· Web viewU prvoj godini studenti biraju po 2 izborna predmeta od tri ponuđena, tako i u drugoj...

MOZVAG: 1738

STUDIJSKI PROGRAM

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

PEDAGOGIJA

1

KAZALO

UVOD ………………………………………………………………….....................Razlozi za pokretanje studija ……………………………………………………….

55

Dosadašnja iskustva ………………………………………………………….......... 5Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava …………………..……………… 5Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ………………………………. 5OPĆI DIO ……………………………………………………………………………. 7Naziv studija …………………………………………………………………………. 7Nositelj i izvođač studija ……………………………………………………………. 7Trajanje studija ……………………………………………………………………… 7Uvjeti upisa ……………………………………………………………………......... 7Preddiplomski studij ………………………………………………………………… 7Stručni ili akademski naziv koji se stječe završetkom studija ………………….. 7Opći ishodi učenja za preddiplomski studij pedagogije …………………….........

8

OPIS PROGRAMA …………………………………………………………………. 13Popis predmeta – popis obveznih predmeta …………………………………….. 13Popis izbornih predmeta …………………………………………………………… 14Popis predmeta koje studenti mogu izabrati s drugih studija ………………….. 15Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ……………………….. 15Uvjeti upisa u višu godinu studija …………………………………………………. 15Kriteriji i uvijetei prijenosa ECTS bodova …………………………………………..

15

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij mogu nastaviti studirati ……. 15Popis obveznih predmeta za studente drugih studijskih programa ……………. 15Opis obveznih predmeta ……………...……………………………………………. 17Opis izbornih predmeta …………………………………………………………….. 73UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA …………………………………………………… 93Mjesto izvođenja studijskog programa ..………………………………………….. 95Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija ………………….. 95Popis nastavnika i suradnika ……………………………………………………… 97Životopisi nastavnika ……………………….………………………………………. 99ODLUKE SENATA ………………………………………………………………….. 107

3

NASTAVNI PLAN I PROGRAM STUDIJA PEDAGOGIJE

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija Studij pedagogije treba osigurati osposobljavanje pedagoga koji će profesionalno i

kreativno obnašati poslove u okviru stručno-razvojne službe u suvremenoj školi, kao i mjerodavno djelovati na brojnim radnim mjestima izvan odgojno-obrazovnog/školskog sustava u uvjetima poduzetništva i tržišta rada u javnom i privatnom sektoru.

Suvremena pedagogijska znanost danas predstavlja jedno od osobito dinamičnih znanstvenih područja, kako po broju znanstvenih istraživanja tako i prema udjelu u financiranju društvenih istraživanja. Pedagogija je u velikoj mjeri komplementarna s društvenim, humanističkim i brojnim drugim znanstvenim disciplinama, dok se u okviru znanosti o odgoju razvilo više desetaka znanstvenih disciplina.

Plan i program studija pedagogije usporediv je s brojnim primjerima na europskim sveučilištima, navodimo neke:

o Universität Hamburg (Studium Erziehungswisenschaft)o Univerza v Ljubljani – Filozofska fakulteta (jednopredmetni i dvopredmetni studij

pedagogije);o Università di Bologna – (jednopredmetni studij – Pedagogista)

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Odsjek za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Osijeku upisao je prvu generaciju studenata akademske 2003./04. godine.

U prvoj godini studenti biraju po 2 izborna predmeta od tri ponuđena, tako i u drugoj godini, dok se izbornost povećava prema četvrtoj godini. U planu studija navedeni su ECTS bodovi. Naglasak je na samostalnome radu studenata, a ispiti se polažu odmah nakon odslušanih predavanja. Evaluacija rada studenata odvija se tijekom akademske godine.

1.3. Mogući partneri izvan visokoškolskog sustavaZa obrazovanjem pedagoga pokazuju zanimanje javne ustanove, te uprave i zavodi

(školstvo, zdravstvo, socijalna skrb), gospodarstvo (odjeli upravljanja ljudskim potencijalima, marketing). Odsjek za pedagogiju surađuje nevladinim udrugama (Centar za mir i nenasilje, PRONI-institut, NANSEN dijalog centar).

1. 4. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataOdsjek za pedagogiju zainteresiran je za ostvarivanje pokretljivosti studenata unutar

države te je aktivno sudjelovao u radu koordinacije studija pedagogije u Republici Hrvatskoj. Postavljena su opća načela obrazovanja pedagoga u Hrvatskoj, a temeljni mu cilj osiguranje pokretljivosti studenata unutar Hrvatske nakon pojedinog obrazovnog stupnja.

4

2. OPĆI DIO2.1. Naziv studija: Studij pedagogije (dvopredmetni studij)

2.2. Nositelj studija: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet

Izvođač studija: Odsjek za pedagogiju

2.3. Trajanje studija: preddiplomski studija: 6 semestara,

2.4. Uvjeti upisa na studij: završeno četverogodišnje srednje obrazovanje i položen razredbeni ispit

2.5. Preddiplomski studij Cilj je preddiplomskoga studija pedagogije omogućiti stjecanje analitičkih i socijalnih

vještina koje studente osposobljavaju za diplomski studij pedagogije i drugih sličnih studija. Te se vještine mogu primijeniti u odgojnome radu u domovima, za voditelje omladinskih klubova i organizaciju slobodnog vremena mladih. Preddiplomski studij ne razvija neophodne kompetencije za rad u pedagoškoj praksi školskih institucija.

2.6. Stručni ili akademski naziv koji se stječe završetkom studijaZavršetkom preddiplomskog studija pedagogije stječe se akademski naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) pedagogije.

5

OPĆI ISHODI UČENJA ZA PREDDIPLOMSKI STUDIJ PEDAGOGIJE

OPĆI ISHODI UČENJA PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

Poznavanje i razumijevanje

Student će pokazati poznavanje i razumijevanje osnovnih pedagogijskih pojmova vezanih za opću pedagogiju; opću i nacionalnu povijest pedagogije; filozofiju i sociologiju odgoja i obrazovanja; razvojnu psihologiju; teorije odgoja; predškolsku, obiteljsku, domsku, interkulturalnu i pedagogiju slobodnog vremena te znati objasniti potrebu promjena obrazovnog sustava i kurikuluma (od predškolskog do visokoškolskog) u suvremenom društvu. Umjet će definirati značenje pojmova „pedagogija“, „odgoj“, „obrazovanje“ "nastava" i sl., te imenovati grane pedagogije i temeljne odrednice pojmovno-kategorijalnog aparata pedagogijske znanosti. Umjet će razlikovati različite teorije učenja: bihevioristička, kognitivistička, socijalna i humanistička, te razlikovati različite sociološke teorije obrazovanja. Studenti će znati imenovati pedagogijske pojmove, pravce, teorije i uloge značajnih pedagoga na općoj i nacionalnoj razini te pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije, pravce i modele.Studenti će znati definirati teorije škole i imenovati različite vrste škola. Razumjet će položaj i odnose subjekata i njihovu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu, identificirati ih i raspravljati o njihovoj različitoj ulozi kroz povijest školstva.Studenti će znati imenovati vrste škola, školskih sustava, odgojne prakse i pedagogijske teorije. Moći će samostalno ispričati doprinose i ideje pojedinih pedagoga u svijetu, te Hrvatskoj. Razumjet će razlike između primarnih, sekundarnih i tercijarnih povijesnih izvora te modele, teorije kurikuluma i njegovu sukonstrukciju.Studenti će znati imenovati i odrediti osnovne pojmove pedagogije slobodnog vremena. Znat će opisati povijesni razvoj pedagogije slobodnog vremena kao znanstvene discipline. Studenti će znati definirati predmet, zadatke i svrhu domske pedagogije, definirati područje istraživanja domske pedagogije, te imenovati i definirati oblike odgojno- obrazovnog rada u domu i sadržaje odgojno obrazovnog rada. Znat će opisati i objasniti pojam, ulogu i značaj odgajatelja i ravnatelja u domu, imenovati profesionalne kompetencije odgajatelja te prednosti i nedostatke života u domu.Studenti će znati opisati i definirati predmet sociologije odgoja i obrazovanja. Znat će imenovati i definirati različite teorije odgoja i obrazovanja.Student će znati definirati osnovne komunikacijske teorije. Moći će argumentirano voditi i održati razgovor u profesionalnom kontekstu.Studenti će znati objasniti sukobe u društvu: uzroke, načine manifestiranja, načine rješavanja, suradnički doprinose, uzajamnost i medijacijske procese (posredovanja).Studenti će znati obraditi kvantitativne podatke i prikazati ih grafički i tablično. Umjet će izračunati srednje vrijednosti, mjere raspršenja i korelaciju kvantitativnih podataka dobivenih u jednostavnijim pedagogijskim istraživanjima, te se služiti izvorima i literaturom na stranom jeziku. Razumjet će i poticati cjelovit razvoj djeteta,

6

polazeći od njegovih potreba, uvažavajući individualni pristup i nastavu usmjerenu na učenika.

Primjena znanja i razumijevanja

Znat će izložiti kontinuirani razvoj pedagogijskih pravaca, procesa i teorija, te objasniti prednosti i ograničenja istih. Umjet će objasniti odnos pedagogijske teorije i prakse, te objasniti razlike pojedinih teorija odgoja i obrazovanja. Prepoznat će potrebu interdisciplinarnog sagledavanja problema odgoja i obrazovanja, u širem društvenom kontekstu, te interakcijsko-komunikacijski vid odgoja i obrazovanja zasnovan na različitim vrstama nastave, učenja i vrednovanja.Znat će uočiti i objasniti različite probleme u odgojnoj praksi, od obiteljskog, predškolskog i školskog okružja, opisati pojedine škole, školske sustave i pedagogijske sustave. Umjet će upotrebljavati kritički aparat u povijesnoj analizi, sintezi i utvrđivati uzročno-posljedične veze. Umjeti će klasificirati različite pojedinačne aktivnosti škole u logičke cjeline /kategorije. Znat će definirati ciljeve i ishode učenja te osmisliti različite načine evaluiranja, kreirati različite oblike nastave uz primjenu višeizvornih sadržaja i stilova učenja. Razlikovat će odgojno-obrazovni rad od specifičnih sadržaja odgojno-obrazovnog rada u pojedinim kolegijima, razlučiti područje domske pedagogije od ostalih pedagogijskih disciplina, te klasificirati različite vrste domova prema različitim kriterijima. Znat će sastaviti listu mogućih sadržaja odgojno- obrazovnog rada za konkretni dom s kojim će se upoznati tijekom terenske nastave, znat će razlučiti razliku između planiranja i programiranja rada u domu, te domskog kurikuluma.Bit će osposobljeni za implementaciju odgojnih i obrazovnih sadržaja koji pozivaju na kreativnost, angažman, aktivno i cjeloživotno učenja od obiteljskog, predškolskog do različitih konteksta formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja s posebnim naglaskom na interkulturalne komponente, uvažavajući psihologijske, sociologijske, filozofijske i druge osnove učenja i razvoja.Razlikovat će odgoj za demokraciju od demokratskog odgoja, razlikovat će formalne i suštinske razloge demokratizacije obrazovanja, formalne i stvarne društvene vrijednosti i kriterije vertikalne i horizontalne mobilnosti. Znat će izraditi i analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup nastavi i su-konstruktivni proces razvoja školskog kurikuluma zasnovanog na NOK-u. Znati će koristiti i obrazložiti izbor nastavne tehnologije i pokazati ICT kompetencije.Umjet će analizirati vrijednosti u kontekstu odgoja za nenasilje i suradnju. Razlikovat će različite pristupe u sukobima i znati primijeniti vještine nenasilne komunikacije: aktivno slušanje, "ja" govor, otvorena pitanja, sažimanje, parafraziranje, preoblikovanje i primanje i davanje povratnih informacija.Bit će osposobljeni izračunati pokazatelje potrebne za procjenu aritmetičke sredine i proporcija osnovnog skupa na temelju podataka dobivenih iz uzorka. Umjet će izračunati neparametrijski pokazatelj χ2. Znat će kritički razmotriti o rezultatima jednostavnijeg pedagogijskog istraživanja.

Donošenje zaključaka i

Znat će vrednovati značaj pojedinih pedagogijskih ideja i pedagoga s nacionalne prema općoj razini. Znat će razlučiti

7

sudova (odluka) različite teorije u odgoju i obrazovanju.Umjet će vrednovati značaj pojedinih pedagogijskih ideja za povijesni kontinuitet i doprinos razvoju pedagogijske znanosti.Umjet će izlučivati iz općih pedagogijskih zakona / pravila prema postupcima praktične primjenjivosti.Moći će na temelju pojedinih slučajeva iz odgojne prakse sintetizirati opće odgojno pravilo / zakonitost.Razlučit će razliku između formalnog i stvarnog obrazovanja, te između indoktrinacije, manipulacije i odgoja. Umjet će procijeniti i argumentirano vrednovati štetne, neadekvatne odgojno-socijalizacijske čimbenike i sadržaje, uključujući medijske sadržaje.Moći će analizirati ulogu školske arhitekture i namještaja u didaktičko – metodičkoj organizaciji nastave i odabirati najprimjerenije. Znati će vrednovati ulogu školske okoline u općoj pedagogizaciji škole.Utvrdit će važnost razvijanja kulture kvalitetnog provođenja slobodnog vremena u prevenciji etiologije asocijalnih i antisocijalnih poremećaja u ponašanju.Povezat će važnost odnosa provođenja slobodnog vremena i razvoja znanja, vještina i sposobnosti s ciljem veće kvalitete društvenog života pojedinca.Umjet će prosuditi značaj osobnosti i profesionalne kompetencije odgajatelja, usporediti i vrednovati stručni rad i ulogu odgajatelja i ravnatelja prije i nakon izgradnje demokratskog društva; moći će usporediti sadržaje i oblike odgojno obrazovnog rada konkretnih domova koje su upoznali tijekom terenske nastave.Znat će osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika.Razlikovat će čistu od nečiste komunikacije.Bit će osposobljeni za produktivan pristup konfliktu. Razvit će empatiju za uspješno prevladavanje konflikta nenasilnim putem.Bit će osposobljeni vrednovati prednosti i nedostatke života u domu. Bit će osposobljeni protumačiti kvantitativne pokazatelje dobivene korištenjem statističkih postupaka.Sastavit će upute za učenje učenika polazeći od humanističke teorije učenja.

Prezentacije Moći će napraviti samostalan usmeni i pismeni prikaz pojedinog pravca, teorije, škole, pedagoga. Bit će osposobljeni izvesti samostalan istraživački projekt uz korištenje povijesnih izvora i upotrebe kritičkog aparata, te izraditi i usporediti vremensko - ideološke sličnosti i razlike između općih i nacionalnih pedagogijskih tendencija. Osposobit će se za prezentacije odgojnih i obrazovnih sadržaja koji pozivaju na kreativnost, angažman i akcijsko djelovanje u svim kolegijima.Umjet će kritički raspravljati o rezultatima jednostavnijeg pedagogijskog istraživanja. Moći će argumentirano voditi i održati razgovor u profesionalnom kontekstu.Znat će osmisliti i izvesti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode.Znat će i moći izraditi materijal za samostalno učenje.Umjet će provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike.

8

Na temelju statističkih pokazatelja studenti će moći predložiti mjere za unapređenje odgojnog procesa.Izradit će portfolij u kojemu su sistematizirani sadržaji kolegija Pedagogija i predstaviti ga drugim studentima.Prikazat će osnovne postavke povijesnih i alternativnih modela škole.Izvješćivat će o specifičnostima suvremenih školskih sustava u različitim zemljama. Bit će osposobljeni izraditi prijedlog plana procesa promjena u nekoj odgojnoj ustanovi.Osmislit će i primijeniti programe kvalitetne provedbe slobodnog vremena.Pripremiti i samostalno voditi prezentacije programa odgoja za mir i nenasilje.Djelovat će kao posrednik u neformalnom posredovanju u sukobima u školi i svakodnevnom životu.Prikazat će pojedinačne podatke sintetički kroz različite oblike: tablice, grafikone.Bit će osposobljeni napraviti usmenu ili pismenu raspravu o različitim odgojno-obrazovnim modelima.Umjet će kreirati i sastaviti anketne upitnike kao instrumente sumativne evaluacije pedagoškog rada u domu, a koje će primijeniti u domovima tijekom terenske nastave.

