavanje
minimalne/maksimalne vrijednosti niza; pretraživanje
u nizu; sortiranje niza; Dvodimenzionalni nizovi.
Algoritmi za izračunavanja i transformacije na tabeli i
njenim dijelovima, Vizuelna komponenta za tabelarni
prikaz teksta.
vježbe
E. VJEŽBE
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja,
planom rada i načinima ocjenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske
vježbe. Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.
Prilikom realizacije vježbi odjeljenje se dijeli na dvije ili više grupa tako da su u
svakoj grupi učenicii približno istog nivoa znanja (predznanja stečenog tokom ranijeg
školovanja).
Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina učenika, koja treba da
posluži kao orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju nastave.
U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne
jedinice, zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima.
U principu se nastava izvodi kao 1+1, tj. jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako
počinje program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist
praktičnog dijela (rad u laboratoriji). Jedan broj sati će ići na izradu i prezentaciju samostalnih
projekata koji rade grupe od po 3 do 5 učenika.
Broj sati po svakom poglavlju u okviru gradiva za jednu godinu će predmetni nastavnik
preliminarno odrediti na početku godine a isti u toku godine može mijenjati kako bi se sve
oblasti iz predviđenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine
može u izvjesnoj mjeri uticati na broj sati koji se preliminarno odredi za svaku sekciju
gradiva.
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
263
Projekat 10% 70-79 3 C
Završni ispit 30% 60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
2. Informatika za gimnazije, grupa autora, udžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatike općih,
jezičnih i klasičnih gimnazija. Izdavac PROPY Varaždin
H. DODATNI UDŽBENICI
4. www Informatika,
udžbenik informatike i računarstva sa podrškom, za gimnazije i srednje škole, D.
Sudarevic i ostali, Prolil Inter.
5. Informatika – CD-softver, Marijan Dover IP „Dover & Co“ Sarajevo
6. Računarstvo i informatika za gimnazije i stručne škole, Zavod za Udzbenike,
Srbija
264
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv INFORMATIKA
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj predmeta iz informatike je sticanje znanja i ovladavanje vještinama koji doprinose
informatičkoj pismjenosti učenika kako bi bili osposobljeni za dalje školovanje i bili
pripremljeni za svakodnvni rad u savremenog društvu kojem težimo.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Pohađanjem nastave iz ovog predmeta učenici razvijaju svijest o neophodnosti korišćenja
računara; ovladavaju programima na računaru za obradu teksta; ovladaju programima za
kreiranje dokumenata u kojima su integrisani tekst, tabela i slika; razumiju principe
funkcinisanja interneta i lokalnih mreža; osposobe se za korišćenje lokalnih mrežnih resursa i
internet servisa i sistema; upoznaju se sa elementarnim algoritamskim načinom rješavanja
problema i osnovnim algoritmima; upoznaju osnovni koncept i principe Veb dizajna i Veb
programiranja; ovladaju osnovama i razumiju logiku animacije ; ovladaju postupcima
korišćenja jednog od grafičkih programa za obradu crteža i slika; ovladaju u pretraživanju
baza podataka ,pravljenje izveštaja i distribuciju podataka; steknu preciznost, racionalnost i
kreativnost u radu sa računarom; razviju profesionalne stavove prema korišćenju računara,
265
bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Osnovi baza podataka
Pojam baze podataka (BP). Sistemi za upravljanje
bazama podataka (DBMS – database management
system, primjeri primjene DMBS- Razlika između
podatka i informacije. Informacioni sistemi. Veza BP i
informacionih sistema. Modeli BP. Relacione BP.
Osnovni pojmovi relacionih. BP (kolona, tabela, vrsta).
Razlika matematičkog pojma relacije i relacije
relacione baze podataka.
Predavanje/
vježbe
2. Kreiranje baza podataka
Upoznavanje konkretnog sistema za upravljanje BP;
Korišćenje unaprijed kreiranih BP. Planiranje
jednostavnih BP. Korišćenje šablona za kreiranje
jednostavnih BP.
Predavanje/
vježbe
3. Rad s tabelama
Kreiranje tabela. Izbor tipa podataka. Postavljanje
primarnog ključa; Unošenje podataka u tabelu. Izmjena
(uređenje) polja i slogova u relaciji. Formatiranje
podataka u tabeli.
Predavanje/
vježbe
4 Veza između tabela
Pojam veze. Kreiranje veze između tabela. Opis
referencijalnog integriteta. Izmjene veze između tabela.
5. Obrasci
Kreiranje obrazaca. Unos podataka pomoću formi
(obrazaca); Dodavanje specijalnih kontrola formi (list-
boksovi, kombo-boksovi, komandna dugmad i dr.);
Kreiranje multitabelarnih formi.
6. Pretraživanje i sortiranje
266
Traženje informacija u tabeli. Sortiranje, filtriranje i
indeksiranje.
7. Izveštaji
Kreiranje izveštaja . Pregled izveštaja. Kreiranje
multitabelarnih izveštaja.
8. Vizuelizacija podataka iz baze
Komponente za povezivanje Windows-aplikacije sa
bazom podataka; Vizuelne komponente za prikazivanje
i modifikaciju podataka baze.
9. Lokalne računarske mreže
Pojam i prednost umrežavanja; Lokalne mreže,
formiranje i struktura; Povezivanje čvorova
mreže;Ruteri i rutiranje; Organizacija domena i
domenskih imena; Sistem domenskih imena DNS
(Domain Name System); Dijeljenje resursa lokalne
mreže; Navigacija kroz lokalnu mrežu; Administriranje
kućne lokalne mreže; Funkcionisanje Interneta i
osnovni Internet protokoli; Karakteristike osnovnih
tehnologija pristupa Internetu; Internet-provajderi i
njihove mreže; Povezivanje lokalne mreže sa
globalnom mrežom (Internetom);
10. Veb tehnologije
Uvod (Funkcije Internet-a, veb portali, Elektronsko
poslovanje), Pojam Veb; Podjela veb sadržaja ;
Klijentske i serverske tehnologije; Teorija veb dizajna;
11. Dizajn statičkih veb strana (Uvod u HTML i CSS)
Osnove HTML-a; Prezentacija maturskog rada kao
statičke internet prezentacije.
12. Rad sa gotovim veb dizajn rješenjima (CMS -
Content Management System)
Osobine CMS-a; Najčešće korišćeni CMS portali
(Joomla, WordPress); Prezentacija maturskog rada
korišćenjem nekog CMS portala.
267
E. VJEŽBE
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom
rada i načinima ocenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske vežbe.
Laboratorijske vežbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.
U uvodnom delu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice, zatim
realizuje teorijski deo neophodan za rad učenika na računarima.
U principu se se radi 1+1, dakle jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako počinje
program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist praktičnog
dijela (rad u laboratoriji) a pogotovo što će jedan broj sati ići na izradu i prezentaciju
samostalnih projekata koji rade grupe od 3 do 5 učenika u jednoj grupi.
Broj sati po svakom poglavlju u okviru gradiva za jednu godinu će predmetni nastavnik
preliminarno odrediti na početku godine a isti u toku godine može mijenjati kako bi se sve
oblasti iz predvidjenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine
može u izvjesnoj mjeri uticati na broj sati koji se preliminarno odredi za svaku sekciju
gradiva.
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Projekat 10% 70-79 3 C
Završni ispit 30% 60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
1. Informatika za gimnazije, grupa autora, udžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatike općih,
jezičnih i klasičnih gimnazija. Izdavac PROPY Varaždin
H. DODATNI UDŽBENICI
1. www Informatika,
udžbenik informatike i računarstva sa podrškom, za gimnazije i srednje škole, D.
Sudarevic i ostali, Prolil Inter.
7. Informatika – CD-softver, Marijan Dover IP „Dover & Co“ Sarajevo
8. Računarstvo i informatika za gimnazije i stručne škole, Zavod za Udzbenike,
Srbija
270
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Psihologija
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Treći
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
40
vježbe
25
Seminari
5
2 časa sedmično = 70
B. CILJ PREDMETA
Glavni ciljevi predmeta psihologije za III razred gimnazije bi bili:
1. Produbljivanje znanaja učenika putem psihologije, njenim meto-
dama istraživanja i njenim tradicionalnim poljima (oblastima);
2. Shvatanje koncepata psihologije i glavnih psiholoških termina od
strane učenika;
3. Poznavanje i razumijevanje učenika sa ulogom i uticajem unutraš-
njih i spoljnih faktora na psihu čovjeka i njegovu psihološku
funkciju;
4. Primjena znanja dobijenih od učenika iz njihovog svijeta shvata-
nja o sebi i društvu koje ih okružuje.
271
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici nakon izuečnog predmeta biti opremljeni znanjima i vještinama
koje će im omogućiti:
- da identifikuju glavne pravce psihologije;
- da prave razlike između glavnih pravaca psihologije o načinu kako oni izučavaju
psihologiju;
- da se upoznaju sa istraživačkim metodama u psihologiji.
- da opisuju ljudski razvoj kao proces;
- da upoznaju neke od teorija o ljudskom razvoju;
- da znaju i da objašnjava proces učenja;
- da objašnjavaju fenomen pamćenja i njegove posebne aspekte;
- da objašnjavaju procese mišljenja i govora i njihovu međusobnu vezu;
- da znaju i da objašnjavaju individualne razlike između ljudi;
- da objašnjavaju fenomen ličnosti.
- da objašnjavaju fenomen psiholoških poremećaja,
- da opisuju uticaj socijalnih i kulturnih dimenzija na ponašanje.
- da identifikuju biološke osnove ponašanja;
- da objašnjavaju pojmove osjećaj i percepcija i njihove posebne aspekte;
- da opisuju motivaciju i emociju u personalnom psihološkom kontekstu;
- da opisuju fenomen stresa i da primjenjuje stečena znanja u vezi sa tim o personalnom
psihološkom životu.
- da opisuje određene psihološke termine i njihovu primjenu u praksi.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. PREDMET, METOD I GRANE PSIHOLOGIJE 09
- Upoznavanje sa predmetom
- Šta je psihologija i razvoj psihologije
- Grane i pravci u psihologiji
- Psihički razvoj čovjeka
- Ponavljanje gradiva – razvoj psihologije i periodi
čovjekovog razvoja
- Metode psihološkog istraživanja
- Tehnike psihološkog istraživanja
Predavanje/
vježbe
272
- Ponavljanje gradiva – metode i tehnike
-
2. ORGANSKI OSNOVI PSIHIČKOG ŽIVOTA ČOVJEKA 05
- Nervni sistem/uloga, nervna ćelija, funkcionisanje i
glavni dijelovi nervnog sistema
- Ponavljanje gradiva – osnove nervnog sistema
- Centralni nervni sistem
- Kičmena moždina i autonomni nervni sistem
- Utvrđivanje gradiva – CNS i ANS
- Endokrini sistem
- Receptori i efektori
- Utvrđivanje gradiva – biološke osnove psihičkog
života
- Provjera znanja
-
Predavanje/
vježbe
3. PERCEPCIJA I PAŽNJA 04
- Osjeti
- Percepcija i predstave
- Pažnja, budno stanje i spavanje
- VJEŽBA: opažanje, pažnja
- Ponavljanje gradiva iz oblasti osnovnih psihičkih
procesa
-
Predavanje/
vježbe
4. UČENJE, PAMĆENJE I ZABORAVLJANJE 05
- Učenje, transfer
- Pamćenje, zaboravljanje
- Racionalna organizacija učenja
-
Predavanje/
vježbe
5.
MIŠLJENJE I GOVOR
06
- Vrste mišljenja, stvaralačko mišljenje
- Sistematizacija gradiva
- Jezik i govor
- Donošenje odluka
- Vježba: poremećaji mišljenja
- Sistematizacija gradiva
Predavanje/
vježbe
6. POJAM I VRSTE SPOSOBNOSTI 04
- Pojam i vrste sposobnosti
- Inteligencija
- Vježba: Načini određivanja i mjerenja sposobnosti
- Sistematizacija gradiva
Predavanje/
273
vježbe
7. EMOCIJE I MOTIVACIJA 11
- Emocije – definicija, klasifikacija i fiziološka
osnova
- Individualne razlike, ekspresija i djelovanje emocija
na aktivnost
- Kontrola emocija
- VJEŽBA: emocionalni život u adolescenciji
- Ponavljanje gradiva iz oblasti emocija
- Motiv, motivacija i teorija potreba
- Klasifikacija i intenzitet motiva
- Utvrđivanje znanja iz oblasti motiva
Predavanje/
Vježbe
LIČNOST 10
- Ličnost: struktura, razvoj - Teorije ličnosti, temperament i karakter - Svijest o sebi, identitet i integritet, zrelost ličnosti - Stres, frustracije i konflikti - Odbrambeni mehanizmi ličnosti - Neuroze i psihoze, prevencija
Predavanje/
vježbe
SOCIJALNE I KULTURNE DIMENZIJE
PONAŠANJA
07
- Komunikacija
- Svijest o sebi i drugima, konformizam, predrasude i
stereotipi
- Socijalne skupine, vrste, struktura, vođstvo i
dinamika
- Sukobi u socijalnim skupinama
- Ponavljanje gradiva iz oblasti – čovjek kao
društveno biće
- VJEŽBA: nenasilno rješavanje sukoba
Predavanje/
vježbe
PRIMJENA PSIHOLOGIJE 09
- Psihologija u službi odgoja i obrazovanja,
mentalnog zdravlja, profesionalnog razvoja i rada
- Seksualno ponašanje i seksualna orijentacija
- Psihodijagnostika i terapija u funkciji
detraumatizacije i rehabilitacije
- Vježba: psihološki testovi, psihoterapijske tehnike
- Sistematizacija gradiva
- Hormoni i seksualno ponašanje-varijacije u
seksualnom razvoju i seksualnoj orijentaciji
Predavanje/
vježbe
274
- Psihologija u funkciji prevencije ovisnosti o pušenju
i alkoholu
- Psihologija u funkciji prevencije ovisnosti o
drogama i antisocijalnom ponašanju
- Zloupotreba psihologije, manipulacije s ličnošću
- Vježba: Psihologija propagande (proces pravljenja
reklame)
- Prijedlog zaključnih ocjena za kraj školske godine
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 2:1.
