opcinagradac.hr · Web viewGrađevine je moguće izgraditi do granice građevinske čestice, ako je...

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07 i 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Odluke o izradi plana („Službeni glasnik Općine Gradac“,broj 3/11) i članka 45. Statuta općine Gradac („Službeno glasilo Općine Gradac, broj 79/09), Općinsko vijeće Općine Gradac na … sjednici, održanoj … 2013. godine donijelo je

ODLUKUo donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Gradac

Članak 1.(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Gradac (u daljnjem tekstu Plan).Plan obuhvaća građevinsko područje naselja, mješovite namjene određeno Prostornim planom uređenja Općina Gradac i Izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Općina Gradac (Službeno glasilo Općina Gradac broj 59/07, 61/07 i 75/09) . Područje obuhvaćeno Urbanističkim planom predstavlja jedinstvenu prostornu cjelinu naselja.

(2) Plan obuhvaća naselje Gradac; centar naselja na punti, njegov obalni dio sa športskom lukom, lukom otvorenom za javni promet lokalnog značaja te uređenim i prirodnim plažama. Obuhvaća kopneni dio naselja do državne ceste D-8., ukupne površine 65,38 ha od toga; 45,38 ha na kopnenom dijelu i 20,00 ha površine akvatorija. Obuhvat Plana omeđen je državnom cestom D8 na sjeveru, a granica obuhvata ucrtana je u grafičkom dijelu elaborata Plana u mjerilu 1:2000 iz članka broj 2 ovih Odredbi.

(3) Plan utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina naselja te ostalu prometnu, uličnu i komunalnu mrežu kao i smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Članak 2.(1) Plan je sastavni dio ove Odluke i sadržan je u elaboratu „Urbanistički plan uređenja naselja Gradac„ izrađenom od strane tvrtke URBOS d.o.o. Split, broj elaborata … , a sastoji se od slijedećeg:

KNJIGA 1

I TEKSTUALNI DIO

1 Izvod iz sudskog registra2 Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva3 Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u

graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.)

4 Imenovanje odgovornog voditelja

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1 Javna parkirališta i garaže5.1.2 Pomorski promet5.1.3 Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2 Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže5.3 Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1 Elektroenergetska mreža5.3.2 Vodoopskrba i odvodnja

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA

I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI8. POSTUPANJE S OTPADOM9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ10. MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA

10.1 Obveza izrade detaljnih planova uređenja

II GRAFIČKI DIO

1. Korištenje i namjena površina 1:20002. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža:

2.1 Prometna i ulična mreža 1:20002.2 Elektroenergetska mreža 1:20002.3 Pošta i telekomunikacije 1:20002.4 Vodnogospodarski sustav- korištenje i uređenje voda 1:20002.5 Vodnogospodarski sustav- odvodnja otpadnih voda 1:2000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:20004. Način i uvjeti gradnje 1:2000

KNJIGA 2

III OBVEZNI PRILOZI URBANISTIČKOG PLANA

A OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANA

1. POLAZIŠTA1.1.1 Položaj, značaj i posebnosti dijela naselja, odnosno dijela naselja u prostoru

Općine Gradac1.1.2 Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.3 Prostorno razvojne značajke1.1.4 Infrastrukturna opremljenost1.1.5 Zaštićene prirodne, kulturno – povijesne cjeline i ambijentalne

vrijednosti i posebnosti 1.1.6 Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske

i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1 Program gradnje i uređenja prostora3.2 Osnovna namjena prostora

3.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4 Prometna i ulična mreža 3.5 Komunalna infrastrukturna mreža3.6 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina3.6.1 Uvjeti i način gradnje3.6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno – povijesnih i

ambijentalnih cjelina 3.7 Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš

B STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

C STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠD POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISAE ZAHTJEVI I MIŠLJENJA F IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI G EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA URBANISTIČKOG

PLANAH SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3.(1) Provedba Plana temeljit će se na ovim Odredbama kojima se definira namjena i korištenje prostora, način i uvjeti gradnje te zaštita vrijednih područja unutar obuhvata Plana. Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama obuhvata Plana sadržani su u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

(1) Uvjeti uređenja i gradnje te određivanje korištenja površina javne i drugih namjena unutar obuhvata Plana definirani su temeljem:

- funkcije i obaveze naselja kao manjeg (općinskog) središta te ciljevima razvoja,

- vrednovanja mjesta i uloge turističko naselja Gradac u prirodnom okruženju gradačke rivijere;