Vještine učenja Provest će samovrednovanje procesa učenja koristeći relevantne pokazatelje. Pratit će stručnu literaturu na hrvatskom i stranom jeziku, pripremiti i samostalno voditi prezentacije na hrvatskom jeziku, kritički evaluirati predstavljene teme. Razumjet će i primijeniti vještine učenja potrebne u cjeloživotnom obrazovanju i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju, te će razumjeti i primijeniti osnovna načela planiranja i razvoja karijere u struci, te vlastitim poduzetničkim pothvatima.

9

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta preddiplomskog studija pedagogije s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS – bodova.

Plan preddiplomskog studijaI. GODINA 1. semestar 2. semestar Ukupn

o sati tjedno

ECTS bodoviOBVEZATNI KOLEGIJI P V S P V S

Osnove pedagogije 2 2 4 4Opća povijest pedagogije 2 1 3 4Povijest i filozofija odgoja i obrazovanja 1 2 3 4Pedagoška statistika 2 2 4 4Povijest hrvatske pedagogije i školstva 2 1 3 4Teorije odgoja 2 1 3 4

OPĆI PREDMETI- na razini FakultetaStrani jezik - engleski I ili njemački I 2 2 2 - engleski II ili njemački II 2 2 2Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 1

II. GODINA 3. semestar 4. semestar Ukupno sati tjedno


Teorije obrazovnih sustava 1 1 2 3Psihologija odgoja i obrazovanja 4 4 5Metodologija pedagogijskih istraživanja I

2 2 4 5

Obiteljska pedagogija 2 1 3 4Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja 2 1 3 4Metodologija pedagogijskih istraživanja II

2 2 4 5

OPĆI PREDMETI- na razini FakultetaStrani jezik - engleski III ili njemački III 2 2 2 - engleski IV ili njemački IV 2 2 2Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 1

III. GODINA 5. semestar 6. semestar Ukupno sati tjedno


Sociologija odgoja i obrazovanja 2 2 4 5Školska pedagogija 2 2 4 5Didaktika 2 2 4 5Pedagogija slobodnoga vremena 2 2 4 5Domska pedagogija 2 2 4 5Interkulturalna pedagogija 2 2 4 5

Završni rad+ 3* Odluka Senata od 29. listopada 2007.g.

11

3.1. 1. Popis obveznih kolegija preddiplomskog studija

OBVEZNI KOLEGIJIUKUPNO

SATI TJEDNO

ECTS BODOVI NASTAVNIK

Osnove pedagogije 4 4 doc. dr. sc. Mirko LukašOpća povijest pedagogije 3 4 doc. dr. sc. Mirko LukašPovijest i filozofija odgoja i obrazovanja

3 4 izv. prof. dr. sc. Željko Senković

Pedagoška statistika 4 4 doc. dr. sc. Goran LivazovićPovijest hrvatske pedagogije i školstava

3 4 doc. dr. sc. Mirko Lukaš

Teorije odgoja 3 4 prof. dr. sc. Nada BabićTeorije obrazovnih sustava 2 3 prof. dr. sc. Vlatko PrevišićPsihologija odgoja i obrazovanja 4 5Metodologija pedagogijskih istraživanja I

4 5 prof. dr. sc. Nada Babić

Obiteljska pedagogija 3 4 prof. dr. sc. Stanislava IrovićPedagogija ranog odgoja i obrazovanja


Metodologija pedagogijskih istraživanja II

4 5 prof. dr. sc. Stanislava Irović

Sociologija odgoja i obrazovanja 4 5 prof. dr. sc. Zlatko MilišaŠkolska pedagogija 4 5 prof. dr. sc. Zlatko MilišaDidaktika 4 5 doc. dr. sc.V. Buljubašić

KuzmanovićPedagogija slobodnog vremena 4 5 doc. dr. sc. Goran LivazovićDomska pedagogija 4 5 doc. dr. sc. Marija SablićInterkulturalna pedagogija 4 5 doc. dr. sc. Marija SablićStrani jezik – engleski - njemački

2 2 Dubravka KunaGordana Todorović

Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1 Željko Beissmann

3.1.2. Popis izbornih kolegija preddiplomskog studija

IZBORNI KOLEGIJIUkupno

sati tjedno

ECTS bodov

iNASTAVNIK

Pedagoška komunikacija I 2 2 doc. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Pedagoška komunikacija II 2 2 doc. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Odgoj za nenasilje i suradnju I 2 2 doc. dr. sc. Mirko LukašOdgoj za nenasilje i suradnju II 2 2 doc. dr. sc. Mirko LukašRazvojna psihologija I 2 2Razvojna psihologija II 2 2Teorije kurikuluma* 4 4 prof. dr. sc. Vlatko PrevišićPosredovanje u sukobima u školi I 2 2 doc. dr. sc. Vesna Buljubašić

KuzmanovićPosredovanje u sukobima u školi II 2 2 doc. dr. sc. Vesna Buljubašić

Kuzmanović

* Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g.** Odluka Senata od 29. travnja 2014.g.

12

3.2. Popis kolegija koje studenti mogu izabrati s drugih studija1. Evaluacijska psihologija2. Ekološka psihologija3. Etika4. Estetika5. Logika6. Uvod u baze podataka7. Pretraživanje interneta8. Školski menadžment

3.3. Popis kolegija koji se mogu izvoditi na hrvatskom i/ili engleskom jeziku1. Obrazovne politike2. Obrazovanje za ljudska prava i građanstvo3. Upravljanje i autonomija škole4. Informacijski sustavi i obrazovanje

3.3.1. Uvjeti upisa u višu godinu studija*Za upis u višu godinu studija student mora ostvariti najmanje 80% ECTS bodova.* Odluka Senata od 27. ožujka 2006.g.

3.4. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS – bodova Pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih

studija na sveučilištu ili drugim visokim učilištima, utvrđuju se prema načelu programske povezanosti ili posebnom odlukom Nastavničkog vijeća Fakulteta.

3.5. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij

Na jednom studijskom programu, studenti mogu nastaviti studij pedagogije u skladu sa zakonom, statutom Sveučilišta u Osijeku i Filozofskoga fakulteta, a studijske obveze utvrđuju se prema usvojenom studijskom programu i izvedbenom planu.

4. Popis obveznih kolegija za studente drugih sveučilišnih nastavnih studijskih programa u preddiplomskom studiju

1. Osnove pedagogije (2 sata predavanja i 2 sata seminara) – 4 ECTS2. Školska pedagogija (2 sata predavanja i 2 sata seminara) – 5 ECTS3. Didaktika (2 sata predavanja i 2 sata seminara) – 5 ECTS4. Teorije kurikuluma (2 sata predavanja i 2 sata seminara) – 4 ECTS5. Pedagoška komunikacija I (2 sata seminara) – 2 ECTS6. Pedagoška komunikacija II (2 sata seminara) – 2 ECTS

13

OPIS OBVEZNIH KOLEGIJA

14

NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE PEDAGOGIJE KOD: PDA100NOSIITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Mirko LukašGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Pedagogija znanost o odgoju

Odnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost.Temeljni pedagogijski pojmovi

Sličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć.Institucionalni i vaninstitucionalni odgoj

Obitelj, vrtić, škola. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. Pluralistička socijalizacija.

CILJEVI KOLEGIJA:Usvojiti znanstveni pedagogijski sustav kao temelj razumijevanja odgojne prakse, ali i

kao temeljnu pretpostavku za mijenjanje i unapređivanje postojeće odgojne prakse.Usvojiti temeljne pedagogijske pojmove do nivoa praktične primjenjivosti. Usvojeni

sustav pedagogijskih spoznaja i formirana umijeća trebaju studente osposobiti za praktičan rad, ali i za organiziranje i provođenje primjenjivih akcijskih istraživanja, u cilju unapređivanja odgojne prakse. Za navedeni cilj i zadatke, studenti će se osposobiti kroz slijedeće sadržaje i oblike.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati osnovne pojmove kao što su „pedagogija“, „odgoj“, „obrazovanje“ i sl.- imenovati grane pedagogije. - razlučiti različite teorije u odgoju i obrazovanju. - prepoznati i objasniti jednostavnije odgojne probleme.- predložiti postupke s ciljem unapređivanja nekog aspekta odgojne prakse. - stručno raspravljati o različitim pedagoškim temama.- izraditi portfolij u kojemu su sistematizirani sadržaji kolegija Pedagogija.- provesti samovrednovanje procesa učenja.

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE: predavanja i seminari

LITERATURA:Obvezna literatura:Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. Gudjons, H. (1994.), Pedagogija-temeljna znanja. Zagreb: Educa. Poglavlje 8, str. 171.-185.Mialaret, G. (1989.), Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine. Poglavlja 1 i 2, str. 17.-34.Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Poglavlja 1, str. 13.-37; 4 i 5, str. 101.-148; 7, 8, 9 str. 175.-244.

Dopunska literatura:Cindrić, M. (1995.), Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica-Zagreb: Persona.

15

Glasser, W. (1994.), Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.Marsh, C. (1994.), Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Stavovi mladih prema drugim narodima u multikulturalnoj istočnoj Slavoniji. Napredak, 145 (3): 305.-314.Mušanović, M. (2001.), Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade.Ogbu, J. G. (1989.), Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine.Rosić, V., Zloković, J. (2002,), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju.Rosić, V., Zloković, J. (2003.), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo d.o.o.Redovito pratiti dva pedagoška časopis u Hrvatskoj i po mogućnosti jedan svjetski.

ECTS BODOVI:I. semestar - 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 4 ECTS boda

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni i usmeni

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOST IZVEDBE:Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50kontinuirano praćenje -kontinuirano provjeravanje znanja 1,50seminarski rad 0,50

Ukupno 4

16

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA POVIJEST PEDAGOGIJE KOD: PDA101NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Mirko LukašGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Predmet, zadaci i istraživanja na području povijesti pedagogijePrve refleksije o odgoju

Odgojna praksa i pedagogijska teorija. Iskustveni odgoj. Prve pedagogijske ideje. Školstvo i pedagogija kod istočnih naroda.Pedagogijske teorije u sustavu antičke filozofije

Pedagogijske ideje u djelima antičkih književnika. Školski sustavi u demokratskoj Ateni i aristokratskoj Sparti. Pedagogijske ideje u djelima antičkih filozofa.Počeci osamostaljivanja pedagogije u djelima pedagoga humanista

Srednjovjekovni školski sustav, skolastika, Značaj crkvenih redova: benediktinaca, dominikanaca, franjevaca na području školstva i pedagogije. Pedagozi humanisti.Izgradnja pedagogijskog sustava

Predstavnici građanske pedagogije XVII. i XVIII. stoljeća.Postignuta znanstvena autonomija pedagogije

Johan Heinrieh Pestalozzi, Johann Friedrich Herbart, Friedrich Fröbel, Adolf Diesterweg.Pedagogija XIX. stoljeća

Pedagogijske ideje socijalista utopista: Rober Owen, Charles Fouier. Pedagogijeske ideje: Herberta Spencera, Konstantina Dimitrijeviće Ušinskog i Lava Nikolajevića Tolstoja.Pravci i pokreti reformirane pedagogije

Progresivna pedagogija. Pedagogija pragmatizma. Pedagogija radne škole, Eksperimentalna pedagogija. Ostali pravci u reformiranoj pedagogiji.Utjecaji povijesnih ideja

Suvremeno stanje u pedagogiji kao odraz povijesnih ideja i iskustava. Perspektiva na području pedagogije.

CILJEVI KOLEGIJA:Povijest pedagogije treba osigurati studentima poznavanje kontinuiranog razvoja

odgoja i pedagogijskih teorija i njihove moguće utjecaje na suvremenu i futurističku pedagogiju.

Povijesni razvoj treba sagledavati kritički i uočiti bitno u utemeljenju i razvoju pedagogije kao znanosti. Studente osposobljavati da uoče početne pedagogijske ideje i njihov evolucijski razvoj uvažavajući nove opće prilike. Značajne osobe iz prosvjetnog i pedagogijskog djelovanja, vrednovati s obzirom na vrijeme i prostor u kojem su djelovale.

Osim solidnog poznavanja povijesnog kontinuiteta, studente je potrebno osposobiti i za samostalna istraživanja iz područja povijesti pedagogije. Ove ciljeve i zadatke studenti će realizirati na slijedećim sadržajima i kroz slijedeće oblike.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- znaju imenovati pedagogijske pojmove, pravce, teorije i pedagoge- ispričaju kontinuirani razvoj pedagogijskih pravaca, procesa i teorija- razumiju prednosti i ograničenja pojedinih pedagogijskih teorija i pravaca - opišu pojedine škole, školske sustave i pedagogijske sustave- naprave samostalan usmeni i pismeni prikaz pojedinog pravca, teorije, škole, pedagoga- iz općih pedagogijskih zakona / pravila izluče oblike praktične primjenjivosti- na temelju pojedinih slučajeva iz odgojne prakse sintetiziraju opće odgojno pravilo /

zakonitost- vrednuju značaj pojedinih pedagogijskih ideja za povijesni kontinuitet i doprinos

17

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE: predavanja i seminarI

LITERATURA:Obvezna literatura:Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, poglavlje 2, str. 39.-77.Munjiza, E. (1992.a), Jan Amos Komensky i inovativna škola. Život i škola, br. 1, str. 1.-15.Munjiza, E. (1992.b), Stara škola i aktivnost učenika. U: Ličina, B., Previšić, V., Vučak, S. (ur.) Prema slobodnoj školi. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja, str. 83.-90.Zaninović, M. (1988.), Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.Zaninović, M. (1985.), Pedagoška hrestomatija. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska literatura:Aristotel (1975.), Politika. Beograd: Izdavački grafički zavod.Komensky, J. A. (1871.), Didaktika. Zagreb: HPKZ.Pataki, S. (1938.), Problemi i pravci reformirane pedagogije. Zagreb: Minerva.Pastuović, N. (1996.), Razvoj pedagogije i obrazovnih znanosti u svijetu. U: Vrgoč, H. (ur.) Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb: HPKZ, str. 15.-23.Pestalozzi, H. (1891.), Lienhard i Gertruda. Zagreb: HPKZ.Pestalozzi, H. (1946.), Kako Gertruda uči svoju djecu. Beograd: Prosveta.Platon (1977.), Država. Zagreb: Sveučilošna naklada Liber.Rousseau, J. J. (1871.-1889.), Emil ili ob uzgoju. Zagreb: HPKZ. Od ponuđene dopunske literature studenti biraju dva djela.

ECTS BODOVI:I. semestar – 2 sata predavanja i 1 sat seminara – ukupno 4 ECTS bodova



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10aktivnost na nastavi 0,50seminarski rad 1,00pismeni ispit – kvizovi 1,40

Ukupno 4

18

NAZIV KOLEGIJA: POVIJEST I FILOZOFIJA ODGOJA I OBRAZOVANJAKOD: PDA102

NOSILAC KOLEGIJA: izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Što je filozofija i čemu ona? Srodnost i razlika između filozofije i drugih pristupa

svijetu, čovjeku i životu (religija, umjetnost, znanost).Čovjek kao predmet filozofijskih promišljanja: karakteristična shvaćanja čovjeka,

njihov značaj, ograničenost i posljedice. Čovjek i sloboda. Smisao pitanja o čovjeku i slobodi: odgovornost.

Etički problem u povijesti filozofske misli iz aspekta određenog shvaćanja čovjeka i traganja za najvišom vrijednošću; temeljna etička stajališta; problem važenja moralnih vrijednosti i normi; problem vrednovanja ljudskih postupaka: namjera, čin i odnos među njima. Etika i pedagogija.

Filozofijski pristup odgoju: ontološke, gnoseološke i etičke pretpostavke i implikacije odgoja. Filozofijsko-vrijednosni karakter i sadržaj cilja odgoja. Pregled značajnijih odgojnih koncepcija iz aspekta njihova filozofijsko-vrijednosnog utemeljenja. Problem odgoja u suvremenom svijetu.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente sa svojevrsnošću filozofijskog pristupa svijetu, čovjeku i odgoju.

