Z A K L J U Č A K - obz.hr · uspostava informacijskog sustava za energetski sektor, uspostava...

REPUBLIKA HRVATSKA OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

SKUPŠTINA

KLASA: 351-01/18-10/1

URBROJ: 2158/1-01-01-18-3

Osijek, 8. ožujka 2018.

Temeljem članka 30. točka 13. Statuta Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj

2/95., 2/97., 3/99., 3/01., 8/01., 9/03., 13/05., 2/06., 5/09., 16/09. i 2/13.), Skupština Osječko-baranjske

županije donijela je na 9. sjednici 8. ožujka 2018. godine

Z A K L J U Č A K

povodom razmatranja Izvješća o stanju

okoliša na području Osječko-baranjske županije

za razdoblje 2013. - 2016. godine

I.

Skupština prihvaća Izvješće o stanju okoliša na području Osječko-baranjske županije za

razdoblje 2013. - 2016. godine, koje je pripremio Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša

i prirode Osječko-baranjske županije.

II.

Ovaj Zaključak bit će objavljen u "Županijskom glasniku", a Izvješće na internetskim

stranicama Osječko-baranjske županije.

Predsjednik

Dragan Vulin, v.r.

1

IZVJEŠĆE O STANJU

OKOLIŠA NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

ZA RAZDOBLJE 2013. - 2016. GODINE

Skupština Osječko-baranjske županije donijela je 2005. godine u skladu sa Zakonom o zaštiti

okoliša ("Narodne novine" broj 82/94. i 128/99.) Program zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske

županije ("Županijski glasnik" broj 17/05., u daljnjem tekstu: Program).

Člankom 53. trenutno važećeg Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 80/13. i 78/15., u

daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da predstavničko tijelo županije, uz prethodnu suglasnost

Ministarstva, u roku od šest mjeseci nakon donošenja Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske (u

daljnjem tekstu: Plan), donosi Program zaštite okoliša kojim se pobliže razrađuju mjere iz Plana u skladu

s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koja se Program

donosi.

Kako u roku propisanom Zakonom Vlada Republike Hrvatske još nije donijela Plan to je,

sukladno članku 271. Zakona, do njegovog donošenja i nadalje na snazi Program zaštite okoliša za

područje Osječko-baranjske županije donesen 2005. godine.

Člankom 59. stavak 1. Zakona je propisano da se zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša na

području županije te radi praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa izrađuje četverogodišnje Izvješće o

stanju okoliša (u daljnjem tekstu: Izvješće).

Izvješće izrađuje nadležno upravno tijelo županije, a predstavničkom tijelu podnosi ga izvršno

tijelo županije.

Izvješće se sukladno članku 59. stavak 5. i članku 156. Zakona dostavlja Hrvatskoj agenciji za

okoliš i prirodu u roku od mjesec dana nakon razmatranja i prihvaćanja od strane predstavničkog tijela i

objavljuje u službenom glasilu i na web stranici Osječko-baranjske županije.

Za izradu Izvješća korišteni su podatci iz raznih baza podataka, sektorskih izvješća tijela javne

vlasti, informacija i drugih dokumenata, koji su za izvještajno razdoblje bili objavljeni i javno dostupni

do prosinca 2017. godine.

Slijedom navedenog upućuje se Izvješće o stanju okoliša na području Osječko-baranjske županije

za razdoblje 2013. - 2016. godine na razmatranje i prihvaćanje Skupštini Osječko-baranjske županije.

3

SADRŽAJ:

1. Uvod ........................................................................................................................................... 5

2. Subjekti zaštite okoliša ............................................................................................................... 7

3. Stanje sastavnica okoliša ............................................................................................................. 9

3.1. Zrak ............................................................................................................................................ 9

3.1.1. Onečišćujuće tvari, izvori, emisije ............................................................................................ 10

3.1.2. Pokazatelji kvalitete zraka ........................................................ ................................................ 13

3.1.3. Kategorizacija zraka ................................................................................................................ .19

3.2. Vode ......................................................................................................................................... 23

3.2.1. Otpadne vode............................................................................................................................. 23

3.2.2. Površinske vode ......................................................................................................................... 28

3.2.3. Pokazatelji kakvoće voda .......................................................................................................... 29

3.2.4. Klasifikacija voda ...................................................................................................................... 38

3.2.5. Iznenadna onečišćenja voda ...................................................................................................... 55

3.2.6. Zaštita voda ............................................................................................................................... 57

3.3. Tlo ............................................................................................................................................. 68

3.3.1. Kakvoća tla ................................................................................................................................ 68

3.3.2. Minski onečišćena tla ............................................................................................................... 73

3.4. Priroda ....................................................................................................................................... 77

4. Opterećenja na okoliš ............................................................................................................... 88

4.1. Otpad ........................................................................................................................................ 88

4.2. Buka ......................................................................................................................................... 94

5. Instrumenti zaštite okoliša ........................................................................................................ 96

5.1. Strateška procjena utjecaja na okoliš ......................................................................................... 96

5.2. Procjena utjecaja zahvata na okoliš ........................................................................................... 97

5.3. Okolišna dozvola ....................................................................................................................... 98

6. Informacijski sustav zaštite okoliša .......................................................................................... 99

7. Inspekcijski nadzor ………………………………………………………………………......100

8. Aktivnosti pojedinaca, skupina i javnosti ………………………………………………….....103

9. Financiranje zaštite okoliša ………………………………………………………………… .115

10. Zaključak …………………………………………………………………………………......118

4

POPIS KRATICA I SIMBOLA

AMP Automatska mjerna postaja

As Arsen

AZO Agencija za zaštitu okoliša

BPK5 Biokemijska petodnevna

potrošnja kisika

CCTV Snimanje sustava odvodnje

kamerom

Cd Kadmij

CEM Kontinuirano praćenje emisija

(Continuos Emission Monitoring)

CO2 Ugljikov dioksid

CO Ugljikov monoksid

CS Crpna stanica

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

FZOEU Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost

GDK Glavni dovodni kanal

GV Granična vrijednost

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i

prirodu

HCR Hrvatski centar za razminiranje

HEP Hrvatska elektroprivreda

Hg Živa

HR-H Hrvatska-Mađarska

HŠ Hrvatske šume

HV Hrvatske vode

HV VGO Hrvatske vode Vodnogospodarski

odjel

ISZO Informacijski sustav zaštite

okoliša

IZO Inspekcija zaštite okoliša

JLS Jedinica lokalne samouprave

KPK Kemijska potrošnja kisika

KR Kritična razina

MDK Maksimalna dozvoljena

koncentracija

MSP Minski sumnjiva površina

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i

energetike

Ni Nikal

NMHOS Nemetanski hlapivi organski

spojevi

NOx Dušikovi oksidi

NO2 Dušikov dioksid

NVU Nevladine udruge

OBŽ Osječko-baranjska županija

OPG Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo

Pb Olovo

PCB Poliklorirani bifenili

PM10 Lebdeće čestice promjera do 10

µm

PUO Procjena utjecaja zahvata na

okoliš

RH Republika Hrvatska

ROO Registar onečišćavanja okoliša

SO2 Sumporov dioksid

SPUO Strateška procjena utjecaja na

okoliš

SUO Studija utjecaja na okoliš

TE-TO Termoelektrana-toplana

Tl Talij

TS Transformatorska stanica

UPOV Uređaj za preradu otpadnih voda

UTT Ukupna taložna tvar

5

IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA

NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

ZA RAZDOBLJE 2013.-2016. GODINE

1. UVOD

Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i

čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina

kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio

čovjek.

Zaštitom okoliša, kao skupom odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje

opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka štete i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje

šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete, osigurava se cjelovito očuvanje

kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobraza, racionalno korištenje prirodnih dobara i

energije, što je osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvitka.

Održivi razvitak je razvitak društva koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku,

gospodarsku i socio-kulturnu održivost koja omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša,

georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobraza.

Načela zaštite okoliša propisana Zakonom o zaštiti okoliša, osim održivog razvitka,

podrazumjevaju: predostrožnost, očuvanje vrijednosti prirodnih dobara, bioraznolikosti i krajobraza,

zamjenu ili nadomještaj djelovanja, odnosno planiranog zahvata koji bi mogao imati štetan utjecaj na

okoliš djelovanjem, odnosno zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš, otklanjanje i

sanaciju štete u okolišu na izvoru nastanka, cjeloviti pristup, suradnju svih subjekata u zaštiti okoliša,

da onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša, pristup informacijama i sudjelovanje

javnosti te poticanje i pravo na pristup pravosuđu.

Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su: Strategija održivog razvitka RH

("Narodne novine" broj 30/09.), Plan zaštite okoliša RH (do izrade ovog izvješća nije bio donesen),

Program zaštite okoliša županije i velikog grada te Izvješće o stanju okoliša. Pod dokumentima

održivog razvitka u širem smislu podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvješća koji se

donose prema posebnim propisma u pojedinm sktorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja, a

koji su dijelom korišteni i pri izradi ovog Izvješća.

Ciljevi zaštite okoliša definirani Zakonom o zaštiti okoliša su: zaštita života i zdravlja ljudi,

zaštita biljnog i životinjskog svijeta, georaznolikosti, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti te

očuvanje ekološke stabilnosti, zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, zaštita

ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena, zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih

vrijednosti krajobraza, sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, sprječavanje i

smanjenje onečišćenja okoliša, trajna uporaba prirodnih dobara, racionalno korištenje energije i

poticanje uporabe obnovljivih izvora energije, uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša, poboljšanje

narušene prirodne ravnoteže, ostavarenje održive proizvodnje i potrošnje, napuštanje i nadomještanje

uporabe opasnih i štetnih tvari, održivo korištenje prirodnih dobara, osiguranje i razvoj dugoročne

održivosti te unaprjeđenje stanja okoliša i osiguranje zdravog okoliša, postižu se primjenom načela i

instrumenata zaštite okoliša propisanih Zakonom o zaštiti okoliša i propisima donesenim na temelju

njega te primjenom načela i instrumenata propisanih posebnim propisima kojima se uređuje zaštita

pojedinih sastavnica okoliša, odnosno zaštita od pojedinih opterećenja okoliša. Ciljevi zaštite okoliša

postižu se primjenom načela i instrumenata zaštite okoliša, odnosno cjelovitim upravljanjem zaštitom

okoliša.

Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša provodi se donošenjem i provedbom odluka i mjera

kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te

poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša.

6

Temeljni dokument zaštite okoliša za županijsku razinu je Program zaštite okoliša za

područje Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 17/05., u daljnjem tekstu: Program),

kojim su definirani ciljevi u zaštiti okoliša i u skladu s lokalnim posebnostima i obilježjima županije

utvrđene mjere za njihovo ostvarivanje te određeni subjekti provedbe tih mjera.

Programom su određeni ciljevi zaštite okoliša za:

- sudionike u zaštiti okoliša: unaprjeđenje komunikacije, suradnje i usklađenosti,

institucionalno, stručno i kadrovsko jačanje;

- instrumente zaštite okoliša: provođenje zakonskih propisa i dokumenata, učinkovit

inspekcijski nadzor, uspostava informacijskog sustava zaštite okoliša, uspostava suradnje sa

znanstvenim institucijama, unaprjeđenje prostornog planiranja, uspostava sustava upravljanja

okolišem, uključivanje javnosti u pitanja zaštite okoliša i jačanje svijesti o okolišu, odgoj,

edukacija i jačanje svijesti o zaštiti okoliša u odgojno-obrazovnim institucijama i javnosti,

učinkovito i transparentno korištenje financijskih sredstava za zaštitu okoliša;

- ocjenu stanja okoliša analizom stanja sastavnica okoliša:

- upravljanje vodama na načelima održivog razvitka, izbjegavanje onečišćenja voda

uvođenjem sustava pročišćavanja otpadnih voda i zaštita ekosustava,

- zaštita tala smanjenjem erozije tla vodom, kontrola intenzivne poljoprivredne

proizvodnje, sanacija onečišćenih tala, smanjivanje unosa onečišćenja i očuvanje kvalitete

tla, praćenje kvalitete tla, racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i uspostava

informacijskog sustava tala;

- zaštita zraka praćenjem kvalitete zraka, postizanje i održanje I. kategorije kvalitete

zraka, smanjenje emisija u zrak iz prometa, energetike, industrije i kućnih ložišta te

uspostava informacijskog sustava zaštite zraka i informiranje javnosti;

- zaštita bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti procjenom njihovog stanja i

ugroženosti, upravljanjem zaštitom donošenjem odgovarajućih dokumenata, njihovim

provođenjem i unaprjeđenjem stanja;

- ocjenu stanja okoliša analizom utjecaja pritisaka na okoliš:

- otpad: unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, uspostava centra za gospodarenje

otpadom u županiji, sanacija odlagališta i otpadom onečišćenih tala, edukacija javnosti;

- buka: uvažavati buku kao vid onečišćenja okoliša te planirati i provoditi mjere zaštite od

buke;

- ekološki rizici i nesreće: smanjiti rizike od ekoloških nesreća, opremiti i uvježbati sve

subjekte za provođenje intervencija u slučaju onečišćavanja okoliša;

- drugi sektori: industrija, eksploatacija mineralnih sirovina, proizvodnja i potrošnja

energije, promet, poljoprivreda, gospodarenje šumama, lovstvo, turizam, potrošači i

potrošnja te prostorno planiranje, kroz: podizanje razine reciklaže i ekodjelotvornosti,

smanjenje rizika od nesreće, smanjenje emisija u zrak, vode i tlo, propisivanje mjera

zaštite okoliša kroz SUO, planove sanacija rudarskih projekata te nadziranje njihove

provedbe, povećanje energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije,

uspostava informacijskog sustava za energetski sektor, uspostava održivog gradskog i

regionalnog prometa, zaštita lokalnog stanovništva i posebno osjetljivih područja od

štetnog utjecaja prometa, smanjenje kemijske i fizičke degradacije poljoprivrednih tala,

očuvanje okoliša od onečišćavanja iz proizvodnji u poljoprivredi i stočarstvu, očuvanje

stabilnosti šumskih ekosustava, očuvanje bioraznolikosti te povrat izgubljenih staništa i

svojti gdje je to moguće i opravdano, osmišljavanje i pokretanje akcija s ekološkim

temama u kontekstu turizma, razvoj sustava gospodarenja otpadom i recikliranja,

označavanje ekoloških proizvoda, osiguranje skladnog i prostorno uravnoteženog razvoja

urbanih područja sa zaštitom okoliša kao jednom od osnovnih postavki te održivi razvitak

sela uz uvažavanje regionalnih značajki i posebnosti te očuvanje regionalnih identiteta

ruralnih naselja i njihov razvitak.

7

2. SUBJEKTI ZAŠTITE OKOLIŠA

DRŽAVNA RAZINA

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor prati i razmatra stanje zaštite okoliša i ostvarenje održivog razvitka i zaštitu

okoliša putem izvješća koje podnosi Vlada i utvrđuje i donosi odgovarajuća polazišta za održivi

razvitak i zaštitu okoliša.

Vlada

Vlada prati i razmatra stanje okoliša putem propisanih izvješća, utvrđuje i predlaže Hrvatskom

saboru polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša, raznim mjerama potiče obrazovanje javnosti o

održivom razvitku i zaštiti okoliša, osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeđenje sustava

zaštite okoliša, sklapa međunarodne sporazume i ugovore u području zaštite okoliša i osigurava uvjete

za njihovu provedbu te po potrebi osniva stručna povjerenstva i svjetodavna tijela za izvršavanje tim

dokumentima preuzetih zadaća.

Ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave

Ministarstva i druga tijela državne uprave obavljaju poslove zaštite okoliša sukladno svojim

nadležnostima propisanim Zakonom i posebnim propisima kojima se uređuje zaštita pojedine

sastavnice okoliša.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) sukladno Zakonu obavlja poslove u okviru

sljedećih ustrojstvenih jedinica Ministarstva: Kabinet ministra; Glavno tajništvo; Uprava za procjenu

utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom; Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i

zaštitu zraka, tla i mora; Uprava za zaštitu prirode; Uprava za energetiku; Uprava vodnoga

gospodarstva; Uprava za inspekcijske poslove; Samostalni sektor za EU fondove; Samostalni sektor za

međunarodne odnose, europske poslove i odnose s javnošću i Samostalna služba za unutarnju reviziju.

Iz područja zaštite okoliša Ministarstvo izrađuje i nadzire provedbu dokumenata (strategija, planova i

programa) koje donosi Vlada, izrađuje izvješća za područje RH, provodi postupke iz svoje

nadležnosti, informira javnost o pitanjima zaštite okoliša, obavlja inspekcijski i upravni nadzor nad

primjenom Zakona i dr.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) je neovisna javna ustanova, osnovana uredbom

Vlade Republike Hrvatske 2015. godine, nastala spajanjem Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i

Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP), koja je preuzela njihove poslove prikupljanja i

objedinjavanja podataka i informacija o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike

zaštite okoliša i prirode, održivog razvitka te ostale stručne poslove u vezi sa zaštitom okoliša i

prirode.

HAOP je središnje informacijsko tijelo RH za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje

Europske komisije o provedbi propisa zaštite okoliša i zaštite prirode. Obveza HAOP-a je analizirati i

interpretirati prikupljene podatke o zaštiti okoliša te osigurati informacije potrebne za djelotvorno

provođenje politike zaštite okoliša i prirode tijela državne uprave, Vlade i Hrvatskog sabora.

Aktivnosti HAOP-a su usmjerene na: vođenje baza podataka o okolišu i prirodi, tj. uspostavu

informacijskih sustava zaštite okoliša i prirode, praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša, praćenje i

izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju

sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava

zaštite okoliša, pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i

održivim razvitkom; procjenjivanje ugroženosti sastavnica bioraznolikosti, uključujući izradu crvenog

popisa ugroženih divljih vrsta; obavljanje poslova standardizacije metodologije i protokola, praćenja

stanja očuvanosti bioraznolikosti i georaznolikosti i predlaganje mjera za njihovu zaštitu; pripremu

stručnih podloga za zaštitu i očuvanje zaštićenih dijelova prirode i područja ekološke mreže i dr.

8

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

2004. godine počeo je s radom Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području

očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša te u području energetske učinkovitosti i

korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva za financiranje djelatnosti FZOEU-a se osiguravaju od

plaćanja naknada za onečišćavanje i korištenje okoliša i to naknade: onečišćivača okoliša za emisije u

okoliš CO2, oksida sumpora izraženih kao SO2, oksida dušika izraženih kao NO2 i posebna godišnja

naknada na emisije stakleničkih plinova; korisnika okoliša na opterećivanje okoliša neopasnim,

tehnološkim i opasnim otpadom i posebne naknade na motorna vozila. Sredstva od naknada dodjeljuju

se gospodarskim subjektima i jedinicama lokalne samouprave na temelju natječaja za projekte: zaštite

i poboljšanja kvalitete zraka, tla, vode, sanacije odlagališta otpada i zbrinjavanja otpada, očuvanja

biološke i krajobrazne raznolikosti, korištenja obnovljivih izvora energije, održivog korištenja

prirodnih dobara i druge projekte od značaja za zaštitu okoliša.

ŽUPANIJSKA RAZINA

Županije u svom djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite

okoliša koji su od područnog (regionalnog) značaja za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja okoliša.

U Osječko-baranjskoj županiji poslove iz područja zaštite okoliša i prirode obavlja Upravni

odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode. Poslovi obuhvaćaju: upravne i stručne poslove

zaštite okoliša i prirode, vođenje baze podataka - Registra onečišćavanja okoliša za područje županije

kao dijela ISZO RH, izradu planova i programa i periodičkih izvješća o njihovoj provedbi, izradu

nacrta općih akata, osobito u području zaštite pojedinih sastavnica okoliša te druge poslove

proučavanja problematike djelatnosti zaštite okoliša i prirode.

Zaštićenim dijelovima prirode na području županije od 2006. godine upravlja Javna ustanova

Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije,

koja u okviru svoje djelatnosti: prati i proučava stanje zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih

vrijednosti, vodi evidencije o njihovom stanju i predlaže mjere zaštite te nadzire njihovo provođenje,

brine o pravilnom održavanju, zaštiti i korištenju zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih

vrijednosti, pruža stručnu pomoć vlasnicima i korisnicima zaštićenih područja te obavlja druge stručne

poslove zaštite prirode.

LOKALNA RAZINA

Veliki gradovi, gradovi i općine u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i

unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su od lokalnog značaja za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja

zaštite okoliša na njihovom području.

PRAVNE I FIZIČKE OSOBE

Važni subjekti u provođenju zaštite okoliša su i: pravne osobe s javnim ovlastima, osobe

ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje

okoliša te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost.

POJEDINCI, SKUPINE, JAVNOST

Za osiguranje održivog razvitka potrebno je aktivno sudjelovanje pojedinaca, javnosti i svih

važnih skupina te njihova spremnost za preuzimanje dijela odgovornosti u procesu donošenja odluka i

u njihovoj primjeni. U podizanju svijesti i obrazovanju javnosti veliku ulogu imaju škole i nevladine

udruge, kao i dostupnost informacija o okolišu. Hrvatski sabor potvrdio je u prosincu 2006. godine

Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u

pitanjima okoliša, Arhušku konvenciju te ugradio njezine odredbe u Zakon o zaštiti okoliša. Arhuška

konvencija jamči javnosti pravo na pristup informacijama o okolišu, pravo na sudjelovanje u

postupcima donošenja odluka te pravo pristupa pravosuđu u pitanjima koja se odnose na okoliš na

lokalnoj/regionalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini.

9

3. STANJE SASTAVNICA OKOLIŠA

Sastavnice okoliša po definiciji iz Zakona o zaštiti okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz,

biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora.

3.1. ZRAK

Zrak po definiciji iz Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" broj 130/11., 47/14. i 61/17.)

podrazumijeva zrak troposfere na otvorenom prostoru, izuzevši zrak na mjestu rada.

Sustav zaštite zraka, obzirom na ciljeve, mjere i instrumente njihove provedbe, pravno je

određen Zakonom o zaštiti zraka i nizom provedbenih propisa, kojima su određene mjere, način

organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kvalitete zraka, kao i obveze praćenja

kvalitete zraka na državnoj i lokalnoj razini. Zakon propisuje: dokumente zaštite zraka za državnu,

županijsku i razinu velikog grada, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka; mjere za sprječavanje i

smanjivanje onečišćivanja zraka; izvješćivanje o kvaliteti zraka i razmjeni podataka; djelatnost

praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak; tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirane stakleničke

plinove; praćenje emisija stakleničkih plinova i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim

promjenama; informacijski sustav zaštite zraka i dr. Dokumenti zaštite zraka su: Plan zaštite zraka,

ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u RH, županijski i gradski Programi zaštite zraka,

ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama te

četverogodišnja državna, županijska i gradska izvješća o njihovoj provedbi i ostvarenju zadanih

ciljeva.

Osječko-baranjska županija je 2010. godine donijela Program zaštite i poboljšanja kakvoće

zraka na području Osječko-baranjske županije za razdoblje 2010.-2014. godine ("Županijski glasnik"

broj 6/10.) i Izvješće o provedbi tog Programa za razdoblje od četiri godine ("Županijski glasnik" broj

6/16.).

Navedeni Program zaštite zraka bio je sastavni dio Programa zaštite okoliša Županije do

donošenja novog Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i

prilagodbe klimatskim promjenama za područje Osječko-baranjske županije ("Županijski

glasnik" broj 10/16.).

Redovito praćenje koncentracija onečišćujućih tvari znakovitih za izvore onečišćenja nekog

određenog područja provođenjem mjerenja, prikupljanjem i obradom podataka te uspoređivanjem

izmjerenih vrijednosti s vrijednostima koje služe za ocjenu kvalitete zraka, omogućava dobivanje

kvalitetnih informacija o onečišćivačima, količinama njihovih emisija te kontrolu uspješnosti

poduzetih mjera zaštite zraka. Sve to naziva se upravljanje kvalitetom zraka.

Onečišćenim zrakom definira se zrak čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje,

kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša. Izloženost ljudi onečišćenom

zraku može izazvati različite zdravstvene probleme, ovisno o vrsti onečišćenja, toksičnosti

onečišćujuće tvari, razini te trajanju i učestalosti izloženosti tim onečišćenjima. Prikupljanje

informacija potrebnih za ocjenu izloženosti stanovnika onečišćenjima iz zraka i njihovog utjecaja na

zdravlje, osnovni je cilj ocjene kvalitete zraka.

Županije, Grad Zagreb i gradovi uspostavljaju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka na

svom području, ako procijene da su razine onečišćenosti više od propisanih graničnih vrijednosti (GV)

i uspostavljaju lokalnu mrežu za trajno praćenje kvalitete zraka, prema programima mjerenja koja

donose predstavnička tijela jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, koje određuju i

lokacije mjernih postaja te osiguravaju uvjete provedbe mjerenja. Kvaliteta zraka prati se i provedbom

kontinuiranih mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak na nepokretnim izvorima.

10

Kvaliteta zraka na području Osječko-baranjske županije kontinuirano se prati od 1995. godine.

Mjerenja su se u razdoblju od 2013. - 2016. godine provodila na: 2 automatske mjerne postaje

Državne mreže Osijek 1 i Kopački rit - pozadinska mjerna postaja, 1 mjernoj postaji za mjerenja

posebne namjene u naselju Zoljan te na 2 nepokretna izvora u HEP proizvodnja d.o.o., Pogon TE-TO

Osijek i Našicecement d.d. pogon Našicecement u Zoljanu.

Rezultati provedenih mjerenja kvalitete zraka iz Državne mreže i mjerenja posebne namjene te

podaci o praćenju koncentracije peludi alergogenih biljaka u zraku na području Županije u razdoblju

2013.-2016. godine sažeti su za potrebe izrade ovog Izvješća i prikazani u Tablicama 7.-14.

3.1.1. ONEČIŠĆUJUĆE TVARI, IZVORI I EMISIJE

Onečišćujuće tvari su tvari prisutne u okolnom zraku koje mogu imati štetan učinak na ljudsko

zdravlje i/ili okoliš u cijelosti.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, unatoč znatnom smanjenju koncentracija

mnogih onečišćenja u zraku, u većini zemalja Europe bilježe se štetni zdravstveni učinci: oštećenja

imunološkog, neurološkog, reproduktivnog sustava, bolesti respiratornog sustava te povećanje

mogućnosti nastanka karcinoma, koji se pripisuju porastu koncentracija lebdećih čestica u zraku.

Propisima iz područja zaštite zraka propisana je obveza praćenja sljedećih onečišćujućih tvari

u zraku: lebdeće čestice (PM), sumporov dioksid (SO2), dušikov dioksid (NO2), ugljikov dioksid

(CO2), ugljikov monoksid (CO), nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS), metan (CH4),

benzen, ozon (O3), prisutnost arsena (As), olova (Pb), kadmija (Cd), nikla (Ni), talija (Tl) i žive (Hg) u

ukupnoj taložnoj tvari (UTT).

Izvori onečišćivanja zraka dijele se na nepokretne i pokretne emisijske izvore. Nepokretni

izvori mogu biti točkasti: kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane ispuste

(postrojenja, tehnološki procesi, ložišta, plinske turbine, spalionice otpada, uređaji, građevine) i

difuzni izvori kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak bez ispusta/dimnjaka (uređaji, određene

aktivnosti, površine i druga mjesta). Pokretni emisijski izvori su: motorna vozila, šumarski,

poljoprivredni traktori i necestovni pokretni strojevi, lokomotive, plovni objekti i zrakoplovi.

Izvori onečišćivanja zraka u OBŽ su: promet, industrijska postrojenja, razne procesne

tehnologije, postrojenja za proizvodnju pare i tople vode za grijanje prostorija, termoelektrana, kućna

ložišta, poljoprivreda i eksploatacija plina i nafte.

Promet je u Osječko-baranjskoj županiji jedan od najvećih emitera onečišćujućih tvari sa

značajnim utjecajem na zdravlje ljudi, vegetaciju, ali i mnogo širim globalnim efektom (staklenički

plinovi i zatopljenje, oštećenje ozonskog omotača). Najčešće emisije koje su produkt intenzivnog

prometa, odnosno izgaranja goriva iz vozila su: CO (benzinska vozila), SO2 (dizel-motori), CO2, razni

dušikovi oksidi (NOx), čestice NMHOS (nemetanski hlapivi organski spojevi: benzen, toluen, ksilen i

ostali) te olovo (Pb). Emisije SO2 i Pb direktno ovise o kakvoći goriva, dok je emisija CO2 dobar

pokazatelj utroška goriva. Zbog emisije NOx iz prometa stvara se prizemni ozon koji najviše

koncentracije obično dosegne na rubnim dijelovima urbanog područja i nešto podalje od mjesta

najintenzivnijeg prometa, jer se kemijske reakcije ne uspiju još "dogoditi" na samom području grada.

Značajan udio emisije javlja se i prilikom punjenja goriva u rezervoare vozila na benzinskim crpkama,

kad dolazi do emisija benzinskih para iz rezervoara.

Poljoprivreda je u Osječko-baranjskoj županiji jedan od značajnijih izvora emisija amonijaka,

zagađenja dimom, emisija stakleničkih plinova i neugodnih mirisa. Najveći izvori neugodnih mirisa u

poljoprivredi su stočarske farme (peradarske, svinjogojske i govedarske). Neugodni mirisi su

uglavnom posljedica rasprostiranja krutog i tekućeg gnoja po poljoprivrednom zemljištu, a njihova

razina ovisi o porijeklu gnoja s obzirom na vrstu životinja, njegovom sazrijevanju i načinu spremanja.

11

Industrija, odnosno industrijska postrojenja, razne procesne tehnologije, postrojenja za

proizvodnju pare i tople vode za grijanje prostorija te termoelektrane, značajni su izvori emisija raznih

onečišćujućih tvari u zrak. Količine emisija predmet su praćenja, odnosno mjerenja, a onečišćivači

zraka obveznici su plaćanja naknada za njihovo ispuštanje u zrak. Zakonom se propisuje obveza

prijavljivanja izvora onečišćavanja zraka, kao i svake njegove promjene ili rekonstrukcije.

Vlasnici/korisnici nepokretnih izvora emisija u zrak od 2006. godine podatke o emisijama

dostavljaju u HAOP (do rujna 2015. godine AZO), koja ih obrađuje i objavljuje u godišnjim

izvješćima o praćenju emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora na području RH. U trenutku

izrade ovog izvješća posljednje službeno objavljeno Izvješće HAOP-a odnosi se na 2015. godinu.

Uspostavom Registra onečišćavanja okoliša Osječko-baranjske županije (u daljnjem tekstu: ROO

OBŽ) od 1. siječnja 2008. godine nadležni Upravni odjel u propisanim rokovima prikuplja, provjerava

i validira podatke o godišnjim emisijama u zrak s područja Županije i prosljeđuje ih u ISZO RH.

Granične vrijednosti emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora za određeno

razdoblje propisane su Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz

nepokretnih izvora ("Narodne novine" broj 87/17.). Nepokretni izvori moraju udovoljavati graničnim

vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima, fugitivnim emisijama, graničnim

vrijednostima ukupnih emisija i ostalim zahtjevima propisanim spomenutom Uredbom. Granične

vrijednosti emisija iz pokretnih izvora propisuju se posebnim propisima.

Koristeći dostupne i obrađene podatke iz prethodno navedenih izvora u nastavku se daje

pregled vrsta i količina emisija u zrak na području Osječko-baranjske županije za razdoblje 2013.-

2016. godine.

Tablica 1. Nepokretni točkasti izvori emisija u zrak u OBŽ

Godina Ind. postrojenja Procesna teh. Grijanje Termoelektrane Ukupno

2013. 16 32 84 1 133

2014. 15 31 85 1 132

2015. 10 15 33 1 59

2016. 10 16 35 1 62

Izvor: ROO OBŽ

Tablica 2. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz ukupnih nepokretnih izvora (točkasti i difuzni)

Onečišćujuća

tvar

Godina Ukupno (t/god)

2013. 2014. 2015. 2016.

CO2 756.681 828.473 828.126 957.684 3.370.964

NO2 1.313 1.012 1.043 1.228 4.596

CO 1.963 2.158 2.081 2.213 8.415

PM10 284 331 153 190 958

SO2 1.509 1.795 1.290 1.254 5.848

NMHOS 262 161 181 218 822

Ukupno 762.012 833.930 832.874 962.787 3.391.603

Izvor: ROO OBŽ

Tablica 3. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih točkastih izvora

Izvori

onečišćivanja 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno (t/god)

Ind. postrojenja 469.639 532.734 549.104,00 556.078,00 2.107.555,00

Procesna teh. 90.661 91.834 71.174,00 98.864,00 352.533,00

Grijanje 113.805 123.310 139.752,00 218.039,00 594.906,00

Termoelektrana 87.904 86.052 72.844,00 89.806,00 336.606,00

Ukupno 762.009 833.930 832.874,00 962.787,00 3.391.600,00

Izvor: ROO OBŽ

12

Slika 1. Usporedni prikaz emisija u zrak iz nepokretnih točkastih i difuznih izvora (t/god.)

Izvor: ROO OBŽ

NMHOS = smjesa nemetanski hlapivih organskih spojeva (benzen, toluen, ksilen i ostali)

Slika 2. Usporedni prikaz emisija u zrak po izvorima onečišćavanja (t/god.)

Izvor: ROO OBŽ

Podatci iz Tablica 2. i 3. i prikaz Slike 2. ukazuju na sljedeće stanje emisija u zraku: U

razdoblju od 2013. - 2016. godine industrijska postrojenja, postrojenja za grijanje, procesne

tehnologije i termoelektrana bili su značajni izvori emisija u zrak, prije svega anorganskih plinova,

koji čine najveći udio onečišćenja zraka u OBŽ. Najzastupljenije su emisije onečišćujućih tvari u zrak

iz neenergetskih izvora (industrijska postrojenja), koja imaju najveći količinski udio među izvorima

onečišćenja i odnose se na: CO2, CO, SO2, NO2, smjese nemetanskih hlapivih organskih spojeva

(benzen, toluen, ksilen i ostali), prašinu različitog sastava (organska i anorganska veličine čestica

PM10). U razdoblju od 2013. - 2015. godine uočava se smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz

termoelektrana što je posljedica smanjenog korištenja njihovih kapaciteta, da bi se u 2016. godini

emisije onečišćujućih tvari u zrak povećale za oko 23% u odnosu na 2015. godinu. Emisije

onečišćujućih tvari u zrak iz procesnih tehnologija, grijanja i industrijskih postrojenja, bilježe u

razdoblju 2013.-2016. godine povećanje zbog povećanog broja pravnih subjekata koji prijavljuju

emisije onečišćujućih tvari u zrak.

13

Vlasnici velikih nepokretnih izvora emisija u zrak obvezni su prema Zakonu o zaštiti zraka na

svojim ispustima provoditi kontinuirana mjerenja emisija u zrak i iste prijavljivati u ROO.

Tablica 4. Obveznici kontinuiranih mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak na nepokretnim izvorima

u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Vlasnik/korisnik stacionarnog

izvora Pogon CEM sustav Proizvodne jedinice

HEP Proizvodnja d.o.o. Pogon TE-TO

Osijek

Kotlovi bloka 45

MW

Parni kotlovi WB1 i

WB2

Našicecement d.d. Pogon

Našicecement Rotacijska peć Rotacijska peć

Izvor: HAOP

CEM sustav - sustav kontinuiranog praćenja emisija (Continuous Emission Monitoring)

Belišće d.d., koji je u prethodnom razdoblju također bio obveznik kontinuiranih mjerenja emisija

onečišćujućih tvari u zrak na nepokretnim izvorima, to je prestao biti izdavanjem rješenja o objedinjenim

uvjetima zaštite okoliša (okolišna dozvola).