- mjesta i uloge rivijere Gradac i naselja Gradac u turističkoj slici srednje i južno dalmatinskog prostora;

- vrednovanja identiteta prostora (baštine, prirodnih resursa, nematerijalne baštine i stila života);

- vrednovanje i rekultivacija tradicionalnog ruralnog karaktera naselja ( maslinici i suhozidi);

- očuvanje i oplemenjivanje postojećeg zelenila na područjima od osobite panoramske važnosti;

- vrednovanja Gradine kao izuzetno važnog i eksponiranog područja nasljeđa sa jedinstvenim uređenjem;

- revitalizacije i unaprjeđenja kvalitete života u Gradcu;- postizanja nove kvalitete prostora (obnova ribarstva i poljoprivrede, prostori

za razvoj kulture, turizma, poslovnih sadržaja, športa i rekreacije ...);- osiguranja sustava isključivo pješačke komunikacije unutar naselja i

dužobalnom šetnicom;- održivog korištenja i kvalitete prostora i okoliša.

(2) Organizacija, uvjeti i načini uređivanja prostora se utvrđuju namjenom površina i uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu prostora. Namjena površina utvrđuje dopuštene djelatnosti koje se mogu odvijati u nekoj zoni obuhvata plana. Namjena površina može biti prevladavajuća ili mješovita. Prevladavajuća namjena s pratećim sadržajima se određuje za jasno određene zone stambene namjene, javne i društvene namjene, gospodarske namjene, športsko rekreacijske namjene, zone parkova, zone zaštitnog zelenila itd. Isključiva namjena određena je kako bi se osigurao minimum javnih prostora, odnosno sadržaja za zajedničke potrebe stanovnika na razini naselja odnosno na razini pojedinačnih manjih prostornih cjelina (susjedstva).Mješovita namjena se određuje za zone u kojima je dopušteno i poželjno miješanje više sadržaja i djelatnosti od kojih od kojih jedna može ili ne mora biti prevladavajuća – pretežito stambena (M1), pretežito poslovna (M2). Poželjno je miješanje više sadržaja i namjena, stambenih i poslovnih s većim udjelom javnih i društvenih (muzeja, galerija i sl.) ugostiteljskih (restorani i sl.). Mješovite namjene koje uključuju međusobno kompatibilne djelatnosti pridonose fleksibilnosti prostornog rješenja u pogledu kapaciteta, urbanom karakteru i poželjnim socijalnim obilježjima prostora, te efikasnosti funkcioniranja djelatnosti kroz smanjenu potrebu za masovnim transportom ljudi i roba.

(3) Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000 i to:

1. Stambena namjena - stanovanje S1- stanovanje u zelenilu S2

2. Mješovita namjena - pretežito stambena M1- pretežito poslovna M2

3. Javna i društvena namjena- upravna D1- zdravstvena D3- predškolska D4- školska D5- kultura D6- vjerska D7- površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene D

4. Gospodarska namjenaPOSLOVNA NAMJENA - pretežito uslužna K1 - komunalno servisna K3

UGOSTITELJSKO – TURISTIČKA NAMJENA- hoteli T1

SUNCE T1-1LAGUNA T1-2LABINECA T1-3MARCO POLO T1 -4

5. Športska i rekreacijska namjena- šport R1- rekreacija R2- kupalište – uređena plaža R3- prirodna plaža R4

6. Športska luka LS

7. Zelene površine- zaštitno i pejsažno zelenilo Z- javni park Z1

Infrastrukturni sustavi

8. Morske luke - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja

9. Površine infrastrukturnih sustava - transformatorske stanice IS1- benzinska postaja IS2

10. Prometne površine - javno parkiralište - javna garaža

- kolne površine - pješačke površine

11. Vodotok – bujica

12. Ostali akvatorij

Članak 5.STAMBENA NAMJENA - SSTANOVANJE - S1(1) Površina stambene namjene u zelenilu S1 određena je za dio građevinskog područja naselja Gradac, koji se nalazi na pretežito izgrađenim područjima unutar kojih nije moguće osigurati visoku razinu prometne i komunalne opremljenosti. Prevladavajuća namjena prostora je stanovanje.

(2) Moguće je graditi građevine pretežito namijenjene stanovanju (obiteljske stambene građevine). Obavezno je ozelenjivanje građevinskih čestica, odnosno sadnja visokog zelenila.

(3) Stambene građevine moguće je graditi kao jednoobiteljske građevine.