Upozoriti na nezaobilazne antropološke i etičke aspekte odgoja.Pružiti uvid u problematiku odgoja i filozofijskog aspekta i time im pripomoći u

izgrađivanju cjelovitijega i kritičnijeg odnosa prema vlastitom odgojno-obrazovnom djelovanju.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- kritički pristupati fenomenu odgoja, uz znanje razlike filozofskog pristupa od pristupa

ostalih znanosti o odgoju - objasniti centralne probleme suvremene odgojne problematike, od koncepata inovativnih

škola do koncepta obrazovanja za budućnost,- tumačiti ključne teze filozofa koji su se referirali na odgojnu problematiku, od antike

preko novovjekovlja do suvremenih svjetskih i hrvatskih relevantnih autora, - objasniti fenomen odgoja iz diskursa etičke problematike, a s obzirom na nužnost

uvažavanja jedinstvenog pristupa svakoj osobi i svakoj situaciji, bilo u institucionalnim okvirima ili drugdje.


LITERATURA:Obvezna literatura:Anzenbacher, A. (1992.), Filozofija, Školska knjiga, Zagreb, Osobito: 1. Što je filozofija, str. 1.-31; Čovjek, str. 157.-190.; Etika, str. 191.-230.Kalin, B. (1991.), Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, Osobito: Uvod, str. 9.-75.Marinković, J. (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Školska knjiga, Zagreb.Polić, M. (1993.), Filozofija odgoja, "Znamen" i Institut za pedagogijska istraživanja, Zagreb.Polić, M. (1993.), Odgoj i svije(s)t, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb.

Dopunska literatura:Vuk Pavlović, P. (1998.), Filozofija odgoja

19

ECTS BODOVI:I. semestar – 2 sata predavanja i 1 sat seminara – ukupno 4 boda



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,20pismeni kolokvij 0,80referat 0,50seminarski rad 0,50završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 4

20

NAZIV KOLEGIJA: PEDAGOŠKA STATISTIKA KOD: PDA103NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Goran LivazovićGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Uloga statistike u istraživanjima odgoja i obrazovanja. Tabeliranje i grafičko

prikazivanje podataka. Indexi i relativni brojevi. Srednje vrijednosti. Mjere raspršenja. Umjeravanje. Korelacija. Procjena parametara osnovnog skupa. Testiranje hipoteze o razlici među parametrima. Neparametrijske procjene.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s osnovnim postupcima obrade podataka u pedagoškim

istraživanjima. Osposobiti ih za pravilnu pedagošku interpretaciju statističkih pokazatelja i bolje razumijevanje znanstvene i stručne literature.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- obraditi kvantitativne podatke i prikazati ih grafički i tablično.- izračunati srednje vrijednosti, mjere raspršenja i korelaciju kvantitativnih podataka

dobivenih u jednostavnijim pedagogijskim istraživanjima.- izračunati pokazatelje potrebne za procjenu aritmetičke sredine i proporcija osnovnog

skupa na temelju podataka dobivenih iz uzorka.- izračunati neparametrijski pokazatelj χ2.- protumačiti kvantitativne pokazatelje dobivene korištenjem statističkih postupaka.- kritički razmotriti i raspravljati o rezultatima jednostavnijeg pedagogijskog istraživanja.- na temelju statističkih pokazatelja studenti mogu predložiti mjere za unapređenje

odgojnog procesa.- provesti samovrednovanje procesa učenja koristeći statističke pokazatelje.


LITERATURA:Obvezna literatura:Petz, B. (1981.): Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb: SNL.Dopunska literatura:Cohen, L..; Holliday, M. (1996.): Practical Statistic for Students. London: Paul Chapman Publishing Ltd.

ECTS BODOVI:II. semestar – 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 4 ECTS bodova



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10aktivnost na predavanjima i seminarima 0,60seminarski rad 1,00pismeni/usmeni ispit 1,30

Ukupno 4

21

NAZIV KOLEGIJA: POVIJEST HRVATSKE PEDAGOGIJE I ŠKOLSTVAKOD: PDA104

NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Mirko LukašGODINA STUDIJA: I, godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Predmet, zadaci i istraživanja na području nacionalne povijesti pedagogijePočeci pedagogijske misli u Hrvata

Prve škole i poučavanja u okviru crkvenih redova: benediktinaca, dominikanaca i franjevaca. Javno školstvo u Hrvatskoj do zakonske regulative

Prve građanske škole. Državna javna škola i školski sustav Ivana Felbirgera. Općinske narodne elementarne škole. Privatne nacionalne, vjerske i alternativne škole.Izgradnja pedagogijskog sustava

Doprinosi dr. Stjepana Ilijaševića, Stjepana Novotnya, Stjepana Basaričena i dr. Đure Arnolda. Pedagogijsko okruženje: zakonsko reguliranje hrvatskog školstva, stručna udruga HPKZ i počeci pedagoške periodike.Pedagogija autonomna znanost u Hrvata

Školski sustav i stanje u školstvu nakon donošenja prvih školskih zakona. Školski zakoni iz 1888. i 1929. godine. Doprinosi značajnijih pedagoga.Reformski pedagogijski pokreti izmedu dva rata

Pokret radne škole manualnog i duhovnog karaktera. Pokret radne škole umjetničkog karaktera. Škole u prirodi i njihova pedagogija, te istaknutiji pedagozi.Školstvo i pedagogija poslije Drugog svjetskog rata

Stanje, problemi, kritičko preispitivanje radi uspješnije projekcije novih pedagogijskih ideja.

CILJEVI KOLEGIJA:Nacionalna povijest pedagogije ima dva temeljna zadatka. Treba omogućiti

snalaženje u povijesnom kontinuitetu nacionalne odgojne problematike i osigurati komparativnu analizu u odnosu na dostignuća drugih naroda. Poznavanje povijesnih dostignuća i iskustava treba olakšati snalaženje u suvremenosti i projiciranje budućnosti.

Doprinose pojedinih pedagoga treba kritički analizirati uvažavajući prostor i vrijeme. Pored ostalog ovaj kolegij treba osposobiti studente i za samostalno istraživanje: Ove ciljeve i zadatke studenti će realizirati na slijedećim sadržajima i kroz slijedeće oblike.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- znaju imenovati vrste škola, školskih sustava, odgojne prakse o pedagogijske teorije u

Hrvatskoj- samostalno ispričaju doprinose i ideje pojedinih pedagoga u Hrvatskoj- razumiju razlike zmeđu primarnih, sekundarnih i tercijarnih povijesnih izvora- upotrebljavaju kritički aparat u povijesnoj analizi, sintezi i utvrđuju uzročno – posljedične

veze- naprave samostalan istraživački projekt uz korištenje povijesnih izvora i upotrebe

kritičkog aparata- naprave usporede po vremenu i idejama između općih pedagogijskih tendencija i naših

nacionalnih- prikažu pojedinačne podatke sintetički kroz različite oblike: tablice, grafikone- vrednuju značaj pojedinih pedagogijskih ideja i pedagoga s nacionalne na opću razinu


22

LITERATURA:Obvezna literatura:Dumbović, I. (1991.), Razvoj školstva u Hrvatskoj. U: Zbornik radova. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja, str. 82.-104.Dumbović, I. (1996.), Glavne zapreke razvoju hrvatske pedagogije (s povijesnim osvrtom) U: Vrgoč, H. (ur.) Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: HPKZ, str. 31.-38.Franković, D. (ur.) (1958.), Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: PKZ.Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ, poglavlje 3, str. 79.-100.Munjiza, E. (1995.), Hrvatska javna pučka škola do 1918. Zagreb: Školske novine br. 39, str. 6.-7.

Dopunska literaturaDumbović, I. (1979.), Milka Pogačić društveni i pedagoški rad. Zagreb: Školske novine.Franković, D. (1978.), Davorin Trstenjak borac za slobodnu školu 1848.-1921. Zagreb: Školska knjiga.Jakopović, S. (1984.), Pokret radne škole u Hrvatskoj. Zagreb: Školske novine.Jindra, R. (1982.), Jagoda Truhelka pedagoški i društveni rad (1864.-1957.). Zagreb: Školske novine.Kujundžić. N., Marjanović, I. (1991.), Personalistička pedagogija Stjepana Matičevića. Zagreb: Katehetski salezijanski centar. Kujundžić, N. (1996.), Pedagogija braće Radić. Zagreb: Školske novine.Munjiza, E. (2002.a), Osposobljavanje za učiteljsku službu u Hrvatskoj prije utemeljenja učiteljsltih škola. Zbornik Učiteljske akademije. Zagreb: Učiteljska akademije br. 4., str. 37.-44.Munjiza, E. (2002.b), Stručno usavršavanje hrvatskih učitelja u XIX. i na početku XX. st. Napredak, 143 (1): 90.-98.Munjiza, E. (2004.), Pedagoško-psihološko osposobljavanje učitelja u učiteljskim školama od 1849. do 1960. Zbornik Učiteljske akademije Vol. 6 br. 1 (7) str. 31.-50.Ogrizović, M. (1980.), Likovi istaknutih pedagoga I. i II. Zagreb: Školske novine.Ogrizović, M. (1973.), Marija Fabković. Zagreb: Školske novine.Ogrizović, M. (1979.), Marija Jambrišak. Zagreb: Školske novine.Petz, V. (1942.), Razvitak hrvatskog pedagogijskog mišljenja. Napredak, LXXXIII (1-2): 1.-26.Vrgoč, H. (ur.) (1994.), Prosudba djela Ivana Filipovića. Zagreb: HPKZ.Od predloženih izvora studenti biraju dva naslova.

ECTS BODOVI:II. semestar – 2 sata predavanja i 1 sat seminara – ukupno 4 ECTS boda



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10aktivnost na nastavi 0,50seminarski rad 1,00pismeni ispit – kvizovi 1,40

Ukupno 4

23

NAZIV KOLEGIJA: TEORIJE ODGOJA KOD: PDA105NOSILAC KOLEGIJA: prof. dr. sc. Nada BabićGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Odgojna stvarnost i teorija odgoja. Razumijevanje, tumačenje i istraživanje

odgojne stvarnosti. Implicitna - personalna „teorija“ i znanstvena teorija odgoja. Zdravo-razumsko i znanstveno- teorijsko utemeljenje odgojne stvarnosti.

Teorije odgoja. Osnovni pojmovi: koncepcije, paradigme, škole, pristupi, pravci. Dominantne teorije odgoja: normativna, empirijska, kritička, konstruktivistička. Teorije odgoja, istraživanja i odgojne prakse. Postmodernizam i teorije odgoja. Pluralizam teorijskih koncepcija i odgojnih praksi. Refleksivna teorija odgoja. Integracija i konvergencija suvremenih teorija/koncepcija odgoja.

CILJEVI KOLEGIJA:Usvojiti znanstveni pedagogijski sustav kao temelj razumijevanja odgojne prakse, ali i

kao temeljnu pretpostavku za mijenjanje i unapređivanje postojeće odgojne prakse.Usvojiti temeljne pedagogijske pojmove do nivoa praktične primjenjivosti. Usvojeni

sustav pedagogijskih spoznaja i formirana umijeća treba studente osposobiti za praktičan odgojni rad, ali i za organiziranje i provođenje primjenjivih akcijskih istraživanja u cilju unapređivanja odgojne prakse. Za navedeni cilj i zadatke studenti će se osposobiti kroz slijedeće sadržaje i oblike:

ISHODI UČENJA:- razumijevanje suvremenih teorija odgoja te međupovezanosti društva, kulture i odgoja

sposobnosti analize i interpretacije teorijskih pristupa i odgojnih praksi- sposobnost kritičkog promišljanja teorije i prakse odgoja- znanja i sposobnosti pismene i usmene elaboracije teorijskih pristupa i praksi odgoja- sposobnosti vođenja dijaloga, diskusije, rasprave


LITERATURA:Obvezna literatura:Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa, Poglavlje 2, str. 29 – 48.; Poglavlje 12, str. 261 – 272.König, E., Zedler, P. (2001). Teorije o znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura:Babić, N. (2007). Konstruktivizam i pedagogija. Pedagogijska istraživanja, 4 (2), 217 – 229.Bašić, S. (1998). Modeli samopoimanja pedagogije. Napredak, 139 (1), 33 – 43.Flitner, A. (2005). Konrade, tako je govorila gospođa mama: o odgoju i ne-odgoju. Zagreb: Educa.Mijatović, A. (ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ. Poglavlje 7, str. 175 – 203.ECTS BODOVI:II. semestar – 2 sata predavanja i 1 sat seminara – ukupno 4 ECTS boda

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

24

pismeni i usmeni


STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10aktivnost na predavanjima i seminarima 0,60seminarski rad 1,00usmeni ispit ¸ 1,30

Ukupno 4

25

NAZIV KOLEGIJA: ENGLESKI I KOD: SJE01NOSILAC KOLEGIJA: Dubravka Kuna, visa predavačicaGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.

CILJEVI KOLEGIJA:- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem stupnju jezične

složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokabulara- razvijanje vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i postavljanje

pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog govornog

područja

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- prepoznavati karakteristične leskičke i gramatičke strukture te rečenična vezna sredstva u akademskom diskursu

- razlikovati opći leksik od akademskog - objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima iz područja psihologije te

ih pravilno rabiti- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na

hrvatski jezik i obrnuto s posebnim naglaskom na stručni leksik

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE: 2 sata vježbi tjedno

LITERATURA:Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:English for Humanities and Social Sciences I (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

ECTS BODOVI:I. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit

26


STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75kontinuirano provjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50završni pismeni ispit 0,75

Ukupno 2

27

NAZIV KOLEGIJA: NJEMAČKI I KOD: SJNJ01NOSILAC KOLEGIJA: Gordana Todorović, viša predavačicaGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja

CILJEVI KOLEGIJA:- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta-na višem stupnju jezične


pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije njemačkog govornog

područja

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja jemačkoggovornog područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija


LITERATURA:Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches W6rterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

ECTS BODOVI:I. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda



NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOST IZVEDBE:Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studentata.

28

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,30kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20usmeni ispit 0,50

Ukupno 2

29

NAZIV KOLEGIJA: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURAKOD: TZK01-TZK04

NOSILAC KOLEGIJA: Željko Beissmann, predvačGODINA STUDIJA: I. i II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.1. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja,

upoznavanje zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

2. Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.

3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.

4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).

5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.

6. Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja, izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.

7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnimmogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnimnatjecanjima.

CILJEVI KOLEGIJA:Nastava tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je u I. i II. godini studija, radi aktivnog vježbanja i odražavanja tjelesne kondicijeraznim oblicima i metodama rada stalno podizati kondicijsku i psihomotornu sposobnost organizma,- oslobađati i razvijati stvaralačke sposobnosti,- izgrađivati čvrste i trajne navike tjelesnog vježbanja kao i aktivan odnos prema fizičkoj

kulturi,- kineziološkom aktivnošću postići rekreativno-korektivni učinak,- utjecati na daljnje razvijanje aerobnih sposobnosti,- postići kineziološku transformaciju osnovnih psihomotornih i funkcionalnih dimezija, - osposobiti studente da mogu samostalno organizirati aktivnosti fizičke kulture koje su u

funkciji zdravlja, radnih spsobnosti i što korisnijeg korištenja slobodnog vremena.

30

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih sportova i

sportske rekreacije- pratiti i ponavljati zadane vježbe- izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora- samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane.- steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih - usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe


ECTS BODOVI:I. i II. godina – 1 ECTS bod

NAČIN POLAGANJA ISPITA: ispit se ne polaže nego se nakon obveznog pohađanja nastave dobiva potpis predavača

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOST IZVEDBE:Analiza uspjeha srudenata.

31

NAZIV KOLEGIJA: TEORIJE OBRAZOVNIH SUSTAVA KOD: PHA200NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Vlatko PrevišićGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Temeljni pojmovi.

Učenje, obrazovanje, izobrazba odgoj, socijalizacija, edukacija, formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje, samoobrazovanje, iskustveno učenje, cjeloživotno obrazovanje/učenje, obrazovni sustav, sustavski pristup analizi obrazovanja.Koncepcija cjeloživotnog učenja.