Rezultati kontinuiranih mjerenja emisija s nepokretnih izvora godišnje se dostavljaju u ROO,

a objavljuje se u godišnjim izvješćima HAOP-a. Prema objavljenim rezultatima iz Izvješća HAOP stanje

na ispustima naprijed navedenih nepokretnih izvora u razdoblju 2013.-2016. godine je sljedeće:

Tablica 5. Rezultati kontinuiranog mjerenja (CEM sustav)

Vlasnik/

korisnik

Proizvodna

jedinica God.

Kriterij graničnih vrijednosti (GVE)

SO2 NOx CO Čestice

HEP

proizvodnja

d.o.o. - pogon

TE-TO

Osijek

Uređaj za

loženje

2013. udovoljava udovoljava udovoljava ne udovoljava

2014. udovoljava udovoljava udovoljava ne udovoljava

2015. udovoljava udovoljava udovoljava udovoljava

2016. podatci nisu bili dostupni

NEXE grupa

Našicecement

d.d.

proizvodnja

klinkera

Rotacijska

peć




2016. podatci nisu bili dostupni

Izvor: HAOP

3.1.2. POKAZATELJI KVALITETE ZRAKA

Praćenje kvalitete zraka predstavlja sustavno mjerenje i/ili procjenjivanje razine onečišćenosti

prema prostornom i vremenskom rasporedu. Na osnovi rezultata praćenja provodi se ocjenjivanje

onečišćenosti. Prema razinama onečišćenosti utvrđuju se kategorije kvalitete zraka, kao pokazatelj stanja

kvalitete zraka.

Kategorije kvalitete zraka utvrđuju se prema razinama onečišćenosti, obzirom na propisane

granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za ozon, jednom godišnje za proteklu

kalendarsku godinu. Kategorije kvalitete zraka definirane su na sljedeći način: I. kategorija - čist ili

neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročni

ciljevi za prizemni ozon; II. kategorija - onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV),

ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon.

Granična vrijednost (GV) definirana je Zakonom o zaštiti zraka kao razina onečišćenosti

koju treba postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je

najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je

postignuta ne smije se prekoračiti. Kritična razina (KR) je određena kao razina onečišćenosti,

temeljena na znanstvenim spoznajama, iznad koje može doći do štetnih učinaka na receptore, kao što

su biljke, drveće ili prirodni ekosustavi, a izuzimajući ljude.

14

U razdoblju od 2013. do 2016. godine na području Osječko baranjske županije su provođena

mjerenja na automatskoj mjernoj postaji Državne mreže - Osijek 1 u Osijeku, mjernoj postaji za

pozadinska mjerenja Kopački rit te na postaji za mjerenja posebne namjene u naselju Zoljan kraj Našica.

Rezultati tih mjerenja obrađeni su i objavljeni u Izvješćima HAOP-a i biti će prezentirani u nastavku ovog

Izvješća.

Osim zakonom propisane obveze u praćenju kvalitete zraka za propisane parametre, od 2001.

godine u OBŽ se prati i koncentracija peludi ambrozije u zraku, koja predstavlja javno zdravstveni

problem Županije i šireg okruženja, što se također obrađuje u nastavku.

Tablica 6. Mreža za praćenje kvalitete zraka u OBŽ od 2013.-2016. godine

Lokacije mjernih postaja Mjerene onečišćujuće tvari

2013. 2014. 2015. 2016.

Državna mreža

Osijek-1

raskrižje Ulice kneza

Trpimira i Europske avenije

NO2

Benzen

PM10

NO2 CO

SO2

Benzen

PM10 O3

NO2 CO SO2

Benzen

PM10 O3

NO2 CO

SO2

Benzen

PM10 O3

Pozadinska mjerna postaja

Kopački rit

O3 O3 O3, Benzen O3, PM10 PM2,5

Mjerna postaja posebne

namjene

Naselje Zoljan

okolica tvornice Našicecement

SO2, NO2

PM10 UTT

As u UTT

Pb u UTT

Cd u UTT

Ni u UTT

Tl u UTT

Hg u UTT

SO2, NO2

PM10

UTT

As u UTT

Pb u UTT

Cd u UTT

Ni u UTT

Tl u UTT

Hg u UTT

SO2, NO2

PM10

UTT

As u UTT

Pb u UTT

Cd u UTT

Ni u UTT

Tl u UTT

Hg u UTT

SO2, NO2

PM10

UTT

Pb u UTT

Cd u UTT

Tl u UTT

Ni u UTT

As u UTT

Hg u UTT

Izvor: HAOP

REZULTATI MJERENJA

Državna mreža za praćenje kvalitete zraka

Mjerna postaja Osijek 1

Tablica 7. Onečišćujuće tvari u zraku (μg/m3) na mjernoj postaji Osijek - 1 od 2013.-2016. godine

Onečišćenje God.

1-satne koncentracije 24-satne koncentracije

N CM GV

Broj

dana

>GV

N C CM GV

Broj

dana

>GV

NO2

2013. 8411 131,7 200 0 - - - - -

2014. 7552 139 200 0 - - - - -

2015. 7968 166 200 0 - - - - -

2016. 7141 154,1 0 - - - -

SO2

2013. 8512 169,2 350 0 354 3,5 48,1 125 0

2014. 7544 91 350 0 310 5,6 28 125 0

2015. 8351 169 350 0 346 5,0 34 125 0

2016. 7738 141,9 350 0 337 5,0 41,8 125 0

PM10

2013. - - - - 318 26,6 88,6 50 73

2014. 7693 - - - 318 27 107 50 75

2015. 6739 - 310 27 77 50 60

2016. 8411 - - - 324 27 77 50 28

15

Benzen

2013. 6.858 18,3 - 0 - - - - -

2014. 7105 43,6 - 0 - - - - -

2015. 6758 46,6 - 0 - - - - -

2016. 7528 17,5 - 0 - - - - -

Izvor: HAOP

N - broj podataka, C - srednja 24-satna koncentracija, CM - najveća 24-satna koncentracija, GV - granična

vrijednost, >GV - učestalost prekoračenja granične vrijednosti (broj dana u godini)

Tablica 8. Koncentracije CO u zraku (mg/m3) na mjernoj postaji Osijek-1 od 2013.- 2016. godine

Onečišćenje God.

8-satne koncentracije Maksimalne dnevne 8-satne koncentracije

N CM

Broj

dana

>GV

N C CM GV Broj dana

>GV

CO

2013. 7.766 1,7 0 322 0,6 2,6 10 0

2014. - 2,1 0 308 0,6 2 10 0

2015. - 2,9 0 310 0,6 2,9 10 0

2016. - - - 333 0,6 2,4 0

Izvor: HAOP

Tablica 9. Koncentracije O3 u zraku (µg/m3) na mjernoj postaji Osijek-1 od 2013.-2016. godine

Onečišćenje God.

1-satne

koncentracije Maksimalne dnevne 8-satne koncentracije

N CM N C98 CM CV Broj

dana>CV

O3

2013. nema podataka

2014. 4.529 117 181 100 108 120 0

2015. 4.226 143,2 175 56,8 119,1 120 0

2016. 8155 126 332 - 114 120 -

Izvor: HAOP

CV - ciljna vrijednost, > CV- učestalost prekoračenja ciljne vrijednosti

Pozadinska mjerna postaja Kopački rit

Tablica 10. Onečišćujuće tvari u zraku (µg/m3) na mjernoj postaji Kopački rit od 2013.-2016. godine

Onečišćenje God.

1-satne koncentracije Maksimalne dnevne 8-satne koncentracije

N CM

Broj

dana

>PO

N C CM

Broj

dana>

DC i

CV

Broj

dana

>GV

O3

2013. 4.226 143,2 0 175 56,8 119,1 0 -

2014. 8155 126 0 332 - 114 0 -

2015. 8045 141 0 332 118 0 -

2016. 313 76,9 147,4 16

Benzen

2013. nije mjereno, izvršena je objektivna procjena temeljem podataka s mjerne

postaje Osijek 1, vrijednosti niže od graničnih 2014.

2015. 2671 5,4 - - - - - -

2016. nema podataka

PM2,5

2013. nema podataka

2014.

2015. nema podataka

2016. 7439 99,8 - 159 - 91,11 - -

Izvor: HAOP

>PO - učestalost prekoračenja praga obavješćivanja, >DC i CV - učestalost prekoračenja dugoročnog cilja

i ciljne vrijednosti

16

Mjerna postaja posebne namjene

Mjerna postaja u naselju Zoljan uspostavljena je 2003. godine za praćenje utjecaja rada tvornice

Našicecement na kvalitetu zraka u naselju Zoljan i šire, a kao rezultat provedenog postupka procjene

utjecaja na okoliš proširenja proizvodne linije tvornice. Na toj mjernoj postaji su mjerene emisije: NO2,

SO2, benzena i PM10 čestica u zraku te količine ukupne taložne tvari i metala olova, kadmija, talija, nikla,

arsena i žive u njoj. Financiranje mjerenja na toj postaji i njeno održavanje osiguravala je tvrtka

Našicecement. Rezultati mjerenja dostavljani su godišnje upravnom tijelu županije nadležnom za zaštitu

okoliša.

Tablica 11. Onečišćujuće tvari u zraku (μg/m3) na mjernoj postaji Zoljan od 2013.-2016. godine

Onečišćenje God.

1-satne koncentracije 24-satne koncentracije

N CM Broj dana

>GV N C CM Broj dana >GV

NO2

2013. - 89,74 0 - 4,77 22,94 -

2014. - 70,43 0 - 4,87 19,92 -

2015. - 93,91 0 6,02 19,45 -

2016. 86,27 0 4,80 28,12 -

SO2

2013. - 218,77 0 - 4,27 55,45 0

2014. - 145,62 0 - 4,41 36,76 0

2015. 233,56 0 4,44 33,28 0

2016. 172,22 0 5,21 59,98 0

PM10

2013. - 394,20 - - 15,54 68,38 2 prekoračenja

2014. - 678,20 - 16,10 71,04 6 dana

2015. 497,30 - 16,89 63,41 5 dana

2016. 261,5 - 16,64 77,60 7 dana

Izvor: HAOP

Tablica 12. Ukupna taložna tvar (UTT) i metali u UTT na postaji Zoljan od 2013.-2016. godine

Onečišćenje Godina C CM C > GV

UTT

mg/m2d

2013. 19,10 40,41 nema

2014. 32,41 105,09 nema

2015. 37,9 55,9 nema

2016. 87,9 230 nema

As u UTT (/m2 d)

2013. 0,30 0,52 nema

2014. 0,20 0,30 nema

2015. 1,0 4,0 nema

2016. 1,52 7,4 nema

Pb u UTT

(µg/m2 d)

2013. 2,56 4,47 nema

2014. 6,24 37,50 nema

2015. 2,9 6,7 nema

2016. 2,92 7,87 nema

Cd u UTT

(µg/m2 d)

2013. 0,14 0,18 nema

2014. <0,1 <0,1 nema

2015. 0,1 0,2 nema

2016. 0,02 0,23 nema

Ni u UTT

(µg/m2 d)

2013. 3,32 10,6 nema

2014. 2,34 5,55 nema

2015. 8,5 61,3 nema

2016. 1,76 9,37 nema

Tl u UTT

(µg/m2 d)

2013. <0,5 <0,5 nema

2014. <0,5 <0,5 nema

2015. < 0,5 < 0,5 nema

2016. < 0,5 < 0,5 nema

17

Hg u UTT

(µg/m2 d)

2013. 0,26 0,40 nema

2014. 0,30 0,60 nema

2015. < 0,1 0,3 nema

2016. 0,05 0,3 nema

Izvor: HAOP

Praćenje količine peludi alergenih biljaka u zraku

Područje istočne Hrvatske evidentirano je kao područje s najvećom koncentracijom peludi korova

u ovom dijelu Europe. Pelud drveća, trava i korova može izazvati prekomjernu reakciju obrambenog

sustava organizma na inače neškodljive tvari i pojavu alergija. Za prevenciju alergijskih simptoma od

posebnog je značaja za liječnika i bolesnika podatak o početku i kraju peludne sezone koji se dobiva

sustavnim mjerenjem koncentracije peludnih zrnaca u zraku. Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske

županije od kolovoza 2001. godine obavlja mjerenja koncentracije peludi ambrozije u zraku u gradu

Osijeku, a od 2002. godine mjerenja su proširena i na mjerenja koncentracije peludi i spora u zraku ostalih

alergenih biljaka. 2008. godine postavljena je mjerna postaje u gradu Našicama, a 2009. godine u

gradovima Belom Manastiru i Đakovu. Nabavku mjernih uređaja, osim uređaja u gradu Osijeku,

financirala je Osječko-branjska županija. Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

svakodnevno, putem svoje službene stranice obavještava javnost o količini peludi alergenih biljaka u

zraku na mjernim postajama na sljedećim lokacijama: Osijek - F. Krežme 1, Našice - Vinogradska 4,

Đakovo - Bana J. Jelačića 6/5 i 10 te Beli Manastir Republike 1. Tijekom 2014. godine uvedena je i

inovativna mobilna aplikacija namijenjena oboljelima od alergija, koja omogućuje ažurno praćenje

dnevnog stanja alergena prisutnih u zraku i prognozu za nadolazeće dane.

Iz godišnjih Izvješća Zavoda za javno zdravstvo OBŽ o mjerenju koncentracije peludi

alergenih biljaka u zraku slijedi sažeti prikaz rezultata mjerenja za izvještajno razdoblje:

Tablica 13. Pelud alergenih biljaka u zraku u OBŽ od 2013.-2016. godine

Postaja/ lokacija God. Zastupljenost peludi u ukupnoj količini (%)

Drveće Korovi Trave

Osijek

F. Krežme 1

2013. 54 39 7

2014. 55 40 5

2015. 59 35 6

2016. 67,33 29,40 3,27

Našice

Vinogradska 4

2013. 60 32 8

2014. 61 33 6

2015. 70 20 10

2016. 91,23 6,68 2,09

Đakovo

Bana J. Jelačića 6/5 i

10

2013. 53 39 8

2014. 97 1 2

2015. nije bilo mjerenja zbog premještanja uređaja na

novu lokaciju

2016. 98,06 0,11 1,83

Beli Manastir

Republike 1

2013. 45 45 10

2014. 55 40 5

2015. 50 41 9

2016. 66,72 29,92 3,36

Izvor: Zavod za javno zdravstvo OBŽ

18

Slika 3. Zastupljenost peludi alergenih biljaka (prikaz Tablice 13.)

Tablica 14. Količine peludi biljke Ambrosie u zraku od 2013.-2016. godine (broj zrnaca/m3danu)

Postaja/ lokacija Godina

mjerenja

Max. dnevna

koncentracija

Broj dana s

dnevnom

koncentracijom

> 30 zrnaca/m3d

(granica alergijske

reakcije)

Broj dana polinacije

Osijek

F. Krežme 1

2013. 802 36 133

2014. 658 38 105

2015. 923 35 106

2016. 1024 36 -

Našice

Vinogradska 4

2013. 240 35 121

2014. 227 26 84

2015. 83 8 79

2016. 47 - -

Đakovo

B. J. Jelačića 6/5 i

10

2013. 303 17 126

2014. nije bilo mjerenja zbog premještanja uređaj na novu lokaciju

2015.

2016. 1295 38 -

Beli Manastir

Republike 1

2013. 290 19 143

2014. 152 28 93

2015. 277 19 94

2016. 113 18 -

Izvor: Zavod za javno zdravstvo OBŽ

19

Iz prikazanih podataka vidljivo je da je: u Osijeku tijekom proljetnih mjeseci najčešći alergen

pelud čempresa, breze, topole, vrbe, graba i jasena; u Našicama pelud topole, čempresa, breze, javora i

vrbe; u Đakovu pelud čempresa i breze, a u Belom Manastiru breze, čempresa, vrbe i topole; da je na

svim mjernim postajama od svibnja je u zraku povećana koncentracija peludi trava, a od srpnja do kraja

sezone najbrojniji alergen je pelud korova ambrozije i koprive; da je na svim mjernim postajama značajan

je broj dana u kojima je prekoračena granica alergijske reakcije za pelud ambrozije od 30 zrnaca/m3 na

dan, a izmjerene vrijednosti su puno veće od one koja izaziva alergijsku reakciju i da je pored ambrozije

najbrojnija pelud koprive koja je pelud niske alergogenosti te kod ljudi ne izaziva veće zdravstvene

probleme.

3.1.3. KATEGORIZACIJA ZRAKA

Prema razinama onečišćenosti zraka, s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV) te ciljne

vrijednosti (CV) i dugoročne ciljeve za ozon, temeljem mjerenja provedenih u razdoblju od 2013. do

2016. godine u mreži za praćenje kvalitete zraka na području Osječko-baranjske županije te dobivenih

rezultata koji su dani u prethodnom poglavlju, utvrđene su sljedeće kategorije kvalitete zraka:

Tablica 15. Kategorizacija zraka na područjima oko mjernih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka

Postaja/ lokacija Kategorija kvalitete zraka

Kritični pokazatelj 2013. 2014. 2015. 2016.

Državna mreža

Osijek-1

raskrižje Ulice kneza

Trpimira i Europske avenije

I I I *I NO2

I *I I I CO

I *I I I SO2

*I *I *I *I Benzen

*I II *II I PM10

- - *I O3

Mjerna postaja za posebne namjene

Naselje Zoljan

okolica tvornice Našicecement

I I I I NO2

I I I I SO2

I I I I PM10

I I I I UTT

I I I I As u UTT

I I I I Pb u UTT

I I I I Cd u UTT

I I I I Ni u UTT

I I I I Tl u UTT

I I I I Hg u UTT

Pozadinska mjerna postaja

Kopački rit

** I I *I O3

- I I I PM10

- - I I PM2,5

* uvjetna kategorizacija - obuhvat podataka je bi manji od 90%

** nije bilo moguće provesti kategorizaciju zbog nedostatnog obuhvata podataka

Ocjena stanja kvalitete zraka osim što se temelji na propisima, ima i svoju drugu subjektivnu

stranu. Radi njihove usporedbe provedena je anketa u gradovima i općinama Osječko-baranjske

županije. Anketa je sadržavala pitanja o ocjeni stanja zraka, informiranosti javnosti o zaštiti zraka i

aktivnostima koje su provedene ili se provode u svrhu poboljšanja kvalitete zraka na pojedinom

području.

20

Tablica 16. Kvaliteta zraka u JLS

Grad/ općina

Subjektivna

ocjena stanja

kvalitete zraka

Praćenje

kvalitete zraka

Aktivnosti provedene za poboljšanje

kvalitete zraka u razdoblju 2013.- 2016.

godine

Beli Manastir dobro nema praćenja

kvalitete zraka

provedena je plinofikacija, u glavnim

ulicama se tradicionalna rasvjeta

zamjenjuje energetski učinkovitom, sadnja

drvoreda i održavanje zelenih površina,

uklanjanje alergenih biljaka redovitom

košnjom

Belišće dobro nema praćenja

kvalitete zraka

provedena je plinofikacija, uklanjanje

alergenih biljaka redovitom košnjom,

postoje udruge koje organiziraju akcije

uklanjanja ambrozije, Grad je putem

koncesije organizirao javni gradski

prijevoz, izgrađeno je 10 km biciklističkih

staza odvojenih od ostalih oblika prometa

i isprojektirano oko 10 km novih

biciklističkih i pješačkih (edukativno

poučnih) staza

Donji

Miholjac zadovoljavajuće

nema praćenja

kvalitete zraka

provedena je plinofikacija na području

Grada, izgrađena je obilaznica čime je

teretni promet u smjeru istok-zapad kroz

Donji Miholjac izmješten, uklanjanje


ishođena je građevinska dozvola za

izgradnju biciklističkih staza

Đakovo dobro nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom, započeta je izgradnja pješačko-

biciklističke staze Đakovo - Kuševac

Našice dobro

Našicecement

d.d. financira

mjerenja na

mjernoj postaji

Zoljan, podaci o

mjerenjima su

dostupni na

stranicama

HAOP-a

sadnja drvoreda uz cestovni pojas,


košnjom, projektiranje biciklističkih staza

Osijek

dobro, iako su

godišnjim

izvješćima o

praćenju kvalitete

zraka na području

Republike

Hrvatske za

područje Osijeka

utvrđena

prekoračenja GV

za lebdeće čestice

(PM10).

mjerenja se

provode na AMP

Osijek-1 koja je

sastavni dio

državne mreže za

praćenje kvalitete

zraka. AMP

Osijek-1 je u

odnosu na izvor

emisija

klasificirana kao

prometna, a

smještena je na

sjevernom rubu

središnjeg dijela

Osijeka

usvojen je Akcijski plan smanjenja

onečišćenja česticama (PM10) kojim su

propisane mjere za smanjenje onečišćenja

te poboljšanje kvalitete zraka, određena je

lokacija nove mjerne postaje Osijek-2 u

dvorištu OŠ Ljudevita Gaja, nastavljena

izgradnja biciklističkih staza, uklanjanje


pokrenuta je inicijativa prema Hrvatskim

željeznicama vezano za uvođenje

integriranog prijevoza po sistemu tarifne

unije, na snazi je tarifna unija s tvrtkom

Panturist koja je odličan primjer

kombiniranog prijevoza putnika, izgradnja

I. dionice biciklističke staze Vinkovačkom

od Centralnog groblja do k.o. Antunovac,

21

Valpovo dobro nema praćenja

kvalitete zraka

izgrađena je obilaznica čime je tranzitni

promet izmješten izvan grada, uklanjanje


uređenje staza u parku, projektiranje i

izgradnja biciklističkih staza

Antunovac

dobro izuzev u

razdoblju

cvjetanja

alergenih biljaka

nema praćenja

kvalitete zraka

redovito održavanje javnih površina,


košnjom, provedba mjera za poboljšanje

javnog prometa, izgradnja biciklističke

staze koja povezuje naselja Antunovac i

Ivanovac međusobno i s gradom Osijekom

Bilje

zadovoljavajuće

jer ne postoje

industrijska

postrojenja ni

drugi veći

onečišćivači

okoliša, problem

se javlja u vrijeme

cvjetanja

alergenih biljaka

nema praćenja

kvalitete zraka

završena je plinofikacija na području

općine Bilje (sva veća naselja), izmještena

je dionica državne ceste D-7 iz središta

Bilja čime je preusmjeren tranzitni promet

i znatno smanjen i rasterećen promet u

samom naselju, izgrađena je biciklistička

staza koja povezuje općinu Bilje s gradom

Osijekom, uklanjanje alergenih biljaka

redovitom košnjom

Bizovac nije odgovoreno

Čeminac nije odgovoreno

Čepin zadovoljavajuće nema praćenja

kvalitete zraka

sadnja drvoreda, uklanjanje alergenih

biljaka redovitom košnjom, izgradnja

biciklističkih staza

Darda

loše, zbog

svinjogojskih

farmi

nema praćenja

kvalitete zraka


alergenih biljaka redovitom košnjom

Donja

Motičina dobro

nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom

Draž dobro nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom, planira se sanacija, popravak i

izgradnja pješačkih staza

Drenje nije odgovoreno

Đurđenovac dobro nema praćenja

kvalitete zraka

plinofikacija, uklanjanje alergenih biljaka

redovitom košnjom, izgradnja pješačkih

staza

Erdut dobro nema praćenja

kvalitete zraka

sadnja stabala i niskog raslinja, uklanjanje


Ernestinovo dobro nema praćenja

kvalitete zraka

uklanjanje ambrozije s javnih površina,

poticanje upotrebe javnog prijevoza

sufinanciranjem prijevoza učenika i

studenata, projektira se pješačko-

biciklistička staza od Divoša preko

Ernestinova do Laslova

Feričanci dobro nema praćenja

kvalitete zraka



Gorjani dobro nema praćenja

kvalitete zraka provedena je plinofikacija

Jagodnjak dobro nema praćenja

kvalitete zraka

nisu provođene aktivnosti za poboljšanje

kvalitete zraka

22

Kneževi

Vinogradi dobro

nema praćenja

kvalitete zraka

provedena je plinofikacija u većini

naselja, sadnja drvoreda uz ceste,


košnjom, izgradnja infrastrukture za

bicikliste i mogućnost iznajmljivanja

bicikla

Koška dobro nema praćenja

kvalitete zraka



sadnja ukrasnog bilja i drveća

Levanjska

Varoš dobro

nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom

Magadenovac zadovoljavajuće nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom

Marijanci dobro nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom

Petlovac nije odgovoreno

Petrijevci dobro nema praćenja

kvalitete zraka

sadnja drvoreda uz cestu D 34 koja prolazi

kroz naselje Petrijevci, u tijeku je

ishođenje građevinske dozvole za

izmještanje DC 34 izvan naselja,


košnjom

Podgorač dobro nema praćenja

kvalitete zraka

završena je plinofikacije naselja Podgorač,


košnjom

Podravska

Moslavina nije odgovoreno

Popovac dobro nema praćenja

kvalitete zraka

sadnja zelenog raslinja uz ceste i u

parkovima, uklanjanje alergenih biljaka

redovitom košnjom

Punitovci dobro nema praćenja

kvalitete zraka provedena je plinofikacija

Satnica

Đakovačka dobro

nema praćenja

kvalitete zraka



Semeljci vrlo dobro nema praćenja

kvalitete zraka

održavanje javnih zelenih površina,

obnavljanje i sadnja novih drvoreda,

održavanje i zatvaranje divljih odlagališta,


košnjom, poticanje upotrebe javnog

prijevoza sufinanciranjem prijevoza

učenika

Strizivojna dobro nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom, izgradnja pješačkih staza

Šodolovci dobro nema praćenja

kvalitete zraka



Trnava dobro nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom

Viljevo nije odgovoreno

Viškovci nije odgovoreno

Vladislavci dobro nema praćenja

kvalitete zraka


košnjom, poticanje upotrebe javnog

prijevoza sufinanciranjem autobusnih

mjesečnih karata

23

Vuka dobro nema praćenja

kvalitete zraka

plinofikacija naselja Vuka i Hrastovac,


košnjom, sanacija pješačkih staza

Izvor: Anketa JLS

3.2. VODE

Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Vode u tijelima površinskih i

podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava.

Vodni okoliš je vodni sustav, uključivo vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i

njihove zajednice), čovjeka te materijalnu i kulturnu baštinu koju je stvorio čovjek u ukupnosti

uzajamnog djelovanja. Jedan od ciljeva upravljanja vodama je postizanje i očuvanje dobrog stanja

voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih

ekosustava.

Zaštita voda ima za cilj: spriječiti daljnje pogoršanje, zaštititi i poboljšati stanje vodnih

ekosustava, promicati održivo korištenje voda na osnovi dugoročne zaštite raspoloživih vodnih

resursa, bolje zaštititi i poboljšati stanje vodnog okoliša, osigurati postupno smanjenje onečišćenja

podzemnih voda i sprječavati njihovo daljnje onečišćenje te pridonijeti ublažavanju posljedica poplava

i suša u svrhu: očuvanja života i zdravlja ljudi, osiguravanja dostatnih količina površinskih i

podzemnih voda dobre kakvoće, smanjenja onečišćenja podzemnih voda, zaštite kopnenih površinskih

i morskih voda, postizanja ciljeva mjerodavnih međunarodnih ugovora, sprječavanja daljnjeg

pogoršanja te zaštite i poboljšanja stanja vodnih ekosustava, kopnenih ekosustava i močvarnih

područja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem

kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, kontrolom onečišćenja, zabranom ispuštanja onečišćujućih

tvari u vode i zabranom drugih radnji i ponašanja koja mogu izazvati onečišćenje vodnog okoliša i

okoliša u cjelini, građenjem i upravljanjem građevinama odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te

drugim mjerama usmjerenim očuvanju i poboljšavanju kakvoće voda. Zaštita voda uvijek uključuje i

zaštitu vodnog okoliša, a gdje je primjenjivo i drugih sastavnica okoliša.

Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvano

ljudskom djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili

kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu

imovinu, remeti značajke okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike

korištenja okoliša. Područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je

rezervirano za javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe zahvaća voda iz rijeka,

jezera, akumulacija i sl., mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih

utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost (zone

sanitarne zaštite). Ispitivanja i istraživanja kakvoće voda polazna su osnova u aktivnostima na zaštiti

voda od onečišćenja.

3.2.1. OTPADNE VODE

Otpadne vode su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode

koje svojim fizikalnim, kemijskim ili mikrobiološkim karakteristikama pogoršavaju kakvoću voda u

prijemniku u koji se ispuštaju putem sustava javne odvodnje ili direktno. Otpadne vode se dijele na: -

komunalne vode - vode iz kućanstava ili mješavina kućanskih i industrijskih otpadnih voda i/ili

oborinskih voda koje ispiru površine izgrađenog područja (koje ne sadrže opasne tvari); mješovite

vode - vode na ispustima koje se skupljaju i pročišćavaju na vlastitom ili centralnom uređaju za

pročišćavanje; oborinske vode - površinske vode koje pri obilnim kišama otječu u vodotoke;

procesne vode - sve vode upotrijebljene za ili tijekom industrijskih procesa; rashladne vode - vode

koje se upotrebljavaju za prihvat i uklanjanje topline; sanitarne otpadne vode - vode koje se ispuštaju

nakon uporabe iz domaćinstva, ugostiteljstva, ustanova i drugih neproizvodnih djelatnosti.

24

Stanovništvo i gospodarske aktivnosti dominantni su izvori onečišćenja voda. Polazište za

planiranje mjera zaštite voda jest procjena utjecaja onečišćenja na vode iz točkastih i raspršenih izvora

onečišćenja. U točkaste izvore onečišćenja uključena su onečišćenja iz kanalizacijskog sustava i/ili

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrijskih pogona koje je moguće svesti na jednu

točku upuštanja onečišćenja vode u prijamnik. Raspršene izvore onečišćenja čine onečišćenja na tlu ili

u tlu, koja oborinskim otjecanjem dolaze u vode: poljoprivredne površine, oborinske vode različitih

slivnih površina i dr. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja, a prije svega intenzivan uzgoj na

farmama, značajni su izvori onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Nitrati iz gnojiva, kao

posljedica njihove nekontrolirane primjene, uzrokuju onečišćenje voda, ali i zraka i tla.

Otpadne vode iz kućanstava i gospodarskih djelatnosti prikupljaju se sustavima javne

odvodnje. Sustav javne odvodnje čini skup objekata i uređaja za obavljanje djelatnosti skupljanja

otpadnih voda, njihovo dovođenje do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanje i ispuštanje u prijemnik,

te zbrinjavanje mulja koji nastaje u postupku pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda iz naselja.

Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda ("Narodne novine" broj 80/13., 43/14.,

27/15. i 3/16.) propisane su granične vrijednosti emisija u tehnološkim otpadnim vodama prije njihova

ispuštanja u građevine javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame i u svim pročišćenim ili

nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode.

U nastavku se daju prikazi vrsta i količina otpadnih voda u sustavima javne odvodnje, njihova

opremljenost, količine emisija onečišćujućih tvari u otpadnim vodama gospodarskih djelatnosti te

kakvoća voda na ispustima u prijemnike.

Tablica 17. Komunalne otpadne vode i industrijske otpadne vode u sustavima javne odvodnje u

OBŽ od 2013.-2016. godine

Sustav javne

odvodnje

Količina ispuštene vode (m3)

2013. 2014. 2015. 2016.

Kom. Ind. Kom. Ind. Kom. Ind. Kom. Ind.

Našički

vodovod d.o.o.

Našice

789.126 37.348 1.526.531 1.348.234 1.076.825

Vodorad d.o.o.

Đurđenovac 230.156 107.000 113.077 104.185

KG Park d.o.o.

Donji

Miholjac

459.532 78.463 523.572 448.993 377.711

Dvorac d.o.o.

Valpovo i

Kombel d.o.o.

Belišće

1.075.514 1.612.282 2.397.318 2.046.836 2.729.313

Vodovod

Osijek d.o.o. 5.880.212 2.381.463 4.730.898 2.827.512

13.882.644 s

oborinskim

vodama

12.775.282 s

oborinskim

vodama

Baranjski

vodovod d.o.o.

Beli Manastir

910.940 193.330 1.097.050 947.060 1.059.260

Đakovački

vodovod d.o.o.

Đakovo *

844.771 683.227 1.043.000

2.104.565

s

oborinskim

vodama

844.771 683.227

Izvor: HV VGO za Dunav i Donju Dravu, Kom. - komunalne vode, Ind. - industrijske vode

*Podatci VGO za Srednju i Donju Savu

25

Tablica 18. Sustavi javne odvodnje u OBŽ (stanje u 2016. godini)

Naziv sustava

javne odvodnje

Kanalizacijski

sustav/ tip

Pročišćavanje

otpadnih voda

Ispust/

prijemnik

Nosioci većih* količina

ispuštenih otpadnih voda

Našički

vodovod d.o.o.

Našice

izgrađen mehaničko-

biološko Našička rijeka

Opća županijska bolnica

Našice

Vodorad d.o.o.

Đurđenovac

djelomično

izgrađen/

mješoviti

nema potok Bukvik -

KG Park d.o.o.

Donji Miholjac

Izgrađen/

mješoviti

mehaničko-

biološko Drava -

Dvorac d.o.o.

Valpovo

Hidrobel d.o.o

Belišće

izgrađen mehaničko-

biološko

kolektor IV/

Drava DS Smith Belišće Croatia

Vodovod

Osijek d.o.o.

Osijek

Izgrađen/

mješoviti nema

2. kolektor/

Drava

Tvornica šećera Osijek

Olimpias Tekstil, KBC

Osijek, HEP., TE-TO

Osijek, Meggle Hrvatska,

Pivovara, Saponia

Baranjski

vodovod d.o.o.

Beli Manastir

djelomično

izgrađen/

mješoviti

mehaničko-

biološko kanal Karašica

Belje tvornica mliječnih

proizvoda, Belje PC

Baranjka

Vodoopskrba

d.o.o. Darda

djelomično

izgrađen nema

ispust kod

fazanerije -

Đakovački

vodovod d.o.o.

Đakovo **

Izgrađen/

mješoviti direktni ispust kanal Ribnjak Nova Đakovčanka d.d.

Izvor: HV VGO za Dunav i Donju Dravu

* količine preko 10.000 m3/god. za manje sustave ili preko 100.000 m3/god. za veće sustave

** podatci VGO za Srednju i Donju Savu

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u obvezi su imati vodopravnu

dozvolu za ispuštanje otpadnih voda prema odredbama Zakona o vodama ili okolišnu dozvolu prema

Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o okolišnoj dozvoli ("Narodne novine" broj 8/14.), kojom im se

propisuje redovito uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda iz njihovih djelatnosti i vođenje

očevidnika. Podatci o emisijama onečišćujućih tvari u vodama godišnje se dostavljaju u ROO OBŽ.

Djelatnost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda obavljaju ovlašteni laboratoriji.

Tablica 19. Registrirani izvori emisija u vode gospodarskih djelatnosti u OBŽ

Godina 2013. 2014. 2015. 2016.

Br. prijavljenih onečišćivača 72 69 74 76

Br. prijavljenih ispusta u vode 127 134 143 147

Izvor: ROO OBŽ

Ispitivanje otpadnih voda

Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda propisano je da se komunalne

otpadne vode, sukladno odlukama o odvodnji, prikupljaju, odvode i pročišćavaju na uređaju s drugim

stupnjem pročišćavanja, odnosno odgovarajućim pročišćavanjem, a pročišćene otpadne vode trebaju

zadovoljiti uvjete propisane tim Pravilnikom.

26

Uzorkovanje pročišćenih i/ili nepročišćenih otpadnih voda prije ispuštanja u sustav javne

odvodnje, sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, obavlja se iz

trenutačnog ili kompozitnog uzorka, odnosno kako je to utvrđeno vodopravnom dozvolom za

ispuštanje otpadnih voda na obilježenom kontrolnom oknu neposredno prije ispuštanja pročišćene i/ili

nepročišćene otpadne vode u sustav javne odvodnje.