Članak 6.STANOVANJE U ZELENILU - S2(1) Površina stambene namjene u zelenilu S2 određena je za dio građevinskog područja naselja Gradac, prirodnog i/ili kultiviranog krajobraza koji se nalazi na istaknutim i panoramsko važnim površinama koje je potrebno oplemenjivati, odnosno čuvati postojeće visoko zelenilo te saditi novo. Ovdje se nalaze postojeće kultivirane površine, te suhozidi, koji su samo djelomično zadržali svoju originalnu funkciju. Prevladavajuća namjena prostora predviđa stanovanje uz rekultivaciju zemljišta.

(2) Moguće je graditi građevine pretežito namijenjene stanovanju (obiteljske stambene građevine) sa kompatibilnim pratećim sadržajima gospodarske namjene u funkciji osnovne namjene (radionice tradicionalnih obrta, prostori za proizvodnju i preradu etno eko proizvoda, enoteke, rasadnici, i sl.), te pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene (obiteljski hoteli, difuzni hotel, agro – turizam, hotel baština i sl.).

(3) Unutar ove namjene moguće je uređenje otvorenih športsko-rekreacijskih površina, dječjih igrališta i zelenih površina (parkovi, drvoredi i dr.) kao i postavljanje komunalne infrastrukture.

(4) U okviru površina iz stavka 1. nije moguće graditi niti uređivati prostore za bučne obrte i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, prašinom, kemikalijama i sl.) ometaju stanovanje ili ugrožavaju okoliš.

(5) Sve planirane namjene obavezno je uskladiti s očuvanjem i rekultivacijom postojećih maslinika i dr. poljoprivrednih površina te očuvanjem i oplemenjivanjem postojećeg zelenila. Nije moguća realizacija sadržaja koji bi na bilo koji način ugrozili navedeno.

(6) Stambene građevine moguće je graditi kao jednoobiteljske građevine.

Članak 7.MJEŠOVITA NAMJENA - MPRETEŽITO STAMBENA NAMJENA – M1(1) Površina pretežito stambene namjene M1 određena je za središnji dio građevinskog područja naselja Gradac, između Jadranske ulice i magistrale. Namijenjene su za izgradnju stambenih građevina s mogućim pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje (npr. usluge, tihi obrti i ostali kompatibilni prateći sadržaji) ili stambeno poslovnih građevina.

(2) Stambeno poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se pored stambene obavlja poslovna djelatnost ili djelatnost poslovnog karaktera kod kojih se ne javljaju buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.).

(3) Unutar ove namjene moguće je uređenje otvorenih športsko-rekreacijskih površina, dječjih igrališta i zelenih površina (parkovi, drvoredi i dr.) kao i postavljanje komunalne infrastrukture. (4) Stambene i stambeno poslovne građevine moguće je graditi kao jednoobiteljske i višestambene građevine.

Članak 8.PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA - M2(1) Površina pretežito poslovne namjene M2 određena je za obalni dio građevinskog područja naselja Gradac, ispod Jadranske ulice. Namijenjene su za izgradnju stambenih građevina s mogućim pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje (npr. usluge, tihi obrti i ostali kompatibilni prateći sadržaji) i/ ili poslovnih građevina.

(2) Stambeno poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se pored stambene obavlja poslovna djelatnost ili djelatnost poslovnog karaktera kod kojih se ne javljaju buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.).

(3) Poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se obavlja poslovna djelatnost ili djelatnost poslovnog karaktera kod kojih se ne javljaju buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.).

(4) Unutar ove namjene moguće je uređenje otvorenih športsko-rekreacijskih površina, dječjih igrališta i zelenih površina (parkovi, drvoredi i dr.) kao i postavljanje komunalne infrastrukture.

(5) Stambene i stambeno poslovne građevine moguće je graditi kao jednoobiteljske i višestambene građevine.

Članak 9.JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA – DGrađevine pretežno namijenjene središnjim sadržajima naselja Gradac (upravnim, predškolskim, školskim, kulturnim i vjerskim sadržajima, i ostalim pratećim ugostiteljskim, poslovnim, rekreacijskim i sličnim sadržajima).

(1) Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu za potrebe stanovnika naselja Gradac i gravitacijskog Općine. U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama, npr. športski ili rekreacijski sadržaji te izuzetno i manji ugostiteljski sadržaji (do 300 m2).

(2) Građevine za javnu i društvenu namjenu su: - upravne D1- zdravstvene D3- predškolske D4- školske D5- kulturu D6- vjerske D7- površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene D

(3) Unutar površine javne i društvene namjene za koju je određena vrsta sadržaja omogućava se dogradnja drugim javnim i društvenim sadržajem odnosno građevinom.