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz psihologije koja se izučava u programu (npr. Teorije
ličnosti) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme predavanje o temi i da ga
prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Ocjena
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Pismeni/Seminar 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. UDŽBENICI
Psychology and You, Student Edition
Author: McGraw-Hill
I. DODATNI UDŽBENICI
1. Research Methods In Psychology For High School Students , Author: Jennie Brooks
Jamison
2. Discovering Psychology 2e High School Edition & Study Guide Author: Don Hockenbury
276
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv HISTORIJA
Godina TREĆA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Treći
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
50
Praktične
vježbe
Seminari
Broj časova sedmično 2 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj nastave historije je upoznavanje razvoja ljudskog društva u svjetskim, evropskim i
bosanskohercegovačkim okvirima i spoznaja tokova i razvojnih puteva kojima je prolazilo
čovječanstvo kroz različite historijske epohe. - Posmatranje historijskih zbivanja: prostorno i
vremenski.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Učenici će se upoznati sa najvažnijim događajima i pojavama u razvoju ljudskog društva od
najranijih perioda do događaja koji su značajno obilježili istoriju evropskih prostora, te sa
historijskim razvojem BiH;; razviti spoznaju o kulturnom identitetu svoje sredine uz
istovremeno respektovanje osobnosti drugih kultura; te razviti duh tolerancije i demokratsko
pravo na različitost mišljenje.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
277
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. ANTIČKA CIVILIZACIJA - DRŽAVE PREDNJE
AZIJE
MESOPOTAMIJA, SUMER, AKAD, STARO
BABILONSKO CARSTVO, NOVO BABILONSKO
CARSTVO, FENIKIJA, PALESTINA, PERZIJA,
INDIJA, KINA ( PRI REALIZACIJI TEMA OBRADITI
PRIRODNE UVJETE, DRUŠTVENO UREĐENJE,
POLITIČKI RAZVOJ I KULTURNE PRILIKE)
Predavanje 10
2. NOVAC KROZ HISTORIJU
Predavanje 2
3. EVROPA U RAZVIJENOM I KASNOM
SREDNJEM VIJEKU OD XI DO KRAJA XV
STOLJEĆA
NAPREDAK PROIZVODNJE I RAZMJENE I
OBNAVLJANJE GRADOVA, POTICAJI
SREDNJOVJEKOVNIH CIVILIZACIJA,
SREDNOVJEKOVNO DRUŠTVO OD XII DO KRAJA
XI STOLJEĆA, KULTURA SREDNJOVJEKOVNOG
DRUŠTVA OD XII DO KRAJA XV STOLJEĆA
Predavanje 10
4. ISLAM U BOSANSKO HERCEGOVAČKOM
DRUŠTVU
Predavanje 6
5. BURŽOASKE REVOLUCIJE U ZAPADNOJ
EVROPI
(HOLANDSKA, ENGLESKA, FRANCUSKA -
KARAKTERISTIKE I REZULTATI
Predavanje 10
6. POLITIČKI STATUS BOSNE I HERCEGOVINE
(1878-1914)
(NACIONALNO-POLITIČKI KURS AUSTRO-
UGARSKE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI)
Predavanje 4
278
7. PRIVREDA I SAOBRAĆAJ U BOSNI I
HERCEGOVINI AUSTROUGARSKOG PERIODA
Predavanje 2
8. KULTURNO-PROSVJETNE PRILIKE U BOSNI I
HERCEGOVINI U DOBA AUSTRO-UGARSKE
UPRAVE
Predavanje 2
9. TEMA PO SLOBODNOM IZBORU BAZIRANE
NA HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Predavanje 2
10. TEMA PO SLOBODNOM IZBORU BAZIRATI NA
HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Predavanje 2
.Nastavne jedinice i i seminari 50 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENICI
1. World History: Connections to Today Hardcover , 2005, Prentice hall,
ISBN-10: 0131283340
ISBN-13: 978-0131283343
2. Izbarana literature i dokumenti vezani za Historiju Bosne I Hercegovine
279
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv HISTORIJA
Godina ČETVRTA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
50
Praktične
vježbe
Seminari
Broj časova sedmično 2 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj nastave historije je upoznavanje razvoja ljudskog društva u svjetskim, evropskim i
bosanskohercegovačkim okvirima i spoznaja tokova i razvojnih puteva kojima je prolazilo
čovječanstvo kroz različite historijske epohe. - Posmatranje historijskih zbivanja: prostorno i
vremenski.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Učenici će se upoznati sa najvažnijim događajima i pojavama u razvoju ljudskog društva i
historijskom razvoju BiH; - sa kulturnim baštinama svog naroda i ostalih naroda; razviti
spoznaju o kulturnom identitetu svoje sredine uz istovremeno respektovanje osobenosti
drugih kultura; te razviti duh tolerancije i demokratsko pravo na različitost mišljenje.
280
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
1. Razvijeni kapitalizam - imperijalizam -
kolonijalizam
Borba velikih sila za prevlast, Istočna kriza i Berlinski
kongres, razvijeni kapitalizam - imperijalizam
kolonijalizam i otpori kolonijalizmu.
Druga industrijska revolucija
Elektricna energija i nafta - elektromotor i motor s
unutrašnjim sagorijevanjem - nove pogonske sile,
posljedice naglih promjena, borba za nova tržišta -
privredne krize, društveni odnosi.
Predavanje 4
2. Balkan »bure baruta«
Prvi svjetski rat, uzroci, povod i tok rata. Pobjednici,
poraženi i nastanak novih država u Evropi. Mirovni
pregovori i ugovori.
Bosna i Hercegovina od Berlinskog kongresa 1878.
do Versajskog mira 1919. godine.
Predavanje 4
3. Pojava i pobjeda fašizma u Italiji, nacizma u
Njemackoj i militarizma u Japanu
Sličnosti i razlike talijanskog, njemačkog i japanskog
fašizrna. Španski građanski rat. Fašističke vođe.
Otpori fašizmu, počeci antifašističkih pokreta u
Evropi
Predavanje 4
4. Bosna i Hercegovina između dva rata
BiH za vrijeme tranzicije (1918.-1921.) državnog
uređenja, agrarna reforma, osnivanje političkih
stranaka i početak rada Ustavotvorne skupštine.
Politički život u Vidovdanskom sistemu, Šestojanuarska
diktatura i njen sistem, podjela Bosne i Hercegovine
izrneđu četiri banovine, primjena Oktroiranog ustava,
sporazum
Cvetković - Maček, nova podjela Bosne i Hercegovine,
pripajanje dijela Bosne i Hercegovine Banovini Hrvatskoj
1939.g.. Zahtjevi za autonomiju Bosne i Hercegovine,
Predavanje 4
281
opće kulturne prilike u BiH.
5. Razvoj znanosti, tehnike, kulture i sporta u svijetu
Nova naučna dostignuća, napredak tehnike i
proizvodnje, umjetnosti koje su prethodile pojavi »sedme
umjetnosti«, Nobelova nagrada, olimpijske igre izmedu
dva rata.
Predavanje 4
6. Razdoblje Drugog svjetskog rata
Prve ekspanzije fašističkih država, ratna i ostala
zbivanja u svijetu 1941. - 1943. - 1945. Sadržaj i smisao
Atlantske povelje.
Značaj nastanka antifašističke koalicije, podmornički
rat, kapitulacija Italije - značaj i posljedice. Uspjesi sila
antifašističke koalicije, mirovne konferencije -
Teheran, Jalta. Zločini u okupiranim zemljama. Kraj
rata. Uporedite Prvi i Drugi svjetski rat.
Predavanje 4
7. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu
Velike bitke: Kozara, Neretva, Sutjeska. Rad na
stvaranju federalne Bosne i Hercegovine, značaj
Fočanskih i Krajiskih propisa, deklaracije AVNOJ-a i
ZAVNOBIH-a (rad na dokumentima izdatim tokom
rata).
Predavanje 4
8. Svijet poslije Drugog svjetskog rata
Suđenje i kažnjavanje ratnih zločinaca, mirovni
ugovori s pobijeđenim zemljama, različite države na
istom nacionalnom prostoru, «hladni rat« i
vojnopolitički blokovi.
Predavanje 4
9. Bosna i Hercegovina poslije Drugog svjetskog
rata
Ljudski gubici i ratna razaranja. Političke,
privredne i društvene promjene. Uzrok i posljedice
sukoba Staljin - Tito.
Predavanje 4
10. Bosna i Hercegovina kao samostalna i suverena
drzava
Dogadaji koji su prethodili agresiji na BiH, na koji
način se organizirala odbrana BiH, stradanja
Sarajeva o d agresorskih granata, BiH kao
samostalna, suverena i jedinstvena država,
Predavanje 4
11. Organizacija i djelovanje Ujedinjenih naroda Predavanje 2
282
Potreba nove mirovne svjetske organizacije,
osnivanje, ustrojstvo i djelovanje Ujedinjenih naroda,
uloga i ugled UN-a, analiza Povelje UN-a i Opće
deklaracije o pravima čovjeka.
12. Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih
država
Tok dekolonizacije, nove samostalne države.
Analiza deklaracije o davanju nezavisnosti
kolonijalnim zemljama.
Predavanje 2
13. Lokalni ratovi i političke krize
Korejski rat, izraelsko - arapski ratovi, indijsko -
pakistanski rat, rat u Vijetnamu, ratovi s Irakom,
međunarodne političke krize.
Predavanje 2
14. Nauka, tehnika, kultura , sport u svijetu i kod nas
od 1945. do danas
Razvoj znanosti i tehnike, primjena nuklearne fizike
na području vojnog 2 naoružanja, istraživanje
svemira, unapređenje zaštite ljudskog zdravlja kao
rezultat novih naučnih i tehničkih dostignuća,
napredak prosvjete kulture, sportske aktivnosti.
Predavanje 2
15. Tema po slobodnorn izboru Predavanje 4
Nastavne jedinice i i seminari 52 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 18 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENICI
1. World History: Connections to Today Hardcover, 2005, Prentice hall,
ISBN-10: 0131283340
ISBN-13: 978-0131283343
2. Dodatni materijali izabrani od strane nastavnika
284
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE GEOGRAFIJE
Predmet GEOGRAFIJA
Razred Treći
A. GENERAL INFORMATION
Predmet Geografija
Razred TREĆI
Usmjerenje Priordni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 62 0 8
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Cilj programa je da učenike upozna sa regionalnom geografijom, kao kompleksnom
naukom,kpja polazi od objašnjenja međusobno uzročno-posljedičnih odnosa i veza fizičko-
geografskih procesa i pojava. Cilj je stvoriti jasnu predstavu o pojmovima, pretpostavkama i
oblicima ekonomskog povezivanja naroda i država u svijetu i upoznati učenike sa trenutačnim
geo-političkim stanjem i utjecajem na razvoj društva.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će se upoznati sa savremenim metodama izučavanja ljudskog društva u geo-
političkom kontekstu . Učenici će shvati opću međuovisnost svih faktora u prostoru, kroz
važne promjene koje utiču na opći razvoj zemalja svijeta (znanje, kapital, trgovina, politika).
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. 1. Regionalni razvoj razvijenih zemalja
i zemalja svjetskog značaja:
Fizičko-geografske i društveno-
geografske karakteristike Evrope
- Evropska UNIJA – Počeci i osnovni
Predavanje 10
285
ciljevi, širenje članstva i novi izazovi,
Ujedinjena Evropa; Problemi i dalje
perspektive
- Savezna Republika Njemačka
- Italija – najrazvijenija zemlja južne
Evrope
- Austrijanci – ubrzani razvoj
- Francuska – poljoprivredna velesila
2. Sjeverna Amerika – fizičko-geografske i
društveno geografske karakteristike
- Sjedinjene Američke Države (Svjetski
značaj i regija)
II Ostale razvijene zemlje
1. Japan
2. Australija
2.
Regionalni razvoj slabije razvijenih zemalja
EVROPA
1. Regionalno – geografski prikaz
evropskih zemalja u tranziciji (prostor
političkih i privrednih promjena)
- Hrvatska, Slovenija
- Mađarska,
- Rusija
AZIJA
- Fizičko-geografske i društveno-
geografske karakteristike
- Regionalna podjela Azije
- Turska
- NR Kina
- Malezija, Tajvan
- Južna Koreja, Singapur
PETRODOLARSKE ZEMLJE AZIJE:
- Saudijska Arabija, Kuvajt
- U.A.E
Predavanje, 8
3. AZIJA
- Fizičko-geografske i društveno-
geografske karakteristike
- Regionalna podjela Azije
- Turska
- NR Kina
- Malezija, Tajvan
- Južna Koreja, Singapur
PETRODOLARSKE ZEMLJE AZIJE:
Predavanje 8
286
- Saudijska Arabija, Kuvajt
- U.A.E
4. AFRIKA
- Fizičko-geografske i društveno-
geografske karakteristike
- Regionalna podjela
- Egipat
- Južnoafrička Republika
Predavanje, 5
5. LATINSKA AMERIKA
- Fizičko-geografske i društveno-
geografske karakteristike
- Meksiko
- Brazil
Predavanje, 5
6. Zadata literatura Predavanje/diskus
ija
5
Total 42
Nastavne jedinice 42 sati
Seminar 8 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENIK:
1.Political Geography: World-economy, Nation-state and Locality Paperback –2011
ISBN-10: 027373590X
ISBN-13: 978-0273735908
2. Africa: Altered States, Ordinary Miracles Paperback –2015 ,Richard Dowden
287
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE GEOGRAFIJE
Predmet GEOGRAFIJA
Razred Četvrti
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Predmet Geografija
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Prirodni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
105 78 0 27
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI
Dok kod učenika probudi interes za kompleksni programski sadržaj Bosne i Hercegovine.
- Da učenici uoče položaj Bosne i Hercegovine u novom političkom okruženju,
- Da učenici upoznaju prirodne karakteristike Bosne i Hercegovine i specifičnosti
zemne površine,
- Da se pomoću karata i stečenih znanja iz topografije praktično služe na terenu,
- Da se učenici upoznaju sa demografskim problemima BiH,
- Da shvate prirodne i društvene uvjete za razvoj privrede BiH,
- Da sa ekonomskog i saobraćajnog aspekta uoče položaj BiH u Evropi i svijetu,
- Da kod učenika razvija ekološku kulturu u cilju očuvanja životne sredine.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenik treba da zna:
- osnovne historijsko-geografske podatke o razvoju BiH,
- međunarodno priznanje i Dejtonski sporazum,
- osnovne karakteristike (reljefa, klime i hidrografije) u BiH,
- migracije stanovništva, dinamika i struktura stanovništva BiH,
- najvažniji prirodni resursi (ugalj i hidroenergija).
288
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Geografski položaj:
- Država Bosna i Hercegovina
- Ime historijski, geografski i teritorijalni
razvoj
- Suvremeni fizičko-geografski i
društveno geografski položaj, prostor,
granice i veličina.
Predavanje 4
2. Fizičko-geografske karatkeristike Bosne i
Hercegovine:
- Geološka građa i geo-tektonski sklop –
litološki sastav, geotektonske faze,
geološka i geotektonska regionalizacija
BiH,
- Oblici reljefa, morfostrukturne cjeline i
geomorfološka regionalizacija,
- Klimatske karakteristike,
- Faktori i modifikatori, topovi i
klimatska regionalizacija BiH,
- Hidrografske odlike BiH,
- Riječni slivovi, sistemi i hidrografska
mreža. Glavni tokovi, podzemne vode,
jezera i mora,
- Tla i biogeografske odlike BiH, uslovi
za nastanak tla, osnovni tipovi tla - flora
i fauna BiH.
Predavanje, 12
3. Društveno-geografske karakteristike
Bosne i Hercegovine
- Demografska obilježja BiH,
- Struktura, dinamika i razvoj
stanovništva BiH,
- Naselja, njihov razvoj, tipovi, mreža i
sistem naselja.
Predavanje 12
4. Privredne odlike Bosne i
Hercegovine:
Predavanje, 8
289
- Prirodni i društveni uvjeti privrednog
razvoja, glavne odlike privredne
strukture BiH: Poljoprivreda, rudarstvo,
industrija, saobraćaj i turizam.