Uzorkovanje pročišćenih i/ili nepročišćenih otpadnih voda prije ispuštanja u površinske ili

iznimno podzemne vode obavlja se iz trenutačnog ili kompozitnog uzorka, odnosno kako je to

utvrđeno vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda na obilježenom kontrolnom oknu

neposredno prije ispuštanja pročišćene i/ili nepročišćene otpadne vode u površinske ili iznimno

podzemne vode.

Na uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, ispitivanje se obavlja, svakih sat

vremena na uzorcima razmjernim protoku ili vremenu, prikupljenim tijekom 24-satnog razdoblja na

stalnom obilježenom mjestu na izlazu iz uređaja. Radi utvrđivanja postignutog smanjenja opterećenja

na isti način se obavlja uzorkovanje i na ulazu u uređaj.

Uzorkovanje voda na ispustima sustava javne odvodnje na području Osječko-baranjske

županije u razdoblju od 2013. - 2016. godine dalo je sljedeće rezultate:

Tablica 20. Sustav javne odvodnje Našički vodovod d.o.o. Našice - prosječne vrijednosti parametara

kakvoće vode na ispustu u Našičku Rijeku od 2013.-2016. godine

Parametar/

jedinica

Smanjenje

ulaznog

opterećenja

% ili mg/l

Izmjereno

2013. 2014. 2015. 2016.

BPK5

mgO2/l 70% ili 25mg/l 22,75 mg/l 70 - 96,47% 80 - 97,14% 86,36 - 98 %

KPK mgO2/l

75% ili 125mg/l 49,75 mg/l 58,93 - 83,43% 77,17 - 95,5 < 125 mg/l

Suspendirane

tvari mg/l 90% ili 35mg/l 8,5mg/l 64,1 - 95,76 77,08 - 98,34 < 35 mg/l

Ukupan dušik

mg/l 70% ili 15mg/l - - < 15 mg/l < 15 mg/l

Ukupan fosfor

mg/l 80% ili 2mg/l - - < 2 mg/l < 2 mg/l


Tablica 21. Sustav javne odvodnje Vodorad d.o.o. Đurđenovac - prosječne vrijednosti parametara

kakvoće vode na ispustu u Mederovac

Parametar/jedinica MDK Izmjereno

2015. 2016.

BPK5 mgO2/l 25 130,97 87,77

KPK mgO2/l 125 198,93 154,83

Suspendirane tvari mg/l 35 58,67 33



kakvoće vode na ispustu kod taložnice


2015. 2016.

BPK5 mgO2/l 25 22,92 62,96

KPK mgO2/l 12 87,7 132,86

Suspendirane tvari mg/l 35 17,6 58,2


27


kakvoće vode na ispustu kod groblja


2015. 2016.

BPK5 mgO2/l 25 189,43 135,1

KPK mgO2/l 125 409,27 208,67

Suspendirane tvari mg/l 35 60,67 31


Tablica 24. Sustav javne odvodnje KG Park d.o.o. Donji Miholjac - postotak smanjenja ulaznog

opterećenja na ispustu u rijeku Dravu od 2013. - 2016. godine

Parametar/

jedinica

Smanjenje

ulaznog

opterećenja

% ili mg/l

Izmjereno

2013. 2014. 2015. 2016.

BPK5

mgO2/l 70% ili 25mg/l 80 - 98% 86,66 - 99,17%

92,86 -

99,37% 93,8 - 99,2 %

KPK mgO2/l

75% ili 125mg/l 74,4 - 97% 75,81 - 96,79% 83,77 - 98% 90,7 - 97,8%

Suspendirane

tvari mg/l 90% ili 35mg/l 87 - 99,5% 91,86 - 98,87%

90,21 -

97,87%

95,6 -

99,75%

Ukupan dušik

mg/l 70% ili 15mg/l - 74,14 - 91,64% - 76,8 - 93,7%

Ukupan fosfor

mg/l 80% ili 2mg/l - 94,96 - 99,07% - 89,5 - 99,7%


Tablica 25. Sustav javne odvodnje Dvorac d.o.o. Valpovo i Hidrobel d.o.o. Belišće - postotak

smanjenja ulaznog opterećenja na ispustu kolektora IV Drava od 2013.-2016. godine

Parametar/

jedinica

Smanjenje

ulaznog

opterećenja

% ili mg/l

Izmjereno

2013. 2014. 2015. 2016.

BPK5 mgO2/l 70% ili 25mg/l 88 99% 97,64 - 99,7% 85,79 - 99,81% 88,7 -

99,5%

KPK mgO2/l 75% ili 125mg/l 79,6 - 96,4% 87,63 - 97,22% 90,67 - 98,22% 86,6 -

98,4%

Suspendirane

tvari mg/l 90% ili 35mg/l 89,9 - 99,6% 61,59 - 97,65% 91% 95 - 99%


Tablica 26. Sustav javne odvodnje Vodovod- Osijek d.o.o. Osijek - prosječne vrijednosti

parametara kakvoće vode na ispustu 2. kolektor od 2013. - 2016. godine


2013. 2014. 2015. 2016.

BPK5 mgO2/l 25 143,15 152,46 159,75 107,25

KPK mg O2/l 125 256,95 280,62 314,5 214,75

Suspendirane tvari mg/l 35 148,08 195,20 221,84 222,23


28

Tablica 27. Sustav javne odvodnje Baranjski vodovod d.o.o. Beli Manastir - postotak smanjenja

ulaznog opterećenja na ispustu u kanal Karašica od 2013. - 2016. godine

Parametar/

jedinica

Smanjenje ulaznog

opterećenja % ili mg/l

Izmjereno

2013. 2014. 2015. 2016.

BPK5 mgO2/l 70% ili 25mg/l 76 - 96,5% 93,72 -

99,38%

97,65 -

99,54%

88,7 -

99,5%

KPK mgO2/l 75% ili 125mg/l 72 - 95% 90,81 -

97,24%

93,14 -

97,55%

86,6 -

98,4%

Suspendirane

tvari mg/l 90% ili 35mg/l 89 - 99,4%

70,32 -

99,32%

96,89 -

99,51% 95 - 99%


Tablica 28. Sustav javne odvodnje Đakovački vodovod d.o.o. Đakovo - prosječne vrijednosti

parametara kakvoće vode na ispustu u kanal Ribnjak od 2013. - 2016. godine

Parametar / jedinica MDK Izmjereno

2013. 2014. 2015. 2016.

BPK5 mgO2/l 25 97,667 77,54 75,93 52,15

KPK mgO2/l 125 239,833 213,5 217,08 156,25

Suspendirane tvari mg/l 35 23,917 19,5 90,04 56,33

Masti i ulja mg/l 25 14,4 15,87 19,23 25,00

Ukupni fosfor mg/l 2 4,805 6,07 3,03 2,81

Ukupni dušik mg/l 10 32,907 37,02 32,65 26,64

Izvor: HV VGO za Dunav i Donju Dravu i VGO za Srednju Savu

3.2.2. POVRŠINSKE VODE

Monitoring voda je proces opetovanog promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i

količina voda, prema utvrđenom programu. Nadzor nad stanjem površinskih, uključivo i priobalnih

voda te podzemnih voda provode Hrvatske vode sustavnim praćenjem (monitoringom) stanja

(kakvoće) voda (površinskih i otpadnih voda), prema godišnjem planu monitoringa, o čemu se

izrađuju godišnja izvješća Na temelju rezultata monitoringa za svako vodno tijelo pojedinačno se

donosi ocjena njegova stanja i razvrstava se u odgovarajuću kategoriju - klasifikacija stanja vodnih

tijela.

Uzorkovanje površinskih voda u razdoblju 2013. - 2016. godine obavljalo se na državnim

vodama, prema programu Hrvatskih voda. Uzorkovanje i analiziranje kakvoće površinskih voda

provodio je Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Glavni vodnogospodarski

laboratorij iz Zagreba (za profile rijeka Drava kod Donjeg Miholjca, Belišća, uzvodno od Osijeka i 1,4

rkm prije utoka u Dunav, rijeka Karašica na profilu Črnkovci, rijeka Vučica na profilu Petrijevci,

Beničanci i Marijančaci i rijeka Dunav na graničnom profilu Republika Hrvatska - Republika

Mađarska i Aljmaš, kanal Karašica-Popovac, akumulacija Borovik, akumulacija Lapovac II, Jošava

most na cesti za Đurđance i nizvodno od Đakova).

U okviru međunarodne suradnje prema Programu Hrvatsko-mađarske potkomisije za zaštitu

kvalitete voda jednom mjesečno se provodilo ispitivanje vode rijeke Drave na profilu kod Donjeg

Miholjca i rijeke Dunav na graničnom profilu Republika Hrvatska - Republika Mađarska. Ispitivanja

se provode jednom mjesečno. U ispitivanjima su sudjelovali Glavni vodnogospodarski laboratorij,

Institut "Ruđer Bošković" i Inspekcija za zaštitu okoliša Južnog Podunavlja iz Pečuha.

Za 2013. godinu vode su se ocjenjivale prema dopuštenim graničnim vrijednostima

pokazatelja prema Uredbi o standardu kakvoće voda ("Narodne novine" broj 89/10.), a 2014. - 2016.

prema Uredbi o standardu kakvoće voda ("Narodne novine" broj 73/13. i 140/15.).

Klasifikacija stanja voda je prikazana kao stanje vodnog tijela površinskih voda. Za svaki tip

vodnog tijela propisane su granične vrijednosti za osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje, a

označavaju se kategorijom ekološkog stanja kao: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše prema

Uredbi o standardu kakvoće voda ("Narodne novine" broj 89/10.) - za 2013. godinu, te vrlo dobro,

dobro i umjereno prema Uredbi o standardu kakvoće voda ("Narodne novine" broj 73/13. i 140/15.) -

za 2014.-2016. godinu. U tablicama 32.a-32.p nalaze se mjerodavne brojčane vrijednosti za osnovne

fizikalno-kemijske pokazatelje, a u tablicama 33.a - 33.p ocjena na temelju tipova vodnih tijela.

29

3.2.3. POKAZATELJI KAKVOĆE VODA

Tablica 29.a Pokazatelji kakvoće voda rijeke Drave u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine

pokazatelja Pokazatelji

Profili

Drava Donji Miholjac Drava Belišće Drava uzvodno od Osijeka

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

El. vodljivost μS/cm 322 - - - 325 - - - 359 - - -

Alkalitet mgCaCO3/l 132,8 - - - 135,4 - - - 139,9 - - -

pH 8,1 8,1 8,1 8,11 8,1 8,1 8,2 8,16 8,1 8,1 7,9 8,13

Otopljeni kisik mgO2/l 10,6 - - - 10,4 - - - 10,6 - - -

BPK5 mgO2/l 1,9 1,6 1,4 1,26 2,2 1,4 2,4 1,4625 2,2 1,5 1,8 1,075

KPK(KMnO4) mgO2/l 3,1 2,7 2,8 2,95 3,4 3,2 4,4 3,083 3,5 2,7 3,2 2,825

Amonij mgN/l 0,0406 0,0185 0,027 0,025 0,033 0,023 0,0295 0,0238 0,0377 0,0295 0,0233 0,011

Nitrati mgN/l 1,1858 1,02 0,0058 0,9958 1,1658 1,16 1,005 1,0025 1,2358 1,205 1,1517 0,85

Ukupni dušik mgN/l 1,4617 1,24 1,29 1,337 1,4692 1,295 1,287 1,3167 1,5208 1,375 1,4008 1,32

Ortofosfati mgP/l - 0,019 0,016 0,0171 - 0,025 0,0176 0,0238 - 0,0275 0,0216 0,018

Ukupni fosfor mgP/l 0,0726 0,061 0,087 0,081 0,0905 0,076 0,1142 0,0976 0,1264 0,0845 0,0942 0,0925


Tablica 29.b Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Drava prije utoka u Dunav Dunav Aljmaš Dunav granični profil RH-H

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

El. vodljivost μS/cm 327 - - - - - - - 442 - - -

Alkalitet mgCaCO3/l 136,9 - - - - - - - 166,2 - - -

pH 8,1 8,0 8,2 8,13 - - 8,1 8,09 8,1 8,1 8,2 8,13

Otopljeni kisik mgO2/l 10,5 - - - - - - - 10,6 - - -

BPK5 mgO2/l 2,2 1,4 2,6 1,246 - - 2 1,417 2,3 1,6 1,5 1,133

KPK(KMnO4) mgO2/l 3,3 2,8 4,3 2,967 - - 3,8 3,808 3,7 3,2 3,1 3,167

Amonij mgN/l 0,0357 0,0255 0,0275 0,0226 - - 0,0347 0,0319 0,0463 0,035 0,0388 0,0383

Nitrati mgN/l 1,1767 1,135 1,0125 0,9983 - - 1,3336 1,2858 1,9508 1,625 1,8183 1,9108

Ukupni dušik mgN/l 1,4483 1,24 1,2833 1,31 - - 1,6545 1,67 2,3033 1,905 2,1367 2,38

Ortofosfati mgP/l - 0,0285 0,0172 0,0199 - - 0,0233 0,0315 - 0,0505 0,0408 0,0466

Ukupni fosfor mgP/l 0,1233 0,082 0,1031 0,0868 - - 0,1208 0,0992 0,1305 0,0875 0,1182 0,1118

30

Tablica 29.c Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Stara Drava Čingi - lingi Stara Drava Ustava Kopačevo Jezero Sakadaš

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

El. vodljivost μS/cm - - - - 572 - - - 548 - - -

Alkalitet mgCaCO3/l - - - - 262,8 - - - 275,3 - - -

pH 7,9 7,9 8 8,13 7,8 7,6 7,9 8,0 7,7 7,4 - 8,01

Otopljeni kisik mgO2/l - - - - 8,6 - - - 7,8 - - -

BPK5 mgO2/l 4,1 3,7 5,6 6,308 5,3 4,6 5,7 5,112 4 4,6 - 5,374

KPK(KMnO4) mgO2/l 6,2 7,1 6,8 6,817 7,1 7,0 6,6 6,25 6,7 8 - 6,842

Amonij mgN/l <0,076 0,0535 0,057 0,124 0,1278 <0,028 0,097 0,174 0,2215 <0,028 - 0,232

Nitrati mgN/l <0,701 <0,1 0,134 <0,13 0,5257 0,35 0,208 0,5361 0,7014 0,3 - 0,3693

Ukupni dušik mgN/l 0,7037 0,6598 0,935 1,015 1,7711 0,794 1,275 1,915 1,2582 0,795 - 1,395

Ortofosfati mgP/l 0,079 0,3135 0,035 0,026 - 0,0385 0,011 0,018 - 0,0295 - 0,017

Ukupni fosfor mgP/l 0,19 0,385 0,085 0,084 0,1054 0,09 0,05 0,084 0,0684 0,1 - 0,09


Tablica 29.d Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Vučica Petrijevci Vučica Marjančaci Vučica Beničanci

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

El. vodljivost μS/cm 464 - - - 581 - - - - - - -

Alkalitet mgCaCO3/l 224,3 - - - 314 - - - - - - -

pH 7,8 7,8 7,8 7,83 7,7 7,5 7,9 7,88 - - 7,9 7,88

Otopljeni kisik mgO2/l 8,6 - - - 7,4 - - - - - - -

BPK5 mgO2/l 4,5 2,8 5 4,633 2,7 5,8 3,2 4,842 - - 3,2 3,808

KPK(KMnO4) mgO2/l 7 5,9 6,4 5,933 4,7 10,9 6,3 7,475 - - 5,6 6,567

Amonij mgN/l 0,1557 0,181 0,083 0,205 0,1203 0,072 0,172 0,131 - - 0,195 0,159

Nitrati mgN/l 1,6392 0,725 0,94 1,064 0,4494 0,77 1,314 1,138 - - 1,348 1,302

Ukupni dušik mgN/l 2,3008 1,31 1,721 1,806 1,3021 1,5145 1,881 1,898 - - 1,921 2,104

Ortofosfati mgP/l - 0,0775 0,049 0,057 - 0,107 0,052 0,064 - - 0,049 0,074

Ukupni fosfor mgP/l 0,2628 0,196 0,187 0,156 0,14 0,15 0,245 0,282 - - 0,209 0,281

31

Tablica 29.e Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Baranjska Karašica Batina Kanal Karašica Popovac Karašica Crnac-Krčenik

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

El. vodljivost μS/cm - - - - 1091 - - - 306 - - -

Alkalitet mgCaCO3/l - - - - 478,2 - - - 164,8 - - -

pH - - 8,1 8,07 7,6 7,7 8,0 8,02 7,8 7,4 8,0 7,89

Otopljeni kisik mgO2/l - - - - 4,2 - - - 9,3 - - -

BPK5 mgO2/l - - 4,4 4,875 4,8 4,1 4,3 5,267 1,9 3,6 3,4 4,789

KPK(KMnO4) mgO2/l - - 5,6 5,767 5,8 5,7 6,6 7,117 3,5 10,1 4,5 5,683

Amonij mgN/l - - 0,116 0,268 1,55 1,0095 0,766 0,345 0,0985 <0,028 0,033 0,122

Nitrati mgN/l - - 2,596 2,092 1,2294 0,51 2,003 1,853 0,3505 0,63 0,67 0,95

Ukupni dušik mgN/l - - 3,451 3,3 3,8475 3,3375 3,612 3,026 0,5743 0,9028 1,051 1,723

Ortofosfati mgP/l - - 0,114 0,148 - 0,6465 0,297 0,306 - 0,0855 0,041 0,075

Ukupni fosfor mgP/l - - 0,158 0,194 0,9351 0,71 0,666 0,501 0,105 0,18 0,078 0,146


Tablica 29.f Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Karašica Črnkovci Karašica nizvodno od Valpova Poganovačko-kravički kanal

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi


Alkalitet mgCaCO3/l 197,4 - - - 280 - - - - - - -

pH 7,7 7,8 7,8 7,84 7,6 - 7,8 7,78 - - 7,9 8,06

Otopljeni kisik mgO2/l 7,2 - - - 5,3 - - - - - - -

BPK5 mgO2/l 3,2 2,2 3,7 3,067 1,8 - 3,4 3,259 - - 4,2 4,722

KPK(KMnO4) mgO2/l 6,3 4,3 6,6 5,742 3,8 - 4,9 4,908 - - 6,4 6,442

Amonij mgN/l 0,1536 0,1225 0,108 0,152 0,048 - 0,062 0,139 - - 0,068 0,112

Nitrati mgN/l 1,2444 0,885 1,048 0,998 0,7884 - 0,862 0,987 - - 2,111 1,939

Ukupni dušik mgN/l 1,73 1,42 1,494 1,626 1,1094 - 2,144 1,549 - - 2,729 2,511

Ortofosfati mgP/l - 0,1 0,098 0,146 - - 0,09 0,131 - - 0,087 0,133

Ukupni fosfor mgP/l 0,162 0,1855 0,279 0,287 0,16 - 0,237 0,3 - - 0,171 0,376

32

Tablica 29.g Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Akumulacija Borovik Akumulacija Lapovac II Baranjska Karašica Branjin Vrh

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi



pH 8 7,8 8,1 8,15 7,9 7,7 8,1 8,24 8 8,1 - -

Otopljeni kisik mgO2/l 9 - - - 8,9 - - - 9,2 - - -

BPK5 mgO2/l 4 4 3,8 3,847 3,9 4,2 3,8 5,093 3,8 3,3 - -

KPK(KMnO4) mgO2/l 5,9 9,6 7,1 6,033 6,7 9,2 7,7 6,633 5,2 6,6 - -

Amonij mgN/l 0,1399 <0,028 0,141 0,175 0,1237 0,0655 0,039 0,16 0,0747 0,092 - -

Nitrati mgN/l 0,3505 0,27 0,065 0,17 0,3505 0,28 0,1 0,1863 1,8722 2,03 - -

Ukupni dušik mgN/l 0,7135 0,5515 0,795 1,043 0,7876 0,8156 0,878 0,958 2,49 2,785 - -

Ortofosfati mgP/l - 0,01 0,007 0,009 - 0,01 0,007 0,01 - 0,0945 - -

Ukupni fosfor mgP/l 0,0519 0,05 0,05 0,062 0,0608 <0,05 0,06 0,061 0,135 0,2155 - -


Tablica 29.h Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. -2016. godine

Skupine


Profili

Našička rijeka Jelisavac Našička rijeka Ribnjak Kanal Zornice VI

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

El. vodljivost μS/cm - - - - 547 - - - - - - -

Alkalitet mgCaCO3/l - - - - 249,3 - - - - - - -

pH - 7,7 8 7,87 7,6 8 8,1 7,91 - 7,9 7,8 7,83

Otopljeni kisik mgO2/l - - - - 6,4 - - - - - - -

BPK5 mgO2/l - 3,9 4,1 4,825 4,5 5,2 4,8 5,253 - 4,5 4,1 3,821

KPK(KMnO4) mgO2/l - 5,4 5 5,825 7,7 10,7 6 7,308 - 7,0 5,2 4,883

Amonij mgN/l - 0,572 0,647 1,106 0,5543 0,2595 0,192 0,514 - <0,028 0,039 0,066

Nitrati mgN/l - 1,635 3,392 2,505 0,4606 1,33 1,433 1,423 - 0,165 0,145 <0,13

Ukupni dušik mgN/l - 2,7405 5,129 4,562 2,1275 1,9435 2,682 2,912 - 0,4167 0,686 0,653

Ortofosfati mgP/l - 0,437 0,712 0,49 0,5 0,369 0,282 0,233 - 0,0925 0,056 0,031

Ukupni fosfor mgP/l - 0,67 0,929 0,601 - 0,565 0,462 0,331 - 0,1115 0,104 0,102

33

Tablica 29.i Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Bistra Kanal Halasica Iskrica Šaptinovci

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

El. vodljivost μS/cm - - - - - - - - - - - -

Alkalitet mgCaCO3/l - - - - - - - - - - - -

pH - 7,5 7,6 7,67 - 7,4 7,6 7,66 - 7,6 8 7,93

Otopljeni kisik mgO2/l - - - - - - - - - - - -

BPK5 mgO2/l - 1,5 4,7 4,024 - 2,1 4 5,34 - 3,4 3,8 4,441

KPK(KMnO4) mgO2/l - 4,8 6 5,508 - 5,3 5,1 6,8 - 4,6 4,4 5,117

Amonij mgN/l - <0,028 0,068 0,181 - 0,0615 0,126 0,318 - 0,03 0,119 0,17

Nitrati mgN/l - <0,1 0,195 0,155 - <0,1 0,135 <0,13 - 1,74 1,713 1,632

Ukupni dušik mgN/l - 0,6212 0,88 0,851 - 0,7126 0,846 1,073 - 2,035 2,126 2,305




Tablica 29.j Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Kanal Serečin Crni Fok Čepinska obilaznica Breznica Koška-Lacići

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi



pH - 7,2 7,6 7,7 - 7,4 7,5 7,6 - 7,6 7,8 7,74


BPK5 mgO2/l - 4,3 8,3 5,381 - 8,0 7,7 6,393 - 3,4 4,0 4,331

KPK(KMnO4) mgO2/l - 6,5 9,8 7,167 - 9,8 9,9 9,242 - 5,8 5,6 5,925

Amonij mgN/l - 0,226 0,091 0,128 - 0,082 0,208 0,364 - <0,028 0,062 0,16

Nitrati mgN/l - <0,1 0,13 0,137 - 0,23 1,367 1,493 - 0,645 1,811 1,885

Ukupni dušik mgN/l - 0,85 0,819 0,821 - 0,9878 3,05 2,773 - 1,1535 2,388 2,643



34

Tablica 29.k Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Glavni Daljski kanal Dalj Vuka Ada Vuka Krndija - Poganovci

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

El. vodljivost μS/cm - - - - 658 - - - - - - -

Alkalitet mgCaCO3/l - - - - 340,5 - - - - - - -

pH - 7,8 7,9 7,78 7,7 7,7 7,9 7,88 - - 7,9 7,79

Otopljeni kisik mgO2/l - - - - 7,4 - - - - - - -

BPK5 mgO2/l - 2,9 4,0 3,741 3,4 2,9 3,2 4,647 - - 5,6 4,93

KPK(KMnO4) mgO2/l - 5,8 5,8 5,083 5,4 7,1 5,6 5,492 - - 7,8 6,208

Amonij mgN/l - <0,028 0,081 0,09 0,038 <0,028 0,1 0,6 - - 0,627 0,49

Nitrati mgN/l - 3,825 6,847 8,105 0,983 0,4955 2,181 2,483 - - 0,613 0,693

Ukupni dušik mgN/l - 4,5725 8,264 9,472 1,378 1,2105 3,316 4,002 - - 2,031 1,838


Ukupni fosfor mgP/l - 0,185 0,138 0,151 0,3875 0,345 0,196 0,291 - - 0,283 0,333


Tablica 29.l Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

GDK Zlatna Greda GDK Tikveš Sifonski kanal - Podunavlje

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi



pH 7,7 7,5 7,8 7,81 7,7 7,7 7,8 7,78 7,3 7,4 7,6 7,46

Otopljeni kisik mgO2/l 7,6 - - - 4,9 - - - 4,1 - - -

BPK5 mgO

2/l 3,6 3,3 4,4 4,718 3 3,5 4,9 4,135 2,1 2,4 4,0 4,002

35

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi

KPK(KMnO4) mgO2/l 5,5 7,4 5,7 5,917 7 4,9 5,7 5,983 4,1 7,2 6,9 5,892

Amonij mgN/l 0,038 <0,028 0,041 0,106 0,038 <0,028 0,03 0,079 0,038 0,112 0,062 0,209

Nitrati mgN/l 0,3505 0,19 0,177 0,18 0,3505 0,215 0,141 0,15 0,3505 0,185 0,13 0,145

Ukupni dušik mgN/l 0,6878 0,6344 0,81 0,854 0,6887 0,7151 0,712 0,796 0,6575 0,8025 1,023 0,891


Ukupni fosfor mgP/l 0,0625 0,095 0,05 0,061 0,0663 0,11 0,065 0,068 0,0663 0,13 0,095 0,143


Tablica 29.m Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Velika Osatina - Koritna Mali Dunav - Podunavlje Dunavac - Grabovac

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi



pH - 7,5 7,7 7,72 - - 7,7 7,46 - 8,0 8,4 8,13


BPK5 mgO2/l - 2,5 2,9 4,353 - - 4,8 4,255 - 4,1 5,1 4,533

KPK(KMnO4) mgO2/l - 4,2 5,4 5,208 - - 6,0 6,0 - 5,2 5,9 5,017

Amonij mgN/l - <0,028 0,555 0,61 - - 0,085 0,102 - <0,028 0,042 0,057

Nitrati mgN/l - 5,265 5,183 4,495 - - 0,13 <0,13 - 0,252 1,33 0,655

Ukupni dušik mgN/l - 6,8325 7,875 6,581 - - 0,931 0,863 - 0,6007 0,835 1,049

Ortofosfati mgP/l - 0,4255 0,246 0,314 - - 0,019 0,035 - 0,0185 0,13 0,018

Ukupni fosfor mgP/l - 0,49 0,314 0,425 - - 0,08 0,094 - <0,05 0,05 0,064


36

Tablica 29.n Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Topoljski Dunavac - Topolje Bukvik - prije utoka u Vučicu Čarna nakon CS Podunavlje

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi



pH - 8,4 8,3 8,31 - - 7,7 7,66 - - - 7,75


BPK5 mgO2/l - 4,7 4,9 4,833 - - 4,6 4,796 - - - 4,578

KPK(KMnO4) mgO2/l - 5,8 6,0 6,058 - - 6,1 5,917 - - - 5,467

Amonij mgN/l - <0,028 0,039 0,074 - - 0,161 0,632 - - - 0,09

Nitrati mgN/l - 0,24 0,13 0,279 - - 1,57 1,669 - - - 0,203

Ukupni dušik mgN/l - 0,9702 0,906 1,23 - - 2,402 3,022 - - - 0,89

Ortofosfati mgP/l - 0,0315 0,019 0,013 - - 0,094 0,182 - - - 0,035

Ukupni fosfor mgP/l - 0,0725 0,05 0,066 - - 0,131 0,246 - - - 0,078


Tablica 29.o Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Lateralni kanal Suza - Mirkovac Brežnica prije utoka u Biđ Kaznica - Piškorevci

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi



pH - - - 8,43 - - 7,9 7,868 - - 7,9 7,82


BPK5 mgO2/l - - - 4,858 - - 4,4 4,466 - - 4,1 3,988

KPK(KMnO4) mgO2/l - - - 5,25 - - 7,4 6,4 - - 6,5 5,667

Amonij mgN/l - - - 0,325 - - 0,062 0,157 - - 0,098 0,298

Nitrati mgN/l - - - 1,487 - - 1,306 0,837 - - 1,004 0,845

Ukupni dušik mgN/l - - - 2,524 - - 2,0 1,553 - - 1,681 1,871

Ortofosfati mgP/l - - - 0,012 - - 0,1 0,163 - - 0,208 0,183

Ukupni fosfor mgP/l - - - 0,058 - - 0,157 0,276 - - 0,261 0,257

37

Tablica 29.p Pokazatelji kakvoće voda rijeka Drave i Dunava u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Skupine


Profili

Jošava – uzvodno od Đakova Jošava - nizvodno od Đakova Akumulacija Jošava

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kemijski i

fizikalno-

kemijski

elementi


Alkalitet mgCaCO3/l 342,5 - - - 310,5 - - - - - - -

pH 7,9 8,1 8,1 8,0 7,9 8 7,9 7,86 - - 8,4 8,34

Otopljeni kisik mgO2/l 5,8 - - - 3 - - - - - - -

BPK5 mgO2/l 10,6 5,3 4,7 8,117 11,7 6,6 6,8 10,225 - - 5,8 6,837

KPK(KMnO4) mgO2/l 11,3 6,9 7,5 9,633 11,6 7,6 9,3 9,217 - - 8,0 7,975

Amonij mgN/l 4,0156 0,1545 0,93 0,7963 6,7923 2,2425 4,24 2,5112 - - 0,208 0,258

Nitrati mgN/l 3,2517 2,995 4,51 5,9925 2,0209 1,305 2,36 2,5525 - - 0,991 0,477

Ukupni dušik mgN/l 10,357

3 4,016 7,13 8,978

11,549

5 6,443 7,88 5,888 -

- 2,146 1,802


Ukupni fosfor mgP/l 0,4946 0,2785 0,347 0,863 1,017 0,918 1,011 1,019 - - 0,105 0,072


38

3.2.4. KLASIFIKACIJA VODA

Ocjenjujući vrijednosti pokazatelja kakvoće površinskih voda danih u prethodnom poglavlju,

izvršena je klasifikacija voda na području OBŽ za razdoblje od 2013. do 2016. godine sukladno Uredbi o

standardu kakvoće voda ("Narodne novine" broj 89/10.), za 2013. godinu, a za razdoblje 2014. - 2016.

godine prema Uredbi o standardu kakvoće voda ("Narodne novine" broj 73/13., 151/14. i 78/15.), prema

kojoj se, na osnovu ekološkog stanja voda izraženog kakvoćom strukture i funkcioniranja vodnih

ekosustava, određuje stanje vodnog tijela površinske vode.

Stanje vodnog tijela

Stanje tijela površinske vode na temelju osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata

kakvoće koji prate biološke elemente ocjenjuje se kao:

- vrlo dobro (VD) kada je mjerodavna vrijednost svakog pokazatelja manja ili jednaka granicama

kategorija vrlo dobrog ekološkog stanja;

- dobro (D) kada je mjerodavna vrijednost svakog pokazatelja manja ili jednaka granicama kategorija za

dobro stanje, a da je pri tome mjerodavna vrijednost najmanje jednog pokazatelja veća od granica

kategorija vrlo dobrog ekološkog stanja;

- umjereno (U) kada je mjerodavna vrijednosti najmanje jednog pokazatelja veća od granica kategorija

dobrog ekološkog stanja;

Mjerodavno stanje vodnog tijela površinskih voda ocjenjuje se na temelju fizikalno-kemijskih

elemenata u točki mjerenja i jednako je najlošijem stanju utvrđenom po pojedinom pokazatelju.

39

Tablica 30. a Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.a

Skupina


PROFILI

Drava Donji Miholjac Drava Belišće Drava uzvodno od Osijeka

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Osn

ovni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

VD

dobro

-

dobro

-

dobro

-

dobro

VD

dobro

-

dobro

-

dobro

-

dobro

VD

dobro

-

dobro

-

dobro

-

dob

ro

Alkalitet

mgCaCO3/l VD - - - VD - - - VD - - -

pH VD VD VD VD VD VD VD VD VD VD VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

VD - - - VD - - - VD - - -

BPK5

mgO2/l

VD D VD VD VD VD D VD VD VD D VD

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

VD D D D VD D D D VD D D D

Amonij

mgN/l VD VD D D VD D D D VD D D VD

Nitrati

mgN/l D D VD D D D D D D D D D

Ukupni

dušik

mgN/l


Ortofosfati

mgP/l - VD VD VD - VD VD VD - VD VD VD

Ukupni

fosfor

mgP/l



40

Tablica 30. b Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.b

Skupina


PROFILI

Drava prije utoka u Dunav Dunav Aljmaš Dunav granični profil RH-H

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

VD

dobro

-

dobro

-

dobro

-

dobro

-

-

-

-

-

dobro

-

dobro

VD

dobro

-

dobro

-

dobro

-

dobro

Alkalitet

mgCaCO3/l VD - - - - - - - VD - - -

pH VD VD VD VD - - VD VD VD VD VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

VD - - - - - - - VD - - -

BPK5

mgO2/l

VD VD D VD - - D VD VD VD VD VD

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

VD D D D - - D D VD D D D

Amonij

mgN/l VD D D D - - D D VD D D D

Nitrati

mgN/l D D D D - - D D D D D D

Ukupni

dušik

mgN/l


Ortofosfati

mgP/l - VD VD VD - - VD D - D D D

Ukupni

fosfor

mgP/l



41

Tablica 30.c Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.c

Skupina


PROFILI

Stara Drava Čingi - lingi Stara Drava Ustava Kopačevo Jezero Sakadaš

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

snovni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

VD

loše

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

VD

dobro

-

um

jere

no

-

-

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/l - -

- -

VD - - - VD - - -

pH VD VD VD VD VD VD VD VD VD D - VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- -

-

-

VD

- - - VD - - -

BPK5

mgO2/l

D D U U L U U U D U - U

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

U U U U D U U U VD U - U

Amonij

mgN/l VD VD VD D

D VD D D D VD - U

Nitrati

mgN/l VD VD VD VD

D VD VD VD VD VD - VD

Ukupni

dušik

mgN/l

VD VD VD VD D VD D D VD VD - D

Ortofosfati

mgP/l VD U VD VD - D VD VD - VD - VD

Ukupni

fosfor

mgP/l

D U VD VD VD D VD D VD D - D


42

Tablica 30.d Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.d

Skupina

pokazatelja

Pokazatelji

PROFILI

Vučica Petrijevci Vučica Marjančaci Vučica Beničanci

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Osn

ovni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El. vodljivost

μS/cm VD

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

VD

dobro

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/l VD - - - VD - - - - - - -

pH VD VD VD VD VD VD VD VD - - VD VD

Otopljeni

kisik mgO2/l VD - - - VD - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

U D D D D U D D - - D D

KPK (KMnO4)

mgO2/l D U U U VD U U U - - U U

Amonij

mgN/l D D VD D D VD D D - - D D

Nitrati mgN/l U VD VD D VD VD D D - - D D

Ukupni dušik

mgN/l D VD D D VD D D D - - D D

Ortofosfati

mgP/l - VD VD VD - D VD VD - - VD VD

Ukupni

fosfor mgP/l U D D D VD D D D - - D D


43

Tablica 30.e Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.e

Skupina


PROFILI

Baranjska Karašica Batina Kanal Karašica Popovac Karašica Crnac-Krčenik

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016.