(4) Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. Iznimno se omogućava i gradnja poslovnih sadržaja iz članka 1.

Članak 10.GOSPODARSKA NAMJENA POSLOVNA NAMJENA PRETEŽITO USLUŽNA – K1KOMUNALNO SERVISNA – K3(1) Na površinama poslovne namjene K moguće je graditi i uređivati prostore za uslužne, trgovačke i zanatske sadržaje, skladišne prostore, upravne, uredske, komunalno servisne, ugostiteljske te sadržaje sporta i rekreacije.

Članak 11.UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENAHOTELI – T1(1) U zonama ugostiteljsko - turističke namjene – hoteli (T1) omogućava se gradnja hotela, pansiona i sl., ugostiteljskih, zabavnih, kulturnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, rekreacijskih i športskih otvorenih i zatvorenih sadržaja, parkova i sličnih prostora i građevina. U ovim zonama se ne dozvoljava izgradnja stambenih sadržaja namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje.

(2) Sve smještajne jedinice moraju biti u sustavu hotela kao jedinstvene uporabne cjeline u smislu funkcioniranja, upravljanja i održavanja.

Članak 12.ŠPORTSKA I REKREACIJSKA NAMJENAŠPORT – R1 (1) Površine za šport su određene u sklopu hotela Laguna i Labineca. Na tim se površinama mogu uređivati različita otvorena športska igrališta sa ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj uključujući i poslovne, ugostiteljsko turističke i javne i društvene sadržaje ukoliko je to omogućeno uvjetima uređenja i gradnje.

(2) Omogućava se i izgradnja podzemnih garaža ispod športskih igrališta ali ne na više od 50% površine osnovne športske namjene.

(3) Nije moguća prenamjena postojećih sportskih i rekreacijskih sadržaja ukoliko se ne osigura jednaka površina zamjenskih sportskih sadržaja. U zonama mješovite namjene M1 i M2 obvezno je uređenje sportskih sadržaja i igrališta za djecu i odrasle.

Članak 13.REKREACIJA – R2(1) Rekreacijska namjena R2 određena je za površinu dječjeg igrališta u sklopu hotela Labineca te manja površina u centru naselja za uređenje igrališta za balote. Omogućava se uređenje otvorenog dječjeg igrališta, postavljanje stolova za sportove poput stolnog tenisa i šaha kao i drugog urbanog mobilijara, uređenje otvorene ljetne pozornice, staza, platoa, zelenih površina i sl.

(2) Omogućava se gradnja manjih građevina koje upotpunjuju i služe osnovnoj uključujući i poslovne, ugostiteljsko turističke i javne i društvene sadržaje, ne većih od 300 m2 sukladno uvjetima uređenja i gradnje.

(3) Nije moguća prenamjena postojećih sportskih i rekreacijskih sadržaja ukoliko se ne osigura jednaka površina zamjenskih sportskih sadržaja. U zonama mješovite namjene M1 i M2 obvezno je uređenje sportskih sadržaja i igrališta za djecu i odrasle.

Članak 14.KUPALIŠTE – UREĐENA PLAŽA – R3(1) Uređene plaže određene su za obalni dio Gradca na potezu sjeverno i južno od punte. Predstavljaju cjelinu sa postojećim drvoredom i obalnom šetnicom. Na tim površinama mogu se uređivati plaže i oblikovati obalna linija. Mogu se održavati i dohranjivati prirodne plaže, uređivati/graditi zaštitna pera (lokacije predviđene planom moguće je prilagoditi sukladno tehničkim i klimatskim uvjetima). Površine se mogu uređivati za boravak na otvorenom uz obveznu sadnju visokog zelenila.

(2) Na uređenim plažama moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti. Moguće je uređenje sanitarnih čvorova, tuševa, garderoba, spremišta za plažne rekvizite, rampa za pristup invalidima ...itd.

Članak 15.PRIRODNA OBALA – R4(1) Prirodna obala je planirana je na punti Gradine te obuhvaća dio visokih stijena uz njen sjeverni rub sa zelenim površinama i obalnom šetnicom te samu puntu. Čuva se u svom prirodnom obliku bez mijenjanja obalne linije.

Članak 16.ŠPORTSKA LUKA - LS(1) Športska lučica – mandrač nalazi se zaštićena kamenim lukobranom južno od punte gradine.