5. Geografske regije Bosne i
Hercegovine:
- Regionalne geografske karakteristike
Sjeverne Bosne i subregionalna
područja
- Regionalne geografske karakteristike
Srednje BiH i subregionalna područja,
- Regionalne geografske odlike visokog
krša i subregionalna područja,
Regionalne geografske osobine
mediteranske i submediteranske
Hercegovine
Predavanje, 12
Total 48
Nastavne jedinice 48 sati
Terenska nastava 27 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 30s ati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije
G. UDŽBENIK:
Pripremljeni materijali , dokumenti, mape , video zapisi od strane nastavnika
291
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Sociologija
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Treći
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
40
Praktične
vježbe
25
Seminari
5
2 časa sedmično = 70
B. CILJ PREDMETA
Glavni ciljevi predmeta sociologije za III razred gimnazije bi bili:
- Da učenici tokom razrade tema steknu dovoljno znanja o raznim društvenim konceptima;
- Da učenici shvate globalne i parcijalne tokove ljudskog društva;
- Da učenici razvijaju misaone i izražajne sposobnosti kao i zdrave ljudske odnose u praksi;
- Da su u stanju da identifikuju aktualne negativne pojave u društvu, da ih uklanjaju i
pozitivne da usavršavaju;
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenik/ca nakon izučenog predmeta biti u stanju:
- Da formira dovoljna znanja o razvoju sociološkog mišljenja i sociologije kao
društvene nauke, kao i o metodologiji istraživanja njenog predmeta.
- Da dobije znanja o relaciji pojedinac – grupa – društvo i o drugim društvenim
grupama.
- Da pravilno prosuđuje o društvenim fenomenima i procesima, bez obzira jesu li
292
oni pozitivni ili negativni;
- Da se društveni fenomeni ne tretiraju i analiziraju samo po jednoj dimenziji već da
se tretiraju kao višedimenzionalni fenomeni.
- Da shvati ulogu i značaj društvenih institucija i institucionalnog života.
- Da pravilno shvati društvene slojeve i konflikte koji se dešavaju u društvu i da u
njemu učestvuje na sprečavanju konflikata.
- Da shvati da su promjenljivost u kulturi i u drugim formama samosvijesti duševno
bogatstvo a ne izvor konflikata.
-
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti – Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
0. Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom;
Sociologija kao predmet proučavanja
01
1. PREDMET, METOD I GRANE SOCIOLOGIJE
06
- Društvene i historijske okolnosti stvaranja
sociologije kao nauke
- Sociologija – nauka društvene krize
- Ime i definicija sociologije, odnosi sociologije sa
drugim naukama
- Metode ispitivanja i eksperimenata
- Metode ankete i intervjua
Predavanje/
vježbe
2. DRUŠTVO 08
- Osnovni sociološki pojmovi (čovjek, društvo,
društvene grupe, pokreti, organizacije)
- Društvena stratifikacija i društvena diferencijacija
- Društvene organizacije i položaji
- Klasna i slojna sruktura društva
- Nacija, etnički odnosi i toleancija
3. DIFERENCIRANI OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTI 08
293
- Moral i pravo
- Moral i moralna svijest
- Umjetost i filozofija
- Nauka i ideologija
- Religija – sociološko određenje
- Religija i faze historijskog razvoja religije
- Vjere monoteista
- Društvena funkcija religije
- Sekularizacija (pojam i procesi)
4. KULTURA I CIVILIZACIJA 06
- Šta je kultura, vrste kulture, subkultura i
kontrakultura,
- Simboli, jezik, norme, vrijdnosti, status, uloge.
- Opća svojstva kulture i civilizacije.
- Multikultura i bosanskohercegovački kultuni kod.
5. EKONOMSKE INSTITUCIJE 04
- Rad, podjela rada i vlasništvo.
- Tehnološki napredak i doživjaj rada
- Moć i sukob u industriji (sndikati, štrajkovi,
sindikalna demokratija, birokratija i demokratija).
- Savremeni ekonomski sistem.
6. POLITIČKE INSTITUCIJE 08
- Politika, moć i vlast
- Oblici vlasti i stema
- Država i organizacija vlasti
- Političko organizovanje i institucije (stranke,
interesne grupe) i sl.
- Izbori izborni sistemi, politička kultura
sudjelovanje, ponašanje, marketing, lobiranje)
- Ljudska prava, slobode i instrumenti zaštite prava i
sloboda.
Predavanje/
vježbe
7. SAVREMENA PORODICA 03
294
- Porodica i njen društveni znčaj
- Tipovi porodice
- Pravo na izbor bračnog druga i planiranje potomstva.
Predavanje/
Vježbe
8. SOCIJALIZACIJA 06
- Socijalizacija i interakcija
- Komunikacija i informatička evolucija
- Inteligencija i društvo
- Socijalizacija i individualna sloboda
- Primarna i sekundarna socijalizacija
- Resocijalizacija i društvene uloge
Predavanje/
vježbe
9. SOCIJALNA EKOLOGIJA 02
- Urbanizacija – modeni gradovi
- Ekosistemi i ekološka kriza
Predavanje/
vježbe
10. DEVIJANTNOST I DRUŠTVO 08
- Konformizam i otuđenje
- Kriminal i kažnjavanja
- Sociopatološka ponašanja u društvu (narkomanija,
trgovina ljudstvom i korupcija, depresija mladih)
- Rat i institucije mira
Predavanje/
vježbe
11. PROMJENE I RAZVOJ DRUŠTVA 04
- Klasične i savremene teorije o razvoju društva.
- Postindustrijsko društvo.
- Postsocijalistička društva.
- Civilno društvo.
Predavanje/
vježbe
12. DEMOKRATIJA 06
- Demokratija, osnovni smisao i značenje.
- Demokratija prava i slobode građana.
- Izbori i demokatija.
- Demokratska osnova funkcionisanja vlasti.
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 2:1.
295
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz sociologije koja se izučava u programu
(npr.sociološke škole) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme predavanje o
temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Projekt/seminar 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. UDŽBENICI
7. Diana Kendall
„Sociology in Our Times“
ISBN-13: 978-0495504276
ISBN-10: 0495504270
I. DODATNI UDŽBENICI
James M. Henslin
Sociology: A Down-to-Earth Approach (9th Edition) 9th Edition
ISBN-13: 978-0205570232
ISBN-10: 0205570232
296
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Sociologija
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred IV
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
40
vježbe
25
Seminari
5
2 časa sedmično = 70
B. CILJ PREDMETA
Glavni ciljevi predmeta sociologije za IV razred gimnazije su:
- Proširiti znanja iz sociologije.
- Osposobiti učenke za samostalni i timski rad.
- Afirmisati načela i principe kreativnosti, inventivnosti i individualosti.
-
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici nakon izučenog predmeta biti opremljeni znanjima i vještinama
koje će im omogućiti:
- da mogu uraditi samostalno istraživački rad, odnosno da vladaju osnovnim metodama
i tehnikama pisanja istraživačkog rada te da mogu samostalno pretraživati potrebnu
literature.
- Da mogu pravlno navoditi citate i pravilno koriste literaturu.
- Da razviju kritički odnos prema sociološkom djelu.
297
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti – Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
0. Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom;
Sociologija kao predmet proučavanja
1. PREDEMT I PERSPEKTIVE SOCIOLOGIJE 03
- Društvo – društveno (cilj je poznavanje izraza
društva u svakidašnjem jeziku u već poznatim
društvenim i humanim znanostima)
- Ishodišta i perspektive (cilj je prepoznavanje i
razumijevanje društenog djelovanja po M.Weberu i
društvenog dejstva po E.Dirkemu).
Predavanja/
vježbe
2. METODE SOCIOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA 12
- Sociooške metode i tehnike
- Statistički pojmovi i postupci.
- Nacrt istraživačkog rada.
Predavanja/
vježbe
3. SPOL I SPOLNE RAZLIKE 08
- pojam spola
- spol i kultura
- odgoj i spol, društvena konstrukcija, hijerarhije
među spolovima
- različite teorije o spolu
- spol i politika, spol i religija
- Proces oblikovanja različitih savremenih identiteta
muškaraca i žena,
Predavanja/
vježbe
4 DUŠTVENA MOĆ I VLAST 15
- Teorija moći (Weber, Miles)
- Odos moći i vlasti.
- Procesi odlučivanja u društvu i politička
organizacija.
- Demokratija kao oblik moći građana.
Predavanja/
vježbe
298
5. ŠKOLA I OBRAZOVANJE 09
- Škola kao društvena institucija
- Škola i država, škola kao ideološki aparat dražave.
- Škola i društvena (ne)jednakost
- Značaj obrazovanja za razvoj društva.
Predavanja/
vježbe
5. UMJETNOST FUNKCIONALITET I NJENOVA
SOCIJALNOST
08
· Vrste i definicije umjetnost
· Stvaralačka i reproduktivna umjetnost
· Socijalitet umjetnosti
· Faktori koji utječu na umjetnika i umjetničko djelo
· Kič
Predavanja/
vježbe
6. KVALITET ŽIVLJENJA 09
- promjene u načinu života,
- savremeni društveni odnosi,
- kvalitet življenja
- promjena položaja žene u društu
- civilno društvo i pojedinac
- država i pojedinac
Predavanja/
vježbe
7. EKOLOŠKA KRIZA I PERSPEKTIVE
ČOVEČANSTVA
06
- Ekološa kriza – problematika napretka čovječanstva s
aspekta čovjekovg uticaja na okolinu, legitimnst
ekologije i sl.
Predavanja/
vježbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 2:1.
F. SEMINARI – TEME
299
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz sociologije koja se izučava u programu (npr.
feminizam) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme predavanje o temi i da ga
prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Projekt/seminar 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. UDŽBENICI
Andy Barnard, Terry Burgess and Mike Kirby
„Cambridge International AS and A Level Sociology“
ISBN: 9780521532143
I. DODATNI UDŽBENICI
Jonathan Blundell
„Cambridge IGCSE Sociology“
ISBN: 9781107645134
301
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Filozofija s logikom
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Teći
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
40
Praktične
vježbe
25
Seminari
5
2 časa sedmično = 70
B. CILJ PREDMETA
Glavni ciljevi predmeta filozofije za III razred gimnazije bi bili:
- Rsposobljavanje za kritičko mišljenje, filozofsku arumentaciju, kritičku procjenu
različitih filozofskih orijentacija.
- Razvijanje smisla za apstraktno mišljenje.
- Poticanje učenika na samostalno rasuđivanje i suočavanje s osnovnim problemima
svremenog mišljenja.
- Razvijanje sposobnoti jasnog kritičkog mišljenja i pravilnog iskazivanja misli.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici nakon izučenog predmeta biti opremljeni znanjima i vještinama
koje će im omogućiti:
302
- Da upoznaju oblike i principe istine i pravilne misli.
- Da upoznaju osnovne pocese saznanja u njihovoj cjelovitosti i njihou primjenu u
nauci.
- Da upoznaju osnovne tokove filozofskog mišljenja i usvoje osnovne pojmove i
kategorije neophodne za razumijeanje filozofskih problema.
-
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
0 Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom;
Logika i filozofija kao predmeti proučavanja
Predavanje 01
1. TEMELJI LOGIKE 10
Postanak i razvoj logike;
Znaci, simboli i značenja
Smisao termina i jezičkih značenja
Mišljenje i misao;
Oblici valjane misli;
Podjela logike;
Teorije pojama
Vrste pojmova;
Odnosi među pojmovima;
Problem kategorija
Predavanje/
vjezbe
2. SUD 08
Predikaciona teorija suda,
Relaciona,
Egzistencijalna teorija suda,
Vrste sudova,
Sudovi po kvantitetu i kvalitetu;
Sudovi po modalitetu i relaciji;
Odnosi među sudovima
Uloga suda u mišljenju
Predavanje/
vjezbe
4. UVOD U FILOZOFIJU: PITANJE O SMISLU, PITANJE 05
303
O BOGU, ČOVJEKU I SVIJETU
Šta je filozofija?
Izvori filozofije
Odnos između filozofije, religije, znanosti i umjetnosti.
Filozofske discipline – problemi i osnovni pojmovi.
Univerzalnost filozofskog mišljenja: Philosophia perentis et
universalis.
Predavanje/
vjezbe
5. POČECI FILOZOFIJE 10
Filozofija drevnog Istoka,
- Mit o Gilgamešu
- Vede
- Upanišade
- Zarathustra
- Konfucije
- Lao Ce
- Budha.
-
Predavanje/
vjezbe
6. ANTIČKA FILOZOFIJA 18
6.1.Kosmološko razdoblje:
- Počeci filozofije,
- Miletska škola,
- Pitagorejska škola,
- Heraklit,
- Elejska škola,
- Empedokie,
- Anaksagora,
- Leukip i
- Demokrit,
6.2. Antropološko razdoblje:
- Sofisti,
- Sokrat,
- Platon: svijet u idejama,
- Aristotel: ideja u svijetu,
6.3.HeIenističko-rimska filozofija,
- Helenizam, etičko razdoblje (Stoicizam,
Epikurejska škola, Skepticizam)
- Filozofija i religija (Novoplatonizam, Hebrejska
filozofija, Patristika)
-
Predavanje/
vjezbe
7. SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA 18
304
7.1.Kršćanska filozofija,
- Pojava kršćanstva: učenje o dva svijeta,
- Filozofske osnove ranoga kršćanstva,
- Potreba izgradnje filozofskog sistema,
- Augustin, Duns Scot, Abelard, Toma Akvinski,
Filozofija crkvenih otaca, Skolastika,
- Problem odnosa vjere i uma,
- Rasprava o problemu univerzalija,
7.2.lslamska filozofija,
- lzvori islamske filozofije,
- Problemi i temeljni pojmovi islamske filozofije,
- lslamske filozofske škole,
- Putevi spoznaje ¡ „prevladavanje filozofije“ (Al-
Gazali i Ibn Taimiya)
-
Predavanje/
vjezbe
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 2:1.
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz psihologije koja se izučava u programu (npr.
HeIenističko-rimska filozofija) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme
predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Ocjena
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Projekat 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. UDŽBENICI
305
"Philosophy Made Simple"
Richard H. Popkin and Avrum Stroll
Doubleday, New York, 1993
I. DODATNI UDŽBENICI
"Philosophy: The Big Questions"
Frank Cunningham, Daniel Lalonde, David Neelin and Kenneth Peglar
Canadian Scholars' Press
"Fundamentals of Philosophy"
David Stewart, H. Gene Blocker
Prentice Hall
306
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Filozofija s logikom
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred IV
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
40
vježbe
25
Seminari
5
2 časa sedmično = 70
B. CILJ PREDMETA
Glavni ciljevi predmeta filozofije za IV razred gimnazije bi bili:
- Osposobljavanje za kritičko mišljenje, filozofsku arumentaciju, kritičku procjenu
različitih filozofskih orijentacija.
- Razvijanje smisla za apstraktno mišljenje.
- Poticanje učenika na samostalno rasuđivanje i suočavanje s osnovnim problemima
svremenog mišljenja.
- Razvijanje sposobnoti jasnog kritičkog mišljenja i pravilnog iskazivanja misli.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici nakon izučenog predmeta biti opremljeni znanjima i vjestinama
koje će im omogućiti:
- Da upoznaju oblike i principe istine i pravilne misli.
- Da upoznaju osnovne pocese saznanja u njihovoj cjelovitosti i njihou primjenu u nuci.
- Da upoznaju osnovne tokove ilozofskog mišljenja i usvoje osnovne pojmove i
kategorije neophodne za razumijeanje filozofskih problema.