Osn

ov

ni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

-

-

dobro

-

um

jere

no

VL

vrl

o l

oše

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

VD

dobro

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/

l

- - - - VD - - - VD - - -

pH - - VD VD VD VD VD VD VD VD VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - U - - - VD - - -

BPK5

mgO2/l

- - D D VL D D U D U U U

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- - D D L U U U VD U D U

Amonij

mgN/l - - D D VL U U U VD VD VD D

Nitrati

mgN/l - - U U VD VD U D VD VD VD D

Ukupni

dušik

mgN/l

- - D D U U U U VD VD VD D

Ortofosfati

mgP/l - - D D - U U U - D D D

Ukupni

fosfor

mgP/l

- - D D VL U U U VD D D D


44

Tablica 30.f Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.f

Skupina


PROFILI

Karašica Črnkovci Karašica nizvodno od Valpova Poganovačko-kravički kanal

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

VD

vrl

o l

oše

-

dobro

-

um

jere

no

-

um

jere

no

VD

um

jere

no

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/l VD - - - VD - - - - - - -

pH VD VD VD VD VD - VD VD - - VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

VD - - - U - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

D D U D VD - U D - - U U

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

D D U U VD - D D - - U U

Amonij

mgN/l D D D D VD - VD D - - VD D

Nitrati

mgN/l D D D D D - D D - - U U

Ukupni

dušik

mgN/l

D D D D VD - U D - - U U

Ortofosfati

mgP/l - D D U - - D U - - D U

Ukupni

fosfor

mgP/l

VL D U U VD - U U - - D U


45

Tablica 30.g Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.g

Skupina


PROFILI

Akumulacija Borovik Akumulacija Lapovac II Baranjska Karašica Branjin Vrh

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

VD

dobro

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

VD

dobro

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

L

loše

-

um

jere

no

-

-

-

-

Alkalitet

mgCaCO3/l VD - - - VD - - - VD - - -

pH VD VD VD VD VD VD VD VD VD VD - -

Otopljeni

kisik

mgO2/l

VD - - - VD - - - VD - - -

BPK5

mgO2/l

D U U U D U U U D D - -

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

VD U U U D U U U VD D - -

Amonij

mgN/l D VD D U D D VD D VD D - -

Nitrati

mgN/l VD VD D VD VD VD VD VD U U - -

Ukupni

dušik

mgN/l

VD VD VD D VD VD VD VD D D - -

Ortofosfati

mgP/l - VD VD VD - VD VD VD - VD - -

Ukupni

fosfor

mgP/l

VD VD VD D VD VD D D VD D - -


46

Tablica 30.h Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.h

Skupina


PROFILI

Našička rijeka Jelisavac Našička rijeka Ribnjak Kanal Zornice VI

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

VD

loše

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

um

jere

no

-

dobro

-

dobro

Alkalitet

mgCaCO3/l - - - - VD - - - - - - -

pH - VD VD VD VD VD VD VD - VD VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - D - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

- D D D U U D U - D D D

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- D D U D U U U - U D D

Amonij

mgN/l - U U U L D D U - VD VD VD

Nitrati

mgN/l - D U U VD D D D - VD VD VD

Ukupni

dušik

mgN/l

- U U U D D U U - VD VD VD

Ortofosfati

mgP/l - U U U - U U U - D VD VD

Ukupni

fosfor

mgP/l

- U U U L U U U - VD VD VD


47

Tablica 30.i Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.i

Skupina

pokazatelja

Pokazatelji

PROFILI

Bistra Kanal Halasica Iskrica Šaptinovci

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

dobro

-

dobro

-

um

jere

no

-

-

-

dobro

-

dobro

-

dobro

Alkalitet

mgCaCO3/l - - - - - - - - - - - -

pH - VD VD VD - VD VD VD - VD VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - - - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

- VD D D - D D U - D D D

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- D U U - D D U - D D D

Amonij

mgN/l - VD VD D - VD D U - VD D D

Nitrati

mgN/l - VD VD VD - VD VD VD - D D D

Ukupni

dušik

mgN/l

- VD VD VD - VD VD VD - D D D

Ortofosfati

mgP/l - U D VD - VD VD VD - D VD D

Ukupni

fosfor

mgP/l

- D VD VD - VD VD VD - D VD D

Izvor: HV VGO Osijek za Dunav i Donju Dravu

48

Tablica 30.j Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.j

Skupina


PROFILI

Kanal Serečin Crni Fok Čepinska obilaznica Breznica Koška-Lacići

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/l - - - - - - - - - - - -

pH - D VD VD - VD VD VD - VD VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - - - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

- D U U - U U U - U U U

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- U U U - U U U - U U U

Amonij

mgN/l - D VD D - D U U - VD VD D

Nitrati

mgN/l - VD VD VD - VD D D - VD U U

Ukupni

dušik

mgN/l

- VD VD VD - VD U U - D U U

Ortofosfati

mgP/l - D D D - U U U - U D D

Ukupni

fosfor

mgP/l

- VD D D - U U U - U U D


49

Tablica 30.k Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.k

Skupina


PROFILI

Glavni Daljski kanal Dalj Vuka Ada Vuka Krndija - Poganovci

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/l - - - - - - - - - - - -

pH - VD VD VD - VD VD VD - - VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - - - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

- D U U - D D U - - U U

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- D D D - U D D - - U U

Amonij

mgN/l - VD D D - VD D U - - U U

Nitrati

mgN/l - U U U - VD U U - - D D

Ukupni

dušik

mgN/l

- U U U - D U U - - U D

Ortofosfati

mgP/l - U U D - U U U - - U U

Ukupni

fosfor

mgP/l

- D D D - U D U - - U U


50

Tablica 30.l Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.l

Skupina


PROFILI

GDK Zlatna Greda GDK Tikveš Sifonski kanal - Podunavlje

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/l - - - - - - - - - - - -

pH - VD VD VD - VD VD VD - D VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - - - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

- D D D - U U U - D D D

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- U U U - D U U - U U U

Amonij

mgN/l - VD VD D - VD VD D - D VD D

Nitrati

mgN/l - VD VD VD - VD VD VD - VD VD VD

Ukupni

dušik

mgN/l

- VD VD VD - VD VD VD - VD VD VD

Ortofosfati

mgP/l - VD VD VD - D VD VD - D VD D

Ukupni

fosfor

mgP/l

- VD VD VD - D D D - VD VD D


51

Tablica 30.m Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.m

Skupina


PROFILI

Velika Osatina - Koritna Mali Dunav - Podunavlje Dunavac - Grabovac

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

dobro

-

um

jere

no

-

dobro

Alkalitet

mgCaCO3/l - - - - - - - - - - - -

pH - VD VD VD - - VD VD - VD VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - - - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

- D D U - - U U - D U D

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- D D D - - U U - D U D

Amonij

mgN/l - VD U U - - D D - VD VD VD

Nitrati

mgN/l - U U U - - VD VD - VD D VD

Ukupni

dušik

mgN/l

- U U U - - VD VD - VD VD VD

Ortofosfati

mgP/l - U U U - - VD VD - VD D VD

Ukupni

fosfor

mgP/l

- U U U - - D D - VD VD VD


52

Tablica 30.n Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.n

Skupina


PROFILI

Topoljski Dunavac - Topolje Bukvik – prije utoka u Vučicu Čarna nakon CS Podunavlje

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

-

-

dobro

Alkalitet

mgCaCO3/l - - - - - - - - - - - -

pH - VD VD VD - - VD VD - - - VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - - - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

- D D D - - D D - - - D

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- U U U - - U U - - - D

Amonij

mgN/l - VD VD VD - - D U - - - VD

Nitrati

mgN/l - VD VD VD - - D D - - - VD

Ukupni

dušik

mgN/l

- VD VD VD - - D U - - - VD

Ortofosfati

mgP/l - VD VD VD - - D D - - - VD

Ukupni

fosfor

mgP/l

- VD VD VD - - D D - - - VD


53

Tablica 30.o Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.o

Skupina


PROFILI

Lateralni kanal Suza - Mirkovac Brežnica prije utoka u Biđ Kaznica - Piškorevci

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

-

-

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/l - - - - - - - - - - - -

pH - - - VD - - VD VD - - VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

- - - - - - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

- - - D - - U U - - U U

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

- - - D - - U U - - U U

Amonij

mgN/l - - - U - - VD D - - D U

Nitrati

mgN/l - - - D - - D D - - D D

Ukupni

dušik

mgN/l

- - - D - - D D - - D D

Ortofosfati

mgP/l - - - VD - - D U - - U U

Ukupni

fosfor

mgP/l

- - - VD - - D U - - U U


54

Tablica 30.p Ocjena stanja vodnog tijela iz Tablice 30.p

Skupina


PROFILI

Jošava - uzvodno od Đakova Jošava - nizvodno od Đakova Akumulacija Jošava

2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. 2013. 2014. 2015. 2016. O

sno

vni

fizi

kal

no -

kem

ijsk

i

El.

vodljivost

μS/cm

U

vrl

o l

oše

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

U

vrl

o l

oše

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

um

jere

no

-

-

-

-

-

um

jere

no

-

um

jere

no

Alkalitet

mgCaCO3/l

VD - - -

VD - - - - - - -

pH VD VD VD VD VD VD VD VD - - VD VD

Otopljeni

kisik

mgO2/l

U - - - VL - - - - - - -

BPK5

mgO2/l

VL U D U VL D D U - - U U

KPK

(KMnO4)

mgO2/l

U U U U U D U U - - U U

Amonij

mgN/l VL D U U VL U U U - - D D

Nitrati

mgN/l U U U U U D U U - - VD VD

Ukupni

dušik

mgN/l

VL U U U - U U U - - D D

Ortofosfati

mgP/l - D D U VL U U U - - VD VD

Ukupni

fosfor

mgP/l

U D U U VL U U U - - VD VD


55

3.2.5. IZNENADNA ONEČIŠĆENJA VODA

Onečišćenja voda koja nastaju zbog djelovanja ili propusta pravne, odnosno fizičke osobe,

uslijed iznenadnog slučaja, kvara ili drugih razloga, nazivaju se iznenadna onečišćenja. U slučaju

pojave tih onečišćenja vodopravna inspekcija proglašava stupanj ugroženosti vodotoka prema

Državnom planu za zaštitu voda i izdaje nalog za sanaciju. Postoje i izvanredna onečišćenja koja

nastaju uslijed nepovoljnih hidroloških prilika ili drugih okolnosti, uglavnom u ljetnim mjesecima

kada su vodostaji niski i temperatura vode visoka, što rezultira pogoršanjem stanja voda i vrlo često

pomorom riba i drugih organizama.

Tablica 31.a Iznenadna onečišćenja voda u OBŽ u 2013. godini

Br. Datum Lokacija Vrsta onečišćenja Počinitelj Sanacija

1. 10.04. Kanal iz Tvornice

ulja Čepin

mazut iz

kotlovnice u

krugu tvornice

IPK Tvornica ulja Čepin

d.o.o.

proveo

počinitelj

2. 24.04. Benetton Tekstil

d.o.o.

smrad s uređaja

za pročišćavanje

otpadnih voda

Benetton Tekstil d.o.o. proveo

počinitelj

3. 17.05. Bobotski kanal kod

CS Paulin Dvor

nekoliko uginulih

riba

zbog obilnih padalina

isprano gnojivo s

poljoprivrednih površina

-

4. 18.06.

Kanal Marko,

Branjevinski kanal

i Bobotski kanal

otpadne vode s

farme Žito FMK

Mala Branjevina

Žito farma muznih krava

Mala Branjevina

proveo

počinitelj

5. 13.08. Karašica u Gatu zijev i pomor ribe

prirodna pojava uslijed

visokih temperetura, niskog

vodostaja, zanemarivog

protoka i obraslog vodotoka

Udruga

ribolovnih

zajednica

6. 30.10.

Drava – ispust iz

sustava javne

odvodnje u Osijeku

u Donjem gradu

nepoznata nepoznat nepotrebna

Izvor podataka: Ministarstvo unutarnjih poslova, Županijski centar za obavješćivanje, Hrvatske vode i

nadležna inspekcija.

Tablica 31.b Iznenadna onečišćenja voda u OBŽ u 2014. godini

Br. Datum Lokacija Vrsta

onečišćenja Počinitelj Sanacija

1. 15.03. Drava 20. i 0. rkm nepoznata nepoznat nepotrebna

2. 16.09. Kanal Crna Karašica

kod Gajića uginuće riba nepoznat

uklonjene uginule

ribe iz vodotoka

3. 10.11. Kanal uz OPG Tokić otpadne vode

s farme

zbog obilnih padalina

isprano gnojivo s

poljoprivrednih

površina

proveo počinitelj po

nalogu vodopravne

inspekcije

4. 02.12. Dunav kod Dalja manje mrlje

na vodotoku nepoznat nepotrebna



56

Tablica 31.c Iznenadna onečišćenja voda u OBŽ u 2015. godini


1. 04.12. Kanal „pritok

Tome“

mulj iz nekorištene

kanalizacije Tvornica ulja Čepin

naloženo

čišćenje šahte

2. 19.03. Pjena kod

bivše kožare

iz oborinske

kanalizacije

zbog rekonstrukcije cjevovoda

preusmjerena kanalizacija nepotrebna



Tablica 31.d Iznenadna i izvanredna onečišćenja voda u OBŽ u 2016. godini


1. 25.01. Ivanovac - u

kanalu

plavi dizel iz

spremnika

obiteljske kuće

vlasnik

obiteljske kuće proveo počinitelj

2.

27.06.

–

02.07.

Dovodni i

odvodni kanal na

CS Paulin Dvor,

te Vuka Laslovo

pad otopljenog

kisika i uginuće

riba

prirodna pojava

uslijed pada

otopljenog

kisika u vodi

-

3. 02.07. Kanal Seleš kod

Divoša

smrad iz kanala

uslijed truljenja

biljaka

prirodna pojava -

4. 26.07. Kanal Lukavac -

Bokšić Lug

smrad iz kanala

uslijed truljenja

biljaka

prirodna pojava -

5. 28.07. Vuka kod CS

Paulin Dvor uginuće ribe

prirodna pojava

uslijed pada

otopljenog

kisika u vodi

-

6. 31.07.

Poganovačko-

kravički kanal u

Josipovcu i kanal

Selce

smrad iz kanala

uslijed truljenja

biljaka

prirodna pojava -

7. 03.08. Stara Drava

Višnjevac uginuće ribe

prirodna pojava

uslijed pada

otopljenog

kisika u vodi

-

8. 16. –

18.09.

Stara Vučica

Beničanci -

Malinovac

nafta u vodotoku

puknuće

naftovoda i

istjecanje nafte

u dužini 150

metara

počinitelj za sanaciju

angažirao ovlaštene tvrtke

AEKS i STSI d.o.o.

9. 23.09. Drava 12 .rkm

pjena iz ispusta

gradske

kanalizacije u

Osijeku

nepoznat -

10. 24.09. Ispust iz UPOV-a

u Belišću

bijela pjena na

izlazu iz UPOV-a DS Smith

na UPOV-u dodali

antipjenić za nestanak

pjene

11. 21.10. Drava istjecanje naftnih

derivata s plovila

tvrtka CE-ZA-R

rezala brod uz

obalu, a nisu

osigurali Dravu

od onečišćenja

na zahtjev inspektora

sigurnosti plovidbe

počinitelj angažirao JVP

grada Osijeka - postavili

branu

57

12. 25.10. Dunav 1385. rkm naftna mrlja dužine

200 metara

nepoznat,

pretpostavka

neko plovilo

-

13. 29.10. Dunav 1375. rkm naftna mrlja

nepoznat,

pretpostavka

neko plovilo

-

14. 28.11. Velika Osatina -

Koritna nepoznata nepoznat -



Uslijed pada količine otopljenog kisika u 2016. godini, što nije onečišćenje vodotoka uslijed

nedozvoljenog ispuštanja onečišćujućih tvari nego prirodna pojava uslijed visokih temperatura, niskog

vodostaja, smanjenog protoka vode i obraslosti vodotoka vodenim biljem, zabilježen je veći broj

uginuća riba u vodotocima.

3.2.6. ZAŠTITA VODA

Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće vode i izvorima onečišćavanja,

kontrolom onečišćenja, zabranom ispuštanja onečišćujućih tvari u vode i zabranom drugih radnji i

ponašanja koja mogu izazvati onečišćenje vodnog okoliša i okoliša u cjelini, izgradnjom i

upravljanjem građevinama za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te drugim mjerama usmjerenim

na očuvanje i poboljšanje kakvoće i namjenske korisnosti voda.

Zaštita izvorišta

Zakonom o vodama propisano je da područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište

vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe

zahvaća voda iz rijeka, jezera, akumulacija i slično mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog

onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na

njezinu izdašnost, zbog čega se utvrđuju zone sanitarne zaštite. Uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne

zaštite, mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokovi donošenja odluka o zaštiti izvorišta i

postupak donošenja tih odluka određeni su Pravilnikom o uvjetima za određivanje zona sanitarne

zaštite izvorišta ("Narodne novine" broj 66/11. i 47/13.).

Zaštita izvorišta i površinskih vodozahvata po zonama sanitarne zaštite provodi se sukladno

odluci o zaštiti izvorišta, a koja se propisuje na temelju provedenih vodoistražnih radova uz prethodnu

suglasnost Hrvatskih voda.

Razvoji crpilišta i zahvati voda diktirani su razvojem pojedinih općina i gradova, izgradnjom

novih i proširenjem postojećih sustava, povećanjem broja stanovnika te povećanjem postotka

priključenosti na postojećim sustavima.

Tablica 32.a Crpilišta voda na području OBŽ

Crpilište Donesena odluka o

zaštiti izvorišta (god.) Obveza izrade sanacijskog

programa/ izrađen

Vinogradi - Osijek da (2015.) da/ ne

Pampas vodozahvat na rijeci Dravi da (2014.) da/ne

Dalj ne -

Cerić (crpilište zajedničko za VSŽ i

OBŽ) da (2015.) da/ ne

Velimirovac - Našice ne -

Seona ne -

Gornja Motičina ne -

58

Đurđenovac ne -

Donji Miholjac da (2010.) da/ne

Jarčevac - Valpovo da (2006.) da/ ne

Belišće - vodozahvat na rijeci Dravi ne -

Konkološ - Darda - Bilje da (2016.) da/ ne

Livade Beli Manastir da (2010.) da/ ne

Prosine - Kneževi Vinogradi da (2006.) da/ ne

Topolje da (2007.) da/ne

Trslana da (2006.) da/ne

Šumarija ne -

Ivanovci - Kuševac da (1998.) da/ne

Semeljci da (2006.) da/ne

Kućanci Đakovački ne -

Breznica Đakovačka – ali više nije u Breznici nego u Levanjskoj Varoši (novi zdenac)

ne -


Tablica 32.b Lokalna crpilišta voda na području OBŽ

Crpilište Donesena odluka o

zaštiti izvorišta (god.) Obveza izrade sanacijskog

programa/ izrađen

Ada ne -

Palača ne -

Petrova Slatina ne -

Silaš ne -

Gradac ne -

Valenovac ne -

Novi Bezdan ne -

Novo Nevesinje ne -

Kneževo ne -

Josipovac Punitovački ne -


Tablica 32.c Crpilišta voda koja se ne koriste

Crpilište Napomena

Čepin

Đurđanci Postoji odluka iz 1996. godine

Pašin Bunar Postoji odluka iz 2006. godine

Kod Bazena Crpilište nije u funkciji zbog problema prerade vode Općina je priključena na crpilište Vinogradi Postoji odluka iz 2006. godine

Strizivojna - Vrpolje -

Viškovci Postoji odluka iz 1996. godine

Široko polje Postoji odluka iz 2006. godine

Gorjani Postoji odluka iz 2000. godine

Gašinci -

Trnava -

Vrpolje -


59

Tablica 33. Stanje voda u JLS u razdoblju 2013.-2016. godine

Grad/ općina

Subjektivna

ocjena stanja

kakvoće voda

Provođenje mjera

zaštite izvorišta

voda

Sanacija odlagališta otpada

u zonama sanitarne zaštite

izvorišta

Priključenost na

sustav odvodnje

otpadnih voda

Provedeni i planirani

projekti za

unaprjeđenje sustava

javne odvodnje

Problemi odvodnje

otpadnih voda s

farmi

Beli Manastir

opće stanje voda

zadovoljavajuće,

nešto lošije stanje

kanala koji su

jednim dijelom u

Mađarskoj

na području Grada

postoji izvorište

vode za za koje je

donesena Odluka o

zaštiti u kojoj su

definirane zone

izvorišta i mjere

zaštite

2014. godine je sanirano

"Gradsko odlagalište" Beli

Manastir koje se nalazi u

trećoj zoni sanitarne zaštite

izvorišta

37%

sustav glavnih i

sekundarnih vodova

spaja se na kolektore

koji vode do pročistača

otpadnih voda s

mehaničkom i

biološkom obradom,

razvoj mreže prema

planu građenja

objekata i uređaja

komunalne

infrastrukture

problem odvodnje

otpadnih voda s

farme Mala

Karašica, do sada

nije rješavan

Belišće dobro - ne postoje 70%

sustav kolektora i

crpnih stanica otpadne

vode usmjerava na

mehanički UPOV,

planira se izgradnja

UPOV-a gradova

Belišća i Valpova u

Belišću na koji će se

spojiti i naselja:

Tiborjanci, Gat i

Veliškovci te Općina

Marijanci; planira se

izrada projektne

dokumentacije za

podsustav odvodnje

naselja Bocanjevci i

Gorica Valpovačka

ne postoje

60

Donji


na području naselja

Donji Miholjac

postoji izvorište za

koje je donesena

Odluka o zaštiti u

kojoj su definirane

zone izvorišta i

mjere zaštite, u

tijeku je

prihvaćanje nove

Odluke koja

obuhvaća i novi

Program mjera

sanacije unutar

zona sanitarne

zaštite

sanacija odlagališta otpada

"Doroslov", koje se nalazi u

trećoj zoni sanitarne zaštite

izvorišta, je u tijeku

98%

domaćinstava u

naselju Donji

Miholjac, u

prigradskim

naseljima nema

sustava javne

odvodnje

otpadne vode se

prikupljaju i odvode na

UPOV, a recipijent je

rijeka Drava, u tijeku

je izrada Studije

izvodivosti sustava

javne odvodnje svih

prigradskih naselja i

susjednih općina te

Ocjena o PUO, nakon

čega se planira

projektiranje i

izvođenje sustava

javne odvodnje s

uređajima za

pročišćavanje otpadnih

voda

Grad nema

saznanja o tome

Đakovo dobro

provode se

donesene odluke o

zonama sanitarne

zaštite izvorišta

odlagalište otpada Vitika

nalazi se u III –B zoni

sanitarne zaštite crpilišta

izvorišta Trslana, a sanacija

se provodi u fazama s tim

da je prva faza završena

98%

domaćinstava u

Đakovu, u

prigradskim

naseljima zasada

nema sustava

odvodnje

u tijeku su radovi na

izgradnji sustava

odvodnje u

prigradskim naseljima,

planira se:

rekonstrukcija

kanalizacijske mreže u

Đakovu, izgradnja

sanitarno-fekalne

kanalizacijske mreže u

Budrovcima, Selcima

Đakovačkim, Kuševcu

i Ivanovcima

Đakovačkim te

izgradnje UPOV-a

prisutan je problem

otpadnih voda s

postojećih farmi

61

Našice

relativno dobro

u pogledu

dostupnosti i

koncepcijskih

rješenja, loše u

pogledu gubitaka

u vodoopskrbnoj

mreži

u izradi je odluka o

zaštiti izvorišta

Velimirovac

ne postoje

95% stanovnika

ima mogućnost

priključenja jer

postoji

kanalizacijska

mreža

centralni UPOV je

izgrađen i dovršen

2014. godine, u tijeku

je projekt izgradnje

nedostajuće mreže u

Našicama i naselju

Zoljan

prisutan je problem

otpadnih voda s

farme Hana-

Šipovac koja se

nalazi unutar

građevinskog

područja Našica

Osijek dobro

donesene su

Odluke o zaštiti

izvorišta "Crpilište

Vinogradi" i

zahvata vode

"Pampas" na rijeci

Dravi koje se

provode

ne postoje, povremeno se,

prilikom redovne kontrole,

uočavaju lokacije

onečišćene otpadom o

kojima isporučitelj vodne

usluge obavještava

nadležno komunalno

poduzeće (Unikom)

otprilike 90%

domaćinstava na

području grada

je priključeno na

sustav javne

odvodnje,

otpadne vode se

odvode

konektorskom

mrežom do

ispusne

građevine u

Nemetinu

(lokacija

UPOV-a koji je

trenutno u

izgradnji) gdje

se preko

automatske

grube rešetke -

ispuštaju u

recipijent rijeku

Dravu

Vodovod d.o.o.

svakodnevno vrši

CCTV inspekciju

sustava javne

odvodnje na osnovu

čega se izrađuju

projektni zadatci za

potrebne

rekonstrukcije,

pripremljeno oko 30

projekata s

građevinskim

dozvolama za

rekonstrukciju dijelova

sustava javne

odvodnje u dijelovima

grada Osijeka u kojima

je kanalizacijska

mreža stara i/ili u

lošem stanju

Grad nema

saznanja o tome

62

Valpovo srednje loše

na području grada

Valpova postoji

izvorište Jarčevac

za koje je donesena

Odluka o zaštiti u

kojoj su definirane

zone izvorišta i

mjere zaštite

sva ilegalna odlagališta

otpada na području grada

Valpova su očišćena tako i

na području Šaga, Narda i

Ladimirevaca, na dijelove

kojih katastarskih općina se

prostire vodozaštitno

područje

65%, na širem

području grada

Valpova sustav

javne odvodnje

organiziran je

samo u naselju

Valpovo

otpadne vode Valpova,

prikupljaju se

gravitacijskim i

tlačnim sustavom sa

prikupljanjem na

glavnoj crpnoj stanici

odakle se otpremaju na

UPOV u Belišću,

odakle se ispuštaju u

rijeku Dravu. U tijeku

je izgradnja sustava

odvodnje naselja

Ladimirevci i Šag,

planira se do kraja

2018. g. organizirano

prikupljanje otpadnih

voda i otpremanje na

UPOV-e u Belišću i

Petrijevcima

ne postoje

Antunovac dobro

na području općine

ne postoje izvorišta

vode

- 63%

otpadne vode se

ispuštaju u sustav

odvodnje otpadnih

voda Vodovod-Osijek

farme zbrinjavaju

svoje otpadne vode

kroz vlastite

sustave odvodnje

Bilje djelomično

dobro

donesena odluka o

zaštiti izvorišta

Bilje-Konkološ

ne postoje

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

izgrađena je

kanalizacijska mreža u

naselju Bilje koja je

spojena na sustav

Grada Osijeka. U

tijeku je izgradnja

kanalizacijskog

sustava u sklopu

projekta Južna Baranja

u naselju Kopačevo, a

u planu je izgradnja

sustava odvodnje u

naseljima Vardarac i

Lug

problem

predstavljaju

neodgovorni

pojedinci koji su

prijavljeni

prekršajnom sudu

63



Čepin dobro

donesena je odluka

o zaštiti izvorišta

Vinogradi, a

crpilište Čepin nije

u funkciji zbog

problema prerade

vode

sanirana

priključenje na

kanalizacijski

sustav je

započelo 2017.

g. te Općina još

nema podatke

Hrvatske vode su

2016. g. sufinancirale

izgradnju kanalizacije

u naselju Ovčara u

Čepinu

ne postoje

Darda dobro

donesena odluka o

zaštiti izvorišta

Konkološ, provode

se mjere

sanirana 30%

naselja Darda i Mece

su spojeni na sustav

javne odvodnje

Vodovod-Osijek

postoji problem

odvodnje otpadnih

voda s farmi koji se

namjerava rješiti

izgradnjom bioplin.

postrojenja uz Zap.

obilaznicu koje će

za sirovinu koristiti

gnoj i gnojnicu s

farmi

Donja

Motičina dobro

izrađeni su

elaborati o

usklađenju zona

sanitarne zaštite za

područje izvorišta

Seona i Motičina

koja trenutno nisu u

funkciji

ne postoje

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

U tijeku je izrada

projektne

dokumentacije

kanalizacije naselja

Seona i spoja

kanalizacije naselja

Seona i D. Motičina na

kanalizacijski sustav

Grada Našica te radovi

na izgradnji sustava

odvodnje naselja D.

Motičina.

ne postoje

Draž dobro

donesena odluka o

zaštiti izvorišta

Topolje

ne postoje

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

planira se unaprjeđenje

sustava odvodnje

otpadnih voda

postoje


64

Đurđenovac dobro


postoji crpilište

Đurđenovac za koje

nije donesena

odluka o zaštiti

izvorišta

- 20%

u tijeku je

projektiranje

sustava odvodnje

otpadnih voda na

području općine po

fazama

ne postoje

Erdut vrlo dobro

donesena odluka o

zaštiti izvorišta,

provode se mjere

ne postoje

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda


sustava odvodnje

otpadnih voda

problem prisutan,

rješavao se

izgradnjom laguna

Ernestinovo dobro



vode

-

prva

priključenja na

sustav odvodnje

očekuju se na

proljeće 2018. g.

upravo se izvodi

sustav odvodnje prema

najnovijim

standardima

ne postoje, nema

farmi

Feričanci loše



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

u tijeku je izgradnja

sustava odvodnje

otpadnih voda

ne postoje

Gorjani dobro



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

Općina je započela s

projektom kanalizacije ne postoje

Jagodnjak dobro



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda


sustava odvodnje

otpadnih voda

ne postoje

Kneževi

Vinogradi dobro

provode se mjere

zaštite izvorišta

Prosine predviđene

Odlukom o zaštiti

izvorišta

ne postoje

kanalizacijski

sustav izgrađen

je samo u Kn.

Vinogradima i

na njega je

priključeno 80%

stanovništva

u izradi je projektna

dokumentacija za

odvodnju otpadnih

voda u naselju

Karanac

ne postoje

Koška zadovoljavajuće



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda


sustava odvodnje

otpadnih voda

ne postoje

65

Levanjska

Varoš dobro

nisu donesene

odluke o zašttiti

izvorišta Breznica i

Paučje

ne postoje

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

planira se projektiranje

sustava odvodnje

otpadnih voda

ne postoje

Magadenovac zadovoljavajuće



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda


sustava odvodnje

otpadnih voda

ne postoje

Marijanci zadovoljavajuće



vode

-

sustav odvodnje

otpadnih voda

još nije stavljen

u funkciju

sustav odvodnje

otpadnih voda u

naseljima Marijanci i

Kunišinci je izgrađen,

i trebao bi biti stavljen

u funkciju tijekom

2018. g. preko

kolektora i

pročišćivača u Belišću

farme zbrinjavaju

svoje otpadne vode

kroz vlastite

sustave odvodnje


Petrijevci dobro

provode se mjere

zaštite izvorišta

predviđene

Odlukom o zaštiti

izvorišta Jarčevac

ne postoje

nije završen

sustav odvodnje

otpadnih voda s

pročistačem

u tijeku je izgradnja

sustava odvodnje

otpadnih voda

(izgrađeni su kolektori

i dio crpnih stanica,

nije počela izgradnja

UPOV-a ni

sekundarne mreže)

ne postoje

Podgorač dobro



vode

- - 30% planira se unaprjeđenje

sustava odvodnje ne postoje

Podravska


Popovac

loše, zbog

prekomjerne

upotrebe pesticida

nije donesena

odluka o zaštiti

izvorišta

ne postoje

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

za sada nije započeta

izrada projekata za

izgradnju sustava

odvodnje otpadnih

voda

ne postoje

66

Punitovci dobro



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

u tijeku je izrada

sustava odvodnje

otpadnih voda Općine

ne postoje

Satnica

Đakovačka dobro



vode

-

priključenje na

kanalizacijski

sustav u naselju

Satnica

Đakovačka je

tek započelo

započela je izgradnja

sustava odvodnje

otpadnih voda u

naselju Gašinci

Općina nema

saznanja o tome

Semeljci dobro

provode se mjere

zaštite izvorišta

predviđene

Odlukom o zaštiti

izvorišta Semeljci

sanirana

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

izrađena je projektna

dokumentacija i

ishođene dozvole za

izgradnju sustava

odvodnje otpadnih

voda, u tijeku je izrada

studije i prijava

dokumentacije za

pripremu javne nabave

za izvođenje radova za

sustav koji obuhvaća

svih pet naselja Općine

s jednim UPOV-om

problem odvodnje

otpadnih voda s

farmi postoji jer

nisu izgrađene

adekvatne lagune

za spremanje

otpadnih voda

Strizivojna dobro



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

izgrađen je

kanalizacijski sustav,

ali ga se nema gdje

spojiti, treba izgraditi

pročistač

ne postoje

Šodolovci dobro



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda


kanalizacijskog

sustava

ne postoje

Trnava dobro izvorište Trnava se

ne koristi -

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

u tijeku je prijava na

natječaj za izradu

projektne

dokumentacije

izgradnje sustava

odvodnje otpadnih

voda za cijelo područje

općine

Općina nema

saznanja o tome

67



Vladislavci dobro



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda

u tijeku je izrada

projektne

dokumentacije za

izgradnju sustava

odvodnje otpadnih

voda

problem odvodnje

otpadnih voda s

farmi postoji jer

prilikom obilnijih

padalina oborinske

vode s farmi

dospjevaju u

kanalsku mrežu i

zagađuju okolne

površine

Vuka dobro



vode

-

nema sustava

odvodnje

otpadnih voda


sustava odvodnje

otpadnih voda u

narednom razdoblju

ne postoje

Izvor: Anketa JLS

68

3.3. TLO

Tlo je prirodno tijelo i dinamički sustav nastao transformacijom mineralne i organske tvari u

promjenjivim uvjetima. Litološka podloga, reljef, flora, fauna i čovjek utječu na fizikalne, kemijske i

biološke procese kojima nastaje tlo.

Osječko-baranjska županija ima ukupnu površinu od 4.155 km2, od čega 2.120,95 km2

zauzimaju obrađene poljoprivredne površine; 1.207,31 km2 šumske površine i 826,74 km2 ostale

površine. Od ukupnih poljoprivrednih površina Osječko-baranjske županije najveći udio predstavljaju

oranice i vrtovi kojih ima 2.008,92 km2 (94,7%); zatim voćnjaci 45,10 km2 (2,1%); pašnjaci 28,51 km2

(1,4%), vinogradi 26 km2 (1,2%) i livade 12,42 km2 (0,6%).

Zaštita tla obuhvaća očuvanje zdravlja i funkcija tla, sprječavanje oštećenja tla, praćenje

stanja i promjena kakvoće tla te saniranje i obnavljanje oštećenih tala i lokacija. Onečišćenje odnosno

oštećenje tla smatra se štetnim utjecajem na okoliš. Kako RH još nema temeljni zakon kojim se štiti

tlo, uporaba i zaštita tla (zemljišta) regulirana je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne

novine" broj 39/13. i 48/15.), Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13. i

65/17.) te propisima o građevinskom, cestovnom i šumskom zemljištu. Pravilnik o zaštiti

poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima ("Narodne novine" broj 9/14.) određuje koje

se tvari smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta (u nastavku teksta: zemljište), njihove

dozvoljene granične vrijednosti u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja zemljišta i kontrolu

onečišćenja zemljišta, s ciljem da se poljoprivredno zemljište zaštiti od degradacije i održi u stanju

koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi,

životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša.

Onečišćenja tla koja mogu biti mehanička, biološka i kemijska najčešće su lokalnog

karaktera, a općenito se odnose na: lokalne izvore onečišćenja, sadržaje petrokemikalija, polikloriranih

bifenila i teških metala u tlu, pritiske na poljoprivredna tla, zakiseljavanje, alkalizaciju i zaslanjivanje

tla, eroziju poljoprivrednog tla, pedološke suše, nekontrolirano korištenje tla te prenamjenu korištenja

zemljišta za urbane ili industrijske svrhe.