Kriza obrazovanja i odgoja te cjeloživotno učenje kao odgovor na krizu obrazovanja i odgoja. Europski trendovi i problemi u ostvarivanju koncepcije cjeloživotnog učenja. Koncept "društva koje uči".Temeljne i primijenjene znanosti.

Temeljne i primijenjene znanosti o obrazovanju i odgoju. Sustavi obrazovnih znanosti (sustav odgojnih teorija Wolfganga Brezinke, sustav edukacijskih znanosti Gastona Mialareta i edukološki sustav znanja o edukaciji analitičkih filozofa).Ciljevi obrazovanja i odgoja.

Stvarni i proklamirani ciljevi, vanjski i unutarnji ciljevi obrazovanja: gospodarski, politički/socijalni, kulturalni i samoostvarujući ciljevi edukacije. Elementi obrazovnog sustava kao otvorenog društvenog podsustava.

Ulazi u sustav, transformacijski procesi, izlazi i učinci sustava te povratna veza. Formalna struktura (organizacija) školskih sustava.

Primarno obrazovanje, sekundarno obrazovanje, obvezno obrazovanje, predtercijarno i tercijarno obrazovanje. Stupnjevi obrazovanja prema Međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja. Reforma obrazovanja i prosvjetna politika.

Definiranje osnovnih pojmova. Kurikularna, organizacijska i tehnološka reforma obrazovnog sustava.Strukturne promjene osnovnog i obveznog obrazovanja u svijetu i hrvatska situacija.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s osnovama teorije obrazovnih sustava, ciljevima obrazovanja u

zemljama OECD-a, elementima obrazovnog sustava, zakonitostima ostvarivanja ciljeva obrazovanja, pojmom reforme obrazovanja i reformskim kretanjima u zemljama Europske unije s posebnim naglaskom na značajke prosvjetne politike u tranzicijskim zemljama. Osposobiti studente za analizu obrazovnog sustava pomoću sustavskog pristupa.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati temeljne pojmove - objasniti potrebu promjena obrazovnog sustava u suvremenom postindustrijskom

društvu. - razlikovati različite teorije učenja: bihevioristička, kognitivistička, socijalna i humanistička

teorija učenja.- sastaviti upute za učenje učenika polazeći od humanističke teorije učenja.- razlikovati različite sociološke teorije obrazovanja.- prikazati osnovne postavke povijesnih i alternativnih modela škole.- izvješćivati o specifičnostima suvremenih školskih sustava u različitim zemljama. - izraditi prijedlog plana procesa promjena u nekoj odgojnoj ustanovi.- provesti samovrednovanje procesa učenja polazeći od humanističke teorije učenja.

32


LITERATURA:Obavezna literatura:Delors, J. (ur.) (1998.), Učenje-blago u nama. Zagreb: Educa.Memorandum o cjeloživotnom učenju (2002.). Ministarstvo za europske integracije.Pastuović, N. (1999.), Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.Prema društvu koje uči: poučavanje i učenje (Bijeli dokument o obrazovanju). Zagreb: Educa.Dopunska literaturaDokumentacija o obrazovanju dostupna na internet adresi: http://www.euridice.orgMeđunarodna standardna klasifikacija obrazovanja, ISCED 1997. Zagreb: Državni zavod za statistiku.

ECTS BODOVI:III. semestar – 1 sat predavanja i 1 sat seminara – ukupno 3 ECTS boda



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00aktivnost na predavanjima i seminarima 0,30seminarski rad 0,50pismeni/usmeni ispit 1,20

Ukupno 3

33

NAZIV KOLEGIJA: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA KOD: PDA201NOSITELJ KOLEGIJA: GODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i

karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Strategije za poticanje motivacije u učenju. Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna klima. Razredna disciplina. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika.

CILJEVI KOLEGIJA:Studenti će upoznati glavne pojmove, teorijske modele i metode istraživanja u

području učenja i poučavanja. Očekuje se da studenti shvate odnos između procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama. Moći će objasniti nastavnicima značenje i posljedice pojedinih pristupa poučavanju, te će moći primijeniti u radu s učenicima postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja i vještina poučavanja. Studenti će moći pokazati razumijevanje teorijskih modela u području motivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu. Studenti će moći objasniti odnos između školskog okruženja i procesa učenja i poučavanja, kao i odnos između motivacijskih i socijalno-emocionalnih varijabli i školskog postignuća. Studenti će moći planirati i primjenjivati postupke za utvrđivanje i poticanje motivacije za učenje kao i odgovarajuće postupke za utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:

- nabrojati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja- definirati osnovne metode istraživanja u znanosti odgoja i obrazovanja- prikazati odnos procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim

domenama- opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja - nabrojati ishode učenja po pojedinim metodama poučavanja- analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika učenja i

poučavanja - objasniti teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u odgojno-

obrazovnom procesu- analizirati sociološke pojave iz tzv. skrivenog kurikuluma i njegove posljedice na

odgojno-obrazovni proces

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE: seminari

LITERATURA:Obvezna literaturaVizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.), Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP.

Dopunska literatura:Barth, B. M.(2004.), Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International.Brdar, I. i Rijavec, M. (1998.), Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, Zagreb: IEP.Gossen, D. C. (1995.), Restitucija - preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja.Zarevski (ur.) (2000.), Učitelji za učitelje, Zagreb: IEP.

34

Woolfolk, A. (2005.), Educational psychology, Boston, Allyn i Bacon

ECTS BODOVI:III. semestar – 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 5 ECTS bodova



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi) iprovjeravanje znanja 1,95završni pismeni ispit 1,95

Ukupno 5

35

NAZIV KOLEGIJA: METODOLOGIJA PEDAGOGIJSKIH ISTRAŽIVANJA IKOD: PDA202

NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Nada BabićGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS kolegija: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Idiografički i nometetički pristup proučavanju pedagoških problema. Značaj

istraživanja odgoja i obrazovanja. Povijesni razvoj. Odnos hipoteze i teorije. Vrste istraživanja: temeljna, razvojna, primijenjena i akcijska. Longitudinalni i transverzalni pristup istraživanjima. Deskriptivna i kauzalna istraživanja. Osnovne paradigme istraživanja odgoja i obrazovanja. Izrada projekta istraživanja. Provođenje istraživanja. Etika istraživačkog čina. Odabiranje uzorka istraživanja. Vrste uzoraka. Izrada izvješća o istraživanju. Vrste znanstvenih i stručnih tekstova.

CILJEVI KOLEGIJA:Omogućiti studentima da shvate značaj pedagogijskih istraživanja za razvoj

pedagogije. Razviti temeljnu znanstvenu pismenost. Osposobiti ih za praćenje znanstvene i stručne literature.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:Razumijevanje metodologijske terminologije i suvremenih istraživačkih paradigmi; sposobnost identificiranja, argumentiranja i elaboracije problema istraživanja; sposobnost izbora, analiziranja i zaključivanja o empirijskim istraživanjima odabranog fenomena; znanja, sposobnosti te vještine prikupljanja, odabira i uporabe literature u izradi projekta istraživanja; sposobnosti i vještine usmenog i pismenog prezentiranja informacija; komunikacijska prikladnost i suradnja u timskom i individualnom radu na projektu istraživanja;


LITERATURA:Obvezna literatura:Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.Mužić, V. (2004.), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (2. prošireno izdanje). Zagreb: Educa.Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.Sekulić-Majurec, A. (2000.), Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjima pedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3): 289.-300.

Dopunska literatura:Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.Sekulić-Majurec, A. (2001.), Quo vadis metodologija pedagogije? U: Rosić, V. (ur.): Teorijsko - metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja. Zbornik radova Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, str. 27.-39.Silobrčić, V. (2000.), Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

ECTS BODOVI:

36

III. semestar – 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 5 ECTS bodova



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na predavanjima i seminarima 0,70projekt istraživanja 1,40usmeni ispit 1,40

Ukupno 5

37

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKA PEDAGOGIJA KOD: PDA203NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Stanislava IrovićGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Obiteljska pedagogija - jedna od pedagogijskih disciplina. Obitelj i društvo. Obitelj kao

odgojna zajednica. Obiteljska klima i njezin utjecaj na razvoj djeteta. Koncept i dimenzije roditeljstva. Pretpostavke uspješnog roditeljstva. Uloga majke u odgoju djeteta. Uloga oca u odgoju djeteta. Različiti tipovi obitelji. Ugrožavanje prava djeteta u obitelji. Priprema za spolni život i roditeljstvo. Metodologija istraživanja obiteljskog odgoja.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s najnovijim znanstvenim spoznajama o utjecaju obitelji na razvitak

djeteta, a poglavito osposobiti studente za: razumijevanje psihodinamike odnosa među članovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj; dijagnosticiranje uzroka odgojnih problema u obitelji; primjenu stečenog znanja u radu s obiteljima; rad na jačanju odgojnih kompetencija roditelja; samostalno znanstveno istraživanje obiteljskog odgoja.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- elaborirati ciljeve i metode obiteljskog odgoja, odgojnu funkciju obitelji, dinamiku odnosa

medu članovima obitelji i njezin utjecaj na razvoj i odgoj djeteta; - prepoznati različite rodteljske uloge i odgojne stilove roditelja, njihove karakteristike i

odgojne ishode; - dijagnosticirati moguće uzroke odgojnih problema u obitelji; te stečena znanja primijeniti

u radu s obiteljima, učiteljima, predškolskim institucijama i školom


LITERATURAObvezna literatura:Gordon, T. (1996.), Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić.Maleš, D. (1988.), Obitelj i uloga spolova. Zagreb: Školske novine.Miller, A. (1995.), Drama djetinjstva. Zagreb: Educa.Zlostavljanje u obitelji. Dijete i društvo. Vol. 2, br. 2, 2001.

Dopunska literatura:Janković, J. (2004.), Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea.Prekop, J. (1997.), Mali tiranin. Zagreb: Educa.Winkel, R. (1996.), Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.Časopis Zrno

ECTS BODOVI:IV. semestar – 2 sata predavanja i 1 sat seminara – ukupno 4 ECTS boda



38

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 0,50seminarski rad 1,00završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 4

39

NAZIV KOLEGIJA: PEDAGOGIJA RANOG ODGOJA I OBRAZOVANJAKOD: PDA204

NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Nada BabićGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Pedagogija ranog djetinjstva kao sustav znanstvenih činjenica, istraživačkih metoda i

znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu. Odgoj, obrazovanje, razvoj i socijalizacija. Društvena i kulturna uvjetovanost ranog odgoja i obrazovanja u obitelji i izvan

obiteljskom kontekstu.Učenje i obrazovanje u ranom djetinjstvu: socijalna i komunikacijska dimenzija učenja

djece, okruženje učenja, roditelji i predškolski profesionalci u učenju i poučavanju, suvremeni teorijski pristupi i istraživanja o učenju i poučavanju djece. Igra u predškolskoj (ranoj) edukaciji: pedagogija dječje igre, suvremena istraživanja igre u institucionalnom kontekstu, igra i kreativnost, uloge odraslih. Kurikulum/program rane edukacije: teorijske osnove suremenih predškolskih programa, vrste programa, metodologija izradbe i praćenje programa, istraživanja.

Obitelj i predškolski (rani) odgoj i obrazovanje: promjene u obitelji-dekontekstualizacija i diskontinuitet odgoja, partnerstvo obitelj - dijete - predškolska institucija – kontinuitet odgoja, uloge roditelja i predškolskih profesionalaca .

Predškolska/rana i školska edukacija: položaj, uloge i iskustva djece (diskontinuitet i(ili) kontinuitet), priprema i spremnost djece za školsko učenje, partnerstvo predškolskih i školskih profesionalaca.

Praćenje i proučavanje djece: važnost i načini praćenja i proučavanja, analiza prikupljenih podataka, uporaba rezultata u edukacijskoj praksi.

CILJEVI KOLEGIJA:Teorijska i praktična kompetencija studenata iz područja predškolske edukacije:

znanja i sposobnosti za različite profesionalne uloge u edukacijskim okruženjima, za artikulaciju osobne "filozofije" edukacije i znanja i sposobnosti za kontinuiranu refleksiju i kritično promišljanje predškolske prakse i teorije.

ISHODI UČENJA:Razumijevanje teorije i prakse odgoja i obrazovanja djece u institucionalnom i obiteljskom kontekstu; sposobnost praćenja, dokumentiranja i procjenjivanja programa i praksi; znanja i sposobnosti analiziranja i interpretacije suvremene literature o institucionalizaciji ranog djetinjstva ; sposobnosti kritičkog promišljanja teorija (pristupa, perspektiva) i praksi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; znanja i sposobnosti primjenjivanja znanja o igri, učenju i razvoju u dizajniranju predškolskih programa; znanja i sposobnosti uspješnog funkcioniranja u različitim socijalnim okruženjima s različitim sudionicima; znanja i sposobnosti samo procjenjivanja profesionalne djelatnosti, osobnih „teorija“ i znanja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu.


LITERATURA:Obvezna literatura:Babić, N. , Irović, S., Krstović, J. (1997.), Vrijednosni sustav odraslih, odgojna praksa i razvojni učinci, Društvena istraživanja, Vol 6, 4-5, 551.-577.Babić, N., Kuzma, Z. (2000.), Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju djetetove

40

autonomije. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta (24 – 39). Osijek: Sveučilište J. J.Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka: Sveučilište, Visoka učiteljska škola.Babić, N., Irović, S. (2003.), Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (13-34). Osijek: Visoka učiteljska škola.Babić, N., Irović, S. (2004.), Djeca i odrasli u igri. U: N. Babić, S. Irović, Z. Redžep Borak (Ur.), Rastimo zajedno (15-24). Osijek: Centar za predškolski odgoj, Visoka učiteljska škola.Babić, N. (2009). Djeca i odrasli uče zajedno. U: N. Babić, Z. Redžep Borak (Ur.), Dječji vrtić – mjesto učenja djece i odraslih (15 – 30).Osijek: Centar za predškolski odgoj.Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić – Majurec, A. (2000.), Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Targa.Pramling- Samuelsson, Marilyn Fleer (Eds.) (2009). Play and learning in early childhood settings. London: Springer Verlag.Šagud, M. (2002.), Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb: Školske novine.Maleš, D. (2011.) , Nove paradigme ranog odgoja, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za pedagogiju.

Dopunska lliteratura:Babić, N., Irović, S. (2001.), Učenje i poučavanje u predškolskim programima u svjetlu konstruktivizma, Napredak, Vol.141, 1, 39 – 50.Gopnik, A., Meltzoff, A. N., Kuhl, P. K. (2003). Znanstvenik u kolijevci. Zagreb: Educa.Jesper, J., Jensen, H. (2010). Od poslušnosti do odgovornosti. Zagreb: Naklada Pelago.Jesper, J. (2002.), Razgovori s obiteljima – perspektive i procesi. Zagreb: Alinea.Slunjski, E. (2001.), Integrirani predškolski kurikulum: rad djece na projektima.Zagreb: Mali profesor.

ECTS BODOVI:IV. semestar – 2 sata predavanja i 1 sat seminara – ukupno 4 ECTS boda



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10aktivnost na predavanjima i seminarima 0,50pismeni ispit 1,20usmeni ispit 1,20

Ukupno 4

41

NAZIV KOLEGIJA: METODOLOGIJA PEDAGOGIJSKIH ISTRAŽIVANJA IIKOD: PDA205

NOSITELJ STUDIJA: Izv. prof. dr. sc. Stanislava IrovićGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Osnovne značajke kvantitativno usmjerenih istraživanja. Izvori podataka u

pedagoškim istraživanjima. Problem mjerenja: direktno i indirektno mjerenje. Hipotetski konstrukti, intervenirajuće i manifestne varijable u pedagogijskim istraživanjima. Mjerne ljestvice. Osnovne značajke eksperimenta. Osnovni eksperimentalni nacrti. Pokusi i kvazi-pokusi. Ex-post facto eksperiment. Statistika, njena povijest i uloga u opisivanju i istraživanju pedagoških pojava i problema. Deskriptivna i induktivna statistika.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s osnovnim spoznajama koje ih osposobljavaju za planiranje i

provođenje jednostavnijih kvantitativno usmjerenih istraživanja u području odgoja i obrazovanja i kritičko praćenje znanstvene i stručne literature.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Klasificirati, vrednovati, koristiti i metodološki korektno citirati i parafrazirati različite izvore

podataka u pedagoškim istraživanjima; - koristiti različite postupke direktnog i indirektnog mjerenja; - razumjeti različite hipotetske konstrukte i načine testiranja znanstvenih hipoteza; - razumjeti logiku i organizaciju provedbe pedagoškog eksprimenta te moći primijeniti

jednostavne eksperimentalne nacrte u vlastitom istraživanju;- razumjeti principe i postupke deskriptivne statistike te ih primijeniti pri obradi rezultata

istraživanja; - metodološki korektno oblikovati stručni rad – izvješće o provedenom istraživanju.