(2) Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača)uz poštivanje konzervatorskih uvjeta gradnje i uređenja.

Članak 17. ZELENE POVRŠINEZAŠTITNO I PEJSAŽNO ZELENILO – Z(1) Zaštitno i pejzažno zelenilo nalazi se u zaštitnom pojasu magistrale te na pokosima uz školu.

(2) Površine zaštitnog i pejzažnog zelenila namijenjene su za uređenje i očuvanje postojećih zelenih površina. Obavezno je održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novih autohtonih i udomaćenih vrsta visokog i drugog zelenila.

Članak 18.JAVNI PARK – Z1(1) Obuhvaća površine namijenjene za uređenje javnih parkovnih površina koje su planirane na vrhu Gradine te uz prirodnu obalu.

(2) U javnom parku se omogućava uređenje otvorenih igrališta, dječjih i sportskih, postavljanje urbanog mobilijara te uređenje odmorišta i sl. Nije moguća gradnja građevina bilo kakve namjene osim infrastrukturnih građevina (trafostanice i sl.).

(3) Sadržaj i oprema parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je uvjetima uređenja ovih Odredbi.

Članak 19.INFRASTRUKTURNI SUSTAVI(1) Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi prometnice, javna parkirališta, luke, benzinske postaje (linijske i površinske građevine za promet), trafostanice (110/35 kV i 35/10(29) kV) te komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.

Članak 20.MORSKE LUKELUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA(1) Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja nalazi se južno od zaštićena kamenim lukobranom južno od mandrača/športske luke. Obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke koji čine lučko područje – jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu.

(2) Lučko područje se dijeli na operativni dio luke i komunalni dio luke. Planira se proširenje postojećeg lučkog područja odnosno nasipavanje obale, produženje lukobrana i proširenje akvatorija sukladno propisanim uvjetima gradnje i uređenja.

Članak 21.POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA – ISTRANSFORMATORSKE STANICE – IS1BENZINSKA POSTAJA - IS2UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA – IS3(1) Površine namijenjene za uređenje i smještaj infrastrukturnih građevina; trafostanice, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ...itd.

(2) Manje infrastrukturne građevine mogu se graditi u zonama drugih namjena, u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja.

(3) Moguće je nadopuniti postojeće sadržaje benzinske postaje kompatibilnim poslovnim ili ugostiteljsko turističkim sadržajima ukoliko to prostorne mogućnosti i tehnički uvjeti dopuštaju te uz poštivanje sektorskih propisa i uz suglasnost nadležnih službi.

Članak 22.PROMETNE POVRŠINE(1) Na prometnim površinama planirane su: kolne površine pješačke površine kolnopješačke površine javna garaža

Članak 23.VODOTOK – BUJICA(1) Vodotoci, odnosno bujice predstavljaju javno vodno dobro,površine namijenjene za uređenje i održavanje vodotoka - bujica. Osnovna namjena vodotoka - bujica se preklapa sa ostalim površinama naselja (prometne površine, zaštitne zelene površine i sl.) te je prilikom realizacije planiranih sadržaja neophodno prvo regulirati bujicu – vodotok uz suglasnost Hrvatskih voda.

Članak 24.(1) U sljedećoj tablici iskazane su planirane namjene površina Plana:

UPU NASELJA GRADAC - NAMJENA kopno (ha) %

STAMBENA 5,00 11S1 stanovanje 1,95 4S2 stanovanje u zelenilu 3,05 7

MJEŠOVITA 20,51 45M1 pretežno stambena 10,09 22M2 pretežno poslovna 10,42 23JAVNA I DRUŠTVENA 1,51 3

D javna i društvena 0,10 0D1 upravna 0,07 0D3 zdravstvena 0,25 1D4 predškolska 0,15 0D5 školska 0,80 2D6 kulturna 0,05 0D7 vjerska 0,09 0

GOSPODARSKA 3,42 8Poslovna 0,03 0K1 pretežno uslužna 0,03 0

Ugostiteljsko turistička 3,39 7T1 hotel 3,39 7

ŠPORTSKA I REKREACIJSKA 2,54 6

R1 šport 0,59 1R2 rekreacija 0,15 0R3 kupalište /uređena plaža/ 1,59 4R4 prirodna obala 0,18 0

Športska luka 0,03 0ZELENE POVRŠINE 2,20 5

Z zaštitne zelene površine 1,90 4Z1 javni park 0,30 1

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 10,20 22

Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja 0,39 1

Infrastrukturne površine 0,27 1

IS2 uređaj za pročišćavanje 0,17 0IS3 benzinska postaja 0,10 0PROMETNE POVRŠINE 9,54 21