Erozija tla vodom i vjetrom je višestruko štetan proces, kojim se oštećuju ili uništavaju dva

temeljna prirodna resursa tlo i voda. Erozija tla vodom zasigurno predstavlja najznačajniji i najopasniji

degradacijski proces tala Hrvatske, dok erozija vjetrom u Hrvatskoj nije dovoljno znanstveno

proučavana. Mjestimično se može javiti na lakšim pjeskovitim tlima istočne Slavonije i Podravine u

onim dijelovima godine (svibanj, lipanj, listopad i studeni) kada tlo nije zaštićeno vegetacijskim

pokrovom. Problem ove erozije dijelom se može riješiti agrotehničkim mjerama zaštite kao i problem

erozije vodom.

Izvori onečišćenja tla uglavnom su: nestručna i nekontrolirana primjena pesticida i

mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, nepropisno odlaganje otpada na mjesta izvan

uređenih (legalnih) odlagališta; nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda i sadržaja septičkih jama u

kanale, šumarke i vodotoke; intenzivna industrijska aktivnost, eksploatacija nafte i plina; razni

akcidenti kao što su: ratno razaranje trafostanica, prevrtanje cisterni u prijevozu opasnih tvari i dr.

3.3.1. KAKVOĆA TLA

U Izvješću o stanju okoliša u RH za razdoblje od 2009. do 2012. (objavljenom u listopadu

2014. godine), u poglavlju Tlo i zemljište navodi se: da je na području Slavonije i Baranje zabilježeno

zakiseljavanje tla koje je, osim što je i prirodno uzrokovan, većim dijelom posljedica ljudske

aktivnosti (izgaranja fosilnih goriva i emisije u zrak iz elektrana, prometa i industrije te intenzivne

poljoprivredne proizvodnje s prekomjernom gnojidbom dušikom) te da predstavlja degradacijski

proces tla. Posljedice zakiseljavanja tla su: povećanje kiselosti tla, smanjenje biološke raznolikosti i

aktivnosti, smanjenje organske tvari u tlu i drugo.

69

Značajan problem u Istočnoj Slavoniji predstavlja i gubitak humusa zbog ubrzane

mineralizacije organske tvari, gdje je u zadnjih 100-tinjak godina agrikulture s površine od 88.000 ha

tla izgubljeno 50-70% humusa.

Glavni uzročnici onečišćenja tla u Osječko-baranjskoj županiji su: poljoprivredna

proizvodnja, primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva, o čijoj potrošnji nema

dovoljno podataka, ali se praćenjem stanja kakvoće površinskih voda može zaključiti o njihovoj

prisutnosti u tlu, neuređena odlagališta i lokacije onečišćene otpadom, nepročišćene otpadne vode

naselja i industrije, prometni koridori kao izvori onečišćenja tla olovom, uljem i prašinom.

Na području Osječko-baranjske županije u razdoblju 2013. do 2016. godine provodile su se ili

se još uvijek provode mjere zaštite tla sanacijom otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta. U

izvještajnom razdoblju u OBŽ je sanirano 5 neuređenih odlagališta otpada (Filipovica, Bilje, Stara

ciglana, Đurđenovac i Strm Breg) i 32 lokacije onečišćene otpadom. Više o ovoj temi dano je u

poglavlju 4. Zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš.

Zaštita tla u OBŽ provodi se i kroz projekt "Kontrole plodnosti tla na poljoprivrednim

gospodarstvima", koji se provodi od 2003. godine do danas radi praćenja stanja poljoprivrednog

zemljišta i utvrđivanja preporuka za gnojidbu s ciljem optimizacije gnojidbe i postizanja visokih i

stabilnih prinosa u granicama ekonomičnosti, uz smanjivanje ekološkog opterećenja okoliša (voda i

tla). Projekt se provodi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, Hrvatskim centrom za

poljoprivredu, hranu i selo - Zavodom za tlo i očuvanje zemljišta Agencije za poljoprivredno zemljište

i Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku. Neposredni korisnici rezultata analize tla i preporuke za

gnojidbu usjeva su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, zadruge i trgovačka društva. U

razdoblju od 2013. do 2016. godine ukupno je analizirano 10.612 uzoraka tla.

70

Tablica 34. Agrokemijska analiza tla na području OBŽ od 2013.- 2016. godine

Općina/grad Broj

uzoraka pH KCl pH H2O humus (%)

P2O5

(mg/100g)

K2O

(mg/100g) CaCO3 (%)

Antunovac 156 prosjek 6,58 7,32 2,49 22,94 22,49 2,62

min-max (4,13-8,11) (4,84-8,76) (0,95-5,67) (1,40-41,00) (10,38-51,00) (0,00-30,80)

B. Manastir 211 prosjek 6,44 7,17 1,85 19,78 22,46 4,26

min-max (4,25-7,82) (4,82-8,60) (0,86-4,22) (2,40-41,00) (6,40-51,00) (0,40-27,50)

Belišće 246 prosjek 5,04 5,92 1,60 16,63 18,91 1,31

min-max (3,87-7,62) (4,33-8,58) (0,57-4,33) (2,30-41,00) (5,62-47,81) (0,40-7,60)

Bilje 351 prosjek 6,21 7,01 2,52 15,14 16,07 10,45

min-max (3,95-7,76) (4,59-8,60) (1,00-20,50) (1,40-41,00) (5,35-51,00) (0,00-39,30)

Bizovac 213 prosjek 5,73 6,57 1,87 20,89 22,50 1,27

min-max (3,72-7,58) (4,21-8,45) (0,84-4,95) (1,40-41,00) (7,45-51,00) (0,00-16,20)

Čeminac 111 prosjek 6,15 6,86 1,80 19,32 25,60 2,70

min-max (3,76-7,72) (4,38-8,38) (0,91-4,57) (2,60-41,00) (10,38-51,00) (0,00-15,90)

Čepin 408 prosjek 6,02 6,83 1,78 22,45 21,30 1,02

min-max (3,80-7,68) (4,65-8,57) (0,87-4,08) (3,20-41,00) (8,52-51,00) (0,00-8,00)

Darda 102 prosjek 6,87 7,49 2,36 15,23 11,66 2,80

min-max (4,32-7,63) (5,02-8,32) (0,76-4,72) (2,00-41,00) (5,70-51,00) (0,40-10,20)

D. Motičina 51 prosjek 4,14 5,25 1,77 17,95 17,14 0,40

min-max (3,56-6,74) (4,32-7,31) (1,01-2,74) (3,40-35,50) (8,52-39,32) (0,40-0,40)

D. Miholjac 223 prosjek 5,31 6,12 1,59 16,71 16,35 3,63

min-max (3,72-7,70) (4,20-8,54) (0,70-2,64) (2,50-41,00) (4,30-34,79) (0,00-12,80)

Draž 271 prosjek 7,26 7,97 2,30 15,16 20,43 11,53

min-max (4,80-7,83) (5,75-8,88) (0,84-4,80) (1,90-41,00) (5,35-51,00) (0,40-28,20)

Drenje 235 prosjek 4,72 5,66 1,54 13,19 15,54 0,39

min-max (3,80-7,10) (4,32-8,14) (0,75-3,24) (0,70-41,00) (7,10-51,00) (0,00-0,70)

Đakovo 305 prosjek 4,84 5,83 2,12 15,96 17,80 1,13

min-max (3,66-7,32) (4,27-8,30) (0,83-6,98) (0,90-41,00) (7,10-42,77) (0,00-11,10)

Đurđenovac 33 prosjek 4,91 5,85 1,74 17,55 15,65 0,66

min-max (3,82-7,21) (4,51-8,14) (0,89-2,51) (5,00-41,00) (4,30-30,58) (0,40-1,90)

Erdut 252 prosjek 7,12 7,76 2,18 19,56 21,27 5,76

min-max (4,49-7,87) (5,26-8,66) (0,98-4,21) (2,50-41,00) (8,88-51,00) (0,00-28,70)

71

Ernestinovo 117 prosjek 5,97 6,78 2,83 20,57 18,72 1,20

min-max (4,49-7,64) (5,20-8,90) (1,28-5,45) (4,40-41,00) (10,77-37,34) (0,00-11,80)

Feričanci 72 prosjek 4,35 5,21 1,75 14,45 14,65 0,27

min-max (3,54-6,34) (4,19-7,30) (0,70-3,58) (1,80-41,00) (7,10-42,07) (0,00-0,00)

Gorjani 60 prosjek 4,75 5,66 1,84 18,06 16,40 0,44

min-max (3,53-7,17) (4,17-8,04) (1,19-3,14) (4,80-41,00) (9,62-29,43) (0,40-0,70)

Jagodnjak 163 prosjek 6,22 7,01 1,98 16,26 14,30 1,97

min-max (3,95-7,79) (4,56-8,45) (0,88-4,23) (2,80-41,00) (3,82-51,00) (0,00-11,80)

Kn. Vinogradi 2 663 prosjek 7,05 7,81 2,21 20,14 17,84 6,33

min-max (4,02-8,19) (4,72-8,91) (0,68-8,62) (1,80-41,00) (3,94-51,00) (0,00-34,00)

Koška 176 prosjek 5,27 6,20 2,26 15,74 17,15 0,79

min-max (4,00-7,52) (4,67-8,37) (0,84-6,32) (1,10-41,00) (6,44-51,00) (0,00-8,50)

L. Varoš 52 prosjek 5,12 5,99 1,81 6,73 14,64 0,62

min-max (3,84-7,47) (4,66-8,06) (0,70-4,17) (0,90-41,00) (7,80-44,19) (0,00-2,30)

Magadenovac 543 prosjek 4,73 5,72 1,78 18,16 18,19 0,58

min-max (3,58-7,21) (4,03-8,06) (0,70-10,39) (1,50-41,00) (6,75-51,00) (0,00-3,00)

Marijanci 348 prosjek 4,88 5,82 1,65 20,30 19,50 0,58

min-max (3,60-7,61) (4,10-8,49) (0,69-2,95) (4,10-41,00) (8,88-47,81) (0,00-3,00)

Našice 280 prosjek 4,80 5,84 1,98 14,75 17,51 0,95

min-max (3,65-7,59) (4,27-8,19) (0,53-4,06) (0,90-41,00) (7,17-51,00) (0,00-14,10)

Osijek 444 prosjek 6,52 7,28 2,18 22,88 25,23 3,84

min-max (3,86-7,96) (4,70-8,73) (0,70-4,80) (1,50-41,00) (5,00-51,00) (0,00-33,90)

Petlovac 588 prosjek 6,77 7,55 2,09 19,46 19,63 2,27

min-max (4,26-7,93) (4,94-8,67) (0,85-4,11) (2,40-41,00) (5,70-51,00) (0,00-16,20)

Petrijevci 134 prosjek 4,98 5,88 1,71 18,53 21,38 0,82

min-max (3,62-7,21) (4,37-7,93) (0,70-3,16) (2,10-41,00) (7,80-51,00) (0,00-5,10)

Podgorač 116 prosjek 4,50 5,42 1,85 15,47 19,27 0,41

min-max (3,65-7,35) (4,38-7,84) (0,92-3,95) (0,90-41,00) (8,20-51,00) (0,00-0,80)

P. Moslavina 44 prosjek 5,32 6,09 1,81 16,63 15,49 2,93

min-max (3,88-7,47) (4,37-8,22) (1,10-2,74) (6,90-41,00) (7,10-30,58) (0,00-8,10)

Popovac 566 prosjek 6,85 7,64 2,05 19,61 21,24 3,09

min-max (4,26-7,98) (5,15-8,80) (0,87-5,44) (2,50-41,00) (5,70-51,00) (0,00-20,50)

Punitovci 145 prosjek 5,00 5,91 2,05 18,24 18,08 0,69

min-max (3,63-7,47) (4,60-8,20) (0,86-3,31) (3,80-41,00) (8,06-51,00) (0,00-3,40)

72

Satnica

Đakovačka 80

prosjek 4,57 5,46 1,74 16,74 18,01 0,57

min-max (3,92-6,84) (4,49-7,77) (1,05-3,00) (2,40-41,00) (7,80-36,05) (0,00-1,30)

Semeljci 171 prosjek 4,69 5,66 1,85 19,09 19,52 0,40

min-max (3,68-7,28) (4,26-7,75) (1,23-4,69) (2,70-41,00) (9,62-41,37) (0,40-0,40)

Strizivojna 6 prosjek 6,75 7,81 2,45 18,10 15,06 2,33

min-max (5,99-7,02) (7,20-8,16) (1,29-3,15) (9,80-26,30) (10,77-21,47) (0,40-0,40)

Šodolovci 110 prosjek 5,91 6,70 2,70 18,24 17,63 1,10

min-max (4,08-7,44) (4,68-8,32) (1,05-5,00) (3,10-41,00) (7,80-51,00) (0,00-5,70)

Trnava 60 prosjek 5,36 6,39 1,50 11,50 14,72 2,30

min-max (3,73-7,26) (4,54-8,34) (0,59-2,71) (1,60-41,00) (7,80-45,63) (0,00-14,70)

Valpovo 262 prosjek 5,18 6,01 1,60 17,51 19,62 1,90

min-max (3,69-8,54) (4,21-8,83) (0,65-2,68) (1,40-41,00) (7,45-44,19) (0,00-27,80)

Viljevo 103 prosjek 5,67 6,51 1,68 16,26 15,33 0,94

min-max (3,96-7,63) (4,51-8,54) (0,73-4,42) (2,10-41,00) (6,05-39,32) (0,00-10,30)

Viškovci 45 prosjek 4,45 5,30 1,80 24,04 21,94 3,30

min-max (3,83-7,36) (4,38-7,90) (0,74-2,92) (3,30-41,00) (10,77-46,35) (3,20-3,40)

Vladislavci 81 prosjek 5,48 6,33 2,06 15,06 19,26 0,74

min-max (4,28-7,46) (5,01-8,23) (1,55-3,68) (4,00-41,00) (12,78-51,00) (0,00-5,30)

Vuka 15 prosjek 4,77 5,57 1,65 12,61 15,68 0,40

min-max (4,02-5,73) (4,68-6,58) (1,51-1,81) (5,60-18,90) (10,77-25,05) (0,40)

Ukupno 10 612 prosjek 6,06 6,89 2,03 18,68 18,91 3,98

min-max (3,53-8,54) (4,03-8,91) (0,53-20,50) (0,70-41,00) (3,82-51,00) (0,00-39,30)

Izvor: Agencija za poljoprivredno zemljište - Odjel za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta

Osim navedenih osnovnih agrokemijskih analiza, u izvještajnom razdoblju, na zahtjev korisnika poljoprivrednog zemljišta, Odjel za praćenje stanja

poljoprivrednog zemljišta analizirao je ukupan sadržaj teških metala u tlu na 29 uzoraka.

73

Tablica 35. Sadržaj teških metala u uzorcima tla na području OBŽ od 2013.-2016. godine (mg/kg)

Katastarska općina Kadmij

(Cd)

Živa

(Hg) Krom (Cr) Bakar (Cu)

Nikal

(Ni)

Olovo

(Pb)

Cink

(Zn)

Dalj 0,24 0,04 36,27 22,26 34,61 14,74 71,46

Draž 0,31 0,10 36,28 26,87 35,60 18,78 76,40

Đakovo 0,10 0,04 39,01 25,53 31,95 15,09 74,72

Habjanovci 0,19 0,04 30,21 17,84 23,27 14,16 49,98

Ivanovac 0,19 0,06 16,44

Kozarac 0,22 0,03 36,96 27,88 36,95 14,10 78,88

Lug 0,30 0,07 36,90 23,04 34,07 15,30 69,27

Mrzović 0,27 0,05 59,71 19,55 29,29 16,12 63,91

Nemetin 0,32 0,05 34,42 22,77 33,65 29,17 109,45

Osijek 0,18 0,05 37,26 25,81 33,06 15,76 69,55

Petrijevci 0,14 0,06 43,41 16,88 24,60 18,61 74,73

Semeljci 0,26 0,04 38,30 20,70 24,36 15,90 55,58

Prosječna

vrijednost 0,23 0,05 39,04 22,42 30,51 16,99 71,06

MDK (mg/kg) 1,0-2,0 1,0-1,5 (80)90-120 (80)90-120 50-75 100-150 150-200

Izvor: Agencija za poljoprivredno zemljište - Odjel za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta

MDK - maksimalno dopuštena količina (mg/kg)

Prema podacima dobivenim od Agencije za poljoprivredno zemljište uspostava sustava

trajnog praćenja kvalitete tala s podacima o stanju tala, sadržaju štetnih tvari, projektima koji su

provođeni - Program trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta na razini RH nije

uspostavljen, ali su osigurana financijska sredstva za početak provedbe u 2018. godini. Zbog

nepostojanja gore navedenih podataka o tlima teško je kvalitetno odrediti odgovarajuće mjere zaštite i

poboljšanja kvalitete tla. Svi ovi čimbenici znatno utječu na kvalitetu i sastav tla, kako u Osječko-

baranjskoj županiji tako i u Republici Hrvatskoj.

3.3.2. MINSKI ONEČIŠĆENA TLA

Zagađenost minama, minsko-eksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojitim sredstvima

predstavlja značajno onečišćenje tla. Osječko-baranjska županija uz Ličko-senjsku i Sisačko-

moslavačku županiju spada u minski najzagađenije županije.

Prema podatcima Hrvatskog centra za razminiranje u razdoblju od 01.01.2013. - 31.12.2016.

godine u 62 projekta razminiranja razminirana je površina od 22.043.626 m2 za što je utrošeno nešto

više od 160 milijuna kuna. Istovremeno je tehničkim i općim izvidom iz MSP-a isključena površina od

32.558.617 m2, tako da je zajednici vraćeno 54.602.243 m2 površine na upotrebu. Pri tom je pronađeno

i uništeno 1.096 komada protupješačkih mina, 1.913 komada protuoklopnih mina i 995 komada

različitih neeksplodiranih ubojitih sredstava. U navedenom razdoblju od mina je lakše stradala 1

osoba.

Na području županije od 1991. godine do sada je od minski eksplozivnih sredstava stradalo

ukupno 225 osoba, od čega čak 40 smrtno, 123 s težim tjelesnim ozljedama, 58 s lakšim tjelesnim

ozljedama te 3 osobe s nepoznatim stupnjem stradavanja zbog čega je prioritet Županije humanitarno

razminiranje poljoprivrednih površina. Iz tih razloga većina poslova pretraživanja i razminiranja

ostvarena je na takvim površinama.

Na području županije (podatak HCR) na dan 31.12.2016. godine ima još 57,9 km2 minski

sumnjivog prostora (od ukupne površine županije 4.155 km2).

74

Tablica 36. Ukupno planirano i realizirano smanjenje MSP-a u OBŽ od 2013.-2016. godine

God.

Planirano

ostvarenje

razminiranjem (m2)

Razminirano

(m2)

Ostvarenje

razminiranja

(%)

Smanjenje

MSP-a općim

izvidom (m2)

Ukupno smanjenje

MSP-a razminiranjem

i općim izvidom (m2)

2013. 7.661.942 9.311.030 121,5 14.296.844 23.607.874

2014. - - - - -

2015. 2.200.000 4.699.461 213,60 6.214.738 10.914.199

2016. 8.400.000 2.418.861 28,8 1.677.932 4.096.793

Izvor: HCR Podružnica Osijek

Smanjenje MSP-a u 2016. godini nije ostvareno u planiranoj veličini zbog kasnijeg

započinjanja, a samim time i završetka ili čak nastavljanja ugovorenih poslova razminiranja

poljoprivrednog zemljišta financiranog sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Razlog je kasniji početak postupka javne nabave od utvrđenog u planu, kao i ponavljanje postupaka za

dio predmeta nabave te vremenski uvjeti, posebice u unutrašnjosti, koji u IV. tromjesečju nisu

dozvoljavali dinamiku kao u III. tromjesečju kada je bila planirana većina poslova razminiranja

poljoprivrednog zemljišta u 2016. godini.

Tablica 37. Stanje onečišćenosti i kvalitete tla i provođenje aktivnosti za zaštitu tala od 2013. - 2016.

godine u JLS OBŽ (anketa)

Grad/ općina Onečišćena tla* Razminirano MSP

(površina) Praćenje kvalitete tla

Beli Manastir

postoji 1 lokacija otpadom

onečišćenog tla u naselju

Šećerana

nema podataka praćenje kvalitete tla provodio

je Zavod za tlo iz Osijeka

Belišće

sanacija odlagališta Belišće

je u tijeku, na području

Belišća postoji nesanirana

lokacija na kojoj je odlagan

tehnološki otpad iz Belišća

d.d. (Crni Lug), MSP preko

rijeke Drave

provođeno je

razminiranje

praćenje kvalitete tla provodio

je po zahtjevima polj.

proizvođača Zavod za tlo u

suradnji s Poljoprivrednim

fakultetom u Osijeku

Donji

Miholjac

sanacija odlagališta

Doroslov je u tijeku, a

nema lokacija otpadom

onečišćenog tla

nije provođeno

razminiranje


je Zavod za tlo u suradnji s

Poljoprivrednim fakultetom iz

Osijeka

Đakovo

sanacija odlagališta Vitika

je u tijeku, postoji 9

lokacija otpadom

onečišćenog tla

nema miniranih

područja


je po zahtjevima

poljoprivrednih proizvođača

Zavod za tlo u suradnji s

Poljoprivrednim fakultetom u

Osijeku

Našice

napušteni i devastirani

pogon za krojenje odjeće

Slavonija IMK u Markovcu

Našičkom, u vlasništvu RH,


onečišćenog tla kraj Velike

Londžice

nema miniranih

područja

praćenje kvalitete tla

povremeno se provodilo u

sklopu aktivnosti potpora

poljoprivredi, u suradnji s OBŽ

i Poljoprivrednim fakultetom iz

Osijeka; rezultati analiza s

preporukama za agrotehničke

mjere dostavljeni su

proizvođačima

75

Osijek

nesanirana su odlagališta

otpada Nemetin i Sarvaš

površine oko 20 ha,

Minski sumnjivih površina

(MSP) na području Grada

Osijeka ima 3.500.000 m²

(pojas uz Dravu u

Nemetinu). Prema

informacijama iz HCR-a

(listopad 2015.), ta površina

obuhvaćena je u projektu

kojim se planira

razminirati, obnoviti i

zaštiti šuma i šumsko

zemljište u zaštićenim i

Natura 2000 području u

dunavsko - dravskoj regiji -

NATURAVITA

provođeno je

razminiranje

Grad je od 2003.-2015. god.

sudjelovao u Projektu

"Kontrola plodnosti tla na

poljoprivrednim

gospodarstvima" u kojem je

nositelj bila Osječko-baranjska

županija, a provodio se u

suradnji s JLS, Agencijom za

poljoprivredno zemljište -

Zavodom za tlo i


Osijeku; neposredni korisnici

rezultata analize tla i preporuke

za gnojidbu usjeva su OPG,

obrtnici, zadruge i trgovačka

društva.

Valpovo nema lokacija otpadom

onečišćenog tla

cjelokupni MSP na

području grada na

lijevoj obali rijeke

Drave je razminiran



Antunovac

postoje 2 lokacije otpadom

onečišćenog tla; Stari Seleš

i Štadar, na lokaciji Seleš

postoji 20.000 m2 MSP

provođeno je

razminiranje

provodila se analiza stanja tla

za potrebe poljoprivrednih

proizvođača uz subvenciju

Općine u suradnji s


Osijeku; rezultati analiza s

preporukama za gnojidbu

dostavljeni su proizvođačima

Bilje 22.938.539 m2 MSP provođeno je

razminiranje

u suradnji s OBŽ Općina je

sufinancirala postupke analize

tla za svoje poljoprivrednike

Bizovac nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Čeminac postoji 1 lokacija otpadom

onečišćenog tla

nema miniranih

područja



Čepin nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Darda nema onečišćenog tla

cjelokupni MSP na

području općine je

razminiran

praćenje kvalitete tla na

području Općine provodi Zavod

za tlo iz Osijeka

Donja

Motičina nema onečišćenog tla

nema miniranih

područja


je Poljoprivredni fakultet iz

Osijeka

Draž nema onečišćenog tla

cjelokupni MSP na


razminiran


za potrebe poljoprivrednika u

suradnji s Poljoprivrednim

fakultetom u Osijeku

Drenje postoji 12 lokacija otpadom

onečišćenog tla

nema miniranih

područja



Đurđenovac nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



76

Erdut nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Ernestinovo postoji 6 lokacija otpadom

onečišćenog tla

nema miniranih

područja



Feričanci nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Gorjani nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Jagodnjak

divlje odlagališta otpada

Jagodnjak 1 i minski

sumnjive šumske površine

uz rijeku Dravu

provođeno je

razminiranje



Kneževi

Vinogradi

nesanirana lokacija Vinarija

"Belje" d.d. u naselju

Kn.Vinogradi, a sanacija

divljeg odlagališta

Zmajevac je u tijeku

nema miniranih

područja



Koška nema onečišćenog tla nema miniranih

područja

praćenje kvalitete provodio je

Zavod za tlo iz Osijeka

Levanjska

Varoš nema onečišćenog tla

nema miniranih

područja nije praćena

Magadenovac nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Marijanci nema onečišćenog tla nema miniranih

područja




Petrijevci 3.376.143 m2 MSP uz

rijeku Dravu

provođeno je

razminiranje

praćenje kvalitete tla se

provodilo u sklopu aktivnosti

potpora poljoprivredi, u

suradnji s OBŽ i

Poljoprivrednim fakultetom iz

Osijeka.

Podgorač nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Podravska


Popovac

2 lokacije otpadom

onečišćenog tla u Popovcu,

1 u Branjini i 1 u Kneževu

cjelokupni MSP na


razminiran

nema kvalitetne i sustavne

analize tla, Poljoprivredni

fakultet Osijek provodi analize

plodnosti tla bitne za

poljoprivrednu proizvodnju

Punitovci nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Satnica

Đakovačka nema onečišćenog tla

nema miniranih

područja


za potrebe poljoprivrednih


Općine u suradnji s OBŽ i


Osijeku

Semeljci

u tijeku je sanacija 2

neuređena odlagališta

otpada

nema miniranih

područja

Zavod za tlo iz Osijeka

provodio je analizu stanja tla za

potrebe poljoprivrednih


Općine i OBŽ

77

Strizivojna nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Šodolovci


onečišćenog tla te 20.000

m2 MSP (šumski pojas)

provođeno je

razminiranje



Trnava nema onečišćenog tla nema miniranih

područja




Viškovci nije odgovoreno nema miniranih

područja



Vladislavci nema onečišćenog tla nema miniranih

područja



Vuka nema onečišćenog tla

cjelokupni MSP na


razminiran



*Onečišćena tla su: nesanirane lokacije bivših industrijskih postrojenja, odlagališta otpada, minirana

područja, MSP- minski sumnjiva površina

3.4. PRIRODA

Priroda je po definiciji iz zakona sveukupna bioraznolikost, krajobrazna raznolikost i

georaznolikost. Neki od ciljeva zaštite prirode su očuvanje prirodnosti tla, kakvoće, količine i

dostupnosti vode, očuvanje atmosfere i proizvodnje kisika, očuvanje klime, sprječavanje štetnih

zahvata ljudi i poremećaja u prirodi koji su posljedica tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti te

zaštitom dijelova prirode, a obuhvaća praćenje stanja prirode, uspostavu sustava zaštite prirodnih

vrijednosti radi njihova trajnog očuvanja i osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara.

Bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje

raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava. Staništa i brojnost

vrsta, pokazatelji su čistoće voda, zraka i tla.

Na području Osječko-baranjske županije, u pet kategorija zaštite obuhvaćeno je ukupno 18

zaštićenih dijelova prirode: posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni

krajobraz i spomenik parkovne arhitekture, što čini oko 20% površine Županije.

Tablica 38. Zaštićeni dijelovi prirode na području OBŽ

Kategorija

Naziv Grad/Općina

Površina

ha

Godina

zaštite

Park prirode Kopački rit Bilje 17.700,00 1976./

1999.

Posebni rezervat

Kopački rit ( zoološki) Bilje 7.220,00 1967.

Podpanj (ornitološki) Donji Miholjac 84,99 1997.

Regionalni park Mura - Drava 61.745,76 2011.

Značajni

krajobraz Erdut Erdut 160,00 1974.

78

Spomenik

parkovne

arhitekture

Bilje - Park oko dvorca Bilje 8,80 1975.

Čepin- Park oko dvorca Čepin 2,03 1975.

Dalj- Park uz patrijaršiju Erdut 1,21 1973.

Donji Miholjac- Park oko dvorca Donji Miholjac 9,63 1958.

Đakovo - Strossmayerov perivoj Đakovo 8,65 1968.

Đakovo - Mali park Đakovo 1,01 1970.

Kneževo - Park oko dvorca Popovac 14,05 1976.

Našice - park oko dvorca Našice 34,34 1949.

Osijek - Park kralja Petra

Krešimira IV Osijek 2,43 1973.

Osijek - Perivoj kralja Tomislava Osijek 18,43 1973.

Tenja - Park oko dvorca Osijek 2,91 1973.

Valpovo - Park oko dvorca Valpovo 24,88 1958.

Spomenik

prirode

Travnjačka površina na Biljskom

groblju Bilje 0,63 2001.

Izvor: JU Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području OBŽ

*Regionalni park Mura - Drava proteže se kroz Osječko-baranjsku županiju, na području sljedećih

JLS: Belišće, Bilje, Darda, Donji Miholjac, Erdut, Jagodnjak, Marijanci, Osijek, Petlovac, Petrijevci,

Podravska Moslavina, Valpovo i Viljevo.

Tablica 39. Područja ekološke mreže na području OBŽ

Red. br. Šifra područja Naziv područja

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS

1. HR 200728 Biljsko groblje

2. HR 200730 Bistrinci

3. HR2001308 Donji tok Drave

4. HR2001354 Područje oko jezera Borovik

5. HR2001309 Dunav s Kopačkog rita

6. HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom

7. HR2001086 Breznički ribnjak

8. HR2001328 Lonđa i obronci Dilja

9. HR2000573 Petrijevci

10. HR2000394 Kopački rit

11. HR2000623 Šume na Dilj gori

12. HR5000015 Srednji tok Drave

Područja očuvanja značajna za ptice - POP

1. HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje

2. HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našički ribnjak

Izvor: JU Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području OBŽ

Upravljanje zaštićenim područjem provodi se na temelju Plana upravljanja koji se donosi za

razdoblje od 10 godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon 5 godina. Plan upravljanja određuje

ciljeve upravljanja, aktivnosti za postizanje tih ciljeva i pokazatelje učinkovitosti upravljanja.

79

Za zaštićena područja u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i

parka prirode donose se Pravilnici o zaštiti i očuvanju kojim se pobliže propisuju uvjeti i mjere zaštite

očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenog područja i upravne mjere za nepoštivanje tog pravilnika

i Zakona o zaštiti prirode. Za ostale kategorije zaštićenih područja: regionalni park, spomenik prirode,

značajni krajobraz, park šuma i spomenik parkovne arhitekture može se donijeti odluka o mjerama

zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja kojom se pobliže propisuju uvjeti i

mjere zaštite očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja te mjere za provođenje te odluke.

Kako bi se mogle pratiti promjene i donijeti adekvatne i pravodobne mjere zaštite nužno je poznavanje

trenutnog stanja.

Stanje na zaštićenim dijelovima prirode u Osječko-baranjskoj županiji prate dvije javne

ustanove: JU Park prirode "Kopački Rit" i JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na

području OBŽ.

Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području OBŽ

u razdoblju 2013. - 2016. godine je provodila Aktivnosti za zaustavljanje devastacije i nastavak

revitalizacije uništenog rezervata Podpanj. Za područje Posebnog ornitološkog rezervata Podpanj JU

AUZPV na području OBŽ je kao partner s Ustanovama koje upravljaju s područjem UNESCO

Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, 2015. g. realizirala projekt Rehabilitacije posebnog

(ornitološkog) rezervata Podpanj. Projekt se provodio u sklopu realizacije projekta "Rehabilitacija

krajobraza i zaštita biološke raznolikosti u okviru suradnje unutar prekograničnog područja Rezervata

biosfere Mura-Drava-Dunav", kratica projekta: 3 Rivers = 1 Aim, sufinanciranog iz programa IPA

CBC HUHR 2007.-2013.

Aktivnosti koje su provedene projektom su: čišćenje divljih odlagališta, uređenje

protupožarnih putova, uređenje postojećih puteva, rehabilitacija postojećih ustava i propusta,

postavljanja ograde i rampi (u cilju smanjenja pritiska grada te neovlaštenog ulaska u rezervat),

uklanjanje jednogodišnjeg i višegodišnjeg raslinja kao posljedica neredovitog održavanja rezervata,

izrada i postavljanje tabli o projektu i vrijednosti rezervata, izrada i postavljanje (2) osmatračnica za

ptice.

Javna ustanova je do kraja 2016. g., područje Podpanj uređivala i održavala, pri čemu su

sklopljeni Ugovori s izvođačem radova. Sve aktivnosti uređenja područja Posebnog ornitološkog

rezervata Podpanj nastavljeni su i u 2017.godini.

Zahvati koji su obuhvaćeni Ugovorima su: održavanje pokosa na površinama 13.000 m2,

mehaničko uklanjanje samoniklog bilja, šiblja, korova, šumske kupine i sl. biljnog pokrova; košnja na

površini 10.000 m2, košnja puteva u rezervatu, trave i ostale biljne vegetacije; strojni i ručni uslužni

radovi na području Podpanj, radovi na sanaciji prohoda, kanala, pokosa u rezervatu na površinama

od 15.000 m2; uređenje pet (5) vodnih kanala; čišćenje pokosa na ustavama; uređenje odvoda i protoka

ustava; uređenje prostora oko dvije (2) promatračnice za ptice; uređenje kontaktne zone uz zaštitnu

ogradu u dužini 600 m i popravak ograde na oštećenim dijelovima.

Pored navedenih aktivnosti JU AUZPV OBŽ već treću godinu za redom, sufinancira jedinice

lokalne samouprave u troškovima održavanja i unaprjeđenja zaštićenog područja. Potpora se provodi

na temelju dostavljenih prijedloga potrebnih aktivnosti i materijala za zaštićeno područje. Financijska

sredstva utrošena su za nabavku biljnog materijala u svrhu obnove i revitalizacije zaštićenog područja,

kao i za troškove održavanja (pregled stanja stabala, fitosanitarna intervencija, uklanjanje suhih i

napuklih grana i obnova biljnog fonda; introdukcija vrsta, sukladno rješenju o zaštiti parka).

JU AUZPV je u izvještajnom razdoblju, u cilju praćenja stanja (monitoring) ciljnih vrsta i

stanišnih tipova, njihove ugroženosti, provodila:

Monitoring ciljne vrste Bijela roda u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i

HAOP-om. U sklopu monitoringa, provodi se i projekt "Zaštita i očuvanje Bijele rode -

Ciconia ciconia u OBŽ" koji JU AUZPV OBŽ provodi u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša

i energetsku učinkovitost. Vlasnicima kuća i gospodarskih zgrada na čijim se krovovima

nalazi gnijezdo bijele rode isplaćuje naknadu u visini od 700 kn po gnijezdu

80

Monitoring ciljne vrste zmije Žuta poljarica - Dolichophis caspius u suradnji s Hrvatskim

herpetološkim društvom - Hyla, a podatke o istraživanju proslijedit će HAOP-u na zajednički

sustav informiranja

Monitoring ciljnih vrsta Čaplje - Ardeidae u suradnji s Udrugom Biom iz Zagreba, a podatke o

istraživanju proslijedit će HAOP-u na zajednički sustav informiranja. Monitoring se provodi u

sklopu projekta Interreg Dunavski prekogranični program zaštite i jačanja upravljanja

prekograničnim rezervatom Biosfere, JU AUZPV sudjeluje na projektu kao partner, a nositelj

projekta je WWF Austrija. Projektom se istražuju Čaplje (Ardenidae) na NATURA 2000

području Aljmaški rit

Zimsko prebrojavanje ptica močvarica provodi u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu

ptica i prirode

Monitoring flore na Biljskoj stepi provodi se u suradnji s Odjelom za Biologiju Sveučilišta J.J.