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE:predavanja i seminari

LIERATURA:Obvezna literatura:Halmi: A.(1999.), Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima. Zagreb: Alinea (Poglavlja: 1., 3., 4. i dio 5.)Kovačević, M. (ur.. 1992.), Standardi za psihološko-pedagoško testiranje. Zagreb: Educa.Mužić, V. (1996.), Paradigmatski aspekti odnosa kvalitativnog i kvantitativnog vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa. U: Vrednovanje obrazovnog procesa, programa, ostvarivanja, učinka (ur. A. Peko i V. Mužić). Osijek: Pedagoški fakultet, str. 1.-27.Sekulić-Majurec, A. (2001.), Quo vadis metodologija pedagogije? U: Rosić, V. (ur.): Teorijsko - metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja. Zbornik radova Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, str. 27.-39.

Dopunska literaturaKumar, R. (1999.), Research Methodology. London: Sage.Mužić, V. (1993.), Kako nadmudriti test. Zagreb: Školske novine.Sekulić-Majurec, A. (2000.), Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjima pedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3): 289.-300.

42

ECTS BODOVI:IV. semestar – 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 5 ECTS bodova



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 0,50semjinarski rad 1,00završni pismeni ispit 2,00

Ukupno 5

43

NAZIV KOLEGIJA: ENGLESKI II KOD: SJE02NOSILAC KOLEGIJA: Dubravka Kuna, viša predavačicaGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasakje na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.




područja


- objasniti uporabu pasiva u stručnom tekstu te ga pravilno prevoditi s hrvatskog na engleski jezik i obrnuto

- razlikovati i opisati različite grafičke prikaze u akademskom diskursu (grafove, dijagrame, tablice) služeći se odgovarajućim leksikom

- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto

- prevoditi jednostavnije stručne tekstove


LITERATURA:Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:English for Humanities and Social Sciences II (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

ECTS BODOVI:II. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:

44

Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit




Ukupno 2

45

NAZIV KOLEGIJA: NJEMAČKI II KOD: SJNJ02NOSILAC KOLEGIJA: Gordana Todorović, viša predavačicaGODINA STUDIJA: I. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja.




područja

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- objasniti uporabu pasiva i gerundiva u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi- pisati kratke zaključke- sudjelovati u kraćim diskusijama


LITERATURA:Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches IVorterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

ECTS BODOVI:II. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda




46


Ukupno 2

47

NAZIV KOLEGIJA: SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA KOD: PDA300NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Zlatko MilišaGODINA STUDIJA: III. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Predmetna, metodološka i teorijska utemeljenost sociologije odgoja (odnos opće

sociologije i sociologije odgoja; predmet proučavanja, odnos sa srodnim disciplinama; nužnost interdicsiplinarnog pristupa u istraživanju odgojnih procesa; sociološke teorije i problem odgoja).

Konstitutivni elementi društva i njihov utjecaj na odgojne procese (vrijednosti, norme i socijalizacija; društvene uloge i statusi; devijantnost i društvena kontrola; društvene grupe; društvene organizacije).

Društvena stratifikacija i odgojno-obrazovni proces (društveni slojevi i subkulture; društvena pokretljivost; obrazovanje i društvena stratifikacija).

Spolna struktura društva i odgoj (društvene razlike i nejednakosti; socijalizacija uloga prema spolu; spol, identitet i društvo).

Dobna struktura i položaj mladih u suvremenim društvima (dobne skupine kao društvene kategorije; odnosi među dobnim skupinama; subkulture i kontrakulture mladih; značaj rituala prijelaza).

Etnicitet i odgoj (etnička pripadnost i etnički identitet; etničke i rasne razlike u odgojno-obrazovnom procesu: socijalna psihologija predrasuda; ideologija rasizma)Društvene institucije i odgoj (obrazovni sustav, znanost, religija, rad i dokolica, moć i politika).

Društvene promjene i mladi (tradicija i modernizacija; vrijednosna usmjerenost mladih u industrijskom i postindustrijskom društvu. Tehnološki razvitak i promjene u odgojno-obrazovnim sustavima; ekološki odgoj).

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s društvenim aspektima odgoja i obrazovanja; Upoznati posebnosti

sociološkog pristupa u istraživanju društvene strukture i razvojnih procesa u suvremenom društvu; Osposobiti studente za multidisciplinarni pristup u istraživanjima iz područja njihove posebne struke; Prožeti stručno-profesionalno obrazovanje teorijsko-humanističkim sadržajima

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- opisati i definirati predmet sociologije odgoja i obrazovanja- imenovati i definirati različite teorije odgoja i obrazovanja- razlikovati prednosti i nedostatke pojedinih teorija odgoja i obrazovanja koje su upoznali- prepoznati potrebu interdisciplinarnog sagledavanja problema odgoja i obrazovanja- prepoznati razloge i potrebu sagledavanja problema odgoja i obrazovanja u širem

društvenom kontekstu- razlučiti razliku između formalnog i stvarnog obrazovanja, te između indoktrinacije,

manipulacije i odgoja- osposobiti se za način komunikacije i prezentacije odgojnih i obrazovnih sadržaja koji

pozivaju na kreativnost, angažman, a ne na pasivnost i konformizam u odgojno obrazovnom procesu

- razlikovati odgoj za demokraciju od demokratskog odgoja- razlikovati formalne i suštinske razloge demokratizacije obrazovanja- razlikovati formalne i stvarne društvene vrijednosti i kriterije vertikalne i horizontalne

mobilnosti- procijeniti i argumentirano kritizirati štetne, neadekvatne“odgojne“ čimbenike i sadržaje,

uključujući medijske sadržaje

48


LITERATURA:Obvezna literatura:Cifrić, I. (1990.), Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.Haralambos, M., Heald, D. (1989.), Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.Lesourne, J.J. (1993.), Obrazovanje i društvo. Zagreb: Educa.Rafajac, B. (1991.), Odgoj kao razvoj autonomne vrijednosne svijesti. Zagreb: HPKZ.Vujević, M. (1991.), Uvod u sociologiju obrazovanja. Zagreb: nformator.

Dopunska literatura:Fromm, E. (1979.), Imati ili biti. Zagreb: Naprijed.Fromm, E. (1989.), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed.Fromm, E. (1989.), Zdravo društvo. Zagreb: Naprijed.Smelser, N. J. (ed) (1988.), Hanbook of Sociology, Sage.(1996.), Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa.

ECTS BODOVI:V. semestar – 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 5 ECTS bodova



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 0,30seminarski rad 0,80zhavršni pismeni I usmeni ispit 2,40

Ukupno 5

49

NAZIV KOLEGIJA: ŠKOLSKA PEDAGOGIJA KOD: PDA301NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Zlatklo MilišaGODINA STUDIJA: III. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Teorije škole, povijesni nastanak i razvoj škole, školstvo u suvremenom društvu,

kritika škole. Vrste škola. Odgojno-obrazovni proces. Subjekti odgojno-obrazovnog procesa, organizacija odgojno-obrazovnog procesa. Školski prostor i oprema. Školska zgrada, okoliš škole. Školska higijena. Školske svečanosti i rituali. Suradnja škole i obitelji. Rukovođenje školom.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati različite teorije i na njima zasnovane koncepcije škole, osnovni pojmovi

vezani uz školu, kritika i perspektiva škole, proces mijenjanja škole.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- znaju definirati teorije škole i imenovati različite vrste škola- razumiju položaj i odnose subjekata i njihovu uloguu odgojno-obrazovnom procesu,

identificirati ih i raspravljati o njihovoj različitoj ulozi kroz povijest školstva- naprave usmenu ili pismenu raspravu o različitim odgojno-obrazovnim modelima- analizu školske arhitekture i namještaja u didaktičko–metodičkoj organizaciji nastave- klasificiraju različite pojedinačne aktivnosti škole u logičke cjeline / kategorije- vrednuju ulogu školske okoline u općoj pedagogizaciji škole


LITERATURA:Obvezna literatura:Bognar. L., Štumpfol, B. (1998.), Model osnovne škole. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.Hentig, H. (1997.), Humana škola, Škola mišljena na nov način. Zagreb: Educa.Gossen, D., Anderson, J. (1996.), Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole. Zagreb: Alineja.Pivac, J. (1995.), Škola u svijetu promjena. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta.

Dopunska literatura:Janković, P., Rodić, R. (2002.), Školska pedagogija. Sombor: Učiteljski fakultet.Matijević,M. (2001.), Alternativne škole, Didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex.Neill, A. S. (1999.), Škola Samerhill, Novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93.Stoll, L., Fink, D. (2000.), Mijenjajmo naše škole, Kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu škola. Zagreb: Educa.




50

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 0,50seminarska nastava 0,90završni pismeni I usmeni ispit 2,10

Ukupno 5

51

NAZIV KOLEGIJA: DIDAKTIKA KOD: PDA302NOSITELJ KOLEGIJA: izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić KuzmanovićGODINA STUDIJA: III. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba,

izobrazba, školovanje. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna

komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma.Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni

ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave.

Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja.

Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava.

Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja.

Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje.Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje.

CILJEVI KOLEGIJA:Produbiti osnovne didaktičke spoznaje kod studenata glede planiranja, organizacije ,

ostvarivanja i vrednovanja nastave. Razvijati sposobnosti u studenata za oblikovanje osobnog nastavničkog stila utemeljenog na uporabi nastavnih metoda koje potiču razvoj kritičkoga mišljenja.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije,

pravce i modele;- Izraditi i analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup nastavi;- Osmisliti i izvesti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode;- Izraditi materijal za samostalno učenje;- Koristiti i obrazložiti izbor nastavne tehnologije;- Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika- Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike


LITERATURA: Obvezna literatura:Bognar, L., Matijević, M. (2002.), Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.Jelavić, F. (1995.), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap.Peko, A., Pintarić, A. (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški fakultet.

52

Terhart, E.(2001.), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura:Borić, E., Peko, A. (2003.), Mogućnost simetrične nastavne komunikacije, Zagreb: Napredak 144, (305.-319.).Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.Klippert, H. (2001.), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.Meyer, H. (2002.), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.Peko, A. (1999.) Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije (ur.: Mijatović, A., Vrgoč, H., Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvatsko pedagoško-književni zbor, Zagreb, str. 203.-223. (recenzenti: prof. dr. Valentin Puževski, prof. dr. Esad Ćimić).Peko, A., Sablić, M., (2004.), Projektna nastava. Osijek: Život i škola 1, 15.-26.




STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50seminarski rad 0,25aktivnost na nastavi i zadaće 0,25kontinuirano praćenje znanja 2,00završni ispit 1,00

Ukupno 5

53

NAZIV KOLEGIJA: PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA KOD: PDA303NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Goran LivazovićGODINA STUDIJA: III. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Slobodno vrijeme kao pojava: društveni, gospodarski i kulturni aspekti.

Interdisciplinarni pristup interpretaciji slobodnog vremena. Slobodno vrijeme i kultura mladih: stilovi, mjesta i načini provođenja. Struktura, sadržaj i mjesta provođenja slobodnog vremena djece, mladih, odraslih i ostarjelih – pedagoške implikacije. Slobodno vrijeme kao sustav otvorene socijalne i kulturne komunikacije. Izvanškolske i izvannastavne aktivnosti u slobodnom vremenu učenika. Turizam i slobodno vrijeme: učiti putujući. Pedagogija slobodnog vremena kao znanstvena disciplina: predmet, metodologija, sadržaji i metodika praktičnog djelovanja.

CILJEVI KOLEGIJA: Upoznati pedagoške aspekte i implikacije slobodnog vremena kao društvene pojave;

teorijske pristupe i interpretacije slobodnog vremena; njegova mjesta u sustavu odgoja i obrazovanja te predmetnu strukturu ove discipline. Metodički uputiti studente u konkretizaciju praktičnih aktivnosti u slobodnom vremenu.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- imenovati i odrediti osnovne pojmove pedagogije slobodnog vremena- opisati povijesni razvoj pedagogije slobodnog vremena kao znanstvene discipline- opisati i imenovati osnovne teorijske pravce utemeljenja pedagogije slobodnog vremena- shvatiti važnost odnosa kvalitetnog provođenja slobodnog vremena i prevencije

poremećaja u ponašanju i antisocijalnih oblika ponašanja- shvatiti važnost odnosa provođenja slobodnog vremena i razvoja znanja, vještina i

sposobnosti s ciljem veće kvalitete društvenog života pojedinca- osmisliti i primijeniti programe kvalitetne provedbe slobodnog vremena


LITERATURA:Obvezna literatura:Janković, V. (1976), Slobodno vrijeme u suvremenoj pedagoškoj teoriji i praksi. Zagreb: PKZ.Krippendorf, J. (1986), Putujuće čovječanstvo: za novo poimanje slobodnog vremena i turizma. Zagreb: Liber.Martinić, T. (1987), Slobodno vrijeme i suvremeno društvo. Zagreb: Informator.Plenković, J. (2000), Slobodno vrijeme mladeži. Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

Dopunska literatura:Huzinga, J. (1987), Homo ludens. Zagreb: Matica Hrvatska.Mlinarević, V. (2005.), Stilovi slobodnog vremena srednjoškolaca Slavonije i Baranje, Recenzenti prof. dr. sc. Vlatko Previšić i doc. dr. sc. Neven Hrvatić, prihvaćen i recenziran kao znanstveni izvorni rad, Pedagogijska istraživanja 2005.Mlinarević, V. (2004.), Dijete i televizijia, Zbornik radova Rastimo zajedno sa 3. stručnog i znanstvenog skupa u Osijeku (str. 39.-45.). Osijek: Centar za predškolski odgoj i Visoka učiteljska škola u Osijeku.Previšić, V. (1987), Izvannastravne aktivnosti i stvaralaštvo. Zagreb: Školske novine.

ECTS BODOVI:

54

VI. semestar – 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 5 ECTS bodova



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na predavanjima i seminarima 0,50seminarskir ad 1,00pismeni/usmeni ispit 2,00

Ukupno 5

55

NAZIV KOLEGIJA: DOMSKA PEDAGOGIJA KOD: PDA304NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Marija SablićGODINA STUDIJA: III. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Temelji domskog odgoja, povijesna i suvremena određenja. Domska pedagogija:

predmet i područje istraživanja. Vrste domova: dječji, učenički, specijalni, odgojni... - pojmovna određenja i mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu. Oblici i sadržaji odgojno-obrazovnog rada u domovima. Organizacija i upravljanje domom. Upoznavanje, praćenje i vrednovanje odgojnog rada u domu. Funkcija odgajatelja i metodika odgojnog rada. Domski kurikulum.

CILJEVI KOLEGIJA:Predavanjima, izučavanjem literature, studijem odabranih primjera i terenskom

nastavom uvesti studente u područje domskog odgoja, njegovog utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja. Ostvarivanje sadržaja kolegija treba osigurati cjelovit i sistematiziran uvid u domsku pedagogiju kao jedne od sastavnice institucionalnog odgoja i obrazovanja.