P javna parkirališta 0,40 1/ pješačke površine 3,75 8/ kolno pješačke površine 0,24 1/ prometne površine 5,15 11

UKUPNO OBUHVAT 45,38 100

(2) Sve površine su izračunate na temelju digitalnog premjera geodetske podloge Plana u mjerilu 1:2000 pa su moguće razlike u mjerenju detaljnijih podloga ili mjerenju stvarnog terena, a što se ne smatra izmjenom Plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 25.(1) Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi i/ili rekonstruirati na površinama:- poslovne namjene K

(pretežito uslužna K1, komunalno servisna K3)- mješovite namjene M

(pretežito stambena M1, pretežito poslovna M2)- ugostiteljsko - turističke namjene T

(hoteli T1)- športske i rekreacijske namjene R

(šport R1, rekreacija R2)- športske luke LS- luka otvorena za javni promet lokalnog značaja

(2) Gospodarska namjena površina može biti prevladavajuća ili mješovita.

(3) Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određeni su u urbanim pravilima ovih Odredbi i kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i broj 4. Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1: 2000.

Članak 26.POSLOVNA NAMJENA(1) Prevladavajuća poslovna namjena unutar obuhvata Plana prikazana je na kartografskom prikazu broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000, a sastoji se od:- pretežito uslužne namjene K1- komunalno servisne namjene K3

Članak 27.UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA(1) Prevladavajuća ugostiteljsko-turistička namjena unutar obuhvata Plana su prikazane u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000, a sastoje se od:- hotela T1

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 28. (1) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi i/ili rekonstruirati na površinama:- javne i društvene namjene – D

(upravna D1, zdravstvena D2, predškolska D4, školska D5, kultura D6, vjerska D7)- poslovne namjene – K

(pretežito uslužna K1, komunalno servisna K3)- mješovite namjene-M

(pretežito stambena M1, pretežito poslovna M2)- ugostiteljsko - turističke namjene – T

(hoteli T1)

(2) Javna i društvena namjena može biti prevladavajuća ili mješovita. (3) Prevladavajuća javna i društvena namjena unutar obuhvata Plana prikazana je na kartografskom prikazu broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000, a sastoji se od:- upravne namjene D1- zdravstvene namjene D3- predškolske namjene D4- školske namjene D5- kulturne namjene D6- vjerske namjene D7

(3) Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti određeni su u urbanim pravilima ovih Odredbi i kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i broj 4. Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1: 2000.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 29.4.1 UVJETI GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA(1) Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi i/ili rekonstruirati na površinama:- stambene namjene S

(stanovanje S1, stanovanje u zelenilu S2)- mješovite namjene M

(pretežito stambena M1, pretežito poslovna M2) (2) Stambena namjena površina može biti prevladavajuća ili mješovita.

(3) Uvjeti smještaja građevina stambenih djelatnosti određeni su u urbanim pravilima ovih Odredbi i kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjena površina i broj 4. Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 1: 2000.

5. URBANA PRAVILA

Članak 30.5.1 OPĆE ODREDBE(1) Urbanim pravilima se utvrđuju uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite prostora te urbanističko tehnički uvjeti za gradnju u području obuhvata.

(2) Urbana pravila se temelje na vrednovanju prostora naselja prema njegovim prirodnim i urbanističko arhitektonskim obilježjima, posebno tipu i dovršenosti urbane strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila te komunalnoj opremljenosti.

(3) Vrednovanjem prostora naselja prema navedenim obilježjima utvrđene su različite razine homogenih urbanih prostornih jedinica.

(4) Na prvoj razini, temeljem stupnja konsolidiranosti prostor naselja se dijeli na:

- KONSOLIDIRANA PODRUČJA Pretežito izgrađeno, urbanistički definirano područje uz obalu, ispod Jadranske ulice. Područje rekonstrukcije –sanacije, interpolacije-nove gradnje te intervencije usmjerene ka održavanju, dovršavanju i dopunjavanju pretežito javnim sadržajima i površinama uz poštivanje postojeće prostorne strukture.

- NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJAPodručja u transformaciji, većinom neplanski izgrađena područja naselja te djelom neizgrađena iznad Jadranske ulice.Područje rekonstrukcije –sanacije, interpolacije-nove gradnje te intervencije usmjerene ka osnovnoj regulaciji prometne i komunalne infrastrukture te mreže javnih prostora i površina.

- PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA Pretežito neizgrađena područja u jugoistočnom dijelu obuhvata ispod magistrale. Intervencije osnovne regulacije i definiranje osnovne urbane matrice, mreže javnih površina prostora, zaštite suhozida i rekultivacija područja.

(5) Na drugoj, detaljnijoj razini tri osnovne kategorije prostora naselja se dijele na manje urbane jedinice pretežito homogenih obilježja, sukladno kartografskom prikazu 4.1. Načini i uvjeti gradnje.

1. KONSOLIDIRANA PODRUČJA1.1 CENTAR NASELJA UZ MORE1.2 CENTAR NASELJA NA GRADINI1.3 OBALNI DIO NASELJA1.4 HOTELI 1.5 GRADINA 1.6 KULTURNO DRUŠTVENI CENTAR 1.7 LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA18 ŠPORTSKA LUČICA1.9 OBALNI POJAS

2. NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA2.1 SREDIŠNJI DIO NASELJA 12.2 SREDIŠNJI DIO NASELJA 12.3 ŠKOLA2.4 STAMBENO POSLOVNI CENTAR2.5 BENZINSKA POSTAJA

3. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA3.1 NEIZGRAĐENA PODRUČJA IZNAD D83.2 PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA ISPO D8

Članak 31. 5.2 OPĆA PRAVILA(1) Opća pravila odnose se na svu izgradnju unutar obuhvata UPU-a naselja Gradac, dok se kroz posebna pravila reguliraju uvjeti izgradnje različitih područja unutar Plana.

Članak 32.OSNOVNI TIPOVI GRAĐEVINA I NAČINI GRADNJE(1) Unutar obuhvata Plana moguće je graditi slobodnostojeće, dvojne građevine, građevine u nizu ili kaskadne građevine ukoliko nije drugačije određeno posebnim urbanim pravilima za pojedinu zonu.

(2) SLOBODNOSTOJEĆA GRAĐEVINA - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

(3) DVOJNA GRAĐEVINA - građevina čija se jedna strana nalazi na međi građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađeni prostor; dvojna građevina mora biti usklađeno oblikovana (vrsta krova, visina vijenaca);

(4) GRAĐEVINA U NIZU - građevna cjelina od najmanje tri i najviše pet međusobno prislonjenih građevine približno jednakih gabarita i usklađenog oblikovanja, čija gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline.

(5) KASKADNA IZGRADNJA je gradnja samostojećih objekata izmicanjem etaža na način da sve „kaskade“ čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

(6) INTERPOLACIJA je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u izgrađenom uličnom potezu odnosno pretežito dovršenom području.

(7) Stambene građevine planiraju se kao jednoobiteljske i/ili višestambene. Jednoobiteljske stambene građevine su stambene građevine sa najviše 400 m2 ukupne građevinske bruto površine a grade se kao samostojeće, dvojne, u nizu ili kaskadne. Višestambene građevine su stambene građevine koje mogu biti izgrađene kao samostojeće ili kaskadne (u skladu sa urbanim pravilima za pojedino područje) i sa više od tri stambene jedinice.

Članak 33.UVJETI UREĐENJA GRAĐEVNE ČESTICE(1) Minimalni udio vodopropusne površine građevne čestice (površina građevne čestice obrađena na način da omogućava upijanje vode, uključujući i popločanja elementima postavljenim na način koji omogućava upijanje vode, te ispod koje nema podrumskih dijelova građevine čiji udio ne iznosi više od 20% u odnosu na ukupnu vodopropusnu površinu).

(2) U slučaju gradnje na kosom terenu i izgradnje potpornog zida prema ulici koji je rezultat rješenja javno prometne površine ili zatečenog stanja omogućava se gradnja garaža i pomoćnih prostora iza potpornog zida, koji se računaju kao podrumska etaža. Obavezno je udaljiti ih najmanje 3 m od ruba kolnika. U ulici ispred potpornog zida obvezna je minimalna širina nogostupa od 2,0 m. Maksimalna visina gornje kote ploče podrumske etaže je 3 m mjereno od srednje visinske kote nogostupa uz građevnu česticu.

(3) U slučaju gradnje pomoćnih prostora smještenih u visinskoj razlici terena, čija je krovna ploča u ravnini ili ispod visinske kote prometnice, a pristupa im se s građevne čestice, unutar pojasa od maksimalno 6 m od regulacijskog pravca prometnice, ne uračunava ih se u koeficijent izgrađenosti (kig), već samo u koeficijent iskoristivosti (kis). Na krovnoj ploči ovih pomoćnih prostora je moguće organizirati parkiranje vozila.