Strossmayera u Osijeku, a podatke o istraživanju bit će proslijeđeni HAOP-u na zajednički sustav

informiranja.

Šume

Šume i šumska zemljišta su dobra od interesa za RH te imaju njezinu osobitu zaštitu. Po

definiciji iz Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10.,

25/12., 68/12., 148/13., 94/14.) šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku

sastojine na površini većoj od 10 ari. Općekorisne funkcije šuma su od vitalnog značaja za održavanje

zraka, vode, tla.

Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta te

izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo

gospodarenje šumama: održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos

globalnom ciklusu ugljika; održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava; održavanje i poticanje

proizvodnih funkcija šume; održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje bioraznolikosti u

šumskom ekosustavu te održavanje i poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i

vode).

Cilj budućeg gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u RH je održivo gospodarenje

šumama koje je prema zakonu definirano kao temeljno načelo planiranja i gospodarenja šumama

kojim se nastoji ostvariti trajna ravnoteža između proizvodnje biomase, općekorisnih funkcija šume i

sveukupnog korištenja na način da se korištenjem biomase održava proizvodnja svih koristi od šume, s

obzirom da je šuma obnovljivi prirodni resurs. Održivo gospodarenje šumama upućuje i na

gospodarenje šumama kao šumskim ekosustavima. Šumski ekosustavi su zajednice biljaka, životinja i

mikrororganizama u kojima drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne

odnose na određenom staništu i pri određenim uvjetima.

Prema podatcima Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružnica (UŠP) Osijek u razdoblju

2013. - 2016. godine na području UŠP Osijek pošumljeno je 141 ha novih površina, a sanacijom ratom

oštećenih i razminiranih površina obnovljeno je 686 ha šuma. U okviru uređenja šuma koje

unapređuju njihove socijalne i ekološke funkcije, u suradnji s Općinom Erdut, uređena je poučna staza

"Porić" u gospodarskoj jedinici Erdutske podunavske šume, a u gospodarskoj jedinici Zmajevačke

podunavske šume uređena je poučna staza "Monjoroš".

U okviru praćenja oštećenosti šuma uzrokovane zračnim onečišćenjima, provodi se stalni

monitoring osutosti krošanja na četiri bioindikacijske točke gdje se procjena oštećenosti provodi na

temelju članka 39. stavak 2. Zakona o šumama i Pravilnika o načinu motrenja oštećenosti šumskih

ekosustava ("Narodne novine" broj 76/13.), u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje

utjecaja zračnog onečišćenja. Na temelju godišnjih izvješća osutosti krošanja svih promatranih vrsta

na području UŠP Osijek zamjetan je trend povećanja osutosti od 23,61% - 2013. godine do 28,12 -

2016. godine.

81

"Hrvatske šume" od 2002. godine posjeduju FSC certifikat kao oznaku kvalitete naših šuma

koja je posljedica kontinuirano dobrog gospodarenja hrvatskim šumskim resursima. FSC certifikacija

znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Za

običnog građanina, kupca drvnih proizvoda FSC logotip znači da proizvod koji kupuje nije proizveden

tako da su zbog njega žrtvovane šume te da on svojim potrošačkim postupkom nije pridonio

nekontroliranoj eksploataciji šumskih resursa. FSC certifikat uključuje i dodatne obveze u smislu

poboljšanja ekološke i socijalne odgovornosti.

Provedba mjera zaštite šuma od požara temelji se na Pravilniku o zaštiti šuma od požara

("Narodne novine" broj 33/14. i Pravilniku o zaštiti šuma od požara HŠ d.o.o., svibanj 2014. godine).

U cilju provođenja mjera i radnji u zaštiti šuma od požara šumarije izrađuju godišnji Plan zaštite šuma

od požara i dostavljaju ga upravi šuma. Uprava šuma primjerak godišnjeg Plana šumarija u skladu s

Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite šuma od požara od interesa za RH za tekuću

godinu, dostavlja Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje podružnica Osijek i Vatrogasnoj zajednici

Osječko-baranjske županije. Sastavni dio godišnjeg Plana su i gospodarske karte šumskih površina po

stupnjevima ugroženosti od požara, protupožarnih puteva i prosjeka. U izvještajnom razdoblju na

području UŠP Osijek evidentiranoo je sedam šumskih požara, koji su prijavljeni u bazu podataka, a

opžarena površina svrstana u kategoriju prema Kyoto protokolu.

Obveze za RH koje proizlaze iz izmjena i dopuna Kyoto protokola izražene su u okviru cilja

Europske unije u vidu smanjenja emisije stakleničkih plinova za 20%, odnosno kao zadani cilj

smanjenje emisija za 30% do 2020. godine u odnosu na razinu emisije u baznoj 1990. godini.

Hrvatske šume su u svim osnovama gospodarenja izvršile valorizaciju općekorisnih funkcija

šuma, sukladno Pravilniku o uređivanju šuma ("Narodne novine" broj 79/15.).

JU Park prirode "Kopački Rit" i JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području

OBŽ, prate stanje na zaštićenim dijelovima prirode u Osječko-baranjskoj županiji izrađuju i objavljuju

godišnja izvješća o stanju na tim područjima. Iz tih razloga ova problematika se u ovom Izvješću samo

dotiče na način da je provedena anketa u gradovima i općinama o njihovom viđenju stanja očuvanosti

prirode te provedbe mjera i aktivnosti za očuvanje zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti, biološke i

krajobrazne raznolikosti. Rezultati ankete su prikazani u tablici koja slijedi.

82

Tablica 40. Anketa u JLS OBŽ o zaštiti prirode (općenito)

Grad/ općina

Opće stanje

očuvanosti prirode

(subjektivna ocjena)

Provedba mjera za zaštitu

zakonom zaštićenih

dijelova prirode

Provedba aktivnosti za

održavanje i povećavanje

površina parkova

Stanje očuvanosti

šuma i provedba

pošumljavanja

Poticanje očuvanja

bioraznolikosti i

krajobrazne

raznolikosti

Beli Manastir Dobro nema ih parkovne i zelene površine

redovito se održavaju nije poznato da

Belišće Dobro

na području grada nalazi

se Regionalni park Mura-

Drava i ekološka mreža

Natura 2000. o kojima

brigu vodi JU AUZPV

OBŽ

parkovne i zelene površine

redovito se održavaju te se

sade i nove površine oko

novoizgrađenih objekata

(drvored u naselju

Veliškovci)

nije poznato, jer je u

nadležnosti HŠ

ne provode se mjere

izuzev onih koje su

predviđene direktnim

plaćanjima i

Programom ruralnog

razvoja RH

Donji


izrađena je Povijesna

studija, Studija

inventarizacije i Studija

obnove za perivoj oko

dvorca Mailath u D.

Miholjcu i sukladno

studiji vrši se

revitalizacija u skladu s

mogućnostima Grada, a

za Ornitološki rezervat

Podpanj, kojim upravlja

JU AUZPV OBŽ, izrađen

je Elaborat ja, stanja i

održivosti


redovito se održavaju

zadovoljavajuće,

nadzor i upravljanje

te pošumljavanje

provode HŠ

da

Đakovo zadovoljavajuće

izrađena je Povijesna

studija, Studija

inventarizacije i Studija

obnove Perivoja J.J.

Strossmayera u Đakovu

sadnja novih sadnica prema

Studiji obnove u Perivoju J.J.

Strossmayera sa zamjenom

osušenih i dotrajalih sadnica,

sadnja drvoreda i sadnica u

ulicama u središtu grada te na

novim dječjim igralištima

nije poznato nije bilo

83

Našice dobro

2013. godine izrađena je

Studija zaštite i projekt

revitalizacije Velikog

parka u Našicama

(Perivoj grofa

Pejačevića) s kojom

moraju biti usklađeni svi

zahvati u prostoru parka.

Park se primjereno štiti i

održava u suradnji s JU

AUZPV OBŽ


redovito se održavaju nije poznato

djelomično, putem

udruge voćara,

vinogradara, pčelara

Osijek zadovoljavajuće

na području grada

Osijeka Zakonom

zaštićene prirodne

vrijednosti su: Park

Kralja Petra Krešimira

IV, Perivoj kralja

Tomislava u Osijeku i

Park oko dvorca u Tenji

za koje je potrebno

napraviti nove studije

obnove


redovito se održavaju -

da, sadnjom različitih

vrsta drveća i grmlja

koje oprašuju kukci,

uključujući i pčele;

sadnjom grmlja koje

služi za skrivanje i

gniježđenje nekih

vrsta ptica

Valpovo zadovoljavajuće

Za Perivoj u Valpovu

izrađena je Studija

revitalizacije i Projekt

obnove

zelene površine određene su

prostorno-planskom

dokumentacijom, a po

realizaciji određenih

prostornih planova (DPU) se

povećavaju

zadovoljavajuće,

Grad nema uvida u

sadnje šuma na svom

području budući da

šumama gospodare

HŠ

da, kroz projekt

obnove Perivoja u

Valpovu i kroz projekt

(ORGANIC BRIDGE)

očuvanja šljive

Valpovke te sadnju

drvoreda

Antunovac dobro nema ih

u proteklom razdoblju

parkovne i zelene površine u

naseljima Općine su se

održavale i povećavale

dobro da

84

Bilje zadovoljavajuće

Parkom prirode Kopački

rit upravlja JU Park

prirode Kopački rit,

Spomenik parkovne

arhitekture uz dvorac

Eugena Savojskog u

naselju Bilje je u

vlasništvu HŠ, Spomenik

prirode - travnjačka

površina na Biljskom

groblju je označena i

ograđena niskom

ogradom, organizirana je

ručna košnja travnjačke

površine

provodi se redovita košnja

zelenih površina i uklanjanje

otpada s javnih površina te

uređuju zapuštene površine

uređena je zelena površina u

Bilju na raskrižju za

Kopačevo gdje je uređeno

odmorište s klupama i

sjenicom u prirodnom

drvenom materijalu


šumsko zemljište

zauzima oko 11.244,4

ha, od kojih je

11.095,8 ha pod

upravom HŠ, a 148,6

ha je u privatnom

vlasništvu. Šume i

šumsko zemljište

zauzimaju 41,6%

ukupne površine

Općine, šumama

gospodare šumarije

Tikveš i Darda


većina površina je pod

nekim oblikom

zakonske zaštite i to u

pet kategorija: park

prirode, regionalni

park, posebni rezervat,

spomenik parkovne

arhitekture i spomenik

prirode čime se

pridonosi očuvanju

biološke i krajobrazne

raznolikosti



Čepin zadovoljavajuće

na području općine se

nalazi park oko dvorca -

zaštićen kao spomenik

parkovne arhitekture čiju

zaštitu provodi

Ministarstvo i Općina

redovito održavanje

parkovnih površina

zadovoljavajuće,

pošumljavanje

provode HŠ

nije bilo

Darda dobro

na području općine nalazi


Drava i Međunarodno

važno područje za divlje

svojte i stanišne tipove

nisu se provodile aktivnosti dobro, pošumljavanje

provode HŠ da

Donja

Motičina dobro nema ih

da, proširenje parka kao

spomen obilježja

vukovarskim braniteljima

dobro, provodila se

sječa i pošumljavanje

istih površina

nije bilo

Draž dobro nema ih

održavanje zelenih površina,

sadnja ukrasnog cvijeća i

raslinja

dobro, pošumljavanje

šuma provode HŠ nije bilo


85

Đurđenovac dobro nema ih rušenje starih i dotrajalih

stabala i sadnja novih

HŠ provode

pošumljavanje svojih

površina na području

općine

nije bilo

Erdut vrlo dobro

zaštita se provodi u

skladu sa Studijom

revitalizacije

izgrađen je novi park u Dalju

s 98 novih sadnica, svake

godine se provode mjere

revitalizacije postojećeg

fonda stabala


provode HŠ nije bilo

Ernestinovo srednje nema ih

da, suzbijanje ambrozije

putem javnih radova,

povećanje zelene površine

parka Hrvatskih branitelja u

Laslovu

dobro, nije se

provodilo

pošumljavanje

nije bilo

Feričanci dobro nema ih nisu se provodile aktivnosti

privatni vlasnici

eksploatiraju velike

šumske površine,

Općina nema

podataka o njihovom

pošumljavanju

nije bilo

Gorjani dobro nema ih redovito održavanje parkova i

drugih zelenih površina

vrlo dobro, nije se

provodilo

pošumljavanje

nije bilo

Jagodnjak dobro



Drava

nisu se provodile aktivnosti nije se provodilo

pošumljavanje nije bilo

Kneževi

Vinogradi dobro


se dio Parka prirode

Kopački rit

redovito uređivanje i

održavanje te povećavanje

parkova i drugih zelenih

površina

nije poznato da

Koška vrlo dobro nema ih

redovito uređivanje i

održavanje parkova i drugih

zelenih površina

dobro, provodilo se

pošumljavanje u svim

šumama na području

općine

da

86

Levanjska

Varoš vrlo dobro

dio područja općine

spada u Natura 2000

zaštićeno područje,

odnosno područje

očuvanja značajno za

vrste i stanišne tipove

(šume Dilj gore, područje

oko jezera Borovik,

Lunđa: Glogovica i

Breznica)

nisu se provodile aktivnosti


su provodile Hrvatske

šume i Sunčane šume

nije bilo

Magadenovac zadovoljavajuće nema ih

povećanje zelenih površina i

njihovo redovito uređivanje i

održavanje

zadovoljavajuće,

HŠ redovito provode

pošumljavanje

da

Marijanci zadovoljavajuće nema ih

sadnja drvoreda u svim

ulicama naselja Marijanci i

Kunišinci te na svim dječjim

igralištima

dobro, nije

provođeno

pošumljavanje

nije bilo


Petrijevci dobro

dio područja općine

uvršten je u Regionalni

park Mura-Drava

u centru Petrijevaca uređen je

park s fontanom, klupama i

dječjim igralištem, a u Satnici

je ozelenjen i uređen središnji

dio kružnog toka

dobro, HŠ provode

pošumljavanje prema

svom programu

da, uređenje

zapuštenih površina i

pošumljavanje

Podgorač dobro nema ih uređenje i sadnja cvijeća,

zelenog bilja i ukrasa


provode HŠ nije bilo

Podravska


Popovac vrlo dobro


se spomenik parkovne

arhitekture - Perivoj

Marije Christine uz

dvorac Kneževo koji

održava općina

redovito se održavaju zelene

površine, obnavlja biljni

materijal, podrezuju stabla i

grmlje, uklanjaju i

zamjenjuju dotrajala stabla,

kosi trava i dr.

dobro, Općina nema

podataka o njihovom

pošumljavanju

nije bilo

87

Punitovci dobro nema ih nisu se provodile aktivnosti


ima oko 20-ak ha

šumskih površina,

nije se provodilo

pošumljavanje

nije bilo

Satnica

Đakovačka zadovoljavajuće nema ih nisu se provodile aktivnosti nije poznato nije bilo

Semeljci dobro nema ih

redovito se održavaju i

obnavljaju parkovi i zelene

površine, uređen je

rekreacijski centar Crna bara

u Mrzoviću te novi park u

Vrbici

o šumama skrbe HŠ,

redovito se održavaju

i pošumljavaju

formirano je pet

ribnjaka, vraćeno je

oko 10 ha nekadašnjih

livada i močvara uz

vodotoke, općina

potiče sadnju drveća i

drvoreda bjelogorice

na javnim prostorima

Strizivojna zadovoljavajuće nema ih sadnja drvoreda ispred zgrade

Općine i Vatrogasnog doma

dobro, HŠ vode brigu

o pošumljavanju nije bilo

Šodolovci dobro nema ih

redovito održavanje zelenih

površina i ozelenjavanje

javnih površina

dobro, HŠ vode brigu

o pošumljavanju nije bilo

Trnava dobro nema ih redovito se sade i održavaju

zelene površine

prema saznanjima

kojima raspolaže

Općina nije se

provodilo

pošumljavanje

nije bilo



Vladislavci dobro nema ih sadnja drvoreda

vrlo dobro, o šumama

skrbe HŠ, redovito se

održavaju i

pošumljavaju

da, pošumljavanjem

neobradivih

poljoprivrednih

površina

Vuka dobro nema ih sadnja drvoreda dobro, HŠ provode

pošumljavanje

da, pošumljavanjem

poljoprivrednih

površina

88

4. OPTEREĆENJA NA OKOLIŠ

Opterećenja na okoliš su: otpad, emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji

(energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati bilo koju

od sastavnica okoliša, dok pojam opterećivanje okoliša predstavlja svaki zahvat ili posljedicu utjecaja

zahvata u okoliš ili utjecaj određene aktivnosti koji mogu izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje

kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša.

4.1. OTPAD

Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom

se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog

interesa. Otpad se prema mjestu nastanka i prema svojstvima dijeli na: komunalni, proizvodni

(tehnološki, industrijski), opasni, neopasni i inertni otpad. Posebne kategorije otpada: ambalaža i

ambalažni otpad, otpadni električni i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek

trajanja, otpadne baterije i akumulatori koji sadrže određene opasne tvari, otpadne gume, infektivni

otpad iz zdravstvenih ustanova, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina te otpadna ulja,

mogu se oporabiti u energetske ili materijalne svrhe te ukoliko se njima ispravno gospodari ne

predstavljaju opasnost za okoliš.

Osječko-baranjska županija, u skladu sa zakonskom obvezom, od 2008. godine vodi Registar

onečišćavanja okoliša (ROO) za svoje područje, koji je sastavni dio Informacijskog sustava zaštite

okoliša Republike Hrvatske (ISZO), u koji se između ostalog prikupljaju podaci o vrstama i

količinama otpada koji nastaje u raznim djelatnostima tijekom kalendarske godine.

U nastavku se daju količine proizvedenog otpada po djelatnostima prema prijavljenim

količinama u ROO za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu, s tim što su podatci za 2016. godinu

neslužbeni i moguće podložni promjenama.

Tablica 41.a Neopasni otpad nastao u raznim djelatnostima u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Djelatnosti koje generiraju otpad Proizvedeno ( t)

2013. 2014. 2015. 2016.

Otpad od istraživanja, eksploatiranja i fizikalno-

kemijske obrade mineralnih sirovina - 27,0 - 7,5

Otpad iz poljoprivrede, hortikulture, proizvodnje

vodenih kultura, šumarstva, lovstva i ribarstva,

pripremanja i prerade hrane

610,2 88.310,5 144.646,3 202.845,4

Otpad od prerade drveta i proizvodnje drvenih

panela i namještaja, celuloze, papira i kartona 8.273,1 9.690,9 11.336,0 18.904,2

Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne ind. 198,3 221,2 147,3 196,9

Otpad od rafiniranja nafte, pročišćavanja

prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena - - - 0,6

Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 109,2 71,0 53,2 72,1

Otpad iz organskih kemijskih procesa 12,0 - - -

Otpad od proizvodnje, formulacije, dobave i

uporabe prevlaka, ljepila, sredstava za brtvljenje i

tiskarskih tinta

3,8 2,8 3,0 6,8

Otpad iz fotografske industrije 0,2 - - -

Otpad iz termičkih procesa 137,0 145,6 181,4 83,3

Otpad od mehaničkog oblikovanja te fizikalne i

mehaničke površinske obrade metala i plastike 6.656,1 7.841,5 7.980,9 4.545,7

Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za

brisanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja

nije specificirana na dr. način

7.149,8 6.023,1 5.615,3 5.890,5

89

Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 687,1 887,2 407,9 461,2

Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata 66.946,7 42.607,3 31.880,1 39.815,3

Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i

životinja i/ili srodnih istraživanja 11,2 7,6 1,2 4,4

Otpad iz građevina za gospodarenje otpadom,

uređaja za pročišćavanje otpadnih i pripremu

pitke vode i vode za ind. uporabu

20.429,4 19.150,9 17.318,5 17.967,8

Komunalni otpad uključujući odvojeno skupljene

sastojke 1.726,2 2.482,6 3.109,9 2.580,8

Ukupno 112.950,3 177.469,2 222.681,0 293.382,5

Izvor: ROO OBŽ

Tablica 41.b Opasni otpad nastao u raznim djelatnostima u OBŽ od 2013. - 2016. godine

Djelatnosti koji generiraju otpad Proizvedeno (t)

2013. 2014. 2015. 2016.

Otpad iz poljoprivrede, hortikulture, proizvodnje

vodenih kultura, šumarstva, lovstva i ribarstva,

pripremanja i prerade hrane

1,6 0,2 2,8 2,4

Otpad od prerade drveta i proizvodnje drvenih panela i

namještaja, celuloze, papira i kartona - 0,2 - -

Otpad od rafiniranja nafte, pročišćavanja prirodnog

plina i pirolitičke obrade ugljena 16,1 - 2,2 8,8

Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 11,5 - 1,3 2,3

Otpad iz organskih kemijskih procesa 0,1 0,05 0,05 0,02

Otpad od proizvodnje, formulacije, dobave i uporabe

prevlaka, ljepila, sredstava za brtvljenje i tiskarskih

tinta

74,0 112,6 50,6 54,7

Otpad iz fotografske industrije 24,2 18,7 12,8 10,7

Otpad iz termičkih procesa 3,0 3,0 0,4 1,5

Otpad od kemijske površinske obrade i prevlačenja

metala i drugih materijala; hidrometalurgije obojenih

metala

21,8 14,0 4,6 6,5

Otpad od mehaničkog oblikovanja te fizikalne i

mehaničke površinske obrade metala i plastike 27,4 48,0 42,0 35,3

Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva 924,3 1.614,9 760,1 765,5

Otpad od organskih otapala, rashladnih i potisnih tvari 9,5 12,6 5,2 10,3

Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za brisanje,

filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije

specificirana na dr. način

165,9 130,8 141,2 138,0

Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu 456,2 383,3 852,8 1.061,8

Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata 120,1 198,2 1.144,9 998,4

Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja

i/ili srodnih istraživanja 211,5 244,1 253,0 289,2

Otpad iz građevina za gospodarenje otpadom, uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda izvan mjesta nastanka i

pripremu pitke vode i vode za ind. uporabu

2,0 2,0 3,7 2,0

Komunalni otpad uključujući odvojeno skupljene

sastojke 18,4 25,4 83,9 53,0

Ukupno 2.087,6 2.808,05 3.361,55 3.440,42

Izvor: ROO OBŽ

90

Otpad koji nastaje u domaćinstvima (komunalni otpad) evidentira se pri komunalnim poduzećima koja obavljaju djelatnost skupljanja otpada.

Količine sakupljenog otpada u razdoblju 2013. - 2016. godine prikazane su kao otpad odložen na odlagališta:

Tablica 42. Količine otpada skupljenog u OBŽ i odloženog na odlagališta od 2013.-2016. god.

Red.

br. Grad/općina Sakupljač Mjesto odlaganja otpada - odlagalište

Količina otpada odložena na odlagalište

(t/god)

2013. 2014. 2015. 2016.

1. Beli Manastir Baranjska čistoća d.o.o. GO "Beli Manastir" 3.167 2.404 2.030 2.065

2. Belišće Kombel d.o.o. "Belišće" 2.583 2.336 2.103 2.102

3. Donji Miholjac Doroslov d.o.o. "Doroslov" Donji Miholjac 1.213 1.235 933 1.341

4. Đakovo Univerzal d.o.o. "Vitika" Đakovo 11.415 11.356 10.477 10.731

5. Našice Našički park d.o.o. "Pepelane" Našice 4.420 4.386 4.557 3.062

6. Osijek Unikom d.o.o. Osijek "Lončarica Velika" Osijek 23.843 24.616 24.525 22.871

7. Valpovo Urbanizam d.o.o. "Belišće" 3.599 6.428 2.236 2.179

8. Antunovac Unikom d.o.o. Osijek "Lončarica Velika" Osijek 377 377 369 362

9. Bilje Baranjska čistoća d.o.o. GO "Beli Manastir" 15.196 1.352 1.138 1.174

10. Bizovac Urbanizam d.o.o. "Belišće" 555 1.168 1.192 1.135

11. Čeminac Baranjska čistoća d.o.o. GO "Beli Manastir" 850 700 587 607

12. Čepin Unikom d.o.o. Osijek "Lončarica Velika" Osijek 1.542 1.542 1.520 1.513

13. Darda Baranjska čistoća d.o.o. GO "Beli Manastir" 1.870 1.651 1.393 1.438

14. Donja Motičina Našički park d.o.o. "Pepelane" Našice 260 258 261 167

15. Draž Baranjska čistoća d.o.o. GO "Beli Manastir" 732 665 558 576

16. Drenje Eko flor plus d.o.o. "Petrovačka dola" Vukovar, GO "Županja" 520 458 429 474

17. Đurđenovac Rad d.o.o Đurđenovac "Pepelane" Našice 1.153 1.078 903 801

18. Erdut Čvorkovac d.o.o. "Petrovačka Dola", "Doroslov" 1.738 1.683 1.612 1.614

19. Ernestinovo Unikom d.o.o. Osijek "Lončarica Velika" Osijek 511 511 493 495

20. Feričanci FEŠK - Feričanci "Tuk" Orahovica 215 215 210 214

21. Gorjani Mull trans d.o.o. "Petrovačka dola", "Doroslov" 410 402 371 352

22. Jagodnjak Baranjska čistoća d.o.o. GO "Beli Manastir" 493 200 371 378

23. Kneževi

Vinogradi Baranjska čistoća d.o.o. GO "Beli Manastir" 1.200 713 913 917

24. Koška Mull trans d.o.o. "Belišće", "Bazjaš", GO "Virovitica" 501 626 639 675

25. Levanjska Varoš Runolist d.o.o. "Vitika" Đakovo 46 50 57 40

26. Magadenovac Eko flor plus d.o.o. "Doroslov", "Petrovačka Dola", "Belišće" 470 449 410 385

91

27. Marijanci Eko flor plus d.o.o. "Petrovačka Dola", "Doroslov", "Belišće" 487 450 407 389

28. Petlovac Baranjska čistoća d.o.o. GO "Beli Manastir" 731 576 485 500

29. Petrijevci

Draiva d.o.o. Petrijevci

(do 30.09.2014.)

Mull trans d.o.o.

"Belišće", "Petrovačka dola" 497 639 656 549

30. Podgorač Našički park d.o.o. "Pepelane" Našice 520 516 522 395

31. Podravska

Moslavina Eko flor plus d.o.o. "Bazjaš", GO "Virovitica" 248 212 179 127

32. Popovac Baranjska čistoća d.o.o. gradsko odlagalište "Beli Manastir" 604 502 420 434

33. Punitovci Ekoflor plus d.o.o. "Petrovačka Dola", "Belišće" 373 365 305 268

34. Satnica

Đakovačka

Ekoflor plus d.o.o.,

Univerzal d.o.o. "Petrovačka Dola", "Vitika" 462 500 603 595

35. Semeljci Junakovci d.o.o. "Ada Koritna" Semeljci 616 599 615 303

36. Strizivojna Runolist d.o.o. "Vitika" Đakovo 164 176 204 145

37. Šodolovci Mulltrans d.o.o. "Petrovačka Dola", "Doroslov" 372 358 298 285

38. Trnava Eko flor plus d.o.o. "Petrovačka Dola" 363 334 230 217

39. Viljevo Eko-flor plus d.o.o. "Doroslov" 433 350 327 300

40. Viškovci Univerzal d.o.o. "Vitika" Đakovo 291 291 309 305

41. Vladislavci Eko-flor plus d.o.o. "Petrovačka Dola", "Belišće", "Doroslov" 371 351 377 343

42. Vuka Mulltrans d.o.o.,

Unikom d.o.o.

"Petrovačka Dola", "Doroslov", "Belišće",

"Lončarica Velika" 293 318 234 213

Ukupno odloženog otpada od 2013.-2016. 288.594 85.704 73.396 66.458 63.036

Otpad odložen u OBŽ od 2013.-2016. 261.679 81.199 70.594 63.675 60.572

Otpad odvezen iz OBŽ od 2013.-2016. 12.554 4.505 2.802 2.783 2.464

Otpad nastao izvan OBŽ koji je odložen na odlagališta na području OBŽ 92.265 13.288 30.254 36.411 12.312

Izvor: ROO OBŽ

92

Opterećenje na okoliš otpadom smanjuje se ispravnim gospodarenjem, što obuhvaća mjere za

sprječavanje nastanka i smanjivanje količina otpada bez uporabe postupaka i/ili načina koji

predstavljaju rizik po okoliš, te mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i

okoliš.

Gospodarenje otpadom podrazumijeva i provedbu mjera usmjerenih na izbjegavanje i

smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, koje se trebaju provoditi na

mjestu nastanka otpada uvođenjem postupaka čistije proizvodnje u proizvodne procese i njihovim

optimiranjem te izdvajanjem iskoristivih vrsta otpada u svrhu materijalne ili energetske oporabe, kako

u industriji tako i u domaćinstvima. Iskoristivi otpad skuplja se u posude, kontejnere i svežnjeve

(papir). Djelatnosti sakupljanja, predobrade i oporabe iskoristivih vrsta otpada obavljaju ovlaštena

poduzeća koja posjeduju odgovarajuće dozvole za gospodarenje otpadom.

Tablica 43. Procjena oporabe komunalnog otpada u OBŽ od 2013.-2016. godine

Godina Ukupna količina proizvedenog

komunalnog otpada (t)

Direktno upućeno na

oporabu (t)

Udio komunalnog otpada

upućenog na oporabu

(recikliranje) (%)

2013. 85.829 11.273 13,1

2014. 83.571 11.083 13,3

2015. 79.882 13.605 17

2016. 80.689 16.513 20,46

HAOP, Izvješća o komunalnom otpadu za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu

Tablica 44. Količine pojedinih vrsta odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u OBŽ od 2013.-

2016. godine

Vrsta otpada Papir

(t)

Plastika

(t)

Staklo

(t)

Metal

(t)

Glomazni

otpad (t)

Tekstil

(t)

Biootpad

(t)

Godina

2013. 2.147 502 596 43 415 - 429

2014. 2.328 746 623 65 179 - 171

2015. 2.903 1.009 60 541 265 - 81

2016. 3.209 1.519 649 68 263 9 1.849

HAOP, Izvješća o komunalnom otpadu za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu

Stanje odlagališta otpada

Odlaganje otpada na neuređena odlagališta i neodgovarajuće gospodarenje otpadom

predstavljaju značajan pritisak na sve komponente okoliša: onečišćenje tla i vode ispiranjem otpada

kišom rezultira pojavom teških metala i štetnih komponenata u procjednim vodama; raznošenje

vjetrom onečišćenja od nekontroliranog otplinjavanja (metan) i požara u zrak u okolici odlagališta;

negativan utjecaj na šume i poljoprivredne površine putem zraka, površinskih i podzemnih voda;

značajna degradacija prirodnih i kultiviranih krajobraza, buka i emisije ispušnih plinova iz vozila i

mehanizacije i dr.

Na području Osječko-baranjske županije je 12 odlagališta komunalnog i neopasnog otpada

koja treba sanirati. Na 5 odlagališta otpad se više ne odlaže ("Nemetin", "Sarvaš" sve Osijek,

"Zmajevac" - Kneževi Vinogradi, "Kosinac" - Drenje, i "Jagodnjak 1" - Jagodnjak), dok se na

preostalih 7 odlagališta još uvijek odlaže uglavnom komunalni otpad. Na odlagalište "Sarvaš" u

Sarvašu, koje je zatvoreno za daljnje odlaganje otpada, omogućeno je u okviru pripremnih radova za

sanaciju u skladu s izrađenom projektnom dokumentacijom odlaganje samo određenih vrsta

građevinskog otpada. Na dijelu odlagališta "Sarvaš" nakon sanacije planirana je uspostava reciklažnog

dvorišta za građevinski otpad i ploha za odlaganje inertnog otpada.

93

Tablica 45. Stanje odlagališta komunalnog i neopasnog otpada u OBŽ (srpanj 2017. god.)

Red.

br. Odlagalište/JLS

Odlaganje

otpada

Izdane dozvole

za sanaciju Sanacija

1.

"Gradsko

odlagalište" Beli

Manastir

Da Uporabna

dozvola

odlagalište je potpuno osposobljeno za

prijem i zbrinjavanje otpada do zatvaranja

2018. godine i početka rada CGO-a

2.

"Belišće"

Belišće Da

Uporabna

dozvola za I. i

II. fazu

u tijeku

3.

"Doroslov"

Donji Miholjac Da

Građevinska

dozvola

u tijeku - izveden je temeljni brtveni

sustav cijelog odlagališta, otplinjavanje,

sustav odvodnje procjednih i oborinskih

voda, prometne površine ulaznog platoa i

reciklažnog dvorišta, projektirani objekti i

elektroinstalacije

4. "Vitika"

Đakovo Da

Uporabna

dozvola

prostor za odlaganje neopasnog otpada

zauzima površinu cca 1,6 ha, sanirani dio

odlagališta je 5,1 ha, izveden je obodni

nasip, temeljni brtveni sustav, odvodnja

procjednih voda i otplinjavanje, otpad je

prekriven završnim pokrovnim slojem i

ozelenjen

5. "Pepelane"

Našice Da

Građevinska

dozvola u tijeku

6. "Lončarica

Velika" Osijek Da

Uporabna

dozvola

u tijeku, u rujnu 2016. god. završen je dio

radova na sanaciji i proširenju odlagališta

(geodetski radovi, izmještanje kanala

Kunovac, ograda i temeljni brtveni sustav

i odvodnja procjednih voda plohe 3)

7. "Nemetin"

Osijek

Ne

odlagalište

zatvoreno

Lokacijska

dozvola

u pripremi - u tijeku je izrada projektne

dokumentacije potrebne za prijavu

projekta sanacije na sufinanciranje iz EU

Kohezijskog fonda

8. "Sarvaš"

Osijek

Ne

odlagalište

zatvoreno

Lokacijska

dozvola

krajem izvještajnog razdoblja Grad Osijek

raspisao je natječaj za izvođenje prvog

dijela radova na izgradnji

odlagališta/reciklažnog dvorišta za

građevinski otpad Sarvaš koji uključuju

pripremne radove, ogradu, prometno-

manipulativne površine (RD i kolnu vagu)

s odvodnjom

9. "Kosinac"

Drenje

Ne

odlagalište

zatvoreno

Ne nije započeta, izrađen je Sanacijski

elaborat s Planom ex-situ sanacije,

10. "Jagodnjak 1"

Jagodnjak

Ne

odlagalište

zatvoreno

Ne u pripremi - izrađen idejni projekt, čeka se

ishođenje lokacijske dozvole

11.

"Zmajevac"

Kneževi

Vinogradi

Ne

odlagalište

zatvoreno

Ne u tijeku

12. "Ada Koritna"

Semeljci Da

Uporabna

dozvola

2015. god. izvedena sanacija,završno

pokrivanje postojećeg otpada, izgrađena

nova ploha za odlaganje otpada i RD

94

4.2. BUKA

Zakonom o zaštiti od buke ("Narodne novine" broj 30/09., 55/13., 153/13. i 41/16.) utvrđuju

se mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje

uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetnje bukom, osobito u vezi s: utvrđivanjem izloženosti buci i

to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu, osiguravanjem dostupnosti

podataka o buci i izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata

buke. Propisima je obuhvaćena samo zaštita ljudskog zdravlja od buke, ali ne i zaštita ostalog živog

svijeta, što se može obraditi kroz procjenu utjecaja zahvata na okoliš.