ISHODI UČENJAPo završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati predmet, zadatke i svrhu domske pedagogije- definirati područje istraživanja domske pedagogije- razlučiti područje domske pedagogije od ostalih pedagogijskih disciplina- klasificirati različite vrste domova prema različitim kriterijima- imenovati i definirati oblike odgojno obrazovnog rada u domu i sadržaje odgojno

obrazovnog rada- razlučiti oblike odgojno obrazovnog rada od sadržaja odgojno obrazovnog rada- sastaviti listu mogućih sadržaja odgojno obrazovnog rada za konkretni dom s kojim će se

upoznati tijekom terenske nastave- usporediti sadržaje i oblike odgojno obrazovnog rada konkretnih domova koje su upoznali

tijekom terenske nastave- opisati i objasniti pojam , ulogu i značaj odgajatelja i ravnatelja u domu- prosuditi značaj osobnosti i profesionalne kompetencije odgajatelja - imenovati profesionalne kompetencije odgajatelja- imenovati i vrednovati prednosti i nedostatke života u domu- usporediti i vrednovati stručni rad i ulogu odgajatelja i ravnatelja prije i nakon izgradnje

demokratskog društva- razlučiti razliku između planiranja i programiranja rada u domu i domskog kurikuluma- kreirati i sastaviti anketne upitnike kao instrumente sumativne evaluacije pedagoškog rada

u domu, a koje će primijeniti u domovima koje budu obilazili tijekom terenske nastave


LITERATURA:Obvezna literatura:Hrvatić, N. (2002.), Domska pedagogija: od teorije do odgojne prakse, Zbornik radova: odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Rijeka: Filozofski fakultet u RijeciKlapan, A. (1996.), Učenje u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.Rosić, V. (2001.), Domski odgoj. Rijeka: Graftrade.Vukasović, A. (2001.), Pedagogija, (Poglavlje VI. - Odgoj u domovima). Zagreb: HKZ "MI".

56

Dopunska literatura:Klapan, A., Vrcelj, S. (1991.), Dosezi pedagoške misli o domskom odgoju u Hrvatskoj. Zagreb: HPKZ.Mehringer, A. (2003.), Mala specijalna pedagogija. Zagreb: Educa.Rosić, V. (1996.), Odgojno-obrazovni rad u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

ECTS BODOVI:VI. semestar – 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 5 ECTS bodova



STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 0,30seminarski rad 0,80završni pismeni I usmeni ispit 2,40

Ukupno 5

57

NAZIV KOLEGIJA: INTERKULTURALNA PEDAGOGIJA KOD: PDA305NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Marija SablićGODINA STUDIJA: III. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Teorijska polazišta antropoloških, socioloških, demografskih, kulturoloških i

politoloških pristupa multikulturalnim pojavama. Interkulturalizam na tragu postmodernih i globalizacijskih trendova i promjena. Interkulturalizam i identitet (ja – mi – oni) – predrasude, stereotipi, distance: povijesni, nacionalni, vjerski, kulturni, jezični - između pluralizma, izolacije i asimilacije. Odgoj i obrazovanje u multikulturalnim društvima: formalne institucije, mediji, slobodno vrijeme, turizam, poslovne komunikacije i dr. Interkulturalni odgoj kao pluralno razumijevanje, uvažavanje, snošljivost, prijateljstvo, mir i građansko pravo. Interkulturalno obrazovanje i komunikacija u konfliktnim i asimetričnim odnosima. Interkulturalna harmonizacija europskog obrazovanja. Interkulturalna pedagogija kao odgojno-obrazovna teorija i koncept transkulturalne pedagogije. Interkulturalna stanja i perspektive hrvatskog školstva. Interkulturalni kurikulum kao strategija obrazovne prakse: metodologija i struktura. Novi profil učitelja: interkulturalni medijator i socijalni integrator.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati multi-i inter-kulturalizam kao društvene pojave: njihovu genealogiju,

postmoderne poticaje, globalizacijske utjecaje, širenja, kontraverze, otpore i perspektive multikulturalne demokracije. Kritičko propitivanje društvenih imlikacija interkulturalizma u obrazovanju.

Studenti trebaju dobiti uvid u predmet, sadržaj i metode rada u području interkulturanog odgoja, obrazovanja i pedagogije.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- omogućiti uvid u predmet, sadržaj, metodologiju istraživanja i metode rada u području

interkulturalnog odgoja i obrazovanja i interkulturalnoj pedagogiji.- upoznati će multikuluturalizam kao društveno-strukturnu pojavu i interkulturalne odnose

kao praksu odgoja za demokratska i građanska prava i- moći povezati postmoderne, globalizacijske i demokratske procese (i praksu) s potrebom

odgoja, obrazovanja i socijalizacije djece i mladih za suživot u suvremenom društvu.


LITERATURA:Obvezna literatura:Izazovi interkulturalizma (1996.), "Društvena istraživanja“, br. 25-26, Zagreb.Kalanj, R. (2004.), Globalizacija i postmodernost. Zagreb: Plotička kultura.Perotti, A. (1995.), Pledoaje za interkulturalni odgoj. Zagreb: Educa.Previšić, V. (1994.), Multi- i interkulturalizam kao odgojni pluralizam. U: Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar.Spajić-Vrkaš, V. (1997.), Globalna etika, kulturni pluralizam, demokracija. U: „Odgoj i obrazovanje u demokratskom društvu“. Zagreb: HPKZ.

Dopunska literatura:Katunarić, V. (1994.), Bogovi, elite, narodi. Zagreb: Antibarbarus.Multicultural Reality and Perspectives in Croatia. (1997.), Ed. V. Katunarić. Zagreb: Interkultura.

58

Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Gledišta mladih u multikulturalnoj istočnoj Slavoniji. Zagreb: Napredak 145(3)305.-319.Peko, A., Munjiza, E. (2002.), Polazišta u obrazovanju mladih za multikulturalnost u istočnoj Slavoniji. Zagreb: Napredak 3(1)178.-186.

ECTS BODOVI:VI. semestar – 2 sata predavanja i 2 sata seminara – ukupno 5 ECTS bodova




Ukupno 5

59

NAZIV KOLEGIJA: ENGLESKI III KOD: SJE03NOSILAC KOLEGIJA: Dubravka Kuna, viša predavačicaGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.




područja


- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te karakteristična rečenična vezna sredstva, pravilno ih rabiti i prevoditi

- prepoznavati i pravilno rabiti gramatičke strukture u stručnim tekstovima s posebnim osvrtom na pasiv i participne konstrukcije

- samostalno obraditi leksičku i gramatičku strukturu jednog znanstvenog članka na engleskom jeziku po izboru s naglaskom na kolokcijskom potencijalu zadanih imenica (npr. research, study, analysis) prevođenju rečenica s pasivnim konstrukcijama te prevođenju pola stranice teksta po izboru

- usmeno prepričati ciljeve, metodologiju i rezultate znanstvenog istraživanja na temelju obrađenog znanstvenog članka na engleskom jeziku


LITERATURA:Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:English for Humanities and Social Sciences III (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

ECTS BODOVI:III. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda

60





Ukupno 2

61

NAZIV KOLEGIJA: NJEMAČKI III KOD: SJNJ03NOSILAC KOLEGIJA: Gordana Todorović, viša predavačicaGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan





područja

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prevoditi stručne tekstove iz područja svoje struke s njemačkog na hrvatski- postavljati pitanja i odgovarati na obrađene teme- opisati strukturu svog studija složenim rečenicama- diskutirati i argumentirati


LITERATURA:Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches WorterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

ECTS BODOVI:III. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda




62


Ukupno 2

63

NAZIV KOLEGIJA: ENGLESKI IV KOD: SJE04NOSILAC KOLEGIJA: Dubravka Kuna, viša predavačicaGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan

SADRŽAJ KOLEGIJA:Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.CILJEVI KOLEGIJA:- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem stupnju jezične



područja


- prepoznavati karakterističnu leksičku i gramatičku strukturu te prevoditi stručne tekstove iz područja adolescencije i odrasle dobi

- opisati i razlikovati dijelove akademskog eseja- napisati uvodni odlomak koji sadrži uvodnu rečenicu, definiciju, hipotezu i pregled- argumentirati hipotezu u 3 odlomka i napisati kratak zaključak - tekst jezično i logički povezati koristeći različite tipove diskurznih obilježivača


LITERATURA:Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:English for Humanities and Social Sciences IV (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc

ECTS BODOVI:IV. semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda


64




Ukupno 2

65

NAZIV KOLEGIJA: NJEMAČKI IV KOD: SJNJ04NOSILAC KOLEGIJA: Gordana Todorović, viša predavačicaGODINA STUDIJA: II. godinaSTATUS KOLEGIJA: Obvezan





područja

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- napisati kraći esej- objasniti i opisati određeno područje struke- napisati životopis i prijavu na natječaj- prevoditi kraće tekstove iz područja svoje struke s hrvatskog na njemački


LITERATURA:Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches WorterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

ECTS BODOVI:IV semestar – 2 sata vježbi – ukupno 2 ECTS boda




66


Ukupno 2

67

OPIS IZBORNIH KOLEGIJA

69

NAZIV KOLEGIJA: PEDAGOŠKA KOMUNIKACIJA I KOD: PDB101NOSITELJ KOLEGIJA: izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić-KuzmanovićGODINA STUDIJA: I. godina STATUS KOLEGIJA: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Metakomunikacijska razina:Što je komunikacija?Verbalna i neverbalna komunikacija.Obilježja pedagoške komunikacije.Uloga učitelja uzora komunikacijskog ponašanja učenika. Komunikacijska razina:Metode i tehnike uspješne komunikacije: aktivno slušanje, vođenje razgovora, igranjeuloga, pedagoška psihodrama, moderirana rasprava.

CILJEVI KOLEGIJA:Steći osnovna znanja o nastavnoj komunikaciji i ulozi učitelja kao agensa i modela komunikacijskog ponašanja učenika. Osvijestiti odnos komunikacijskog ponašanja učitelja, oblika komunikacije između učenika i razvijanja komunikacijske kompetencije učenika.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Definirati osnovne komunikacijske teorije- Usporedit Jezik zmije i jezik žirafe- Razlikovati čistu od nečistu komunikacije- Argumentirano voditi i održati razgovor u profesionalnom kontekstu

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE:Radionica, grupni oblik, predavanja i seminari

LITERATURAObvezna iteratura:Apel, H. J. (2003.), Predavanje uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R. (2003.), Kako se razumljivo izražavati. Zagreb:Erudita.Schulz von Thun (2002.), Kako međusobno razgovaramo (1-3), Zagreb: Erudita.

Dopunska literatura:Brajša, P. (1994.), Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.Bratanic, M. (1993.), Mikropedagogija. Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja (3. izd.). Zagreb: Školska knjiga.Neill, S. (1994.). Neverbalna komunikacija. Zagreb: Educa.Peko, A. Janković, J. (2002.), Zajedno jači. Osijek-Vukovar. Proni centar.

ECTS BODOVI:I. semestar - 2 sata seminara - ukupno 2 ECTS boda

NAČIN POLAGANJA ISPITA:pismeni i usmeni


70

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi 0,15project 0,20portfolio 0,30završni pismeni I usmeni ispit 0,60

Ukupno 2

71

NAZIV KOLEGIJA: PEDAGOŠKA KOMUNIKACIJA II KOD: PDB102NOSITELJ KOLEGIJA: izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić-KuzmanovićGODINA STUDIJA: I. godina STATUS KOLEGIJA: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Oblici podučavanja: monološki i dijaloški."Komunikacijski profili" učitelja i etika komunikacije.Neverbalna komunikacija u nastavi (značenje poruka tijela, pokreta, gesta).Aktualne teme: interkulturalna komunikacija u nastavi.Komunikacija na daljinu.Virtualna komunikacija.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati i vježbati metode i tehnike uspješne nastavne komunikacije.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Definirati osnovne komunikacijske teorije- Usporedit Jezik zmije i jezik žirafe- Razlikovati čistu od nečistu komunikacije- Argumentirano voditi i održati razgovor u profesionalnom kontekstu


LITERATURAObvezna literatura:Apel, H. J. (2003.), Predavanje uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R. (2003!), Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita.Schulz von Thun (2002.), Kako međusobno razgovaramo (1-3), Zagreb: Erudita.Dopunska literatura:Brajša, P. (1994.), Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.Bratanic, Ivi. (1993.), Mikropedagogija. Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja (3. izd.). Zagreb: Školska knjiga.Neill, S. (1994.). Neverbalna komunikacija. Zagreb: Educa.Peko, A. Janković, J. (2002.), Zajedno jači. Osijek-Vukovar: Proni centar.

ECTS BODOVI:II. semester - 2 sata seminara - ukupno 2 ECTS boda


NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOST IZVEDBE:Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi 0,15project 0,20portfolio 0,30završni pismeni I usmeni ispit 0,60

Ukupno 2

72

NAZIV KOLEGIJA: ODGOJ ZA NENASILJE I SURADNJU I KOD: PDB103NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Mirko Lukaš GODINA STUDIJA: I. godina STATUS: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Rad na sebiTo sam ja, ja i moja obitelj, ljudi koji mi puno znače, moje traumatsko iskustvo, svi moji uspjesi, planiranje budućnosti.Ruka pomirenjaMost do drugih ljudi (komunikacija, afirmacija, kooperacija), stereotipije i predrasude, prijatelj-neprijatelj, praštanje, pomirenje.Govor nenasiljaJa-poruke, govor prihvaćanja, asertivnost, nenasilni Ja-govor (zapažanje, osjećanja, potrebe, želje), Ti-govor (dijagnoza, poricanje odgovornosti, zahtjevi).Aktivno slušanjeOmetači aktivnog slušanja, aktivno i pasivno slušanje, pokret i mimika, reinterpretacija, otvorena pitanja, empatija, pretvaranje nasilnog u nenasilni govor.Sukob ili suradnjaAnatomija sukoba, moj sukob, sukob koji sam uspješno riješio, društveni sukobi, suradnja u sukobu.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj programa je osposobljavanje budućih učitelja za rad u postranoj situaciji, kada su i oni sami nositelji postraumatskog stresa, kako bi se uspješnije nosili s vlastitim emocijama i stavovima, te postupno osposobljavali za rad s učenicima i roditeljima koji imaju iste ili slične probleme.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Analizirati vrijednosti u kontekstu Odgoja za nenasilje i suradnju- Definirati osnovne pojmove odgoja, nenasilja i suradnje- Napraviti portfolio kao oblik samoevaluacije- Razlikovati različita pristupe u sukobima

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE: Radionica, predavanja i seminari

LITERATURA: Obvezna literatura:Bognar, L, Uzelac, M., Bagić, A. (1994.), Budimo prijatelji. Zagreb: Slon. Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995.), Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen. Ništ, M., Bognar, L., Tonković, Lj. (2004.), Miroljupci. Osijek: Centar za mir.

Dopunska literatura:Gordon, T. (1991.), Družinski pogovori. Ljubljana: Svetovalni center.Masheder, M. (1995.), Surađujmo. Osijek: Djelatnosti i zamisli o miroljubivom rješavanju sukoba namijenjene roditeljima i učiteljima djece mlađe dobi.

ECTS BODOVI:I. semestar - 1 sat predavanja i 1 sat seminara - ukupno 2 ECTS boda


73


STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi 0,25pismeni i usmeni ispit 1,00

Ukupno 2

74

NAZIV KOLEGIJA: ODGOJ ZA NENASILJE I SURADNJU II KOD: PDB104NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Mirko Lukaš GODINA STUDIJA: I. godina STATUS: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Nasilje i nenasiljeObiteljsko nasilje, nasilje u društvu, nasilje u prirodi, snaga nenasilja, nenasilje u društvu i prirodi.Produktivan pristup sukobuStrategije pregovaranja, metode nenasilnog rješavanja sukoba bez posrednika, proces posredovanja, uloga posrednika (medijatora).Izgradnja i održavanje miraRat i mir, vrste ratova, ratna stradanja, mogućnosti prevencije ratnih sukoba, pravedni mir, ljudska prava, povijest mira, heroji mira.Mir s prirodomZaštita okoliša, onečišćenje vode zraka i tla, zdrava prehrana, prevencija ovisnosti (pušenje, alkohol, droga), ljudska seksualnost, AIDS bolest današnjice, moj mali korak k prirodi.Nenasilje u odgoju i obrazovanjuDječji interesi i potrebe, program orijentiran na učenika, sedam inteligencija (lingvistička, logičko matematička, prostorna, kinestetička, glazbena, interpersonalan, intrapersonalna), cjelovito učenje, kreativno učenje, interaktivno učenje, evaluacija u školi uspjeha za sve.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj programa je osposobljavanje budućih učitelja za vođenje mirovnih edukacija putem radionica.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Analizirati vrijednosti u kontekstu Odgoja za nenasilje i suradnju- Definirati osnovne pojmove odgoja, nenasilja i suradnje- Napraviti portfolio kao oblik samoevaluacije- Razlikovati različita pristupe u sukobima

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE: Pedagoška radionica, predavanja iseminari

LITERATURA: Obvezna literatura:Bognar, L Uzelac, M., Bagić, A. (1994.), Budimo prijatelji. Zagreb: Slon. Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995.), Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen. Ništ, M., Bognar, L, Tonković, Lj. (2004.), Miroljupci. Osijek: Centar za mir.