307
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik
poduke
Broj sati
0 Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom;
Logika i filozofija kao predmeti proučavanja
Predavanje 1
1. TEMELJI LOGIKE 2
Ponavljanje gradiva iz III filozofije
- pojam
- sud
- jezik i mišljenje
-
Predavanja/
vježbe
3. ZAKLJUČAK 12
Pojam i struktura zaključka
Valjan i istinonosan zaključak;
Tradicionalna podjela zaključaka;
Neposredan zaključak;
Deduktivan posredan zaključak;
Induktivan posredan zaključak;
Analogijski posredan zaključak;
Savremena podjela zaključaka
Račun sudova
Račun pojmova
Logičke podjele u zaključku
Predavanja/
vježbe
4. METODE SPOZNAJE 12
Metode formianja i ekspliciranja pojmova
Metode izvođenja i zasnivanja sudova
- Induktivna metoda
- Deduktivna metoda
- Aksiomski sistem
- „osnovni zakoni misli“
Predavanja/
vježbe
308
Naučne metode i nauka
Historijski razvoj logike
Savremena logika
4. UVOD U FILOZOFIJU 2
Ponavljanje gradiva iz III filozofije
- Počeci filozofije
- Antička filozofija
- Srednjevijekovna filozofja
-
Predavanja/
vježbe
8. NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA 17
- Filozofija renesanse,
- Empirizam,
- Racionalizam,
- Prosvjetiteljstvo,
- Njemačka klasična: Kantov transcendentalni
idealizam, Tri osnovna pitanja – tri filozofska djela,
Od transcendentalnog idealizma do filozofije
apsoluta, Hegelova idealistička i dijalektička
filozofija, DijaIektička logika, Filozofija historije,
Pravo, moral i država)
-
Predavanja/
vježbe
9. SAVREMENA FILOZOFIJA 17
- Glavni problemi, pravci i smisao savremene
filozofije,
- Kritika Hegelove filozofije,
- Voluntaristički pesimizam i iracionalizam,
- Pozitivizam, pragmatizam i instrumentalizam,
- Friedrich Nietzche,
- Logički pozitivizam,
- Filozofija života, pojam intuicije,
- Fenomenologija, fenomenološka metoda
intencionalnosti,
- Filozofija egzistencije i egzistencijalna filozofija,
- Egzistencijalizam i humanizam,
- Filozofija strukturalizma.
-
Predavanja/
vježbe
10. FILOZOFSKA MISAO U BOSNI I HERCEGOVINI 07
- Učenje Crkve bosanske kao filozofija,
- Tomizam i Scotizam u Bosni i Hercegovini,
- lslamska filozofija i filozofija tesawufa u Bosni i
Hercegovini,
- Moderna epoha u filozofiji Bosne i Hercegovine.
Predavanja/
vježbe
309
E. PRAKTIČNE VJEŽBE
treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 2:1.
F. SEMINARI – TEME
Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz filozofije koja se izučava u programu (npr.
Savremena filozofija) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme predavanje o
temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.
G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Pismeni/Projekt 25 80-89 4 B
Završni ispit 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
H. UDŽBENICI
"The Philosopher's Way: Thinking Critically About Profound Ideas"
John Chaffee
Prentice Hall
James B. Nance , Douglas J. Wilson
“Introductory Logic”
Canon Press
ISNB q-59128-033-8
I. DODATNI UDŽBENICI
Laura Gini-Newman and Paul Paquette,
Philosophy 12: Questions and Theories,
ISBN 007-091386-2, McGraw-Hill Ryerson
311
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv INFORMATIKA
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred TREĆI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj predmeta iz informatike je sticanje znanja i ovladavanje vještinama koji doprinose
informatičkoj pismjenosti učenika kako bi bili osposobljeni za dalje školovanje i bili
pripremljeni za svakodnvni rad u savremenog društvu kojem težimo.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Pohađanjem nastave iz ovog predmeta učenici razvijaju svijest o neophodnosti korišćenja
računara; ovladavaju programima na računaru za obradu teksta; ovladaju programima za
kreiranje dokumenata u kojima su integrisani tekst, tabela i slika; razumiju principe
funkcinisanja interneta i lokalnih mreža; osposobe se za korišćenje lokalnih mrežnih resursa i
internet servisa i sistema; upoznaju se sa elementarnim algoritamskim načinom rješavanja
problema i osnovnim algoritmima; upoznaju osnovni koncept i principe Veb dizajna i Veb
programiranja; ovladaju osnovama i razumiju logiku animacije ; ovladaju postupcima
korišćenja jednog od grafičkih programa za obradu crteža i slika; ovladaju u pretraživanju
baza podataka ,pravljenje izveštaja i distribuciju podataka; steknu preciznost, racionalnost i
kreativnost u radu sa računarom; razviju profesionalne stavove prema korišćenju računara,
bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
312
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Rješavanje problema korišćenjem računara
Osnovi algoritmizacije; Transformacija problema na
oblik pogodan za rješavanje na računaru, Programski
jezici i njihova sintaksa i semantika. Elementi
grafičkog korisničkog interfejsa (Graphical User
Interface); Jednostavne komponente: natpis (Label),
okvir za unošenje i prikazivanje teksta, dugme
(Button),
časovnik (Timer) . Okvir za grafički objekat. Svojstva
komponenti i njihovo podešavanje; Čuvanje i
otvaranje projekta; Forma i podešavanje njenih
svojstava; Dodavanje komponenti forme.
Predavanje/
vježbe
2. Tipovi podataka
Cjelobrojni tip. Opseg cjelobrojnog tipa. Aritmetičke
operacije, operacije poređenja i standardne; funkcije
definisane na cjelobrojnom tipu. Prioritet operacija.
Aritmetičke operacije i standardne funkcije definisane
na realnom tipu.
Predavanje/
vježbe
3. Sintaksa i semantika izraza
Aritmetički izrazi. Logički izrazi; Naredba dodjele;
Konverzija tipova podataka; Unošenje i prikazivanje
podataka; Algoritam razmjene vrijednosti dvije
promjenljive. Programiranje izračunavanja po
jednostavnim matematičkim formulama.
Predavanje/
vježbe
4 Sintaksa naredbe if
Algoritmi za određivanje minimuma/maksimuma
dva/tri broja; uređivanje dva/tri broja u monotono
neopadajući/nerastući poredak; određivanje sutrašnjeg
i jučerašnjeg datuma; prikaz naziva dana u nedelji na
osnovu učitanog rednog broja dana.
5. Algoritmi za:
tabeliranje vrjiednosti funkcija; izračunavanje suma i
proizvoda; ispitivanje svojstava cijelih brojeva.
Algoritmi sa nizovima: osnovne operacije sa nizovima;
izračunavanje prosječne vrijednosti; izračunavanje
minimalne/maksimalne vrijednosti niza; pretraživanje
313
u nizu; sortiranje niza; Dvodimenzionalni nizovi.
Algoritmi za izračunavanja i transformacije na tabeli i
njenim dijelovima, Vizuelna komponenta za tabelarni
prikaz teksta.
E. VJEŽBE
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja,
planom rada i načinima ocjenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske
vježbe. Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.
Prilikom realizacije vježbi odjeljenje se dijeli na dvije ili više grupa tako da su u
svakoj grupi učenicii približno istog nivoa znanja (predznanja stečenog tokom ranijeg
školovanja).
Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina učenika, koja treba da
posluži kao orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju nastave.
U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne
jedinice, zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima.
U principu se nastava izvodi kao 1+1, tj. jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako
počinje program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist
praktičnog dijela (rad u laboratoriji). Jedan broj sati će ići na izradu i prezentaciju samostalnih
projekata koji rade grupe od po 3 do 5 učenika.
Broj sati po svakom poglavlju u okviru gradiva za jednu godinu će predmetni nastavnik
preliminarno odrediti na početku godine a isti u toku godine može mijenjati kako bi se sve
oblasti iz predviđenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine
može u izvjesnoj mjeri uticati na broj sati koji se preliminarno odredi za svaku sekciju
gradiva.
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Projekat 10% 70-79 3 C
Završni ispit 30% 60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
314
G. UDŽBENICI
3. Informatika za gimnazije, grupa autora, udžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatike općih,
jezičnih i klasičnih gimnazija. Izdavac PROPY Varaždin
H. DODATNI UDŽBENICI
9. www Informatika,
udžbenik informatike i računarstva sa podrškom, za gimnazije i srednje škole, D.
Sudarevic i ostali, Prolil Inter.
10. Informatika – CD-softver, Marijan Dover IP „Dover & Co“ Sarajevo
11. Računarstvo i informatika za gimnazije i stručne škole, Zavod za Udzbenike,
Srbija
315
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv INFORMATIKA
Godina Četvrta
B. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Sva usmjerenja
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja Vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj predmeta iz informatike je sticanje znanja i ovladavanje vještinama koji doprinose
informatičkoj pismjenosti učenika kako bi bili osposobljeni za dalje školovanje i bili
pripremljeni za svakodnvni rad u savremenog društvu kojem težimo.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Pohađanjem nastave iz ovog predmeta učenici razvijaju svijest o neophodnosti korišćenja
računara; ovladavaju programima na računaru za obradu teksta; ovladaju programima za
kreiranje dokumenata u kojima su integrisani tekst, tabela i slika; razumiju principe
funkcinisanja interneta i lokalnih mreža; osposobe se za korišćenje lokalnih mrežnih resursa i
internet servisa i sistema; upoznaju se sa elementarnim algoritamskim načinom rješavanja
problema i osnovnim algoritmima; upoznaju osnovni koncept i principe Veb dizajna i Veb
programiranja; ovladaju osnovama i razumiju logiku animacije ; ovladaju postupcima
korišćenja jednog od grafičkih programa za obradu crteža i slika; ovladaju u pretraživanju
baza podataka ,pravljenje izveštaja i distribuciju podataka; steknu preciznost, racionalnost i
kreativnost u radu sa računarom; razviju profesionalne stavove prema korišćenju računara,
bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje
316
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Osnovi baza podataka
Pojam baze podataka (BP). Sistemi za upravljanje
bazama podataka (DBMS – database management
system, primjeri primjene DMBS- Razlika između
podatka i informacije. Informacioni sistemi. Veza BP i
informacionih sistema. Modeli BP. Relacione BP.
Osnovni pojmovi relacionih. BP (kolona, tabela, vrsta).
Razlika matematičkog pojma relacije i relacije
relacione baze podataka.
Predavanje/
vježbe
2. Kreiranje baza podataka
Upoznavanje konkretnog sistema za upravljanje BP;
Korišćenje unaprijed kreiranih BP. Planiranje
jednostavnih BP. Korišćenje šablona za kreiranje
jednostavnih BP.
Predavanje/
vježbe
3. Rad s tabelama
Kreiranje tabela. Izbor tipa podataka. Postavljanje
primarnog ključa; Unošenje podataka u tabelu. Izmjena
(uređenje) polja i slogova u relaciji. Formatiranje
podataka u tabeli.
Predavanje/
vježbe
4 Veza između tabela
Pojam veze. Kreiranje veze između tabela. Opis
referencijalnog integriteta. Izmjene veze između tabela.
5. Obrasci
Kreiranje obrazaca. Unos podataka pomoću formi
(obrazaca); Dodavanje specijalnih kontrola formi (list-
boksovi, kombo-boksovi, komandna dugmad i dr.);
Kreiranje multitabelarnih formi.
6. Pretraživanje i sortiranje
Traženje informacija u tabeli. Sortiranje, filtriranje i
indeksiranje.
7. Izveštaji
Kreiranje izveštaja . Pregled izveštaja. Kreiranje
multitabelarnih izveštaja.
317
8. Vizuelizacija podataka iz baze
Komponente za povezivanje Windows-aplikacije sa
bazom podataka; Vizuelne komponente za prikazivanje
i modifikaciju podataka baze.
9. Lokalne računarske mreže
Pojam i prednost umrežavanja; Lokalne mreže,
formiranje i struktura; Povezivanje čvorova
mreže;Ruteri i rutiranje; Organizacija domena i
domenskih imena; Sistem domenskih imena DNS
(Domain Name System); Dijeljenje resursa lokalne
mreže; Navigacija kroz lokalnu mrežu; Administriranje
kućne lokalne mreže; Funkcionisanje Interneta i
osnovni Internet protokoli; Karakteristike osnovnih
tehnologija pristupa Internetu; Internet-provajderi i
njihove mreže; Povezivanje lokalne mreže sa
globalnom mrežom (Internetom);
10. Veb tehnologije
Uvod (Funkcije Internet-a, veb portali, Elektronsko
poslovanje), Pojam Veb; Podjela veb sadržaja ;
Klijentske i serverske tehnologije; Teorija veb dizajna;
11. Dizajn statičkih veb strana (Uvod u HTML i CSS)
Osnove HTML-a; Prezentacija maturskog rada kao
statičke internet prezentacije.
12. Rad sa gotovim veb dizajn rješenjima (CMS -
Content Management System)
Osobine CMS-a; Najčešće korišćeni CMS portali
(Joomla, WordPress); Prezentacija maturskog rada
korišćenjem nekog CMS portala.
E. VJEŽBE
Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom
rada i načinima ocenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske vežbe.
Laboratorijske vežbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.
U uvodnom delu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice, zatim
realizuje teorijski deo neophodan za rad učenika na računarima.
U principu se se radi 1+1, dakle jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako počinje
program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist praktičnog
318
dijela (rad u laboratoriji) a pogotovo što će jedan broj sati ići na izradu i prezentaciju
samostalnih projekata koji rade grupe od 3 do 5 učenika u jednoj grupi.
Broj sati po svakom poglavlju u okviru gradiva za jednu godinu će predmetni nastavnik
preliminarno odrediti na početku godine a isti u toku godine može mijenjati kako bi se sve
oblasti iz predvidjenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine
može u izvjesnoj mjeri uticati na broj sati koji se preliminarno odredi za svaku sekciju
gradiva.
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Projekat 10% 70-79 3 C
Završni ispit 30% 60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
4. Informatika za gimnazije, grupa autora, udžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatike općih,
jezičnih i klasičnih gimnazija. Izdavac PROPY Varaždin
H. DODATNI UDŽBENICI
12. www Informatika,
udžbenik informatike i računarstva sa podrškom, za gimnazije i srednje škole, D.
Sudarevic i ostali, Prolil Inter.
13. Informatika – CD-softver, Marijan Dover IP „Dover & Co“ Sarajevo
14. Računarstvo i informatika za gimnazije i stručne škole, Zavod za Udzbenike,
Srbija
320
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Ekonomija i politika
Godina III & IV
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred III i IV godina
Usmjerenje |Društeni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
175
Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
Broj časova sedmično
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
U demokratskom svijetu političko obrazovanje mladih je postalo neizostavno. lako je nazvano
različito, zastupljeno je u svima skolskim sistemima i utemeljeno na stajalistu:
1. da je nužan dio političkoga sistema u cjelini,
2. politička kultura je faktor stvaranja i stabilnosti savremenih demokratija.
Za razvijanje demokratskog načina mišljenja, ovim predmetom treba stvoriti mogućnost
zauzimanja stajališta prema aktuelnima političkim zbivanjima. Važno je istaknuti da političko
obrazovanje obuhvata: sticanje znanja o politici kao fenomenu, političkim ustanovama i
političkim procesima, te razvijanje političke kulture za aktivno učešće u političkom sistemu, u
ostvarivanju i nadzoru državne vlasti.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Zadaća političkog treninga jeste sticanje kulture, koja obuhvata tri nivoa: razvijanje državnog
patriotizma za Bosnu i Hercegovinu , građansku vezanost za njenu konstituciju, zakone i
simbole te razvijanje sposobnosti za političku participaciju (učsšće na izborima, snalaženje u
sistemu višestranačnoga političkog života).