U Nacionalnom planu djelovanja na okoliš jasno je naglašeno da problematici zaštite od buke

u Republici Hrvatskoj do sada nije bila posvećivana dostatna pozornost, da nije bilo provođeno

sustavno ispitivanje stanovnika o prekomjernom izlaganju buci, što bi zapravo bio jedini pravi

pokazatelj postojećega stanja. Kao i u ostalim županijama u Republici Hrvatskoj tako niti u Osječko-

baranjskoj županiji nema sustavnog mjerenja buke.

Prema podatcima iz ankete koje su dostavili gradovi i općine može se vidjeti da se buka ne

mjeri niti u jednom gradu ni općini, ali da je problem buke identificiran. Sukladno Zakonu o zaštiti od

buke na području Osječko-baranjske županije obvezu izrade strateške karte buke i akcijskih planova

ima samo Grad Osijek, koji i poduzima aktivnosti za izradu Strateške karte buke, a potom i akcijskih

planova.

Tablica 46. Anketa o stanju buke na područjima JLS u OBŽ i poduzetim mjerama

Grad/općina Veći izvori buke Mjere poduzete za rješavanje problema

Beli Manastir

pojačan promet na dionici državne

ceste D517, posebice teških

teretnih vozila koja prolaze kroz

samo središte Grada, željeznička

pruga, pogon Mlina Belja d.d.

-

Belišće nema -

Donji

Miholjac nema -

Đakovo nema -

Našice nema -

95

Osijek

cestovni i pružni promet (tramvaj,

vlak), industrijska postrojenja

imaju mali udio u ukupnom stupnju

smetanja stanovništva bukom, pri

čemu se najviše radi o mikro

lokacijama uz sama postrojenja od

kojih neka rade 24 sata dnevno.

Cestovni promet ima dominantnu

ulogu u izloženosti stanovništva

buci, dok tramvajski promet ima

najmanji doprinos u ukupnom

stupnju smetanja stanovništva

bukom i to za stanovnike koji su

smješteni u neposrednoj blizini

tramvajske pruge. Buka

željezničkog prometa također ima

veći udio u ukupnom smetanju

stanovništva bukom nego što je

slučaj kod buke tramvajskog

prometa jer postoji smještaj znatno

većeg broja stambenih objekata u

neposrednoj blizini željezničkog

prometa.

Grad Osijek je tijekom izvještajnog

razdoblja izradio stratešku i

konfliktnu kartu buke u svrhu

izrade akcijskog plana upravljanja

bukom grada Osijeka kojim se

uvode mjere smanjenja buke na

području grada. Kako je dio cesta

na području grada (npr. obilaznica)

u nadležnosti Hrvatskih cesta, isti

su pristupili smanjenju buke

postavljanjem bukobrana na

dijelovima obilaznice gdje se

nalaze stambeni objekti.

u tijeku je izrada Strateške karte buke Grada

Osijeka

Valpovo nema -

Antunovac nema -

Bilje promet na županijskoj cesti kroz

naselje Bilje -



Čepin promet postavljeni su bukobrani na autocesti

Darda nema -

Donja

Motičina nema -

Draž nema -


Đurđenovac nema -

Erdut nema -

Ernestinovo nema -

Feričanci nema -

Gorjani nema -

Jagodnjak nema -

96

Kneževi

Vinogradi nema -

Koška nema -

Levanjska

Varoš nema -

Magadenovac nema -

Marijanci nema -


Petrijevci nema -

Podgorač nema -

Podravska


Popovac nema -

Punitovci nema -

Satnica

Đakovačka

nema ih, osim u tijeku vojnih

vježbi na vojnom poligonu Gašinci -

Semeljci

nema ih, osim buke na

prometnicama koje su do kategorije

ŽC te od radnih strojeva

poljoprivrednika i strojeva za

čišćenje i skladištenje

poljoprivrednih strojeva

-

Strizivojna nema -

Šodolovci nema -

Trnava nema -



Vladislavci nema -

Vuka nema -

5. INSTRUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA

Instrumenti zaštite okoliša su: strateška procjena utjecaja strategije, plana i programa na

okoliš, procjena utjecaja zahvata na okoliš, okolišna dozvola i prostorno planiranje.

5.1. STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno

značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Strateškom

procjenom stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu

okoliša u strategije planove i programe pojedinog područja. Time se omogućava da se odluke o

prihvaćanju strtegije, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja koje bi

provedba strategije, plana ili programa mogla imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri

djelovanja i daje mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka. SPUO

je propisana Zakonom o zaštiti okoliša, Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i

programa na okoliš ("Narodne novine" broj 3/17.) te Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i

zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša ("Narodne novine" broj 64/08.).

U izvještajnom razdoblju proveden je postupak SPUO za PP OBŽ i II. Izmjene i dopune

PPOBŽ, a započeti su postupci provedbe strateške procjene za Master plan prometnog razvoja Grada

Osijeka i OBŽ i Master plan razvoja turizma OBŽ. Navedeni dokumenti nužni su kao podloga za

prijavu projekata koji se planiraju financirati sredstavima Europske unije.

97

5.2. PROCJENA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Procjena utjecaja zahvata na okoliš jedna je od važnijih mjera za unaprjeđenje stanja okoliša,

kojom se sagledavju mogući nepovoljni utjecaj namjeravanog zahvata na tlo, vodu, more, zrak, šume,

klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, prirodne vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu

baštinu, uzimajući u obzir i njihove međuodnose, a koja se provodi u okviru pripreme zahvata prije

izdavanja lokacijske dozvole.

Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ("Narodne novine" broj 61/14. i 3/17.) određeni

su zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš i zahvati koji podliježu samo ocjeni o

potrebi tog postupka. Postupke provode Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i nadležna upravna

tijela u županijama, svatko u svom djelokrugu nadležnosti.

U razdoblju od 2013.-2016. godine za područje Osječko-baranjske županije za 21 zahvat

provedeni su postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš i isto toliko javnih uvida.

Tablica 47. Postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš u OBŽ od 2013.-2016. godine

Red. br. Naziv zahvata Mjesto javnog uvida

2013.

1. Izgradnja infrastrukture u luci Osijek Grad Osijek/2013.

2.

Postrojenje za intenzivan uzgoj kokoši nesilica

"Vuka", Osječko-baranjska županija i

utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za

rekonstrukciju postojećeg postrojenja za

intenzivan uzgoj kokoši nesilica "Vuka", Općina

Vuka, Osječko-baranjska županija

Grad Osijek/2103.

3.

Rudarski objekti i eksploatacije nafte, plina i

plinskog kondenzata na eksploatacijskim

poljima "Beničanci", "Bokšić-Klokočevci",

"Bizovac", "Crnac", "Kućanci-Kapelna",

"Obod" i "Števkovica"

Grad Donji Miholjac/2013.

4. Postrojenje za intenzivno držanje kokoši nesilica

"Ivanovac", Općina Antunovac

Općina Antunovac/2013.

5. Magistralni plinovod Donji Miholjac-Belišće

DN 400/55 bar, Osječko-baranjska županija

Grad Osijek, Grad Donji Miholjac, i

Grad Belišće/2013.

2014.

1. Plinska kombi kogeneracijska elektrana KKE

Osijek 500

Grad Osijek i Osječko-baranjska

županija/2014.

2.

Postrojenje za intenzivno držanje kokoši

nesilica-Farma koka nesilica Korođgrad, Općina

Antunovac

Općina Antunovac/2014.

3. Postrojenje za dalekovod DVx400 kV KKE

Osijek-TS Ernestinovo Grad Osijek/2014.

4. Građevina za intenzivan uzgoj stoke: Farma za

uzgoj teladi Karanac Općina Kneževi Vinogradi/2014.

2015.

1. Izmještanje državne ceste D517 u Belom

Manastiru Grad Beli Manastir/2015.

2. Građevina za intenzivan uzgoj svinja: Nukleus

farma za proizvodnju nazimica Stari Seleš Općina Antunovac/2015.

3. Rekonstrukcija i izgradnja građevine za

intenzivan uzgoj svinja Općina Trnava/2015.

4. Građevina za intenzivan uzgoj svinja: Farma za

proizvodnju prasadi za tov Orlovnjak 1 Općina Antunovac/2015.

98

5. Farma za tov svinja Marinovci Općina Erdut/2015.

6.

Prekogranična procjena utjecaja na okoliš novih

blokova nuklearne elektrane Paks, NPP LL u

Republici Mađarskoj

Osječko-baranjska županija/2015.

7. Građevina za intenzivan uzgoj peradi: Farma

koka nesilica Vuka Općina Vuka/2015.

2016.

1. Magistralni plinovod Slatina - Velimirovac DN

200/50 Bar Osječko-baranjska županija/2016.

2. Građevina za intenzivan uzgoj svinja: Farma Gaj Općina Draž/2016.

3. Podravska brza cesta, dionica čvor Našice - čvor

Čepin

Osječko-baranjska županija, Grad

Našice, Općina Podgorač, Općina

Koška i Općina Čepin/2016.

4. Izgradnja autoceste A5 Osječko-baranjska županija i Grad

Beli Manastir

5. Izmjena zahvata: Građevina za intenzivan uzgoj

svinja Darda/2016.

Ukupno 21 zahvat 21 javni uvid

5.3. OKOLIŠNA DOZVOLA

Okolišna dozvola izdaje se u skladu s Uredbom o okolišnoj dozvoli ("Narodne novine" broj

8/14. i 5/18.) s ciljem cjelovite zaštite okoliša sprječavanjem, smanjivanjem i u najvećoj mogućoj

mjeri otklanjanjem onečišćenja, prvenstveno na samom izvoru te osiguravanjem promišljenog

gospodarenja prirodnim dobrima, nadzorom onečišćenja i uspostavljanjem održive ravnoteže između

ljudskog djelovanja i socijalno-ekonomskog razvoja, s jedne strane te prirodnih dobara i regenerativne

sposobnosti prirode, s druge strane. Do stupanja na snagu navedene Uredbe izdavana su rješenja o

objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

Uredbom o okolišnoj dozvoli određene su djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije

kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more te način provedbe postupka za nova i postojeća postrojenja.

Okolišne dozvole izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Tablica 48. Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša i okolišne dozvole u OBŽ od 2013.-

2016. godine

Red. br. Naziv zahvata Mjesto javnog uvid

2013.

1. Postojeće postrojenje HEP Toplinarstvo d.o.o.

Pogon Osijek Grad Osijek/2013.

2. Postojeće postrojenje za proizvodnju cementnog

klinkera Našicecement d.d. iz Našica Grad Našice/2013.

3. Postojeće postrojenje TE-TO Osijek Grad Osijek/2013.

4. Postojeće postrojenje farme svinja Podlugovi Općina Popovac/2013.

5. Postojeće postrojenje farme za tov svinja Trnava Općina Trnava/2013.

6. Postojeće postrojenje farme svinja Slašćak Općina Viškovci/2013.

7. Postojeće postrojenje IPK Tvornica ulja Čepin Općina Čepin/2013.

8. Postojeća svinjogojska farmu Forkuševci Općina Viškovci/2013.

2014.

1. Postojeće odlagalište otpada Doroslov Grad Donji Miholjac/2014.

2. Postojeće odlagalište otpada Belišće Grad Belišće/2014.

3. Postojeće postrojenje Opeka d.d. pogon Sarvaš Grad Osijek/2014.

4. Postojeće odlagalište: Gradsko odlagalište

otpada Beli Manastir Grad Beli Manastir/2014.

99

5. Postojeće postrojenje Farma koka nesilica

Marijančanka Općina Marijanci/2014.

6. Postojeće postrojenje Osijek-proizvodnja

keramičkih proizvoda, Opeka d.d. Grad Osijek/2014.

7. Postojeće postrojenje Duropack Belišće d.o.o. Grad Belišće/2014.

8. Postojeće postrojenje Tvornica šećera Osijek

d.o.o. Grad Osijek/2014.

9. Postojeće postrojenje Opeka d.d. pogon

Vladislavci Grad Osijek/2014.

10. Postojeće odlagalište otpada Vitika Grad Đakovo/2014.

11. Postrojenje za oporabu ambalaže od plastike

Drava International d.o.o. Osijek Grad Osijek/2014.

12. PC Tvornica stočne hrane Darda Općina Darda/2014.

13. Postojeće odlagalište otpada Lončarica Velika Grad Osijek/2014.

14. Postrojenje za proizvodnju crijepa Tondach

Hrvatska Grad Đakovo/2014.

15. Bioplinsko postrojenje Mitrovac Općina Čeminac/2014.

16. Postojeće postrojenje za intenzivan uzgoj svinja

Lipovača Općina Erdut/2014.

2015.

1. Postojeće bioplinsko postrojenje Mala

Branjevina 1 Općina Čepin/2015.

2. Postojeće bioplinsko postrojenje Mala

Branjevina 2 Općina Čepin/2015.

2016.

1. Bioplinsko postrojenje Orlovnjak Općina Antunovac/2016.

Ukupno 27 postrojenja 27 javnih uvida

6. INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 80/13. i 78/15.) i Uredbi o

Informacijskom sustavu zaštite okoliša ("Narodne novine" broj 68/08.) uspostava, vođenje, razvijanje,

koordiniranje i održavanje Informacijskog sustava zaštite okoliša glavna je zadaća i cilj Hrvatske

agencije za okoliš i prirodu. Sukladno navedenoj Uredbi, Informacijski sustav zaštite okoliša

Republike Hrvatske (ISZO) je niz međusobno povezanih elektroničkih baza podataka i izvora

podataka o stanju i opterećenjima pojedinih sastavnica okoliša, prostornim obilježjima i drugim

podacima i informacijama važnim za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini.

Aktivnosti na uspostavi i održavanju ISZO-a osiguravaju učinkovito prikupljanje, vođenje,

razmjenu i korištenje podataka koji se odnose na stanje okoliša u Republici Hrvatskoj, ali i razmjenu

podataka i informacija na međunarodnoj razini, osobito u sklopu Europske informacijske i

promatračke mreže (EIONET) i ostalih informacijskih mreža Europske unije.

Kako je objašnjeno u Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NEAP), informacijski sustav

za zaštitu okoliša temelji se na odgovarajućem monitoringu i socio-ekonomskim podacima, a dio je

instrumentarija prijeko potreban za ostvarivanje ciljeva sustava upravljanja okolišem. Pomoću njega

stvaraju se uvjeti za brže, bolje i lakše upravljanje podatcima te za kvalitetniju provedbu politike

zaštite okoliša i kvalitetnije obavješćivanje javnosti. U čitavoj Hrvatskoj pa tako i u Osječko-

baranjskoj županiji prisutan je nedostatak kvalitetnih podataka o stanju okoliša, koji su presudni za

odlučivanje o njegovoj zaštiti. Na državnoj razini osnovana je 2002. godine Agencija za zaštitu okoliša

(AZO) sa zadatkom da prikuplja i objedinjava podatke o okolišu, obrađuje ih, izrađuje izvješća, prati

stanje okoliša, vodi bazu podataka o okolišu Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) i izvješćuje

o okolišu. Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2015. godine je osnovana Hrvatska agencija za okoliš i

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1659.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339831.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339831.html

100

prirodu (HAOP). HAOP je nastao spajanjem Agencije za zaštitu okoliša (AZO) i Državnog zavoda za

zaštitu prirode (DZZP) te je preuzeo njihove poslove prikupljanja i objedinjavanja podataka i

informacija o okolišu i prirodi radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i prirode,

održivog razvitka te ostale stručne poslove u vezi sa zaštitom okoliša i prirode.

Do kraja 2016. godine u okviru ISZO razvĳeno je 42 baze podataka u okviru 11 tematskih

područja (zrak, kopnene vode, more, priroda, pedosfera i litosfera, otpad, poljoprivreda i šumarstvo,

industrija i energetika, promet i turizam, zdravlje i sigurnost i opće teme zaštite okoliša). Dio baze

ISZO-a je baza podataka koja se vodi na razini županije i nosi naziv Registar onečišćavanja okoliša

(ROO).

Registar onečišćavanja okoliša (ROO) vodi se prema Pravilniku o registru onečišćavanja

okoliša ("Narodne novine" broj 87/15.), kojim je propisan obvezni sadržaj i način vođenja registra

onečišćavanja okoliša, obveznici dostave podataka u ROO, način, metodologije i rokovi prikupljanja i

dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u

okoliš, podatci o onečišćivaču, operateru postrojenja, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača i

dr. Traženi podatci se dostavljaju na propisani način i u određenim rokovima u bazu ROO. Nadležno

županijsko tijelo osigurava provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka,

u suradnji sa inspekcijom zaštite okoliša. U Osječko-baranjskoj županiji ROO vodi Upravni odjel za

prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode.

Tablica 49. Onečišćivači okoliša s područja OBŽ prijavljeni u ROO

Godina/ broj registriranih

onečišćivača 2013. 2014. 2015. 2016.

neopasan otpad 340 270 124 128

opasan otpad 351 354 218 209

emisije u vode 72 69 74 76

emisije u zrak 114 113 37 41

Problemi koji se javljaju pri vođenju ROO su najčešće: nepoznavanje zakonskih propisa od

strane obveznika i nedovoljna stručnost djelatnika u tvrtkama obveznicima dostave podataka,

nepravilna i nepravovremena dostava podataka, kao i otežani unos podataka i njihova obrada zbog

manjkavosti programskog sustava ISZO-a.

Pristup javnosti podacima o onečišćujućim tvarima pohranjenim u ROO-u sukladno

zakonskim odredbama osigurava se na internet stranicama HAOP-a (www.haop.hr). Na temelju

podataka iz ISZO-a HAOP jedanput godišnje izrađuje Izvješće i stavlja ga na uvid javnosti.

7. INSPEKCIJSKI NADZOR

Upravni nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o

održivom gospodarenju otpadom i Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja te propisa donesenih na

temelju tih zakona, kojima se reguliraju opća pitanja zaštite okoliša, zaštita zraka i postupanje s

otpadom te zaštita od svjetlosnog onečišćenja, provodi inspekcija zaštite okoliša Ministarstva zaštite

okoliša i energetike. Temeljem navedenih propisa inspekcija nadzire provođenje mjera zaštite okoliša

određenih procjenom utjecaja zahvata na okoliš, ispunjavanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i

uvjeta iz okolišnih dozvola te poduzima mjere radi uklanjanja mogućih štetnih posljedica na okoliš

uslijed izvanrednih događaja, nadzire prekogranični promet otpada i opasnog otpada, kakvoću tekućih

naftnih goriva, postupanje s tvarima koje oštećuju ozonski sloj te provedbu ratificiranih međunarodnih

ugovora.

http://www.haop.hr/

101

Osim nadzora, inspekcija zaštite okoliša provodi i razvija koordinirajuću ulogu u sektoru

okoliš i uspostavlja suradnju s ostalim nadležnim inspekcijama i drugim državnim tijelima u

planiranim nadzorima, izvanrednim događajima te razmjeni podataka u cilju brže uspostave

informacijskog sustava zaštite okoliša. U koordiniranim inspekcijskim nadzorima osim inspektora

zaštite okoliša (izo) sudjeluju: vodopravni inspektori (vod), inspektori zaštite od požara (zp), sanitarni

inspektori (san), poljoprivredni inspektori (polj), elektroenergetski inspektori (el), inspektori opreme

pod tlakom (opt), inspektori rada (znr), veterinarski inspektori (vet), rudarski inspektori (rud),

stočarski inspektori (sto) i inspektori zaštite i spašavanja (izs).

Inspekcija zaštite okoliša izrađuje godišnje izvješće o radu inspekcije i objavljuje ga na

stranicama Ministarstva www.mzoie.hr. Navedena izvješća sadrže podatke i informacije o provedbi

Godišnjeg plana rada, poduzetim mjerama radi primjene propisa iz nadležnosti Ministarstva u

području okoliša te prijedlozima za unaprjeđenje inspekcijskog nadzora. Sastavni dio izvješća je i

Izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša provedenim u suradnji s drugim

nadležnim inspekcijama.

Na temelju obavljenih nadzora dobiveni su podaci o utjecaju rada operatera na pojedine

sastavnice okoliša uslijed ispuštanja onečišćujućih tvari, a koje se prate na nacionalnoj razini te

utvrđen stupanj usklađenosti rada postrojenja s okolišnom dozvolom operatera koji su ishodili dozvolu

do provedenih nadzora. Nadzirani operateri koji su ishodili okolišnu dozvolu uz manje nepravilnosti

rade u skladu s okolišnom dozvolom.

Tablica 50. Prikaz usklađenosti rada nadziranih operatera od 2013.-2016. godine

Br. Operater Nalaz

2013.

1. Luka Osijek d.o.o. utvrđene su povrede propisa od strane izo., vod., pri. i el. inspekcije

koje su otklonjene što je utvrđeno u kontrolnom nadzoru

2.

HEP d.o.o., TE-TO

Osijek proizvodnja el. i

toplinske en.

utvrđene su povrede propisa od strane izo. inspekcije koje su

otklonjene što je utvrđeno u kontrolnom nadzoru

3. Gašinci, Đakovo

vojni poligon u nadzoru nisu utvrđene povrede propisa

2014.

1. Tvornica šećera Osijek

d.o.o. Osijek

utvrđene su povrede propisa od strane polj. i el. inspekcije koje su


2015.

1. Duropack Belišće d.d.,

Belišće

utvrđene su povrede propisa od strane izo. inspekcije, ali tijekom 2015.

godine kontrolni nadzor nije obavljen ili je stranka još bila u

ostavljenom roku

2. HEP Proizvodnja d.o.o.,

Pogon Osijek

utvrđene su povrede propisa od strane izo. i san. inspekcije koje su

otklonjene što je utvrđeno u kontrolnom nadzoru, također su utvrđene

povrede propisa od strane inspekcije izs., ali tijekom 2015. godine

kontrolni nadzor nije obavljen ili je stranka još bila u ostavljenom roku

3. Našicecement d.d.,

Našice u nadzoru nisu utvrđene povrede propisa

4. Tondach Hrvatska d.d.,

PJ Đakovo

utvrđene su povrede propisa od strane izo., san. i znr. inspekcije, ali

tijekom 2015. godine kontrolni nadzor nije obavljen ili je stranka još

bila u ostavljenom roku

2016.

1. HEP Toplinarstvo d.o.o.,

Pogon Osijek

utvrđene su povrede propisa od strane izo., san. i el. inspekcije koje su


2.

Agrokor energija d.o.o.,

bioplinsko postrojenje

Mitrovac

utvrđene su povrede propisa od strane izo. i opt. inspekcije koje su


povrede propisa od strane vod. inspekcije, ali tijekom 2016. godine


3. HEP Proizvodnja d.o.o.,

TE-TO Osijek u nadzoru nisu utvrđene povrede propisa

http://www.mzoie.hr/

102

4. IPK Tvornica ulja Čepin

d.o.o.

utvrđene su povrede propisa od strane izo. i izs. inspekcije koje su


povrede propisa od strane vet. inspekcije, ali tijekom 2016. godine


5. Dilj d.o.o. Našice utvrđene su povrede propisa od strane el. inspekcije koje su otklonjene

što je utvrđeno u kontrolnom nadzoru

6. Belje d.d. Farma svinja

Malo Kneževo

utvrđene su povrede propisa od strane el. inspekcije koje su otklonjene

što je utvrđeno u kontrolnom nadzoru

7. Lipovača-Prkos d.o.o.

farma svinja u nadzoru nisu utvrđene povrede propisa

8. Belje d.d. Darda - farma

Kozarac u nadzoru nisu utvrđene povrede propisa

9. Žito d.o.o. - farma V.

Branjevina u nadzoru nisu utvrđene povrede propisa

10. Tvornica šećera Osijek

d.d.

utvrđene su povrede propisa od strane izs. inspekcije koje su


povrede propisa od strane izo., vod., san. i polj. inspekcije, ali tijekom

2016. godine kontrolni nadzor nije obavljen ili je stranka još bila u

ostavljenom roku

Izvor: Godišnja izvješća o radu inspekcije zaštite okoliša za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu

Iz tablice je vidljivo da je od ukupno 18 provedenih koordiniranih nadzora tijekom

izvještajnog razdoblja na području OBŽ u 6 slučajeva utvrđena potpuna usklađenost s propisima.

Inspektori su donijeli ukupno 30 rješenja, svatko iz svoje nadležnosti. Izvršeni su kontrolni nadzori 20

rješenja, temeljem kojih je utvrđeno da operater nije postupio u 1 slučaju dok su u 19 slučajeva

nepravilnosti otklonjene.

Tijekom 2013. godine inspekcija zaštite okoliša je na području cijele RH, pa tako i na

području Osječko-baranjske županije, provodila kontrolu primjene propisanih tehničkih standarda

zaštite okoliša, nadzorima benzinskih postaja i terminala pri čemu je utvrđeno zadovoljavajuće stanje

usklađenosti benzinskih postaja s tehničkim standardima zaštite okoliša, vezano na obvezu ugradnje

opreme za povrat benzinskih para, ali Terminal PJ Terminal Osijek, Ina d.d. nije bio usklađen s

tehničkim standardima zaštite okoliša skladištenja i distribucije benzina iako se usklađenje trebalo

postići do 31. prosinca 2012. godine, te mu je naređeno usklađivanje s propisima.

Inspekcija zaštite okoliša kontinuirano svake godine provodi i nadzor odlagališta, pri čemu se

poseban naglasak daje na utvrđivanje tijeka sanacije na aktivnim i zatvorenim odlagalištima i na

sanaciju divljih odlagališta. IZO je u izvještajnom razdoblju obavila 49 nadzora na odlagalištima na

području OBŽ.

Tablica 51. Nadzirana odlagališta u OBŽ od 2013.-2016. godine

Godina Broj nadziranih odlagališta

Odlagališta koja se koriste/aktivna Zatvorena odlagališta "Divlja odlagališta" Ukupno

2014. 8 - - -

2015. 8 9 8 25

2016. 8 10 6 24

Izvor: Godišnja izvješća o radu inspekcije zaštite okoliša za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu

Prema zaključku inspekcije u izvješću o njihovom radu za 2016. godinu na nivou RH je,

unatoč pomacima, još uvijek relativno velik broj nesaniranih odlagališta što je vezano uz brojne

probleme koji se ne uspijevaju riješiti tijekom duljeg vremenskog razdoblja, prvenstveno zbog

neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nesređenih zemljišnih knjiga i nedostatka financijskih

sredstava.

103

8. AKTIVNOSTI POJEDINACA, SKUPINA I JAVNOSTI

Univerzalni program za upravljanje okolišem, certifikaciju i obrazovanje za održivi razvitak

naziva se Eko-škola. Utemeljila ga je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for

Environmental Education - FEE) koju je osnovalo Vijeće Europe s ciljem usmjeravanja, provođenja i

nadziranja politike odgoja i obrazovanja za okoliš u državama Europske zajednice. Od lipnja 2001.

godine Zaklada je iz europskih prerasla u šire-međunarodne okvire, pa su tako i njeni programi

prerasli iz europskih u globalne programe. U Republici Hrvatskoj ulogu nacionalnog koordinatora ima

Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" koji provodi ovaj program u skladu sa razrađenim

međunarodnim smjernicama.

Program Eko-škole jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti

okoliša primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Svi sudionici života u Eko-školi (učenici,

nastavnici, administrativno osoblje škole, roditelji i dr.) zajednički poduzimaju niz praktičnih

aktivnosti s ciljem smanjenja opterećenja okoliša. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima

smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode te uređivanju školskog

okoliša.

Na području Osječko-baranjske županije status međunarodne Eko-škole steklo je do sada 15

osnovnih škola (Osnovna škola "Antuna Mihanovića", Osijek; Osnovna škola "Frana Krste

Frankopana", Osijek; Osnovna škola "Bilje"; Osnovna škola "August Šeona", Osijek; Osnovna škola

"Dr. Franjo Tuđman", Beli Manastir; Osnovna škola "Popovac"; Osnovna škola "Draž"; Osnovna

škola "Jagodnjak", Osnovna škola "Vladimir Nazor", Čepin; Osnovna škola "Retfala" Osijek, Osnovna

škola "Josipovac", Osnovna škola "Ernestinovo"; Osnovna škola "Dore Pejačević", Našice, Osnovna

škola "Drenje" i Osnovna škola "Ivana Brlić Mažuranić", Strizivojna) i 5 srednjih škola (Druga srednja

škola "Beli Manastir"; Ekonomska škola "Braće Radića", Đakovo; Srednja strukovna škola "Antuna

Horvata", Đakovo, "Ugostiteljsko-turistička škola Osijek" i "Graditeljsko-geodetska škola" Osijek.

Dječji vrtić "Mak" koji od 2008. godine ima status međunarodnog ekovrtića je kao težište

svoga odgojnog djelovanja izabrao promicanje ekološke svijesti među najmlađima. Aktivnosti se

provode kroz igrovne centre u kojima djeca uče kroz aktivno istraživanje. Neke od aktivnosti koje se u

vrtiću redovito provode su: razvrstavanje otpada (bio otpad, plastika, staklo, stare baterije, tekstil…),

mjesečne akcije sakupljanja staroga papira, recikliranje papira, kompostiranje, aktivnosti u mini-vrtu,

obilježavanje Europskog tjedna kretanja (16. - 22. rujna) u organizaciji Grada Osijeka u suradnji s

ekoškolom "August Šenoa", obilježavanje Svjetskog dana zaštite životinja (4. listopada) u suradnji s

Unikomom d.o.o., Azilom za napuštene pse i dr., obilježavanje Dana zahvalnosti za plodove zemlje,

Dana kruha i Dana jabuka u suradnji s roditeljima (listopad), Dječje slavonsko sijelo - manifestacija

pjesme, igre i običaja Slavonije u suradnji s roditeljima i kumovima vrtića (listopad), obilježavanje

blagdana (Božić, Uskrs), Eko-pokladna povorka - manifestacija ulicama Donjeg grada u suradnji s

roditeljima, obilježavanje Svjetskog dana voda u suradnji s roditeljima, Vodovodom-Osijek d.o.o.,

Sveučilištem J.J. Strossmayera i dr. (22. ožujka), obilježavanje Dana planete Zemlje u suradnji s

kumovima vrtića i Poljoprivrednim fakultetom (22. travnja), obilježavanje Svjetskog dana zaštite

okoliša (5. lipnja) i drugo.

Nadalje radom se naročito ističe udruga za zaštitu prirode i okoliša "Zeleni Osijek", čiji je

najznačajniji projekt Eko centar Zlatna Greda nastao 2003. godine. Cilj projekta bio je kroz edukaciju

javnosti i razvoj eko turizma očuvati prirodne resurse i tradiciju srednjeg Podunavlja i Kopačkog rita.

Do sada je u sklopu Eko centra realiziran čitav niz projekata koji su imali za cilj održivo korištenje

prirodnih resursa kroz škole u prirodi, ekološki i seoski turizam te uključivanje lokalnog stanovništva.

http://www.fee-international.org/en

http://www.fee-international.org/en

http://www.lijepa-nasa.hr/index.php?view=ekoskole

104

Tablica 52. Anketa o sudjelovanju javnosti u pitanjima zaštite okoliša na području JLS od 2013-2016. godine

Grad/općina Edukacija stanovništva o zaštiti okoliša Poticanje uključivanja javnosti u

odlučivanje o okolišu Pritužbe javnosti vezane uz okoliš i prirodu

Beli Manastir

provodila se edukacija o zaštiti okoliša i

razvrstavanju otpada putem medija (radio) i

proaktivnih radionica za sve dobne skupine

da, provedba javnih rasprava o

temama gdje je to primjereno,

dodatne informacije putem sredstava

informiranja o donošenju svih akata

koji imaju značaja za odlučivanje o

okolišu

nije bilo

Belišće

organiziranje predavanja i radionica

(Udruga "Eko-Karašica" Belišće, Dječji

vrtić "Maslačak" Belišće, OŠ Belišće,

Kombel d.o.o.)

da, u postupcima donošenja

prostornih planova i provedbi

procjene utjecaja zahvata na okoliš

sukladno zakonskim propisima

nije bilo

Donji Miholjac

OŠ August Harambašić Donji Miholjac i

Dječji vrtić Pinokio redovito provode

edukaciju školske i vrtićke djece, održavanje

predavanja, obavijesti na oglasnim pločama,

web stranici Doroslov d.o.o. i podjela letaka

o načinu i prednostima odvajanja otpada





nije bilo

Đakovo - da, u postupcima donošenja

prostornih planova, zeleni telefon

pritužbe su se uglavnom odnosile na

ispuštanje otpadnih voda u kanale, držanje

životinja

Našice

putem aktivnosti gradske razvojne agencije

"Nara", edukacijskih programa za djecu

predškolske dobi, edukativnim lecima

dostavljenim građanima uz račune za

komunalne usluge itd.

da, redovitim objavama u dostupnim

medijima, javnim pozivima,

najavama događaja itd.

anonimna prijava putem pučkog

pravobranitelja o navodno nelegalnoj sječi u

zaštićenom parku rješena je dostavom

potrebnih dokaza da se radilo o sanitarnoj

sječi; prijava navodne zagađenosti zraka u

naselju Granice, riješena je uvidom od strane

komunalnog redarstva i intervencijom

inspekcije zaštite okoliša

105

Osijek

edukacije građana po gradskim četvrtima i

mjesnim odborima prilikom uvođenja novog

načina odvojenog prikupljanja pojedine

komponente otpada (npr. prilikom uvođenja

pilot projekta za bio-otpad u naselju Sjenjak

u 2016. godini) u suradnji s komunalnom

tvrtkom Unikom; 2016. godine Grad Osijek

i Unikom organizirali su akciju "Recikliraj

prvo pa zasadi drvo" u kojoj su također

sudjelovali i košarkaši KK Vrijednosnice te

eko škole i vrtić).

da, organiziranjem savjetovanja s

javnošću u postupcima vezanim za

izmjene prostornih planova Grada,

provedbu procjena utjecaja zahvata na

okoliš, izradu akcijskih planova i

programa iz područja zaštite zraka,

buke, gospodarenja otpadom,

energetske učinkovitosti te objavom

važnih informacija na mrežnoj stranici

Grada, kao i sastancima s građanima

po gradskim četvrtima i mjesnim

odborima.

pritužbe javnosti vezane su uz rad odlagališta

komunalnog otpada Lončarica Velika, zbog

kojih stručne službe po odluci Gradskog vijeća

dva puta godišnje podnose izvješće Gradskom

vijeću o stanju odlagališta Lončarica Velika i

stanju izgradnje regionalnog centra za

gospodarenje otpadom Orlovnjak te se sve

analize stanja okoliša objavljuju na mrežnoj

stranici tvrtke Unikom,

neposredni susjedi uložili su tužburadi

poništenja rješenja Ministarstva graditeljstva i

i prostornoga uređenja radi poništenja

lokacijske dozvole temeljem koje je izdana

građevinska dozvola za proširenje u svrhu

sanacije odlagališta Lončarica Velika u

Osijeku, a temeljem koje je Grad Osijek izveo

radove. Upravni sud u Osijeku je 13. svibnja

2015. odbio tužbu, ali su neposredni susjedi

podnijeli žalbu Visokom upravnom sudu

Republike Hrvatske

Visoki upravni sud Republike Hrvatske je

27.04.2017. odbio žalbu i potvrdio presudu

Upravnog suda u Osijeku od 13. svibnja 2015.

te je lokacijska dozvola postala pravomoćna

-prijave građana vezano za lokacije na kojima

su se stvorila divlja odlagališta (Gradu Osijeku

i Inspekciji zaštite okoliša) te je Grad Osijek na

svaku prijavu građana reagirao

- prijava građana na razinu buke u određenim

dijelovima grada, posebice u rubnim

dijelovima koja graniče s obilaznicom, a

stručne službe su takve upite prosljeđivale na

institucije koje su odgovorne za navedena

područja (Hrvatske ceste)

106

Valpovo

edukacija u osnovnim školama, dječjim

vrtićima, pojedinim udrugama od strane

komunalne tvrtke Urbanizam Valpovo.

da, putem medija prilikom donošenja

prostornih planova, strategija, studija,

kao i putem javnih izlaganja;

primjedbe i prijedlozi se razmatraju i

na iste se daju odgovori

primjedbe su se odnosile na "divlje" deponije

otpada o čemu je proveden inspekcijski

nadzor i iste su uklonjene.