Dopunska literatura:Gordon, T. (1991.), Družinski pogovori. Ljubljana: Svetovalni center.Masheder, M. (1995.), Surađujmo. Osijek: Djelatnosti i zamisli o miroljubivom rješavanju sukoba namijenjene roditeljima i učiteljima djece mlađe dobi.

ECTS BODOVI:II. semestar- 1sat predavanja i 1 sat seminara - ukupno 2 ECTS boda

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Praktično održavanje radionice, pismeni i usmeni


75

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75portfolio 0,25završni pismeni i usmeni ispit 1,00

Ukupno 2

76

NAZIV KOLEGIJA: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA I KOD: PDB105NOSITELJ KOLEGIJA: GODINA STUDIJA: I. godina STATUS KOLEGIJA: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Znanost o psihičkom razvoju čovjeka. Problemi razvojne psihologije: normativni nasuprot idiografskom razvoju, kontinuitet nasuprot diskontinuitetu, priroda nasuprot odgoju. Metode istraživanja, vrste istraživanja. Biološki kontekst razvoja. Interakcija i komunikacija kao konstruktivni činitelji razvoja.

CILJEVI KOLEGIJA:Usvajanje znanja o predmetu, znanstvenoj utemeljenosti i metodama razvojne psihologije. Usvajanje znanja o principima, zakonitostima i karakteristikama psihofizičkog razvoja čovjeka u svim razdobljima životnog ciklusa s posebnim naglaskom na period od rođenja do završetka adolescencije.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

- Vladati osnovnim pojmovno-metodološkim aparatom razvojne psihologije- Razumjeti specifičnosti metodologije istraživanja čovjekovog psihičkog razvoja- Uspoređivati po različitim kriterijima tradicionalne i suvremene koncepte i teorije

razvoja- Razumjet će činitelje i procese koji uzrokuju razvojne promjene- Analizirati ulogu različitih konteksta u razvoju - Razumjeti specifičnosti istraživanja razvoja u djetinjstvu- Razumjeti, opisati i uspoređivati temeljna obilježja tjelesnog, perceptivnog,

motoričkog, kognitivnog, moralnog, emocionalnog i socijalnog razvoja od začeća do kraja djetinjstva.

- Razlikovati tipičan razvoj od odstupanja i teškoća dječjem u razvoju.- Primijeniti spoznaje o normativnom razvoju u razumijevanju specifičnosti dječjeg

individualnog funkcioniranja- Primijeniti stečene spoznaje u razumijevanju praktičnih problema

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE:Radionice, predavanja i seminari

LITERATURA: Obvezna literatura:Berk, L. (2005), Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.Vasta, R., Haith.M. M., Miller, S. A., (2000), Dječja psihologija: modema znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura.Davison, G.C i Neale J. M. (1999,. Emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lacković-Grgin, K. (1994), Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.

ECTS BODOVI:I. semestar- 1sat predavanja i 1 sat seminara - ukupno 2 ECTS boda


77


STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75kontinuirano provjeravanje znanja (rad u grpama,izlaganje na vježbi, sudjelovanje u diskusijama) 0,50završni rad 0,75

Ukupno 2

78

NAZIV KOLEGIJA: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA II KOD: PDB106NOSITELJ KOLEGIJA: GODINA STUDIJA: I. godina STATUS KOLEGIJA: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Socijalizacija. Dijete i kultura. Individualne razlike u tempu i dometu razvoja. Razvojne teorije. Tjelesni, motorički, perceptivni, kognitivni, govorni, moralni, emocionalni i socijalni razvoj. Pojedinac kao cjelina psihičkih procesa. Temelji razvojne psihopatologije.

CILJEVI KOLEGIJA:Usvajanje znanja o predmetu, znanstvenoj utemeljenosti i metodama razvojne psihologije. Usvajanje znanja o principima, zakonitostima i karakteristikama psihofizičkog razvoja čovjeka u svim razdobljima životnog ciklusa s posebnim naglaskom na period pd rođenja do završetka adolescencije.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- usporediti i raspravljati o glavnim teorijama adolescencije - razlučiti pojedine aspekte multidimenzionalnosti razvoja adolescenata - procijeniti i vrednovati uvjete razvoja tijekom adolescencije - predložiti i organizirati primjenu psihologijskih principa u rješavanju praktičnih problema - izabrati odgovarajuće metode i tehnike praktičnog rada s adolescentima - vrednovati znanstvenu literaturu iz područja psihologije adolescencije i vjerodostojnost

istraživačkih rezultata - izabrati i prosuditi prikladne istraživačke metode specifične za područje psihologije

adolescencije - koristiti principe etičnog ponašanja u radu

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE:Radionice, predavanja i seminari

LITERATURA: Obvezna literatura:Berk, L. (2005), Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.Vasta, R., Haith.M. M. Miller, S. A., (2000), Dječja psihologija: modema znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura.Davison, G.C i Neale J. M. (1999,. Emocionalni poremećaji \ poremećaji ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja Jastrebarsko: Naklada Slap. Lacković-Grgin, K„ (1994), Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.

ECTS BODOVI:II. semestar- 1 sat vježbi i 1 sat seminara - ukupno 2ECTS boda



79

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75kontinuirano provjeravanje znanja (rad u grpama,izlaganje na vježbi, sudjelovanje u diskusijama) 0,50završni rad 0,75

Ukupno 2

80

NAZIV KOLEGIJA: TEORIJE KURIKULUMA * KOD: PDB208NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Vlatko PrevišićGODINA STUDIJA: II. godina STATUS KOLEGIJA: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Pojmovno određenje kurikuluma. Vodeći teorijsko-metodološki pristupi razvoju kurikuluma (konceptualna određenja, kurikulumske koncepcije, načini legitimiranja i tipovi kurikuluma). Socijalno-političko, ekonomsko, kulturno i pravno utemeljenje i legitimiranje kurikuluma. Permanentno inoviranje odnosno razvijanje kurikuluma kao odgovor na nove tendencije u svijetu rada i kulturi (komparativna analiza na globalnoj odnosno nacionalnoj razini).Metodologija planiranja i oblikovanja kurikuluma ( teorija ciljeva , modeli formuliranja, modeli legitimiranja ciljeva učenja, kriteriji izbora sadržaja i metodologija didaktičkog oblikovanja sadržaja, planiranje provedbe, kriteriji i načini evaluacije odgojno-obrazovnih učinaka).

CILJEVI KOLEGIJA:Steći uvid u teorijsko-metodološke pristupe izradi, razvoju i istraživanju kurikuluma; poučiti studente samostalnom istraživanju, analizi i kritičkom promišljanju kurikuluma te implementiranju kurikuluma u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati, pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove kurikuluma, različita

kurikulumska polazišta i teorije; metodološke pristupe izradi kurikuluma- analizirati i kritički promišljati kurikulumska pitanja- implementirati kurikulum u odgojno-obrazovnoj ustanovi- kritički procjenjivati kurikulum i međusobne zavisnosti brojnih aspekata koji iz njega

proizlaze za današnju školu brzih promjena i stalnog rasta novog i raznovrsnog znanja- analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikulumski pristup nastavi- na temelju stečenog uvida u teorijsko-metodološke pristupe izraditi školski kurikulum- provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja istraživanja

kurikuluma- analitički procjenjivati interne modele evaluacije


LITERATURA:Obvezna literetura:1. Marsch, J.C. (1994.) Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb:Educa2. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb:

Zavod za pedagogiju; Školska knjiga.3. Didakticke teorije (1992.) (ured. Gudjons et.al.), Zagreb: Educa

Dopunska l'rteteratura:1. Moon, B.(2001). A Guide to the national Curriculum. Oxford, New York:Oxford University

Press.2. Ornstein, A.C.& Hunkins, F.P. (1998):Curriculum:Fundations, Principies, and Issues.

Boston:Allan&Bacon piblishers3. Hameyer, E. /Hrsg./ (1983.) : Hdb. der Curriculumforschung, darin: Strukturtheoretische

Konzepte4. Schröder, H. (2002.) : Lernen, Lehren, Unterricht: lernpsychologische und didaktische

Grundlagen. München: Oldenbourg

81

ECTS BODOVI:2 sata predavanja i 2 sat seminara - ukupno 4 ECTS bodova




Ukupno 4

* Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g

82

NAZIV KOLEGIJA: POSREDOVANJE U SUKOBIMA U ŠKOLI I KOD: PDB306NOSITELJ KOLEGIJA: izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić-KuzmanovićGODINA STUDIJA; III. godinaSTATUS KOLEGIJA: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Usvojiti znanja i vještine nenasilne komunikacije: aktivno slušanje, «ja» govor, otvorena pitanja, sažimanje, parafraziranje, preoblikovanje i primanje i davanje povratnih informacija;Rad na osvješćivanju i značenju sukoba u svakodnevnom životu; Razumijevanje sličnosti i različitosti medu ljudima i prihvaćanje bogatstva različitosti; Prepoznavanje društvenih sukoba: načini njihovog manifestiranja, uzroci i načini rješavanja; oblici nasilja i osvijestiti domete nasilja;

CILJEVI KOLEGIJA:Ovladati vještinama nenasilne komunikacije;Osvijestiti nasilno/nenasilno djelovanje prema sebi i drugima;

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Vježbati vještine nenasilne komunikacije: aktivno slušanje, "ja» govor, otvorena pitanja,

sažimanje, parafraziranje, preoblikovanje i primanje i davanje povratnih informacija;- Objasniti sukobe u društvu: uzroke, načine manifestiranja, načine rješavanja; - Oblikovati kritičan odnos prema svim oblicima nasilja; - Razmotriti alternativne postupke u rješavanju sukoba ( transformacija sukoba, pregovori,

vođeni dijalog, mirenje, arbitraža);- Objasniti etape procesa rješavanja sukoba koji vodi do jedinog mogućeg ispravnog

rješenja sukoba "pobjeda – pobjeda"- Djelovati kao posrednik u neformalnom posredovanju u sukobima u školi i svakodnevnom

životu.

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE:Aktivno sudjelovanje u procesu nastave; Polagati usmeni ispit.

LITERATURA:Obvezna literatura:Ajduković, M. I Pećnik, N. ( 1994). Nenasilno rješavanje sukoba, Alineja, Zagreb.Janković, J. (1996). Sukob ili suradnja, Alineja, Zagreb.Peurača, B. I Teršelič, V. ( 2004). Medijacija: posredovanje u sukobima za uporne, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Osijek.Shapiro , D. I dr. (1998). Sukob i komunikacija - Vodič kroz labirint upravljanja sukobom, Otvoreno društvo Zagreb, Zagreb.

Dopunska literatura:Bognar, L. - Ništ, M. Tonković, Lj. (2004). Miroljupci. Priručnik mirovnog odgoja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Osijek.Brajša, P. (1996). Umijeće razgovora, C.A.S.H. Pula.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:Pedagoška radionica, posjet mirovnim institucijama i školama.

ECTS BODOVIIII. semestar 1 sat predavanja i 1 sat seminara 2 ECTS boda

83

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi 0,15pedagoška radionica 0,30portfolio o posjetima mirovnim institucijama 0,20završni pismeni i usmeni ispit 0,60

Ukupno 2

84

NAZIV KOLEGIJA: POSREDOVANJE U SUKOBIMA U ŠKOLI II KOD: PDB308NOSITELJ KOLEGIJA: izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić-KuzmanovićGODINA STUDIJA; III. godinaSTATUS KOLEGIJA: Izborni

SADRŽAJ KOLEGIJA:Razviti kritičan odnos prema nasilju i upoznati alternativne postupke u rješavanjusukoba: transformacija sukoba, pregovori, vođeni dijalog, mirenje, arbitraža;Usvojiti etape procesa rješavanja sukoba koji vodi do jedinog mogućeg ispravnog rješenja sukoba «pobjeda - pobjeda»Proces osposobljavanja medijatora u školi

CILJEVI KOLEGIJA:Usvojiti vještine vođenja procesa posredovanja u sukobu kao treća nezavisna strana;Naučiti voditi radionicu kao oblik osposobljavanja za posredovanje u sukobu.Steći status medijatora.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Vježbati vještine nenasilne komunikacije: aktivno slušanje, "ja» govor, otvorena pitanja,

sažimanje, parafraziranje, preoblikovanje i primanje i davanje povratnih informacija;- Objasniti sukobe u društvu: uzroke, načine manifestiranja, načine rješavanja; - Oblikovati kritičan odnos prema svim oblicima nasilja; - Razmotriti alternativne postupke u rješavanju sukoba ( transformacija sukoba, pregovori,

vođeni dijalog, mirenje, arbitraža);- Objasniti etape procesa rješavanja sukoba koji vodi do jedinog mogućeg ispravnog

rješenja sukoba "pobjeda – pobjeda"- Djelovati kao posrednik u neformalnom posredovanju u sukobima u školi i svakodnevnom

životu.

OBLIK PROVOĐENJA NASTAVE:Aktivno sudjelovanje u procesu nastave;Tijekom studija svaki student treba praktično provesti barem jedno posredovanje u sukobu;Polagati usmeni ispit.

LITERATURA:Obvezna literatura:Ajduković, M. I Pećnik, N. ( 1994). Nenasilno rješavanje sukoba, Alineja, Zagreb.Janković, J. (1996). Sukob ili suradnja, Alineja, Zagreb.Peurača, B. I Teršelič, V: ( 2004). Medijacija: posredovanje u sukobima za uporne, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Osijek.Shapiro , D. I dr. (1998). Sukob i komunikacija - Vodič kroz labirint upravljanja sukobom, Otvoreno društvo Zagreb, Zagreb.

Dopunska literatura:Bognar, L. - Ništ, M. Tonković, Lj. (2004). Miroljupci. Priručnik mirovnog odgoja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Osijek.Brajša, P. (1996). Umijeće razgovora, C.A.S.H. Pula

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:Pedagoška radionica, posjet mirovnim institucijama i školama.

ECTS BODOVIIV. semestar 1 sat predavanja i 1 sat seminara, 2 ECTS boda

85

STUDIJSKA OBVEZA Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi 0,15pedagoška radionica 0,30portfolio o posjetima mirovnim institucijama 0,20završni pismeni i usmeni ispit 0,60

Ukupno 2

86

UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

88

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Filozofski fakultet dio je Sveučilišta J. J. Strosmayera. Predstavlja kulturno, duhovno, znanstveno i humanističko središte Slavonije i Baranje. Na Filozofskome se fakultetu obrazuju budući nastavnici kao i stručnjaci u području društvenih i humanističkih znanosti koji svojim djelovanjem omogućuju razvoj suvremenog društva znanja.

Na Fakultetu su zaposlena 82 nastavnika (društvene i humanističke znanosti): redovitih profesora 9, izvanrednih profesora 6, docenata 24, viših predavača 3. lektora, viših asistenata 3, asistenta 13 i znanstvenih novaka 15.

Tijekom 2004. godine preuređene su gotovo sve predavaonice. Odsjek za pedagogiju koristi dvije prostorije za nastavnike i konzultacije sa studentima.

Od osnutka Odsjeka pozornost se posvećuje studentskoj praksi i potiču studenti da svojim volonterskim radom stječu dodatna znanja i vještine.

Praktičan rad i terenska istraživanja planiraju se izvoditi u nastavnim bazama s kojima je dogovorena suradnja.

4.2. Podatci o prostoru i oprema potrebna za izvođenje studija

ProstorDjelatnost se Filozofskog fakulteta odvija u zgradi koja se nalazi u ulici L. Jägera 9. Zgrada je u vlasništvu Fakulteta. Zgrada ima 4 etaže na kojima se nalazi 15 učionica, 12 laboratorija, 2 računalne učionice, 1 multimedijska učionica, 40 kabineta za profesore, svečana dvorana, sanitarni čvor na svakoj etaži.