Zadaća ekonomskog dijela jeste upoznavanje učenika s osnovama slobodne tržišne ekonomije
kakva se ostvaruje u demokratskim zemljama.
321
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Politika, politički čin, političko djelovanje.
Pojam politike, političkoga čina i politike kao
života. Političko djelovanje kao javno
djelovanje (razlike u odnosu na ostala
djelovanja), politička sredstva, politicka volja.
Politika kao obnašanje vlast. Politicki jezik,
politička utakmica.
2. Narod, nacija, manjina, državljani BiH, građani
Pojam naroda i nacije, konstitutivni narodi BiH,
historija i geneza.
Manjine.
Suverenost naroda.
Državljani BiH, strani državljani, osobe bez
državljanstva.
Građanin (i posebno po Ustavu BiH).
3. Tipovi političkih poredaka
Demokratija, diktatura, monarhija, aristokracija,
totalitarni poredak.
Proces političkoga odlučivanja u višestranačkoj
demokratiji.Odbacivanje komunizma, promjena
medunarodnog poretka u Evropi.
Prvi demokratski izbori u Bosni i Hercegovini
1990.
4. Političke stranke
Pojam političke stranke.
Ciljevi, zadaće i programi političkih stranaka.
Političke stranke, blokovi i koalicije politickih
stranaka u Bosni i Hercegovini.
Desnica, centar, ljevica
Opozicija.
Nacionalne stranke, državotvorne stranke,
narodnjaci, liberali, socijaldemokrati,
demokršćani, komunisti, socijalisti u Bosni i
Hercegovini
Razlike u ciljevima, programima i zadaćama.
322
Političke stranke u Ustavu Bosne i Hercegovine
5.
Izbori
Izborni zakon – sažeti historijski razvoj
izbornog zakona.
Osnovni izborni sistem (većinski,
proporcionalni, kombinirani).
Izborna agitacija i promocija.
6.
Država
Pojam države. Konstitutivni elementi države.
Državna suverenost (pojam i ustavne odredbe).
Nacionalni identitet bosanskih naroda (izvorne
osnove u Ustavu Bosne i Hercegovine).
Ustav i ustavni zakoni.
7.
Parlament i parlamentarizam
Parlament i političke stranke, parlamentarna
većina i manjina. Klubovi zastupnika. Lobi.
Odlučivanje u parlamentu: obična i
kvalificirana većina
Koalicije, kompromisi, konsenzusi, konflikti.
Parlamentarna i vanparlamentarna opozicija.
8.
Ustrojstvo državne vlasti
Paralamentarna Skupština Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine, Republike
Srpske, Kantona i Disktrikta Brcko. Sudska
vlast.
Opisati način funkcioniranja državne vlasti
prema Ustavu Bosne i Hercegovine.
Kako se donose političke odluke, zakoni i drugi
propisi u slučajevima normalnog i vanrednih
stanja
9.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
323
Parlament Bosne i Hercegovine kroz historiju
bosanske države.
Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine
prema Ustavu BiH
Parlamentarsni domovi, parlamentarski
zastupnici (parlamentarci).
Obvezujući i neobvezujući mandat zastupnika,
njihov imunitet. Redovna i vanredna zasjedanja
Parlamenta. Kolegij Parlamenta.Način
odlučivanja u Parlamentarnoj skupstini Bosne i
Hercegovine.
Ombudsman
10.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Način izbora, obaveze i način djelovanja.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kao organ
izvršne vlasti. Djelovanje u normalnim i
vanrednim uslovima. Predsjednistvo Bosne i
Hercegovina kao komanda oružanih snaga
Bosne i Hercegovine. Predsjednistvo Bosne i
Hercegovine kao državno, vojno i političko
vrhovno tijelo.
11.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
Pojam. Način izbora. Prava i obveze. Mjesto u
organizaciji državne vlasti. Sastav. Način
djelovanja. Način donošenja i
objavljivanja odluka.
Sudska vlast
Samostalnost i nezavisnost sudske vlasti.
Sudovi i suci u odnosu na zakonodavnu i
izvršnu vlast. Sudovi po Ustavu BiH.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina i Ustavni sud BiH.
Sastav suda i način izbora sudaca. Uloga
Ustavnoga suda BiH
12.
Lokalna samouprava i uprava u Bosni i
Hercegovini
Pojam lokalne samouprave. Pravo građanina na
324
lokalnu samoupravu.
Lokalna samouprava po Ustavu BiH. Organi
lokalne samouprave. Neposredno učešće
građana u upravljanju lokalnim poslovima po.
13.
Politika i javnost
Javnost i javno mnijenje. Tolerancija,
manipulacija, autocenzura, cenzura.
Pojam političkoga neprijatelja.
Mediji i štampa u Bosni i Hercegovini. Radio u
Bosni i Hercegovini. Televizija u Bosni i
Hercegovini. Radio-televizija Bosne i
Hercegovine (po zakonima i u praksi
politickoga djelovanja i oblikovanja javnog
mnijenja).
14.
Ljudska prava (slobode i prava čovjeka i
gradanina)
Prava čovjeka, gradanina i državljanina.
Sloboda. Politička sloboda.
Američka deklaracija o nezavisnosti iz 1776.
godine.
Liga naroda. Organizacija UN. Helsinški
sporazum. Pariška povelja. Medunarodni
paktovi o političkima, gradanskima,
privrednim, socijalnim i kulturnim pravima
(ratificirani i u državi SFRJ). Temeljene
slobode i prava čovjeka i građanina u Ustavu
Bosne i Hercegovine (sloboda, jednakost,
nacionalna ravnopravnost, pacifizam, socijalna
pravda,očuvanje prirode i ljudskog okoliša,
vladavina prava i demokratski višestranački
sistem)
15.
Politika i vjera
objašnjenje odnosa politike i vjere u životu
čovjeka, s obzirom na prava covjeka i
gradjanina. Vjerski svjetonazori. Velike
svjetske vjere današnjice. Sloboda vjere i
javnog ocitovanja vjere po Ustavu BiH.
Odvojenost vjerskih zajednica od države u BiH
uz istodobno pravo vjerksih zajednica na
325
uzivanje zasite i pomoci drzave u njihovim
djelatonstima. Vjerski službenici i njihovo
pravo na učešće u političkom životu kao životu
uopće.
Ekonomija
Pojam
Osnovni ekonomski problem. Odgovor na
pitanje: šta, kako, za koga
Slobodna tržišna ekonomija i komandna
ekonomija
Pojam tržišne ekonomije: tržisšte, cijene, dug,
profit i gubitak.
Pojam komandne ekonomije: centralni plan,
odluke o temeljnim pitanjima.
Ekonomija ponude
Tržišni ekonomski sistem. Uspostava odnosa
ponude i potražnje. Uloga motivacije u
umanjivanju upravljanja potrazivanjem. Razlike
J. M. Keynsove i Supply side orijentacije.
Ekonomija potraživanja
Nevidljiva ruka (princip)
Zakon tržišta i slobodne konkurencije.
Poduzetništvo
Poduzetnik. Poduzetnička sloboda. Ulaganje.
Poduzetnička eksplozija. Finansiranje
poduzeuništva.
Kapital
Pojam. Značenje. Uloga u pokretanju biznisa.
Biznis i organizacija biznisa
Finansiranje biznisa. Karakteristika u
demokratskom svijetu.
Dioničarska ekonomija
Cijena dionice. Težište dionica. Dividende.
326
Profit
Trgovanje obveznicama
Pojam- Novac i finansije
Konveribiln marka
Sistem gotovinske konverzije i revolving
finansiranje
Manadžment-Pojam
Marketing
Ideja tržišnoga poslovanja, Marketing okolina.
Istraživanje djelatnosti.
Računovodstvo
Definicija računovodstva kao procesa.
Računovodstvo kao interdisciplinarna
djelatnost.
Ekonomija Bosne i Hercegovine
Osnovne smjernice
Ekonomija EU i svijeta.
E. SEMINARI - TEME
No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/lab.
vježbe
Broj sati
1. Simulacija donošenja odluka u parlamentu
2. Igra uloga-odlučivanje u Predsjedništvu BiH
3. Simulacija rada vlada u BiH
4. Debata-ljudska prava
5. Debata-prava građana, manjina i naroda
6. Igra simulacija tržišta i formiranje cijena
7. Čitanje finansijskih izvještaja
327
8. Vježba-vrjednovanje dionica i obveznica
9. Vježba-pravljenje poslovnog plana
10. Vježba-FOREX market
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B
Završni ispit 40% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI 1.
Alan Krueger , David A. Anderson
Explorations in Economics & Favorite Ways to Explore Economics (High School)
ISBN-10: 1-4641-4926-7
ISBN-13: 978-1-4641-4926-9
2. Karen A. Mingst, Ivan M. Arreguín-Toft
Essentials of International Relations
ISBN 978-0-393-92195-3
H. DODATNI UDŽBENICI
Hall & Lieberman, Economics: Principles and Applications
329
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv MEĐUNARODNI
ODNOSI
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Četvrti
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja
65
Praktične
vježbe
Seminari
5
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilja i zadaci nastave međunarodnih odnosa su:
- da se učenici upoznaju sa ključnim konceptima i kategorijama za razumijevanje
međunarodnih odnosa;
- da se upoznaju sa osnovnim nivoima analize i najznačajnijim teorijama za izučavanje
međunarodnih odnosa;
- da se upoznaju sa osnovama historije međunarodnih odnosa;
- da razumiju historijsku pozadinu i ekonomsku logiku nejednakog razvoja;
- da se upoznaju sa nedržavnim akterima unutar međunarodnih odnosa;
- da razumiju prirodu i logiku oružanih sukoba;
- da se upoznaju sa vojnim i vojno-tehnološkim aspektima međunarodnih odnosa;
- da se upoznaju sa principima međunarodnog prava;
- da se upoznaju sa trgovinskim, finansijskim i monetarnim aspektima međunarodnih
odnosa i njihovom ulogom u procesu globalizacije;
- da razumiju demografske, kulturne i ekološke implikacije globalizacije;
- da razumiju pojam ljudskih prava i njegovu ulogu u međunarodnim odnosima;
- da se upoznaju sa globalnim trendovima i predviđanjima budućeg razvoja unutar
međunarodnih odnosa.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA
Za očekivati je da će učenici savladati sljedeća znanja:
330
- upoznati dominantne teorije međunarodnih odnosa;
- upoznati osnove historije međunarodnih odnosa;
- upoznati osnovne principe međunarodnog prava;
- upoznati osnovne principe međunarodne ekonomije;
- razumjeti ekonomske, demografske, kulturne i pravne implikacije globalizacije;
- naučiti osnovne modele vanjskopolitičke analize.
-
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Ključni koncepti i termini za razumijevanje
međunarodnih odnosa: akteri, moć, velike sile,
rivalstva, država, suverenitet; globalni sistem i
anarhija; nacija i etničke grupe; međuvladine i
nevladine organizacije. Nivoi analize:
individualni nivo, državni nivo, globalni nivo.
Predavanje 2
2. Teorije međunarodnih odnosa (I): realizam i
liberalizam.
Predavanje 2
3. Teorije međunarodnih odnosa (II): marksizam,
konstruktivizam i „Engleska škola“
Predavanje 2
4. Političko odlučivanje u međunarodnim
odnosima: transnacionalni akteri i procesi
odlučivanja; utjecaji u vanjskopolitičkom
odlučivanju. Tri modela odlučivanja
transnacionalnih aktera: odlučivanje kao
racionalan izbor; odlučivanje kao birokratska
politika; individualni utjecaj lidera.
Predavanje 2
5. Unutarnje odrednice vanjskopolitičkog
odlučivanja: da li je demokratsko uređenje
vanjskopolitički hendikep? Globalni utjecaji na
vanjsku politiku: globalna distribucija moći,
geopolitički faktori.
Predavanje 2
6. Rivalstva i odnosi među velikim silama (I):
potraga za svjetskim liderstvom (1762.-1914.);
Prvi svjetski rat; Drugi svjetski rat.
Predavanje 2
7. Rivalstva i odnosi među velikim silama (II):
Hladni rat, post-hladnoratovska era. Budućnost
odnosa između velikih sila.
Predavanje 2
8. Jug u svijetu velikih sila: kolonijalno porijeklo i
posljedice. Prvi talas evropskog imperijalizma;
drugi talas evropskog imperijalizma;
Predavanje 2
331
samoodređenje i dekolonizacija u dvadesetom
stoljeću. Sjever i Jug danas: odvojeni svjetovi.
9. Teoretska objašnjenja nerazvijenosti: unutarnji
izvori nerazvijenosti; međunarodni izvori
nerazvijenosti. Smanjivanje razlika?
Mogućnosti za Jug u svijetu velikih sila.
Predavanje 2
10. Nedržavni akteri u međunarodnim odnosima
(I): međuvladine organizacije, nevladine
organizacije. UN, EU i druge regionalne
organizacije.
Predavanje 2
11. Nedržavni akteri u međunarodnim odnosima
(II): etničke grupe, transnacionalni religijski
pokreti, multinacionalne korporacije,
transnacionalne terorističke grupe,
transnacionalne kriminalne organizacije.
Nedržavni akteri i budućnost međunarodnih
odnosa.
Predavanje 2
12. Oružani sukobi: šta uzrokuje oružani sukob?
Prvi nivo analize: individualna ljudska priroda.
Drugi nivo analize: unutarnje karakteristike
država. Treći nivo analize: globalni sistem.
Učestalost i vrste oružanih sukoba.
Predavanje 2
13. Oružani sukobi unutar država. Međunarodne
dimenzije unutarnjih sukoba. Terorizam. Novi
globalni terorizam. Budućnost oružanih sukoba.
Predavanje 2
14. Moć u međunarodnim odnosima. Elementi
državne moći. Cijena vojnih izdataka. Trendovi
u trgovini oružjem. Trendovi u vojnoj
tehnologiji. Vojne strategije. Prinudna
diplomacija putem vojnih intervencija.
Predavanje 2
15. Realistička interpretacija savezništava u
međunarodnim odnosima. Realizam i ravnoteža
moći. Pravila za protivnike u procesu
uspostavljanja ravnoteže. Teškoće u održavanju
ravnoteže moći.
Predavanje 2
332
16.
Liberalni i konstruktivistički putevi ka
međunarodnom miru. Uspostavljanje mira
putem međunarodnog prava i kolektivne
sigurnosti. Razoružanje i kontrola naoružanja
kao putevi ka miru. Bilateralna kontrola
naoružanja i razoružanje. Multilateralna
kontrola naoružanja i razoružanje. Održavanje
kolektivne sigurnosti pomoću međunarodnih
organizacija: UN i kolektivna sigurnost;
regionalne sigurnosne organizacije i kolektivna
odbrana.
Predavanje 2
17.
Pravo na međunarodnom nivou. Osnovni
principi međunarodnog prava. Ograničenja
međunarodnog pravnog sistema. Značaj
međunarodnog prava. Pravni okvir
međunarodnog prava. Pravni i diplomatski
odgovori na oružani sukob. Doktrina pravednog
rata. Nova pravila za vojnu intervenciju.
Međunarodne krize i pregovarana rješenja
sporova. Institucije, norme i svjetski poredak.