Antunovac edukacija kroz vrtićku izobrazbu i osnovnu

školu

da, kroz javne rasprave i primjedbe o

stanju okoliša

s primjedbama i pritužbama se postupa u

skladu sa zakonskim odredbama i odlukama

Općine Antunovac

Bilje

edukacija u osnovnim školama i dječjim

vrtićima, ali i putem letaka koji se

dostavljaju stanovništvu, većinom iz

područja zbrinjavanja otpada

da, pri donošenju strategija, planova i

studija organizira se javna rasprava,

sve važnije odluke stavljaju se na

savjetovanje s javnošću, a svi

stanovnici mogu dati svoje

komentare i zamjerke vezano uz

zaštitu okoliša tijekom radnog

vremena JUO Općine

po zaprimanju pritužbi utvrđuje se stvarno

stanje, ako je moguće rješavaju se mirnim

putem, a svi prekršitelji prijavljeni su

nadležnim inspekcijama i podnesene su

prekršajne prijave



Čepin edukacija se provodi u udrugama za zaštitu

okoliša (letci idr.) da nije bilo

Darda edukacija u osnovnoj školi i dječjem vrtiću

(dječji vrtić Radost ima status Eko vrtića)


prostornih planova nije bilo

Donja Motičina ne provodi se da, u postupcima donošenja


Draž edukacija u osnovnim školama i dječjem

vrtiću (OŠ Draž ima status Eko škole)

da, u provedbi procjena utjecaja

zahvata na okoliš sukladno

zakonskim propisima

nije bilo


Đurđenovac putem letaka da, kroz javne rasprave sukladno

zakonskim propisima

na zaprimljene pritužbe se nastoji odmah

reagirati sukladno vlastitim mogućnostima

Erdut edukacija u osnovnim školama i dječjim

vrtićima

da, sukladno zakonskim propisima i

mogućnostima korištenja el.

komunikacije

nije bilo

107

Ernestinovo

edukacija u osnovnim školama (OŠ

Ernestinovo ima status Eko škole), ali i

putem letaka o organiziranom odvojenom

skupljanju otpada te korištenju RD koji se

dostavljaju stanovništvu

- nije bilo

Feričanci putem letaka, brošura ne nije bilo

Gorjani ne provodi se ne nije bilo

Jagodnjak edukacija u osnovnoj školi i dječjem vrtiću da, u postupcima donošenja


Kneževi Vinogradi putem plakata, letaka, promotivnih

materijala


prostornih planova, na web

stranicama Općine nalaze se obrasci

za prijavu nepropisno odbačenog

otpada

sve prijave o nepropisno odbačenom otpadu,

ispuštanju otpadnih voda itd. se provjeravaju,

komunalni redar redovito obilazi teren i

poduzima zakonom propisane mjere, po

potrebi prijavljuje nadležnim institucijama

Koška edukacija u osnovnoj školi i dječjem vrtiću da

pritužba za zaštitu staništa žaba u Breznici

Našičkoj, pritužba je uvažena i problem je

riješen

Levanjska Varoš putem letaka

javnosti je uvijek omogućeno

sudjelovanje u odlučivanju o okolišu,

ali nije posebno poticano

nije bilo

Magadenovac

edukacija u osnovnim školama i dječjem

vrtiću, ali i putem letaka koji se dostavljaju

stanovništvu te obavijesti na oglasnim

pločama i web stranici Općine (o načinu

odvajanja otpada i prednostima)



Marijanci putem letaka





manje pritužbe vezane uz zagađenje okoliša

što je riješeno izlaskom inspekcijske službe i

otklanjanjem problema


108

Petrijevci jednom godišnje putem Glasila Općine

Petrijevci





na sve pritužbe javnosti je reagirano (pisana

opomena i poziv za izvršenje) u slučajevima

kada se zna počinitelj, otklanjanjem od strane

trećih osoba koje je angažirala Općina i dopis

inspekciji kada nije bilo moguće pritužbu

riješiti s počiniteljem

Podgorač ne provodi se da, u postupcima donošenja

prostornih planova

po zaprimljenim pritužbama provedeni su

inspekcijski nadzori

Podravska Moslavina nije odgovoreno

Popovac edukacija u osnovnoj školi (OŠ Popovac

ima status Eko škole)



Punitovci ne provodi se ne nije bilo

Satnica Đakovačka putem letaka i javnih tribina


prostornih planova, na web

stranicama Općine nalaze se obrasci

za prijavu svakog onečišćenja okoliša

prijava o nepropisnom odlaganju otpada s

pilane, izlazak na teren, izdano je rješenje

kojim se naređuje zbrinjavanje otpada,

prijava je upućena i Minstarstvu

Semeljci

edukacija u osnovnoj školi (OŠ Josipa

Kozarca ima status Eko škole), informiranje

stanovništva o svim novinama u zaštiti

okoliša, razvrstavanju otpada, načinu

prikupljanja onih vrsta otpada za koje

nemaju kante isl.




sukladno zakonskim propisima; na

web stranicama i u sl. glasniku

Općine daju se informacije o

projektima zaštite okoliša, građani se

svakodnevno mogu obratiti

komunalnom redaru sa svojim

sugestijama, pitanjima i pritužbama

bilo je prijava zbog nepropisnog odlaganja

otpada, ispuštanja otpadnih voda na mjesta

koja nisu za to predviđena i za to su po

potrebi izašli djelatnici nadležnih inspekcija

Strizivojna edukacija u osnovnoj školi (OŠ I.B.

Mažuranić ima status Eko škole)


prostornih planova sukladno

zakonskim propisima

nije bilo

Šodolovci ne provodi se ne nije bilo

Trnava edukacija kroz redoviti program u školama


prostornih planova, kao i putem web

stranice Općine gdje se nalaze

obrasci za prijavu nepropisno

odbačenog otpada

nije bilo

109



Vladislavci

edukacija u osnovnoj školi i dječjem vrtiću

kroz radionice, ali i putem edukativnih

letaka koji se dostavljaju stanovništvu





da, reagiralo se brzo te je obavještena

inspekcija zaštite okoliša koja je izašla na

teren i utvrdila nepravilnosti

Vuka ne provodi se

da, obavještavanje javnosti o svim

aktivnostima vezanim uz zaštitu

okoliša koje su u tijeku

nije bilo

Tablica 53. Anketa o suradnji JLS OBŽ s drugim akterima zaštite okoliša, sudjelovanje na skupovima na temu zaštite okoliša te pomoći JLS djelovanju

nevladinih udruga od 2013.-2016. godine

Grad/ općina

Ocjena suradnje s

drugim

institucijama na

problematici

zaštite okoliša

Značajniji projekti i akcije NVU Pomoć djelovanju udruga Sudjelovanje na skupovima

na temu zaštite okoliša

Beli Manastir vrlo dobra nema NVU koji se bave okolišem financijske potpore putem

nadležnog upravnog odjela

sudjelovanje na više

radionica na temu zaštite

okoliša i gospodarenja

otpadom, aktivno

sudjelovanje u projektu

Conurbant, sudjelovanje na

kongresima o održivoj

izgradnji (osobito sportskih

objekata), certificiranju

građevina, građenju

ekoloških i energetski

učinkovitih građevina

110

Belišće dobra

udruge športskih ribolovaca Belišće i Gat

čiste okoliš i poribljavaju vodotoke,

Lovačko društvo brine o zaštiti divljači

kroz uzgoj i očuvanje biološke i

ekološke ravnoteže prirodnih staništa

divljači, s ciljem zaštite prirode i

ljudskog okoliša, velik broj udruga

sudjeluje svake godine u akciji čišćenja

okoliša "Volim Belišće, ali čisto", 2015.

god. provedena je akcija čišćenja u

kampanji "Zelena čistka", a 2016. god.

Grad se uključio u akciju "Sat za planet

zemlju 2016." tijekom koje je na sat

vremena isključena javna rasvjeta u

užem centru grada

financijska potpora,

osiguranje prostora za rad

udruga i podmirivanje

režijskih troškova

da, na radionicama

organiziranim u okviru

provedbe projekata iz IPA

CBC HU.HR (primjerice

organiziranim od strane

udruge Zeleni Osijek)

Donji Miholjac zadovoljavajuća

na području grada djeluje nekoliko

udruga koje se uglavnom baziraju na

revitalizaciji prirodnih područja

(rukavaca Drave, izletišta i sl.) te

sudjeluju u akcijama čišćenja područja

naselja onečišćenih otpadom

financijska potpora, a u

slučaju određenog projekta i

aktivnosti sukladno

potrebama pomaže i

logističkom potporom

sudjelovanje na edukacijama

i savjetovanjima o zaštiti

okoliša i energetskoj

učinkovitosti

Đakovo -

svake godine se u suradnji s građanima i

udrugama organiziraju akcije: "Zelena

čistka", "Plava čistka" i Proljetna akcija

čišćenja

Grad pomaže rad udruga na

način da o njihovim

aktivnostima izvijesti

javnost, organizira odvoz i

odlaganje otpada sakupljenog

u akcijama čišćenja

ne

111

Našice dobra

na području grada djeluju udruge: Darna,

PD Krndija, Udruga voćara i

vinogradara, Udruga pčelara, Udruga

Osmijeh, Udruga Dorat, Udruga žena

Lila itd koje se bave i okolišem.

Značajniji projekti su: život u humanijem

životnom prostoru, uređenje i

označavanje planinarskih staza i

skloništa, poticanje sadnje tradicijskih

voćnih sorti, akcije sadnje cvijeća na

javnim površinama i dr.

financijska potpora (za

udruge koje se bave

okolišnim pitanjima oko

55.000,00 kn/god.)

sudjelovanje na edukativno

informativnoj kampanji

"Otpad nije smeće - razvrstaj

ga u prave kante i vreće"

Osijek

dobra, ali postoji

prostor za

poboljšanje

na području grada djeluje nekoliko

nevladinih udruga koje brinu o okolišu.

Neki od značajnih projekata koji su

provedeni u navedenom razdoblju i koji

još uvijek traju su: Zeleni telefon,

Retfala kompostira, Život u skladu s

prirodom, Otpad nije smeće idr.

Komunalna tvrtka Unikom u

izvještajnom je razdoblju također

organizirala 10 radionica s udrugom

Prijatelji okoliša - Osijek, koje su se

fokusirale na zbrinjavanje biootpada.

Unikom je u suradnji s Udruženjem

stanara izradio i Vodič za postupanje s

otpadom pod nazivom "Svakom smeću

njegovu vreću".

Svake godine u obilježavanje Dana

planete Zemlja (u organizaciji tvrtke

Unikom) uključuju se i eko udruge:

Udruga za zaštitu prirode i okoliša

Zeleni Osijek, Prijatelji okoliša-Osijek,

Centar za kompost, Izviđački klub Javor

i Udruga izviđača Slavonski hrast.

financijska potpora za

projekte iz područja zaštite

okoliša, davanje pisama

potpore za projektne prijave.

sudjelovanje na domaćim i

međunarodnim okruglim

stolovima i javnim

skupovima vezano za održivo

gospodarenje otpadom

(Udruga gradova - Održivo

gospodarenje otpadom -

organizacija i sudjelovanje,

Konferencija o zaštiti okoliša

Vizije gospodarenja otpadom

- sudjelovanje, Savjetovanje s

javnošću - nacrt Plana

gospodarenja otpadom RH);

zaštitu zraka (AZO radna

skupina za praćenje kvalitete

zraka - sudjelovanje) i

energetsku učinkovitost (npr.

Zagrebački energetski tjedan

i Europski energetski tjedan

sudjelovanje i prezentacija)

112

Valpovo dobra

udruge registrirane isključivo za brigu o

okolišu ne postoje, ali neke udruge poput

izviđača, lovaca, ribolovaca vode brigu o

okolišu i provode programe i akcije na

uređenju i zaštiti okoliša

financijska potpora

programskim aktivnostima,

kroz natječaj "Valpovo -

zeleni grad" - 10.000,00

kn/god.

da

Antunovac dobra ne djeluju ne, nema ih ne

Bilje

različita, ovisno o

instituciji ili osobi

unutar institucije

Pokret prijatelja prirode - Lijepa naša,

Zeleni Osijek, Eko družba - prijatelji

Kopačkog rita i Hrvatsko društvo za

zaštitu ptica i prirode. Djelovanje udruge

Zeleni Osijek uključuje: kampanje za

zaštitu prirode, eko-škole, promociju

održive poljoprivrede, izdavačku

djelatnost, predavanja, edukacije građana,

izložbe i skupove, akcije čišćenja,

ozelenjavanja i sl. Udruga je provela

veliki broj projekata i konstantno

nadograđuje projekte i Eko centar Zlatna

Greda je postao prepoznat centar za

zaštitu okoliša. Općina uspješno surađuje

s udrugom u zajedničkim projektima.

financijska potpora, ali i

zajedničkim sudjelovanjem u

većim projektima udruga

da, radionice iz djelokruga

njihova rada npr.

Predstavljanje Plana

gospodarenja otpadoom RH i

sl.



Čepin zadovoljavajuća djeluju financijska potpora

sudjelovanje na edukacijama

o energetskoj učinkovitosti,

zaštiti okoliša i dr.

Darda dobra ne djeluju financijska potpora ne

Donja Motičina zadovoljavajuća ne djeluju ne, nema ih ne

Draž dobra ne djeluju ne, nema ih ne


Đurđenovac dobra ne djeluju financijska potpora

sudjelovanje na skupovima

koji su se odnosili na temu

sanacije odlagališta

113

Erdut dobra ne djeluju

novčanim poticajima,

pružanjem drugih vidova

logističke pomoći (ustupanje

prostora i opreme, pisanje

projekata i sl.)

ne

Ernestinovo

neodgovarajuća,

nedostaje

edukacija,

informacije o

mogućnostima

sufinanciranja iz

EU fondova

ne djeluju ne, nema ih ne

Feričanci dobra ne djeluju ne, nema ih ne

Gorjani do sada je nije

bilo ne djeluju ne, nema ih ne

Jagodnjak dobra ne djeluju ne, nema ih ne

Kneževi Vinogradi dobra ne djeluju ne, nema ih

sudjelovanje na edukaciji

Mreže obnovljive energije u

prekograničnom području u

okviru projektaTREND 2020

Koška vrlo dobra ne djeluju ne, nema ih

sudjelovanje na radionicama

na temu zaštite okoliša i

prirode

Levanjska Varoš vrlo dobra ne djeluju financijska potpora ne

Magadenovac zadovoljavajuća Udruga prirodnjaka dosada nije imala

značajnijih projekata financijska potpora



prirode

Marijanci zadovoljavajuća ne djeluju ne, nema ih



prirode


Petrijevci dobra ne djeluju ne, nema ih ne

Podgorač dobra ne djeluju financijska potpora ne

Podravska Moslavina nije odgovoreno

Popovac jako dobra ne djeluju financijska potpora ne

114

Punitovci dobra ne djeluju financijska potpora ne

Satnica Đakovačka zadovoljavajuća ne djeluju -


koje je organizirao FZOEU,

OBŽ, HV, MZOIE

Semeljci dobra

udruge kojima je na korištenje povjeren

prostor ribnjaka, lovačke udruge, udruge

mladih u sklopu svojih aktivnosti

redovno provode i aktivnosti zaštite

okoliša

financijska potpora

sudjelovanje na

edukacijama, predavanjima i

skupovima koje su provodili

djelatnici MZOIE, FZOEU i

dr.

Strizivojna dobra Udruga Različak financijska potpora ne

Šodolovci dobra ne djeluju ne, nema ih ne

Trnava nije bilo suradnje ne djeluju financijska potpora

sudjelovanje na

prezentacijama FZOEU u

području obnovljivih izvora i

energetske učinkovitosti



Vladislavci loša ne djeluju financijska potpora sudjelovanje na predavanjima

FZOEU

Vuka dobra

Odred rendžera "Hrastovi" koja

prvenstveno vodi brigu o uređenju

parkova, edukaciji djece i sl.

financijska potpora ne

Izvor:NVU - nevladine udrug

115

9. FINANCIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se

državnim proračunom, proračunima jedinica lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne)

samouprave, putem FZOEU-a te iz drugih izvora kao što su sredstva iz koncesija, javnog privatnog

partnerstva, donacija, kredita, sredstava međunarodne pomoći, stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu

okoliša i drugih sredstava iz instrumenata, programa i fondova Europske unije, Ujedinjenih naroda i

međunarodnih organizacija.

Prema podatcima dobivenim od jedinica lokalne samouprave financijska sredstva namijenjena

zaštiti okoliša utrošena su za: mjere energetske učinkovitosti u javnoj rasvjeti (uvođenje štedljivih

žarulja), izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka (Grad Belišće), izgradnju, dogradnju

vodoopskrbne mreže i sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, energetsku obnovu zgrada

javne namjene, izgradnju solarnih elektrana, projektiranje, izgradnju i sanaciju pješačkih i

biciklističkih staza, izgradnju obilaznica oko naselja, mjere za uspostavu sustava gospodarenja

otpadom (nabava opreme za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, opremanje reciklažnih

dvorišta i zelenih otoka) i sanaciju odlagališta te čišćenje lokacija onečišćenih otpadom.

Prikaz utrošenih sredstava za zaštitu okoliša dan je u sljedećoj Tablici.

116

Tablica 54. Financijska sredstva utrošena za zaštitu okoliša u razdoblju od 2013.-2016. godine (kn)

Grad/ općina

Mjere

energetske

učinkovitosti

Korištenje

obnovljivih

izvora

energije

Vodoopskrba

i odvodnja Plinofikacija

Obilaznice,

biciklističke

i pješačke

staze

Gospodarenje

otpadom

Poticanje

ekološke

poljoprivrede

Edukacija i

informiranje

javnosti

Ukupno

Beli Manastir 223.662 458.125 - - 2.674.221 - - - 3.326.008

Belišće 7.726.104 442.675 3.269.816 - 3.482.768 8.987.296 23.908.659

D. Miholjac 556.789 - 6.498.418 - 128.821 4.483.066 - - 11.667.094

Đakovo 334.150 - - - - 6.535.906 - - 6.870.056

Našice 1.743.000 5.530.000 2.000.000 4.801.000 30.000 300.000 14.404.000

Osijek 1.469.875 - - - - 5.639.376 - 284.105 9.789.881*

Valpovo 389.103 13.524.921 - - 1.612.333 - - 15.526.357

Antunovac - - - - - - - - 6.771.506

Bilje 997.807 119.496 380.000 - - 3.490.391 - - 4.987.694



Čepin 2.388.104 - 991.253 - 414.080 1.113.491 293.926 - 5.200.854

Darda - - - - - - - - 2.279.373

Donja

Motičina - - - -

- - - - 100.649

Draž 1.517.228 - - - - 1.250 - - 1.518.478


Đurđenovac 1.176.843 - - - - 3.776.835 - - 4.953.678

Erdut - - 550.000 - - 1.400.000 - - 1.950.000

Ernestinovo 61.250 - - - 181.250 249.500 - - 492.000

Feričanci - - - - - - - - -

Gorjani 78.023 - 324.625 - - 24.854 - - 427.502

Jagodnjak 1.500.000 - 2.500.000 - - 400.000 - - 4.400.000

K. Vinogradi - - - - - 415.346 - - 415.346

Koška 652.857 - 2.220.594 - - 167.887 - - 3.041.338

Levanjska

Varoš 111.971 - - - - 119.812 - 30.169 261.952

Magadenovac 619.831 - - - - 247.329 - - 867.160

Marijanci - - - - - - - - 1.006.500

117


Petrijevci 2.042.021 - 650.364 - 165.125 479.724 - - 3.337.234

Podgorač - - 348.500 - - 185.625 - - 534.125

P. Moslavina nije odgovoreno

Popovac 25.000 - - - - 443.829 - - 468.829

Punitovci 400.000 - 3.000.000 - - - - - 3.400.000

S. Đakovačka 732.560 60.000 - - - - - - 792.560

Semeljci 2.283.430 - - - - 6.061.384 - - 8.344.814

Strizivojna 300.875 - 233.995 - - - - - 534.870

Šodolovci 530.000 - - - - 70.000 - - 600.000

Trnava 1.490.000 - - - - - - - 1.490.000



Vladislavci 2.300.000 27.000 50.000 0 0 700.000 0 5.000 3.082.000

Vuka 310.030 0,00 - - - 158.000 - - 468.030

Ukupno 31.960.513 1.107.296,00 40.072.486 0 9.046.265 51.564.234 323.926 619.274 147.218.547

Izvor: Anketa JLS

*Razlika između ukupnog iznosa utrošenih financijskih sredstava i sume utrošenih financijskih sredstava po stavkama odnosi se na izradu programa i studija

zaštite okoliša te inventarizaciju zelenog pojasa (izrada zelenog katastra) i uklanjanje drveća i panjeva.

U 2016. godini Osječko-baranjska županija financirala je izradu Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe

klimatskim promjenama za područje Osječko-baranjske županije u iznosu od 46.250,00 kuna.

118

10. ZAKLJUČAK

Nijedan izvor emisije onečišćujućih tvari ne može se prostorno sagledavati kao izdvojena

pojava neovisna i nepodložna djelovanju drugih utjecaja. Interakcije među pojedinim djelovanjima se

zbivaju svakodnevno i treba ih promatrati sinergijski i integrativno. Zbog toga je i monitoring nad

sastavnicama okoliša najbolje izvoditi isto tako multidisciplinarno, cjelovito, integrirano - tako da svi

segmenti okoliša budu promatrani istovremeno i kontinuirano te na temelju toga donositi zaključke o

potencijalnim međuutjecajima i provoditi odluke o akcijskim planovima koji će umanjiti štetu u

okolišu ili djelovati sanacijski.

Na području Osječko-baranjske županije uočava se porast zainteresiranosti javnosti za pitanja

okoliša, što se očituje u sve češćoj zastupljenosti okolišnih tema u radu i djelovanju jedinica lokalne

samouprave i javnih institucija, u porastu broja s okolišem povezanih projekata i programa i sve većoj

osjetljivosti stanovništva općenito na probleme okoliša.

Kvaliteta zraka u Osječko-baranjskoj županiji se prati mjerenjem onečišćujućih tvari na dvije

mjerne postaje državne mreže (Osijek-1 i Kopački rit) i na jednoj mjernoj postaji lokalne mreže

(mjerna postaja za posebne namjene i za trajno praćenje kvalitete zraka u naselju Zoljan u okolici

tvornice Našicecement d.d.). S obzirom na podatke prikazane u ovom Izvješću može se zaključiti

sljedeće:

U razdoblju od 2013.-2016. godine industrijska postrojenja, postrojenja za grijanje, procesne

tehnologije i termoelektrana bili su značajni izvori emisija u zrak, prije svega anorganskih plinova i

prašine različitog sastava (organska i anorganska) veličine čestica PM10, koji čine najveći udio

onečišćenja zraka u OBŽ.

Zrak na području Osječko-baranjske županije u izvještajnom razdoblju bio je uglavnom čist ili

neznatno onečišćen, odnosno I. kategorije, što ukazuje da vlasnici nepokretnih izvora vode brigu o

svojim postrojenjima kako bi emisije u zraku održali ispod propisanih graničnih vrijednosti.

Prekoračenja GV koncentracija lebdećih čestica PM10 , zabilježeno u razdoblju 2013.-2015.

godine na mjernoj postaji Državne mreže Osijek-1 na raskrižju Ulice kneza Trpimira i Europske

avenije, najvećim dijelom uzrokovano je prometom i djelom malim ložištima za grijanje.

Analiza mjerenja s mjerne postaje posebne namjene za praćenje utjecaja pogona tvrtke

Našicecement d.d. na kvalitetu zraka u naselju Zoljan potvrđuje stabilnost mjerne mreže i prijenosa

podataka, kao i zadovoljavajuću kvalitetu zraka.

Podatci s mjerne postaje Kopački rit pokazuju zadovoljavajuću kvalitetu zraka u ruralnim

područjima Županije.

Značajan utjecaj na kvalitetu zraka u Osječko-baranjskoj županiji ima i poljoprivreda, u čijim

djelatnostima su izvori neugodnih mirisa, zagađenja dimom, emisije stakleničkih plinova i emisija

amonijaka, koja predstavlja i gospodarsku štetu zbog gubitka znatnih količina dušika koji bi se mogao

koristiti za biljnu proizvodnju. Neugodni mirisi su posljedica rasprostiranja krutog i tekućeg gnoja po

poljoprivrednom zemljištu, dok onečišćenje zraka dimom nastaje uslijed nepropisnog zbrinjavanja

(paljenja) otpada iz poljoprivredne proizvodnje. Smanjenje emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih

plinova u zrak iz djelatnosti poljoprivrede i šumarstva osigurat će se održivim korištenjem

poljoprivrednog zemljišta, razvojem ekološke poljoprivredne proizvodnje, poticanjem korištenja

otpadne biomase u proizvodnji bioplina, smanjenjem uporabe pesticida, korištenjem obnovljivih

izvora energije za toplinske potrebe u poljoprivredi, provođenjem načela dobre poljoprivredne prakse

za zaštitu zraka, povećanjem šumskih površina.

Koncentracija peludi alergenih biljaka na području Osječko-baranjske županije, s posebnim

naglaskom na ambroziju, zabrinjavajuće je visoka i predstavlja javno zdravstveni problem. Za rješenje

problema treba intenzivirati i kontinuirano provoditi, na svim razinama i uz učešće svih subjekata s

područja županije mjere za suzbijanje širenja ambrozije i ostalih alergenih biljaka te sustavno provoditi

edukaciju stanovništva. Korisno bi bilo po ovom pitanju uspostaviti suradnju sa susjednim zemljama koje

imaju isti problem.

119

Kakvoća voda na području Osječko-baranjske županije, s obzirom na rezultate mjerenja na

ispustima u prijemnike u razdoblju 2013.-2016. godine može se ocijeniti relativno zadovoljavajućom

obzirom da su odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na području Županije napredovali u odnosu na

prethodno izvješće. UPOV Donji Miholjac i UPOV Našice su uspjeli postići vrijednosti za 2. stupanj

pročišćavanja otpadnih voda, UPOV Kneževi Vinogradi je pušten u rad, a u tijeku su radovi na

izgradnji UPOV-a Osijek. Svi UPOV-i na području OBŽ zadovoljavaju stupanj pročišćavanja

otpadnih voda za koji su predviđeni. S izgradnjom kanalizacije u naseljima koja ju nisu imala, sve veći

broj stanovnika se priključuje na sustave javne odvodnje i napušta korištenje septičkih jama.

Potencijalno veliki izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda u Osječko-baranjskoj

županiji je ispiranje nitrata iz stajskog gnoja koji se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Zaštita voda

od nitrata osiguravat će se primjenom načela dobre poljoprivredne prakse u zaštiti voda koja se

temelje na Nitratnoj direktivi EU, a odnosi se prije svega na: opterećenje poljoprivrednih površina

brojem životinja, način skladištenja i primjenu stajskog gnoja, racionalno korištenje kemijskih

sredstava za zaštitu bilja i dr. Procjedne vode s neuvjetnih odlagališta otpada, kojih je u Osječko-

baranjskoj županiji još značajan broj, također predstavljaju velike izvore onečišćenja voda, zbog čega

je bitna njihova sanacija.

Kakvoća voda izvorišta osigurava se provođenjem mjera iz odluka o zaštiti izvorišta. Kako

još nisu donesene odluke o zaštiti svih izvorišta u Osječko-baranjskoj županiji, potrebno je ubrzati

njihovo donošenje. Za zaštitu izvorišta bitna je i sanacija onečišćenog okoliša te kontrolirana izgradnja

na područjima gdje bi ona ugrožavala kakvoću površinskih i podzemnih voda, odnosno izvorišta koja

se koriste ili se planiraju koristiti za vodoopskrbu, zbog čega bi trebalo pristupiti izradi sanacijskih

programa.

U razdoblju 2013.-2016. godine na vodotocima u Osječko-baranjskoj županiji nije

primijećeno znatnije odstupanje u kakvoći voda u odnosu na prethodno razdoblje.

Kakvoća tala - Briga o tlu, odnosno njegovom racionalnom korištenju u Osječko-baranjskoj

županiji je zadovoljavajuća, unatoč činjenici da još uvijek nisu doneseni propisi koji bi regulirali

pitanje tla, bez obzira na njegovu namjenu. Iako se na području županije kroz projekte provodi

praćenje kakvoće tala, problem predstavlja nepostojanje dobre baze podataka o tlu budući da u

izvještajnom razdoblju nije uspostavljen sustav trajnog praćenja kvalitete tala s podatcima o stanju

tala, sadržaju štetnih tvari, projektima koji su provođeni na razini RH. Zbog toga je teško odrediti

stvarnu kvalitetu tla odnosno stupanj i vrstu onečišćenja, a nemoguće je i kvalitetno odrediti

odgovarajuće mjere zaštite i poboljšanja kvalitete tla. Prioritet županije, kada je tlo u pitanju,

uspostava je informacijskog sustava zaštite tla, inventarizacija podataka o tlu i zemljištu, određivanje

najkvalitetnijih zemljišta za poljoprivrednu namjenu te njihova zaštita i očuvanje, uvažavajući načela

održivog gospodarenja i zaštite tla.

Kao glavni uzročnici onečišćenja tla u županiji mogu se identificirati: primjena kemijskih

sredstva za zaštitu bilja, umjetnih i prirodnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, neuređena

odlagališta i lokacije onečišćene otpadom, otpadne vode naselja i industrije, prometni koridori,

eksploatacija mineralnih sirovina i druge štetne aktivnosti na tlu.

U prioritete zaštite tla Osječko-baranjske županije svakako treba uvrstiti razminiranje minski

sumnjivih površina koje treba ubrzati, što se prije svega odnosi na uklanjanje minske opasnosti s

područja poljoprivrednih površina, gospodarskih i infrastrukturnih objekata. Na području županije,

prema HRC-u, na dan 31.12.2016. godine bilo je 57,9 km2 minski sumnjivog prostora, od ukupne

površine županije 4.155 km2.

Kako raspoloživa financijska sredstva iz državnog proračuna i sredstva javnih poduzeća nisu

dovoljna za potrebe razminiranja, OBŽ je u cilju ubrzanja procesa razminiranja preostalih

poljoprivrednih površina i osiguranja preduvjeta za brži gospodarski razvoj, prijavila projekt

"Razminiranje poljoprivrednih površina u Osječko-baranjskoj županiji" na Natječaj za podnošenje

zahtjeva za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za rurualni razvoj za dodjelu potpore za

"Razminiranje poljoprivrednog zemljišta" iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.

Cjelokupan projekt provodi se kroz dva zasebna projekta pretraživanja i/ili razminiranja ukupne

površine od gotovo 1,4 km2. Treba spomenuti da je jedan projekt već realiziran, a realizacija drugog je

u tijeku.

120

Značajan utjecaj na stanje okoliša ima i opterećenje otpadom zbog čega je bitno nastaviti sa

sanacijama odlagališta i otpadom onečišćenih tala i uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom.

Unatoč provedenim sanacijama događa se da se otpad ponovno dovozi na postojeće ili nove

lokacije divljih odlagališta i vodotoke, što je u većini općina i gradova prepoznato kao problem, zbog

čega je potrebno veće uključivanje nadležne inspekcije u rješavanje tog problema.

U svim jedinicama lokalne samouprave postoji organizirani odvoz komunalnog otpada, čime

je u 2016. godini bilo obuhvaćeno 100%, stanovništva. Smanjuju se količine komunalnog otpada koji

se odlaže na odlagališta, što je posljedica povećanog izdvajanja iskoristivih vrsta otpada, ali još uvijek

je sakupljanje i kompostiranje biorazgradivih vrsta otpada iz domaćinstava i ostalih djelatnosti

nedovoljno za ostvarivanje ciljeva u smanjenju količina biorazgradivog otpada koje se odlažu na

odlagališta. Na području Županije u tijeku su aktivnosti na izgradnji jedne kompostane u Osijeku.

Prostor Osječko-baranjske županije odlikuju: očuvana prirodna, biloška raznolikost te

prirodne i krajobrazne vrijednosti. Potencijalnu opasnost za očuvanje tih vrijednosti u Osječko-

baranjskoj županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, predstavljaju: krupni infrastrukturni zahvati (prometnice,

elektrane, dalekovodi, vodnogospodarske građevine i sl.), poljoprivredne djelatnosti (melioracije,

komasacije, monokultura, sječa šumaraka, drvoreda i živica), kao i neplanska, lokacijski nekvalitetna

gradnja na krajobrazno istaknutim lokacijama.

Analiza stanja u zaštiti prirode na području Osječko-baranjske županije ukazuje na sljedeće:

za potrebe obnove i održavanja spomenika parkovne arhitekture potrebno je izraditi studije obnove,

kao i provoditi redoviti nadzor nad radnjama i zahvatima u tim područjima; potrebno je donošenje

planova upravljanja za područja ekološke mreže i Regionalnog parka Mura-Drava te postoji nužnost

podizanja svijesti građana o toj problematici.

U prethodnom Izvješću je stanje na području Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj" kod

Donjeg Miholjca ocijenjeno lošim te je JU AUZPV na području OBŽ kao partner s Ustanovama koje

upravljaju s područjem UNESCO Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, 2015.g. realizirala projekt

Rehabilitacije posebnog (ornitološkog) rezervata Podpanj. U okviru tog projekta područje Podpanj

uređivano je i održavano, pri čemu su sklopljeni Ugovori s izvođačem radova. Sve aktivnosti uređenja

područja Posebnog ornitološkog rezervata Podpanj nastavljene su i u 2017. godini.

Prema podatcima Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružnica (UŠP) Osijek u razdoblju

2013. - 2016. godine na području UŠP Osijek pošumljeno je 141 ha novih površina, a sanacijom ratom

oštećenih i razminiranih površina obnovljeno je 686 ha šuma.

U svim jedinicama lokalne samouprave Osječko-baranjske županije buka je prepoznata kao

problem na čijem rješavanju se nedovoljno radi. Kao najveći izvori prekomjerne buke identificirani su:

promet državnim cestama koje prolaze kroz ili u blizini naselja, kao što je slučaj u Belom Manastiru ili

na županijskoj cesti u Bilju te željeznički promet u Belom Manastiru i Osijeku. U Osijeku je također

kao veći izvor buke identificiran i cestovni i gradski šinski prijevoz, a u Belom Manastiru pogon

Mlina, Belja d.d. Manje izvore buke predstavljaju i ugostiteljski objekti. U Osječko-baranjskoj

županiji nema sustavnog mjerenja buke.

Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) je unaprijeđen u odnosu na prethodno razdoblje

i sadrži 42 baze podataka u okviru 11 tematskih područja: zrak, kopnene vode, more, priroda,

pedosfera i litosfera, otpad, poljoprivreda i šumarstvo, industrija i energetika, promet i turizam,

zdravlje i sigurnost i opće teme zaštite okoliša.

Zaključno, slijedom iznesenih ocjena o stanju sastavnica okoliša, opterećenja na okoliš i

raznih aktivnosti na zaštiti okoliša, stanje okoliša na području Osječko-baranjske županije u

razdoblju od 2013. do 2016. godine može se ocijeniti zadovoljavajućim.

Z A K L J U Č A K - obz.hr · uspostava informacijskog sustava za energetski sektor, uspostava...

Documents

Transcript of Z A K L J U Č A K - obz.hr · uspostava informacijskog sustava za energetski sektor, uspostava...