Nastava se odvija u predavaonicama, računalnoj učionici, nudi se nekoliko on-line predmeta i koriste usluge CARNeta ta telekonferencije za potrebe nastave.

Tehnička opremljenost

Fakultet ima dvije učionice s umreženim računalima i jednu multimedijalnu učionicu. Sve učionice imaju i ostala pomagala potrebna za kvalitetno izvođenje nastave : grafoskope, dijaprojektore, TV prijamnike, video-projektore, kazetofone, DVD..

Koristi se WebCT podrška za izvođenje nastave na daljinu, redovito se nabavljaju i ažuriraju licence za softvere potrebne u nastavi. Praktičan rad i terenska istraživanja planiraju se izvoditi u nastavnim bazama s kojima je dogovorena suradnja.

89

4.3. Popis nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju nastave 4.3.1. Popis nositelja predmeta suradnika - preddiplomski studij

OBVEZATNI KOLEGIJIUKUPNO SATI

TJEDNOECTS

BODOVI NOSITELJ KOLEGIJA

Osnove pedagogije 4 4 doc. dr. sc. Mirko LukašOpća povijest pedagogije 3 4 doc. dr. sc. Mirko LukašPovijest i filozofija odgoja i obrazovanja

3 4 izv. prof. dr. sc. Željko Senković

Pedagoška statistika 4 4 doc. dr. sc. Goran LivazovićPovijest hrvatske pedagogije i školstava

3 4 doc. dr. sc. Mirko Lukaš

Teorije odgoja 3 4 prof. dr. sc. Nada BabićEngleski jezik I 2 2 Dubravka KunaNjemački jezik I 2 2 Gordana TodorovićTeorije obrazovnih sustava 2 3 prof. dr. sc. Vlatko PrevišićPsihologija odgoja i obrazovanja

4 5 doc. dr. sc. Tena Velki

Metodologija pedagogijskih istraživanja I


Obiteljska pedagogija 3 4 prof. dr. sc. Stanislava Irović

Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja


Metodologija pedagogijskih istraživanja II

4 5 prof. dr. sc. Stanislava Irović

Engleski jezik II 2 2 Dubravka Kuna

Njemački jezik II 2 2 Gordana Todorović

Sociologija odgoja i obrazovanja

4 5 prof. dr. sc. Zlatko Miliša

Školska pedagogija 4 5 prof. dr. sc. Zlatko MilišaDidaktika 4 5 izv. prof. dr. sc.Vesna Buljubašić

Kuzmanović

Pedagogija slobodnog vremena

4 5 doc. dr. sc. Goran Livazović

Domska pedagogija 4 5 doc. dr. sc. Marija SablićInterkulturalna pedagogija 4 5 doc. dr. sc. Marija Sablić

Engleski jezik III 2 2 Dubravka Kuna

Njemački jezik III 2 2 Gordana Todorović

Engleski jezik IV 2 2 Dubravka Kuna

Njemački jezik IV 2 2 Gordana Todorović

Tjelesna i zdravstvena kultura

2 1 Željko Beissmann

90

4.3.2. Popis izbornih kolegija preddiplomskoga studija

IZBORNI KOLEGIJIUKUPNO

SATI TJEDNO

ECTS BODOVI NOSITELJ KOLEGIJA

Pedagoška komunikacija I 2 2 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Pedagoška komunikacija II 2 2 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Odgoj za nenasilje i suradnju I 2 2 doc. dr. sc. Mirko LukašOdgoj za nenasilje i suradnju II 2 2 doc. dr. sc. Mirko LukašRazvojna psihologija I 2 2 doc. dr. sc. Tena VelkiRazvojna psihologija II 2 2 doc. dr. sc. Tena VelkiTeorije kurikuluma 4 4 prof. dr. sc. Vlatko PrevišićPosredovanje u sukobima u školi I

2 2 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

Posredovanje u sukobima u školi II

2 2 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović

91

ŽIVOTOPISI NASTAVNIKA

92

NADA BABIĆ Završila je učiteljsku školu u Osijeku 1965. godine. Studij pedagogije dipomirala je

1971.godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Znanstveni stupanj magistra iz područja pedagogije postigla je 1979.godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu doktorirala je 1986.godine na temi Utjecaj govora odraslih na govor i praktične aktivnosti djece u predškolskim ustanovama te stekla znanstveni stupanj “doktor društveno-humanističkih znanosti iz područja pedagogije”.

Od 1965. do 1972. godine radila je u Osnovnoj školi u Josipovcu u zvanju učiteljice. Izvodila je nastavu iz ovih predmeta: Predškolska pedagogija, Metodika predškolskog odgoja I, i Pedagoška komunikacija (izborni predmet). Od 1999.godine radi na Visokoj učiteljskoj školi u Osijeku, na Katedri za predškolski odgoj. Na Katedri vodi prethodno navedene predmete, a na Filozofskom fakultetu u Osijeku Metodologiju pedagoških istraživanja.

Od 1972. do 1998. godine radila je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, najprije u zvanju predavača, zatim višeg predavača, docenta, izvanrednog i redovitog profesora na Katedri za predškolski odgoj i studiju pedagogije.

Od 2000. do 2003. godine bila je prodekanica Visoke učiteljske škole. U razdoblju od 1977.-1983.godine bila je dva puta (1977. tri mjeseca i 1982./83. deset

mjeseci) na znanstvenom i stručnom usavršavanju iz predškolske pedagogije i razvojne psihologije u Moskvi na Moskovskom pedagoškom institutu i Znanstvenom-istraživačkom institutu opće i razvojne psihologije.

Od 1982. aktivno sudjeluje u znanstvenim projektima kao suradnik istraživač te kao glavni istraživač u projektima: Neki aspekti komunikacijskog modela predškolskog odgoja (5-07-123, od 1991.-1996.), Razvojni učinci interakcije s roditeljima i odgojiteljima na djetetovu autonomiju (122002, od 1996.-2001.), te Konstruktivizam i razvojno primjerena predškolska praksa (0245001, od 2002.-), Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

Osnovno područje znanstvenog zanimanja je interakcijska paradigma učenja i poučavanja, komunikacijska kompetencija djece i odraslih i obrazovanje predškolskih učitelja. Kao zagovornica interdisciplinarnog pristupa kontinuirano radi na njegovu ostvarenju u nastavnoj i znanstvenoj djelatnosti.

Tijekom dosadašnjeg rada objavila je tri knjige i brojne znanstvene i stručne radove u domaćim i inozemnim zbornicima i časopisima.

Radovi:Babić, N., Irović, S. (2001.), Učenje i poučavanje u predškolskim programima u svjetlu konstruktivizma, Napredak (Zagreb), 1, (142): 39.-50.Babić, N., Irović, S. (2001.), Adult-Child Interaction and Child Autonomy, U: E. Giedraitiene, A. Hansen, i dr. (Ur.), Realising Educational problems (str. 61.-68.). Klaipeda: Klaipeda University.Babić, N., Irović, S. (2003.), Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (str. 13.- 34.). Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola.Babić, N., Irović, S. , Krstović, J. (2003.), Suvremene informacijske tehnologije i edukacija, Informatologija, 1, (36), 8.-14.Babić, N., Irović, S. (2003.), Edukacija vrijednosti i vrijednosti u edukaciji. U: H. Vrgoč (Ur.), Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva (str. 268.-276.). Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.

STANISLAVA IROVIĆ Na osječkoj Pedagoškoj akademiji 1971. godine diplomirala Hrvatski jezik i

književnost, a 1974. završila i izvanredni studij predškolskoga odgoja.Studij pedagogije završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine.

Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1983. (područje pedagogije, tema Spoznajna znatiželja i intelektualne emocije u predškolskom odgoju ) a doktorirala na istom fakultetu 1992. godine (područje pedagogije, tema Komunikacija odgajatelj – dijete i spoznajna znatiželja predškolskog djeteta).

93

U razdoblju 1972. – 1979. zaposlena u Centru za predškolski odgoj u Osijeku kao odgojitelj predškolske djece, od 1974. do 1979. i kao mentor u vrtiću vježbaonici.

Na osječkom Pedagoškom fakultetu radi od 1979. godine, do 1997. u zvanju predavača, potom u zvanju docenta, do izbora u izvanrednog profesora 2002. godine.

Voditelj kolegija Metodologija pedagoškog istraživanja i Metodika predškolskog odgoja II na Katedri za predškolski odgoj Pedagoškoga fakulteta tj. od 1999. godine Visoke učiteljske škole. Kao predavač gostovala na poslijediplomskom studiju pedagogije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Akademske godine 2004./05. kao vanjski suradnik predajem i Opću pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Umjetničkoj akademiji u Osijeku i Odjelu za matematiku sveučilišta u Osijeku.

U više mandata voditelj Katedre za predškolski odgoj a trenutno voditelj Odsjeka za predškolski odgoj VUŠ-a.

Sudjelovala na 15-ak međunarodnih znanstvenih skupova i na znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj. Publicirala znanstvene i stručne radove u pedagoškoj periodici i u zbornicima međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Objavila knjigu (u koautorstvu s N. Babić). Recenzirala više znanstvenih i stručnih monografija i članaka, glavna urednica (uz N. Babić) 3 zbornika znanstvenih i stručnih radova, članica organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova.

Radovi:Babić, N., Irović, S., (2000.), The Value System and Parental Behaviour in Interaction with Children, U: Social Educational Changes in Pre-school Education, Scientific publications dedicated to 150th anniversary of kindergarten in Lithuania and 100th anniversary of Lithuanian kindergarten,(Ur. Juodaityte,A.), Klaipedos Universitetas, Klaipeda, Litvanija, str.86.–91.Babić, N. Irović, S., (2001.), Učenje i poučavanje u predškolskim programima u svjetlu konstruktivizma, Napredak,142 (1), 39.-50.Babić,N.,Irović,S. (2003.), Suvremene informacijske tehnologije i edukacija, Informatologija, 2003, 36, 1:8.-14. Babić, N., Irović, S. (2003.), Dijete i djetinjstvo u pedagoškoj teoriji i edukacijskoj praksi, U: Dijete i djetinjstvo, teorija i praksa predškolskog odgoja (ur. Babić, N., Irović, S.), Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Visoka učiteljska škola u Osijeku, Osijek, 13.-35.Babić, N. Irović, S. (2004.), Education of pre-school teachers, Kstalcenie nauczyieli przedszkoli i klas poczatkowich w okresie przemian edukacyjnych, Muhacka, Božena, Kraszewski, Krzysztof(ur.). Krakov, Poljska: Akademia Pedagogiczna, 2004: 66.-74.

VLADIMIR JELKIĆ Filozofiju i komparativnu književnost diplomirao je 1984. na Filozofskom fakultetu u

Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao filozofiju. Radio je kao asistent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zadru od

1986. do 1992. godine. Na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Osijek radio je od 1994. do 2003. godine.

Danas je zaposlen kao docent na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje etiku i uvod u filozofiju.

Objavio je dvije knjige i 26 znanstvenih i stručnih radova. Član je uredništva časopisa "Filozofska istraživanja" i sudjelovao je na više međunarodnih znanstvenih skupova.

Predsjednik je katedre za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Radovi:Jelkić, V. (2001.), Nietzsche: Povratak vlastitosti. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.Jelkić, V. (2001.), O pojmu vječnosti kod Nietzschea. Filozofska istraživanja, 80, 127.-133. Jelkić, V. (2001.). On the Concept of Eternity in Nietzsche. Synthesis Philosophica, 16, 233.-241.

94

Jelkić, V. (2001.). Nietzsche o odgoju i obrazovanju. Metodički ogledi, 14, 59.-66.Jelkić, V. (2002.). Znanost i život. Filozofska istraživanja, 87, 675.-681.Jelkić, V. (2003.). Regija u vremenu globalizma. Zbornik: Razvojne perspektive ruralnog svijeta Slavonije i Baranje, 163.-171.

MARIJA SABLIĆ Osnovnu i srednju školu završila je u Požegi. Godine 2000. diplomirala je studij

razredne nastave na Pedagoškom fakultetu u Osijeku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Magistrirala je 2004. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu obranivši radnju Obrazovanje za interkulturalne odnose.

Izvodi seminarski dio nastave na Visokoj učiteljskoj školi u Osijeku iz kolegija Didaktika i Alternativne škole. Tijekom 2002./03. godine izvodila je nastavu iz kolegija Integrirana nastava na Visokoj učiteljskoj školi u Slavonskom Brodu.

Sudjelovala je u educiranju učitelja o provođenju projektne nastave. Sudjelovala je kao gost predavač Društvu psihologa Osijek o mogućnostima provođenja projektne nastave u osnovnim i srednjim školama. Od 2001. godine zaposlena je na Visokoj učiteljskoj školi u Osijeku u suradničkom zvanju mlađeg asistenta na projektu 0122003 Ministarstva znanosti, prosvjete i športa pod nazivom Nastava usmjerena na istraživanje i djelovanje (glavni istraživač: doc. dr. sc. Anđelka Peko).

Aktivno je sudjelovala na više domaćih znanstvenih skupova i skupovima s međunarodnim znanstvenim sudjelovanjem.

Objavila je šest znanstvenih radova, te su joj dva rada u tisku od kojih je jedan na engleskome jeziku. U tisku je i zbornik s međunarodnoga znanstvenoga skupa gdje se javlja kao jedna od urednica istoga zbornika. Sudjelovala je u izradi plana studija Pedagogije u Osijeku. Član je Hrvatskog pedagogijskog društva.

Radovi:Borić, E., Peko, A. Sablić, M. (2002.), Učiti o prirodi iz prirode, u: Ivon, H. (ur.), Prema kvalitetnoj školi, Split, HPKZ - ogranak SplitBorić, E., Peko, A., Kablić, M. (2002.), Od riječi do djela u nastavi prirode i društva, Život i škola, Osijek, br. 7/2002, Pedagoški fakultet OsijekPeko, A., Mlinarević, V., Sablić, M. (2003.), Suradničko učenje, u: Vrgoč, H. (ur.). Sabor pedagoga Hrvatske (4;2003; Pula),HPKZPeko, A., Sablić, M. (2003.), Standardi za učitelje, u: Vodopija, I. (ur), Dijete i jezik danas - Učitelj hrvatskoga jezika i učitelj stranoga jezika za učenike mlađe školske dobi, Osijek, Visoka učiteljska škola u Osijeku Peko, A., Borić, E., Sablić, M. (2004.), Udžbenik-interaktivan medij, u: Halačev, S.(ur.), Udžbenik i virtualno okruženje, Zagreb, Školska knjiga Peko, A., Sablić, M. (2004.), Projektna nastava, Život i škola, Osijek, br. 11/(1/2004.), Filozofski fakultet Osijek

95

4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje praktične nastaveU okviru studija pedagogije praktična nastava/stručna praksa predstavlja značajan dio studijskih obveza. Praktična nastava odvijat će u ustanovama s kojima se će uspostaviti ugovorni odnos (vrtići, osnovne i srednje škole).

4.6. Optimalan broj studena koji se mogu upisati na studij s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnikaTemeljni nastavnog plana i programa studija pedagogije, a s obzirom na postojeće prostorne kapacitete i broj nastavnika, optimalan broj studenata na preddiplomskom/ diplomskom studiju je:

dvopredmetini studij: 15 (uz potporu Ministarstva) + 15 (osobne potrebe) - ukupno 30 studenata

4.7. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programa.

Nakon završetka semestra studenti evaluiraju sve odslušane predmete i ukupnu organizaciju studija: njihov sadržaj, način izvedbe, rad profesora i odnos prema studentima. Evaluacija se provodi postupkom anketiranja (anonimnim), kao i drugim oblicima provjere. Dobiveni rezultati analiziraju se na razini pojedinih katedri, nastavnog vijeća Odsjeka za pedagogiju i Filozofskog fakulteta, a osnova su za unapređenje nastave.

96

· Web viewU prvoj godini studenti biraju po 2 izborna predmeta od tri ponuđena, tako i u drugoj...

Documents

Transcript of · Web viewU prvoj godini studenti biraju po 2 izborna predmeta od tri ponuđena, tako i u drugoj...