Predavanje 2
18.
Globalizacija međunarodnih finansija.
Međunarodna politička ekonomija. Šta je
globalizacija? Globalizacija finansija.
Monetarna politika: ključni koncepti i pitanja.
Predavanje 2
19.
Finansijski i monetarni aspekti sistema iz
Bretton Woodsa. Kraj Bretton Woodsa.
Plutajući tečaj i finansijske krize. Kriza iz 2008.
Predavanje 2
20.
Globalizacija i trgovina. Trgovina,
multinacionalne korporacije, i globalizacija
proizvodnje. Globalizacija rada.
Suprotstavljene trgovinske strategije. Sukob
između liberalnih i merkantilističkih
vrijednosti.
Predavanje 2
21.
Trgovina i globalizacija. Sudbina slobodne
trgovine. Nelagodna koegzistencija liberalizma
i merkantilizma. Pobjeda ili neprilika za
globalnu ekonomiju? Razvoj Svjetske
trgovinske organizacije. Regionalni trgovinski
aranžmani: dodatak ili zamjena za Svjetsku
trgovinsku organizaciju. Svjetska trgovina i
finansijska kriza.
Predavanje 2
333
22.
Demografske i kulturne dimenzije globalizacije.
Populacijske promjene kao globalni izazov.
Stope rasta svjetske populacije. Demografske
podjele. Globalni migracijski trendovi.
Urbanizacija. Globalni utjecaj zaraznih bolesti.
Predavanje 2
23.
Globalno informacijsko doba. Evolucija
globalnih komunikacija. Politika globalnih
komunikacija. Globalizacija i globalna
budućnost.
Predavanje 2
24.
Promocija ljudskog razvoja i ljudskih prava.
Stanje čovječanstva danas. Mjerenje ljudskog
razvoja i ljudske sigurnosti. Globalizacija,
demokratizacija, i ekonomski prosperitet.
Predavanje 2
25.
Međunarodno priznata ljudska prava. Spolna
nejednakost i njene posljedice. Ropstvo i
trgovina ljudima. Djeca i ljudska prava.
Odgovori na narušavanje ljudskih prava. Pravni
okvir za ljudska prava.
Predavanje 2
26.
Globalna odgovornost za zaštitu okoline.
Ekološka debata. Ekopolitika atmosfere.
Ekopolitika biološke različitosti, pošumljavanja
i navodnjavanja.
Predavanje 2
27.
Ka održivom razvoju. Zašto vlada globalna
kriza proizvodnje hrane? Okretanje ka
obnovljivim izvorima energije. Međunarodni
ugovori za zaštitu okoline. Trgovina, okolina, i
održivi razvoj.
Predavanje 2
28.
Globalni trendovi i predviđanja. Da li je
globalizacija lijek ili prokletstvo? Da li će
tehnološke inovacije riješiti globalne probleme?
Kakve vrste oružanih sukoba će vladati u
budućnosti? Da li velike sile trebaju
intervenirati da zaštite ljudska prava? Da li se
svijet sprema za pogrešan rat? Da li je ovo „kraj
historije“ ili kraj sretnih svršetaka?
Predavanje 2
29. Novi svjetski poredak ili novi svjetski haos? Predavanje 2
30. Rezime: principi i modeli vanjskopolitičke
analize.
Predavanje 2
334
E. SEMINARI - TEME
No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/vježbe Broj sati
1. Praktična primjena teorije realizma.
Analiza pojedinačnih slučajeva.
2
2. Praktična primjena teorije liberalizma.
Analiza pojedinačnih slučajeva.
2
3. Praktična primjena teorije marksizma.
Analiza pojedinačnih slučajeva.
2
4. Praktična primjena teorije konstruktivizma.
Analiza pojedinačnih slučajeva.
2
5. Praktična primjena “Engleske škole” u teoriji
međunarodnih odnosa. Analiza pojedinačnih
slučajeva.
2
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 30 90 - 100 5 A
Seminari 20 80-89 4 B
Završni ispit 50% 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. OSNOVNI UDŽBENIK
Charles William Kegley Jr., Shannon Lindsey Blanton
World Politics: Trend and Transformations
ISBN-13: 978-1-111-83009-0
ISBN-10: 1-111-83009-6
335
H. DODATNI UDŽBENICI
1. Steve Smith, Amelia Hadfield, Tim Dunne (ed.)
Foreign Policy: Theories, Actors, Cases
ISBN: 978-0-19-959623-2
2. Tim Dunne, Milja Kurki, Steve Smith (ed.)
International Relations Theories: Discipline and Diversity
ISBN: 978-0-19-929833-4
3. Valerie M. Hudson
Foreign Policy Analysis: Classic and Contemporary Theory
ISBN: 978-0-7425-1689-2
4. Steven L. Spiegel, Jennifer Morrison Taw, Fred L. Wehling, Kristen P. Williams (ed.)
Readings in World Politics: A New Era
ISBN: 0-15-506055-4
336
3.5
I Z B O R N I P R E D M E T I
Svi smjerovi
III i IV razred
Na početku trećeg razreda svaki učenik bira dva izborna predmeta
koje skuša u III i IV razredu
338
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv FIZIČKA
KULTURA
Godina TREĆA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred TREĆI
Usmjerenje Izborni predmet
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Teorijska nastava iz predmeta ,,Fizička kultura” je edukacija učenika o
antropološkom statusu učenika i promjenama koje nastaju pod utjecajem rasta i
razvoja, kao i pod utjecajem programirane sportske aktivnosti.
Cilj sportskog i zdravstveno-odgojnog obrazovanja je razvijanje sportske i
zdravstvene kulture učenika radi očuvanja i unapeđivanja vlastitog zdravlja i okoline
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Zadaci sportskog i zdravstvenog obrazovanja su:
teorijska spoznaja učenika sa zakonitostima rasta i razvoja antropoloških
karakteristika čovjeka, sa posebnim osvrtom na ontogenezu razvoja motoričkih
sposobnosti,
sticanje teorijskih znanja o činiocima koji uslovljavaju formiranje pravilnih
stavova učenika prema zdravlju i očuvanju i unapređivanju zdravlja
kroz teorijski pristup poboljšati svijest o njegovanju higijenskih navika
339
kod učenika, kao i navika očuvanja i korištenja zdrave prirodne sredine
kroz teorijski pristup osposobiti učenike za permanentnu primjenu adekvatnog
sportskog vježbanja kao ukupnog dijela kulture življenja
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Teorijske osnove sport.a i
zdravstvenog obrazovanja
2
2. Uticaj sporta i tjelesne aktivnosti
na biološki status čovjeka
6
3. Sport u funkciji zdravlja 3
4. Sportske aktivnosti u funkciji
rekreacije, igre i razonode
3
5. Uzrast i sport 4
6. Uzrasne kategorije 8
7. Struktura antropološkog podrucja 7
8. Pokreti u sportu 3
9. Klasifikacija pokreta u sportu 2
10. Kvalifikacija sportova 2
11. Osnovi energetskih procesa 5
12. Struktura motoričkih sposobnosti 5
13. Principi sportskog treninga 6
E. SEMINARI - VJEŽBE
No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/ vježbe Broj sati
1. Utjecaj sporta i tjelesne aktivnosti na biološki
status čovjeka
2
2. Sport u funkciji zdravlja 2
3. Sportske aktivnosti u funkciji rekreacije, igre i
razonode
2
340
4. Pokreti u sportu 2
5. Principi sportskog treninga 2
6. Struktura motoričkih sposobnosti 2
7. Osnovni energetski procesi 2
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
vježbe /seminari 25 80-89 4 B
Završni ispit 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
341
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv FIZIČKA
KULTURA
Godina ČETVRTA
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred ČETVRT
Usmjerenje Izborni predmet
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
70
Predavanja vježbe Seminari
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Cilj sporta kao integralnog odgojno-obrazovnog procesa je da se zadovoljavaju i
razvijaju životne i biopsihosocijalne potrebe učenika za kretanjem, da se povećaju
adaptivne I stvaralačke sposobnosti u savremenim uslovima ž ivota i rada. Poseban je
cilj razvijanje zdravstvene kulture učenika radi čuanja vlastitog zdravlja, radnih i
drugih sposobnosti.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
- upoznavanje sa značajem tjelesnog vježbanja u podsticaju rasta i razvoja organizma i
održavanja ravnoteže među pojedinim sistemima u organizmu, kao i ravnoteže između
čovjeka i okoline,
- osposobljavanje učenika da samostalno sagledava i procjenjuje svoje mogućnosti i
potrebe za svestranijim razvojem,
- usvajanje odredenog fonda motornih i navika neophodnih za efikasno rješavanje
potreba razvoja i očuvanje zdravlja, bolje korištenje slobodnog vremena i motomih
znanja kaja imaju svakodnevnu utilitamost,
- njegovanje i razvijanje zdravstvene kulture radi boljeg čuvanja zdravlja, povećanja
otpornosti organizma na štetne uticaje savremenog načina života i rada,
- razvijanje sposobnosti za stvaralaštvo motoričkim izrazom prema individualnim
342
karakteristikama učenika,
-teorijsko i praktično osposobljavanje učenika za permanentnu primjenu vježbanja u
svrhu korištenja slobodnog vremena i održavanja funkcionalnih sposobnosti, kao
preduslov za produžavanja životnog i radnog vijeka,
- izgrađivanje i ispoljavanje humanih međuljudskih odnosa i razvijanje međusobne
tolerancije,
- učenike upoznati sa elementarnim znanjima o načinu planiranja, programiranja i
kontrole procesa vježbanja,
- zaokružiti znanja o načinu treniranja. takmičenja u sportovima koje su učenici
odabrali kao svoj sportski izbor
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Dijagnostika tjelesnog razvoja 6
2. Sportske igre, izbomi sport 23
3. Ritmičko-sportska gimnastika
Ples
23
4. Atletika 23
5. Sportska gimnastika 23
6. Borilački sportovi 23
7. Teorija sportskog odgoja 2
8. Dijagnosticiranje I vrednovanje napretka
tjelesnog .razvoja i motoričke spremnosti
učenika i završna analiza za četverogodišnji
period
6
9. Dopunski sportovi 23
E. SEMINARI – TEME
No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/lab.
vježbe
Broj sati
1. Doping u sportu 2
2. Sportska oprema, rekviziti i objekti 2
343
3. Osnovi ishrane i sport 2
4. Principi sportskog treninga 2
5. Klasifikacija sportova 2
6. Značaj sportskog odgoja kod osoba sa tjelesnim
ograničenjima
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
vježbe /seminari 25 80-89 4 B
Završni ispit 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
345
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Predmet Istorija umjetnosti
Razred III razred
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Predmet Istorija umjetnost
Usmjerenje Izborni predmet
Sati nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 50 0 0
Broj časova sedmično 2 2 0 0
B. CILJ I ZADACI
Predmet istorija umjetnosti je je dizajniran da pruži šira znanja o historiji umjetnosti i
osnovama tehnikama i smjerovima u umjetnosti. Učenici će biti biti uvedeni u vizualnu i
kontekstualnu analizu i kritičko razmišljanja , te razumijevanje umjetnosti u historijskom i
kulturološkom kontekstu. Predmet će pružiti studentima solidnu bazu znanja umjetničkih
historijskih stilova i kretanja kroz historiju , u rasponu od antičkih vremena do danas.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će naučiti kako prepoznati i priznati obje poznate i manje poznate umjetninčke radove
i arhitektonske strukture , demonstrirajući sposobnost staviti radove unutar široke kategorije ,
poput onih koje se odnose na umjetnički stil ili umjetnosti histroijskom razdoblju,. Takođe će
znati prepoznati djela velikih umjetnika ili umjetničkih škola i historijskih perioda.
Kontekstualno analiza gleda umjetničko djelo u odnosu na vrijeme i mjesto iz kojeg dolazi.
Učenici će savladati ovak pristup te definisati i objasniti umjetničke pravce u historijskom tj.
političkom kontekstu. Prepoznati ce interdisciplinarnost umjetnosti te razviti vizuelno i
logično razumjevanje umjetnosti. Sposobnost prezentiranja i objašnjavanja simbola ujetnosti
će biti naučen u toku vizuelnih prezentacija. Korištenje programa i izvora informacija u vidu
virtuelnih muzejskih tura će dati učenicima znaje za dalji lični razvoj u ovoj oblasti.
346
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Vrsta
nastave
Broj
Sati
1. Pregled ranije usvojenih znaja iostoprije umjetnosti Predavanje 4
2. Islamska umjetnost Predavanje, 3
3. Azijska umjetnost Predavanje 2
4. Umjetnost Sjeverne i Juzne Amerike Predavanje, 3
5. Afrička umjetnost Predavanje 2
6. Od realizma do postimpresionizma-stilovi i istorijska
zbivanja
Predavanje, 6
7. Ekspresionizam, kubizam i apstraktna umjetnost Predavanje, 6
8. Umjetnost izmedu dva svjetska rata Predavanje 6
9. Slikarstvo druge polovine 20 vijeka: apstraktni
ekspresionizam , pop art , fotorealizam
Predavanje 6
10. Svjetski muzeji, postavke izložb, virtualni muzeji Predavanje 6
11. Izabrana likovna djela-prezentacije i razgovori Predavanje 6
Total 50
Nastavne jedinice 50 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije bazirane na korištenju virtuelnih muzeja na zadatu temu
G. UDŽBENIK:
1. Stokstad, Cothren, Art: A Brief History, student edition ,6th Edition
ISBN10: 0133843750
ISBN13: 9780133843750
2. Janson's History of Art: The Western Tradition (8th Edition),2010
ISBN-10: 020568517X
ISBN-13: 978-0205685172
347
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Predmet Istorija umjetnosti
Razred IV razred
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Predmet Istorija umjetnost
Usmjerenje Izborni predmet
Sati nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 50 0 0
Broj časova sedmično 2 2
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Predmet istorija umjetnosti je je dizajniran da pruži šira znanja o historiji umjetnosti i
osnovama tehnikama i smjerovima u umjetnosti. Učenici će biti biti uvedeni u vizualnu i
kontekstualnu analizu i kritičko razmišljanja , te razumijevanje umjetnosti u historijskom i
kulturološkom kontekstu. Predmet će pružiti studentima solidnu bazu znanja umjetničkih
historijskih stilova i kretanja kroz historiju , u rasponu od antičkih vremena do danas.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će naučiti kako prepoznati i priznati obje poznate i manje poznate umjetninčke radove
i arhitektonske strukture , demonstrirajući sposobnost staviti radove unutar široke kategorije ,
poput onih koje se odnose na umjetnički stil ili umjetnosti histroijskom razdoblju,. Takođe će
znati prepoznati djela velikih umjetnika ili umjetničkih škola i historijskih perioda.
Kontekstualno analiza gleda umjetničko djelo u odnosu na vrijeme i mjesto iz kojeg dolazi.
Učenici će savladati ovak pristup te definisati i objasniti umjetničke pravce u historijskom tj.
političkom kontekstu. Prepoznati ce interdisciplinarnost umjetnosti te razviti vizuelno i
logično razumjevanje umjetnosti. Sposobnost prezentiranja i objašnjavanja simbola ujetnosti
će biti naučen u toku vizuelnih prezentacija. Korištenje programa i izvora informacija u vidu
virtuelnih muzejskih tura će dati učenicima znaje za dalji lični razvoj u ovoj oblasti.
348
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Vrsta
nastave
Broj Sati
1. Šta je umjetnost, savremeni tokovi, kritike i prikazi Predavanje 4
2. Umjetnička fotografija Predavanje, 6
3. Film Predavanje 8
4. Dizajn Predavanje, 8
5. Moderna arhitektura Predavanje 4
6. Savremene tendencije u umjetnosti Predavanje, 6
7. Postmoderna Predavanje, 2
8. Izabrana predavanja i samostalni rad učenika Predavanje 6
9. Tumačenje umjetnosti, ekonomija i umjetnost, nacija i
umjetnost
Predavanja 4
Total 50
Nastavne jedinice 50 sati
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Samostalni seminari-prezentacije bazirane na korištenju virtuelnih muzeja na zadatu temu
G. UDŽBENIK:
1. Stokstad, Cothren, Art: A Brief History, student edition ,6th Edition
ISBN10: 0133843750
ISBN13: 9780133843750
2. Janson's History of Art: The Western Tradition (8th Edition),2010
ISBN-10: 020568517X
ISBN-13: 978-0205685172
350
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Dramska umjetnost
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
B.
Razred Treći
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i
vrsta nastave
Ukupno Predavanja Praktične vježbe Seminari
70 30 40
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave dramske umjetnosti su:
Da učenici dobiju osnove iz dramske umjetnosti
Da učenike motivišemo da se bave pozorištem
Da učenici budu obrazovana pozorišna publika
Da učenici koji se odluče za studiranje novinarstva dobiju osnove za bavljenje pozorišnom
kritikom
C. OČEKIVANI REZULTATI - REZULTATI UČENJA
Da savladaju osnove dramskog stvaralaštva
Da postanu redovna pozorišna publika
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblast poduke Broj sati
351
1. KRATKA POVIJEST POZORIŠTA Predavanje 20
2. OSNOVI POZORIŠNE REŽIJE Predavanje 10
3. GLEDANJE POZORIŠNIH PREDSTAVA:
DRAMA, TRAGEDIJA, KOMEDIJA, VODVILJ
Vježbe 30
4. TEORIJE GLUME: STANISLAVSKI, GROTOVSKI,
LEKOK...
Teorija 10
352
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Dramska umjetnost
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Četvrti
Usmjerenje Izborni predmet
Broj časova i
vrsta nastave
Ukupno Predavanja Praktične vježbe Seminari
70 30 40
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave dramske umjetnosti su:
Da učenici dobiju osnove iz dramske umjetnosti
Da učenike motivišemo da se bave pozorištem
Da učenici budu obrazovana pozorišna publika
Da učenici koji se odluče za studiranje novinarstva dobiju osnove za bavljenje pozorišnom
kritikom
C. OČEKIVANI REZULTATI - REZULTATI UČENJA
Da savladaju osnove dramskog stvaralaštva
Da postanu redovna pozorišna publika
353
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblast
poduke
Broj sati
1. KRATKA POVIJEST POZORIŠTA Predavanje 20
2. OSNOVI POZORIŠNE REŽIJE Predavanje 10
3. GLEDANJE POZORIŠNIH PREDSTAVA:
DRAMA, TRAGEDIJA, KOMEDIJA, VODVILJ
Vježbe 30
4. TEORIJE GLUME: STANISLAVSKI, GROTOVSKI,
LEKOK...
Teorija 10
355
CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE LIKOVNE UMJETNOSTI
Predmet Likovna umjetnost
Razred TREĆI
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Predmet Likovna umjetnost
Razred TREĆI
Usmjerenje Izborni predmet
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 70 0 0
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI
Predmet likovna umjetnost je je dizajniran da pruži osnovna znanja o likovonoj umjetnosti
kroz analize djela, stvaranje i tehnike likovne umjetnosti, te samostalan rad na zadate teme
koje predstavljaju naučene primcipe. Učenici će biti biti uvedeni u vizualnu i kontekstualnu
analizu i kritičko razmišljanja , te razumijevanje umjetnosti.Predmet će pružiti studentima
solidnu bazu znanja umjetničkih stilova i tehnika, i dati osnovu za dalji razvoj u ovoj oblasti.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će razviti
-Sposobnosti promatranja
-Upoznati mogućih puteva karijereu umjetnosti .
-Prepoznati obilježja likovne umjetnosti i primijenjenih umjetnosti .
- Objasniti kako umjetnici stvaraju umjetnička djela na temelju promatranja , osobnog
iskustva i mašte .
-Analizirati načine na koje međunarodni , povijesni i politički
problemi utječu djela .
-Naučiti osnvne koncepte i tehnike u likovnoj umjetnosti
356
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Šta je likovna umjetnost, umjetnici i njihove
ideje, razumjevanje umjetnosti
Predavanje 2
2. Elementi likovne umjetnosti, linija, boja, oblik i
forma, prostor, tekstura,
Predavanje, 3
3. Osnove likovne umjetnosti : harmonija,
različitost, proporcija, pokret i ritam
Predavanje 3
4. Uvod u crtanje, slikanje ,vajarstvo, digitalnu
umjetnost
Predavanje, 2
5. Analiza umjetničikih djela , estetika Predavanje 4
6. Istorija umjetnosti –analiza djela Predavanje, 4
7. Crtanje -tehnike i primjeri Predavanje, 2
8. Slikanje-tehnike i primjeri Predavanje 4
9. Skulptura-tehnike i primjeri Predavanje 4
Total 30
Nastavne jedinice 30 sati
Projekti na zadatu temu 25
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 15 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Urađeni projekti na zadatu temu
G. UDŽBENIK:
1. Exploring Art (Time for Art) Hardcover
Gene A. Mittler , Rosalind, Ph.D. Ragans
ISBN-10: 0078735572
ISBN-13: 978-0078735578
357
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Predmet Likovna umjetnost
Razred Četvrti
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Predmet Likovna umjetnost
Razred ČETVRTI
Usmjerenje Izborni predmet
Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa
70 70 0 0
Broj časova sedmično 2
B. CILJ I ZADACI
Predmet likovna umjetnost je je dizajniran da pruži osnovna znanja o likovonoj umjetnosti
kroz analize djela, stvaranje i tehnike likovne umjetnosti, te samostalan rad na zadate teme
koje predstavljaju naučene primcipe. Učenici će biti biti uvedeni u vizualnu i kontekstualnu
analizu i kritičko razmišljanja,te razumijevanje umjetnosti.Predmet će pružiti studentima
solidnu bazu znanja umjetničkih stilova i tehnika, i dati osnovu za dalji razvoj u ovoj oblasti.
C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Učenici će razviti
-Sposobnosti promatranja
-Upoznati mogućih puteva karijereu umjetnosti .
-Prepoznati obilježja likovne umjetnosti i primijenjenih umjetnosti .
- Objasniti kako umjetnici stvaraju umjetnička djela na temelju promatranja , osobnog
iskustva i mašte .
-Analizirati načine na koje međunarodni , povijesni i politički
problemi utječu djela .
-Naučiti osnvne koncepte i tehnike u likovnoj umjetnosti
-Upoznati savremne vidoe likovne umjetnosti i povezanost sa socijalnim zbivanjima
358
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Šta je likovna umjetnost, umjetnici i njihove
ideje,novi pravci u likovnoj umjetnosti
Predavanje 2
2. Grafika-tehnike i primjeri, analiza djela Predavanje, 2
3. Fotografija-tehnike i primjeri, analiza djela Predavanje 6
4. Grafički dizajn- tehnike i primjeri, analiza djela Predavanje, 6
5. Arhitektura,-istorija, razvoj, primjeri i analize
djela
Predavanje 6
6. Zanati i umjetnost, Predavanje, 2
7. Film, video i digitalna umjetnost, Predavanje, 6
Total 30
Nastavne jedinice 30 sati
Projekti na zadatu temu 25
Provjere znanja, sistematizacija gradiva 15 sati
F. METODE ISPITIVANJA
Pismena provjera znanja-testovi
Usmena provjera znanja
Urađeni projekti na zadatu temu
G. UDŽBENIK:
1. Exploring Art (Time for Art) Hardcover
Gene A. Mittler , Rosalind, Ph.D. Ragans
ISBN-10: 0078735572
ISBN-13: 978-0078735578
360
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Filmska umjetnost
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
B.
Razred Treći
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i
vrsta nastave
Ukupno Predavanja Praktične vježbe Seminari
70 30 40
C. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave filmska umjetnost su:
Da učenici dobiju osnove iz filmske umjetnosti
Da učenike motivišemo da se bave filmom
Da učenici budu obrazovana filmska publika
Da učenici koji se odluče za studiranje ekonomije imaju saznanja i o filmskoj produkciji
Da učenici koji se odluče za studiranje novinarstva dobiju osnove za bavljenje filmskom
kritikom
D. OČEKIVANI REZULTATI - REZULTATI UČENJA
Da savladaju osnove filmskog stvaralaštva
Da postanu redovna filmska publika
361
E. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblast poduke Broj sati
1. OSNOVE FILMSKE REŽIJE Predavanje 8
2. KAKO SE PIŠE SINOPSIS, TRITMENT,
SCENARIO
Predavanje 8
3. KRATKA POVIJEST FILMA Predavanje 14
4. KAMERA I RASVJETA Vježbe 15
5. MONTAŽA Vježbe 15
6. POSTPRODUKCIJA Vježbe 10
362
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Filmska umjetnost
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Četvrti
Usmjerenje Društveni smjer
Broj časova i
vrsta nastave
Ukupno Predavanja Praktične vježbe Seminari
70 30 40
B. CILJ PREDMETA
Cilj i zadaci nastave filmska umjetnost su:
Da učenici dobiju osnove iz filmske umjetnosti
Da učenike motivišemo da se bave filmom
Da učenici budu obrazovana filmska publika
Da učenici koji se odluče za studiranje ekonomije imaju saznanja i o filmskoj produkciji
Da učenici koji se odluče za studiranje novinarstva dobiju osnove za bavljenje filmskom
kritikom
C. OČEKIVANI REZULTATI - REZULTATI UČENJA
Da savladaju osnove filmskog stvaralaštva
Da postanu redovna filmska publika
363
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblast
poduke
Broj sati
1. OSNOVE FILMSKE REŽIJE Predavanje 8
2. KAKO SE PIŠE SINOPSIS, TRITMENT, SCENARIO Predavanje 8
3. KRATKA POVIJEST FILMA Predavanje 14
4. KAMERA I RASVJETA Vježbe 15
5. MONTAŽA Vježbe 15
6. POSTPRODUKCIJA Vježbe 10
365
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Uvod u grafički
dizajn
Godina Treća
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Treći
Usmjerenje Izborni predmet
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
70 35 35
Broj časova sedmično 2 1 1 0
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Grafički dizajn se bavi kreativnim procesom koji ostvaruje vizuelnu komunikaciju sa
korisnicima vizualnog rešenja. Osnova vizuelne komunikacije jeste da se prenese određena
poruka ciljnom auditorijumu. Grafički dizajn, kao umjetnička disciplina može imati više užih
oblasti (pod disciplina) koje su usmjerene različitim metodama vizuelne komunikacije i
predstavljanja vizuelnog rješenja.
Grafički dizajn se koristi radi definisanja identiteta (logo znaci, brendiranje proizvoda),
publikacija (novine, knjige, časopisi, plakati), oglašavanja i reklama, kreiranja efektnih web
stranica, kao i radi definisanja ambalaže proizvoda (npr. namirnice, kozmetika i dr.). Možemo
reći da je grafički dizajn dio svakodnevnog života: od omota čokoladice, web stranica koje
svakodnevno posjećujemo, natpisa na majicama koje nosimo do svjetlećih reklama na tržnim
centrima.
Tokom pohađanja ovog predmeta, đaci će se upoznati sa osnovnim elementima grafičkog
dizajna (kao što su linija, forma, boje, tekstura i prostor), te o o osnovnim principima
grafičkog dizajna: poravnanje, balans, kontrast, ponavljanje. Teoretski dio predavanja bit će
popraćen adekvatnom praktičnom nastavom gdje će se đaci upoznati sa trenutno
366
najpopularnijim alatima koji se koriste na tržištu: Adobe Photoshop, Adobe Illustrator i
Adobe InDesign.
Kroz predmet, učenik razvija sposobnost razumijevanja teorijske osnove vizuelnih
komunikacija, kao i praksu primenjivanja istih. Učenik stiče znanje iz različitih perspektiva
vizuelne teorije čime biva osposobljen da analizira vizuelne sadržaje i plasira kritičko
mišljenje.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Cilj predmeta je osposobiti polaznike da samostalno osmisle i izrade svoj vizuelni identitet, te
nakon toga koriste stečeno znanje pri izradi raznog materijala poput: plakata,brošura, i slično.
Učenici bi kroz predmet trebali steći osnove za samostalan,ali i timski rad u marketinškim
agencijama, dizajn studijima, izdavačkim kućama, štamparijama. Ovladavanje digitalnim
umjetničkim vještinama predstavljaju osnovu za rad i grafičko izražavanje, a učenici stiču
praktična znanja u oblasti pripreme za štampu, dizajna pakovanja i druge praktične veštine,
kroz rad na konkretnim projektima iz prakse.Studijski program podrazumeva sticanje veštine
za samostalan rad u kompjuterskim softverima za dizajn kao što su Adobe Illustrator, Adobe
Photoshop i Adobe InDesign.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Teoretski uvod u oblast grafičkog dizajna
Historija, layout, tipografija, boje Predavanja/vježbe
2. Obrada i izrada rasterske grafike
Rad u Adobe Photoshop Predavanja/vježbe
3. Izrada vektorske grafike
Rad u Adobe Illustrator Predavanja/vježbe
4. Prelomi i priprema za štampu
Rad u Adobe InDesign Predavanja/vježbe
5. Osnove web dizajna
Historija, statičke I dinamičke stranice, izgled,
raspored, prilagodljivost, minimalizam
Predavanja/vježbe
367
E. SEMINARI – TEME
No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/lab.
vježbe
Broj sati
1. Kominacije boja – kontrasti, balans
2. Logotip i brendiranje
3. Retuširanje, filtriranje, effekti (Adobe
Photoshop)
4. Plakati (Adobe Illustrator)
5. Flajeri i brošure (Adobe Illustrator)
6. Preiprema za štampu (Adobe Illustrator)
7. Prelom teksta i slike (Adobe InDesign)
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Samostalni projekt 25 80-89 4 B
Završni ispit 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
1. KOMPLETAN GRAFIČKI DIZAJN
Ryan Hembree
Don Vas
ISBN: 86-87471-00-9
2008
2. Graphic Design Solutions, 5th Edition
Robin Landa Kean University
CENGAGE
ISBN-13: 9781133945529 (2014)
368
OPIS I PROGRAM PREDMETA
Naziv Uvod u grafički
dizajn
Godina Četvrta
A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU
Razred Četvrti
Usmjerenje Izborni predmet
Broj časova i vrsta nastave Ukupno
Predavanja Praktične
vježbe
Seminari
70 35 35
Broj časova sedmično 2 1 1 0
B. CILJ I ZADACI PREDMETA
Grafički dizajn se bavi kreativnim procesom koji ostvaruje vizuelnu komunikaciju sa
korisnicima vizualnog rešenja. Osnova vizuelne komunikacije jeste da se prenese određena
poruka ciljnom auditorijumu. Grafički dizajn, kao umjetnička disciplina može imati više užih
oblasti (pod disciplina) koje su usmjerene različitim metodama vizuelne komunikacije i
predstavljanja vizuelnog rješenja.
Grafički dizajn se koristi radi definisanja identiteta (logo znaci, brendiranje proizvoda),
publikacija (novine, knjige, časopisi, plakati), oglašavanja i reklama, kreiranja efektnih web
stranica, kao i radi definisanja ambalaže proizvoda (npr. namirnice, kozmetika i dr.). Možemo
369
reći da je grafički dizajn dio svakodnevnog života: od omota čokoladice, web stranica koje
svakodnevno posjećujemo, natpisa na majicama koje nosimo do svjetlećih reklama na tržnim
centrima.
Tokom pohađanja ovog predmeta, đaci će se upoznati sa osnovnim elementima grafičkog
dizajna (kao što su linija, forma, boje, tekstura i prostor), te o o osnovnim principima
grafičkog dizajna: poravnanje, balans, kontrast, ponavljanje. Teoretski dio predavanja bit će
popraćen adekvatnom praktičnom nastavom gdje će se đaci upoznati sa trenutno
najpopularnijim alatima koji se koriste na tržištu: Adobe Photoshop, Adobe Illustrator i
Adobe InDesign.
Kroz predmet, učenik razvija sposobnost razumijevanja teorijske osnove vizuelnih
komunikacija, kao i praksu primenjivanja istih. Učenik stiče znanje iz različitih perspektiva
vizuelne teorije čime biva osposobljen da analizira vizuelne sadržaje i plasira kritičko
mišljenje.
C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA
Cilj predmeta je osposobiti polaznike da samostalno osmisle i izrade svoj vizuelni identitet, te
nakon toga koriste stečeno znanje pri izradi raznog materijala poput: plakata,brošura, i slično.
Učenici bi kroz predmet trebali steći osnove za samostalan,ali i timski rad u marketinškim
agencijama, dizajn studijima, izdavačkim kućama, štamparijama. Ovladavanje digitalnim
umjetničkim vještinama predstavljaju osnovu za rad i grafičko izražavanje, a učenici stiču
praktična znanja u oblasti pripreme za štampu, dizajna pakovanja i druge praktične veštine,
kroz rad na konkretnim projektima iz prakse.Studijski program podrazumeva sticanje veštine
za samostalan rad u kompjuterskim softverima za dizajn kao što su Adobe Illustrator, Adobe
Photoshop i Adobe InDesign.
D. PROGRAMSKI SADRŽAJI
No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati
1. Fotografija 5
2 Osnovi multimedijalne i digitalne kreacije Predavanja/vježbe 4
370
3. Grafičke tehnike 5
4. Tehnologija industrijskog tiska Predavanja/vježbe 5
5. Vizuelne komunikacije 4
6. Dizajn grafičkih medija Predavanja/vježbe 6
7. Razvoj oblikovanja 4
8. Uvod u vremenski zasnovanu multimedijalnu
kreaciju
Predavanja/vježbe 3
9. Teorija vizuelnih umjetnosti i vizuelne kulture 4
E. SEMINARI – TEME
No. Naslovi seminara I praktičnih vježbi Seminar/lab.
Vježbe
Broj sati
1. Likovna forma 5
2. Vizuelna kultura 5
3. Grafičke-vizuelne komunikacije 5
4. Grafika knjige 5
5. Tipografija 5
6. Fotografija - digitalna grafika 5
F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Procjenjivanje znanja % % Mark
Periodični testovi 35 90 - 100 5 A
Samostalni projekt 25 80-89 4 B
371
Završni ispit 40 70-79 3 C
60 – 69 2 D
Ukupno 100 Ispod 55 1 F
G. UDŽBENICI
8. KOMPLETAN GRAFIČKI DIZAJN
Ryan Hembree
Don Vas
ISBN: 86-87471-00-9
2008
9. Graphic Design Solutions, 5th Edition
Robin Landa Kean University
CENGAGE
ISBN-13: 9781133945529
2014
373
PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA IZVODJENJE NASTAVE U
GIMNAZIJU UNIVERZITETA SSST
Nastavu iz nastavnih predmeta mogu izvoditi (realizirati) nastavnici koji govore engleski jezik i imaju
visoku struču spremu:
Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost:
- profesor sa završenim filozofskim fakultetom – odgovarajući odsjek
Engleski jezik (prvi strani jezik)
- profesor sa završenim filozofskim fakultetom - engleski jezik – četverogodišnji studij
- profesor sa završenim filozofskim fakultetom – A engleski jezik – u dvopredmetnom studiju
Njemački jezik (drugi strani jezik)
- profesor sa završenim filozofskim fakultetom - njemački jezik – četverogodišnji studij
- profesor sa završenim filozofskim fakultetom –A njemački jezik – u dvopredmetnom studiju
Historija/Istorija/Povijest
- profesor sa završenim filozofskim fakultetom – odsjek za historiju/povijest
Geografija/Zemljopis
Nastavu geografije mogu izvoditi profesori koji su završili:
- Prirodno matematički fakultet odsjek za geografiju
- Filozofski fakultet odsjek za geografiju i historiju, ili historiju i geografiju
Matematika
Nastavu matematike mogu izvoditi nastavnici koji su završili Prirodno-matematički
fakultet,Odsjek za matematiku i stekli stručni naziv:
- profesor matematike
- diplomirani matematičar
- Diplomirani matematičar-informatičar
- Magistar matematike
Fizika
Nastavu fizike mogu izvoditi nastavnici koji su završili:
- Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za fiziku i stekli stručni naziv:
- profesor fizike
- diplomirani fizičar
- Prirodno-matematički fakultet ili filozofski fakultet gdje je fizika glavni predmet u
dvopredmetnoj grupi, ako je to naznačeno u diplomi ili drugoj javnoj ispravi
Hemija/Kemija
- profesor kemije
- inžinjer hemije (položena pedagoško-metodičko-didaktička grupa predmeta)
374
- inžinjer tehnologije (položena pedagoško-metodičko-didaktička grupa predmeta)
Biologija
Nastavu biologije mogu izvoditi nastavnici koji su završili:
- Prirdno-matematički fakultet, Odsjek biologije
- Filozofski fakultet, Odsjek biologije
Informatika
- Profesor informatike
- Profesor matematike, smjer matematika-informatika
- Dipl.ing.elektrotehnike, smjer informatika i računarstvo
- Dipl. matematičar-informatičar
- Magistar softverskog inžinjerstva
- Magistar matematike, nastavnički smjer
- Magistar matematičkih nauka, smjer teorijska kompjuterska nauka.
Muzika
Nastavu iz muzike mogu izvoditi nastavnici koji su završiliMuzičku akademiju:
- teoretsko-pedagoški odsjek
- muzikološki odsjek (položena pedagoško-metodičko-didaktička grupa predmeta)
- odsjek akademski muzičar ((položena pedagoško-metodičko-didaktička grupa predmeta)
Latinski jezik
Nastavu latinskog jezika mogu izvoditi nastavnici koji su završili Filozofski ili
Filološkifakultet i stekli zvanje:
-profesor latinskog jezika i rimske književnosti
- profesor klasične filologije
- profesor francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika i rimske književnosti
- profesor francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika
- ostale nastavne grupe koje su u okviru studija imale latinski jezik kao B predmet
Likovna umjetnost
Nastavu likovne umjetnosti mogu izvoditi nastavnici koji su završili Akademiju likovne
umjetnosti- nastavnički smjer ili neki drugi odsjek sa položenom pedagoško-metodičko-
didaktičkom grupom predmeta)
Sport/Fizička kultura
- profesor sporta /profesor fizičke kulture
Teorija znanja
Magistar matematikih nauka, magistar, magistar fizike, magistar elektrotehnike, magistar
ekonomije, magistri gruštvenih nauka........(grupa nastavnika se angažuje na ovom predmetu-
projekti koji se razmatraju su multidisciplinarni).
375
Psihologijom
Nastavu iz psihologije može izvoditi nastavnik koji je završio filozofski fakultet:
- odsjek pedagogija ipsihologija
- odsjek psihologija (položena pedagoško-metodičko-didaktičks grupa predmeta)
Sociologija
Nastavu socijologije može izvoditi nastavnik koji je završio:
- Filozofski fakultet, odsjek za filozofiju i sociologiju,
- Fakultet političkih nauka, odsjek za sociologiju
i stekao zvanje profesora filozofije i sociologije ili profesorasociologije
Filozofija sa logikom
Nastavu filozofije sa logikom može izvoditi nastavnik koji je završio:
- Filozofski fakultet, Odsjek filozofija, Odsjek filozofija i sociologija
i stekao zvanje profesora filozofije ili profesorafilozofije i sociologije
Ekonomija i politika
Magistar ekonomskih nauka i Magistar politickih nauka
Međunarodni odnosi
Magistar politickih nauka i medjunarodnih odnosa
Istorija umjetnosti
Magistar istorije umjetnosti
Dramska umjetnost
Magistar gramske umjetnosti
Filmska umjetnost
Magistar filmske rezije
Uvod u grafički dizajn
Magistar kompjuterskih nauka-specijalnost kompjuterska grafika, Diplomirani inženjer
kompjuterskih nauka- usmjerenje:kompjuterska grafika
Nastavu iz navedenih predmeta mogu realizirati i profesori, predavači, asistenti koji rade na
Univerzitetu SSST koji su stekli akademske titule na postdiplomskom studiju, a čiji je osnovni
dodiplomski studij adekvatan za realizaciju programskih sadržaja nastavnih predmeta.
Sirok sprektar stručnjaka radi na Univerzitetu SSST; kao što o je prikazano u poglavlju 2, osam
fakulteta je registrirano u sastavu SSST-a. Mada je nastavni plan program sačinjen iz uporedbu sa
nastavnim planovima gimnazija u KS, posebno su razmatrani i korišteni programi gimnazija u
Ujedinjenom Kraljevstvu.
377
LABORATORIJE ZA EKSPERIMENTALNI DIO PROGRAMA GIMNAZIJE
Prateći EU trend nova gimnazija koju osnivamo imaće moderne laboratorije u kojima će se
na praktičnim vježbama izvoditi eksperimenti kako bi se suštinski savladala materija
predvidjena programom.
Laboratorije koje je razvijao SSST u zadnjih deset godina biće dijelom koristene i za SSST
Gimnaziju u Sarajevu , jer u prosjeku od 48 radnih sati koliko su laboratorije otvorene u toku
sedmice, koriste ih univerzitet ne više od 8-12 sati sedmično za nastavu i oko 14 sati za
istraživanja. Shodno tome ove laboratorije će biti korištene i od učenika EGS ginmazije jer su
laboratorije opremljene od najednostavnije opreme do najsavremenije.
4.1 LABORATORIJ ZA HEMIJU
Laboratorija je konstruisana u skladu po najmodernijem konceptu za prakično
savladjivanje gradiva predvidjenog planom i programom.
U ovom laboratoriju sljedeća oprema stoji studentima za izvodjenje vježbi iz hemije:
378
Detalji iz laboratorije za hemiju
379
4.2 LABORATORIJA ZA BIOLOGIJU
Laboratorija je konstruisana u skladu po najmodernijem konceptu za prakično
savladjivanje gradiva predvidjenog planom i programom.
U ovom laboratoriju sljedeća oprema stoji studentima za izvodjenje vježbi iz biologije:
Detalji iz laboratorije za bioligiju
380
4.3 LABORATORIJ ZA FIZIKU
Laboratorija je konstruisana u skladu po najmodernijem konceptu za prakično
savladjivanje gradiva predvidjenog planom i programom.
U ovom laboratoriju sljedeća oprema stoji studentima za izvodjenje vježbi iz biologije:
381
Detalji iz laboratorije za fiziku
4.4 KOMPLEKS IT LABORATORIJA
4.4.1. Laboratorija za nastavu iz informatike
Učenici savladjuju osnove računarstva i programiranja. Zatim inataliranje pojedinih programa
za samostalan rad i vježbe.
383
While computer animator's tools
4.4.3. Laboratorija za industriski design
U laboratoriji studenti iz pomoć adekvatnih programa rade na iterakciji izmedju oblika i
funkcije objekta koji dizajniraju. U laboratoriji će biti instalirane dvije Mac radne stanice i
interactive media software. Kvalitetni printer za veće formate biće instalirani u ovoj
laboratoriji.
384
4.4.4. Laboratorija za filmsku umjetnost
U ovoj laboratoriji studenti savladjuju osnove tehnike izrade reklame, filma, itd.
387
Pored SMART Bord-a tu su i razni komputerski programski paketi za izradu projekata.
Naravno neke eksperimente za projekte iz prirodnih nauka se rade i u tim laboratorijama.
389
IZVODJENJE NASTAVE
Nastava za učenike gimnazije će se izvoditi u dijelu kmpusa na Bistriku gdje je smještena
SFA, filmsaka akademija, a praktične vježbe će se izvoditi u dijelu kampusa na Ilidzi. Postoji
autobus univerziteta koji saobraća izmedju ove dvije lokacije po potrebi. Detalji iz ovog dijela
kampusa dati su niže na slikama .Obe lokacije kampusa će se koristiti za realizaciju
multidisciplinarnih projekata, za djačke konferencije, takmičenja i zabave.
390
NASTAVNI KADAR GIMNAZIJE
Profesori, predavači , asistenati i laboranti sa Univerziteta SSST biće angazovani za
izvodjenje nastave. Pored toga , konkursom će se birati odredjen broj nastavnika koji
će samostalno ili u saradnji sa SSST stručnjacima izvoditi nastavu .
ODRŽIVOST PROJEKTA GIMNAZIJE
- Upisati će se po 25 učenika u svako odjeljenje, dakle ukupno 75 učenika (tri
odjelenja) upisuje prvu godinu.
- Osnivač gimnazije je Univerzitet SSST koji uspješno funkcioniše već 11 godina i već
ima svoj kampus (zgrade, oprema, zemlja).
- Finansiske garancije koje odredi ministarstvo za ovaj projekat biće obezbedjene u
skladu sa Zakonom.
391
- Školarina se plaća i iznosi 5,700. KM za jednu školsku godinu za BiH drzavljanje. Za
strane državljanje je školarina je 11,400.KM
- Stipendije u odredjenom iznosu za odlične djake kao i djake koji dolaze iz porodica
skromnog materijalnog stanja su obezbedjene za 50% upisanih djaka maksimalno.
- Stipendije za učenike generacije obezbedjene su od strane MET fondacije .
- Prijemni ispit iz maternog jezika, matematike i engleskog jezika se polaze pismeno.
- Kandidati koji polože prijemni ispit imaju zatim interviju (razgovor sa tri profesora);
sa svakim kandidatom razgovor posebno u trajanju od 30 do 45 minuta; interviju je
dio prijemnog ispita;Razgovor sa roditljima učenika se obavlja nakon položenog
prijemnog ispita.
- Poček rada gimnazije –septembar 2016. godine.
Napomjena: Planirano je da se u oktobru 2016. godine formira SCU-Savjet u koji
ulaze predstavnici : nastavnika škole, učenika, roditelja i univerziteta na koji se
upisuje većina budućih maturanata. Savjet periodično raspravlja o globalnom
nastavnom programu, društvenim promjenama koje utiču na srednjoškolsko
obrazovanje i uzima učešca u razgovoru sa potencijalnim kandidatima koji se žele
upisati u SSST Gimnaziju u Sarajevu.