(4) Prirodni teren je neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice) prije izgradnje. Prilikom uređenja terena kod izgradnje građevina ne može se graditi potporni zid viši od 1,5 m. Ukoliko je potrebna gradnja viših potpornih zidova, prirodni teren oblikuje u formi kaskada, visina pojedine kaskade iznosi maksimalno 1,5 m, a njihova minimalna udaljenost treba biti 2 m. Prostor između kaskada obavezno je hortikulturno urediti (autohtone biljke, odnosno biljke koje zahtijevaju minimalnu potrošnju vode, grmašice i stablašice, različiti sukulenti, puzavice).

(5) Iznimka je izgradnja javne prometne infrastrukture prikazana na karti 2.1 Promet. Oblikovanje prirodnog terena na građevnoj čestici dopušta se na način koji neće rezultirati većim nasipavanjem odnosno zasijecanjem u teren, pa se takvi zahvati ograničavaju sa maksimalnim visinama potpornih zidova do 3 m. Ukoliko je potrebna gradnja viših potpornih zidova prirodni teren oblikuje u formi kaskada, visina pojedine kaskade ne smije preći 3 m, a njihova minimalna udaljenost treba iznositi 1,5 m. Prostor između kaskada obavezno je hortikulturno urediti (autohtone biljke, odnosno biljke koje zahtijevaju minimalnu potrošnju vode, grmašice i stablašice, različiti sukulenti, puzavice).

(6) Ograđivanje građevinskih čestica objekata stambene, stambeno poslovne i poslovno stambene namjene moguće je izvesti ogradama do visine 1,5 m. Iznimka su isključivo zelene ograde.

(7) Obavezna je sadnja visokog zelenila uz rub građevne čestice prema javnoj prometnoj površini ukoliko isto nije planirano unutar profila javne prometne površine. Iznimka je kolni pristupa čestici.

(8) Potreban prostor za smještaj vozila za utvrđenu namjenu građevine mora se predvidjeti na samoj građevnoj čestici ili na izdvojenoj građevnoj čestici koja je udaljena najviše 200 m od građevine.

(9) Na građevnoj čestici mogu se graditi: otvorena sportska igrališta i sl., što se ne uračunava u izgrađenost građevne čestice.

(10) U slučaju da se od građevne čestice zemljišta odvoji dio za gradnju javne prometne površine (najviše 15%) tada se koeficijent izgrađenosti (kig) i koeficijent iskoristivosti (kis) računaju prema izvornoj veličini čestice,

Članak 34.UVJETI OBLIKOVANJA GRAĐEVINE(1) Kaskadna izgradnja, obavezna u nekim zonama, znači izgradnju samostojećih objekata izmicanjem etaža na način da sve „kaskade“ čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, uz uvjet da svaka od njih ne prelazi ukupnu visinu od 3,5 m odnosno visinu uz pročelje jedne etaže/kaskade/.Maksimalna površina preklapanja dvije kaskade/etaže/ iznosi 50% njihove tlocrtne površine.Izgradnja kaskada uvjetovana je konfiguracijom prirodnog terena, te pojedine kaskade obavezno prate njegov nagib.

(2) Prilikom oblikovanja svih građevina na kosom terenu preporuča se postavljanje dužeg pročelja paralelno sa slojnicama terena.

(3) Ukoliko se više od 50% završne etaže građevine projektira kao zeleni krov moguće je korištenje prostora kao krovne terase, bez da se njegova površina uračunava u Kis.

(4) Za sve građevine obavezno je poštivanje ukupne visine sukladno urbanim pravilima, dok se broj etaža i njihova visina može mijenjati ovisno o namjeni, tehnologiji i načinu korištenja građevine.

(5) opušteno je korištenje - postavljanje solarnih - “sunčanih” kolektora (foto naponskih), zajedničkih TV antena i klima uređaja. Solarnim kolektorima može se pokriti krovne površine, a iste je moguće postavljati i iznad parkirališta, odnosno terasa, kao njihovo natkrivanje.

(6) Uz osnovnu građevinu moguće je graditi i pomoćne građevine (garaže, spremišta, ljetne kuhinje, nadstrešnice, bazeni i sl.), koje funkcionalno služe osnovnoj građevini i zajedno predstavljaju jednu funkcionalnu cjelinu. Pomoćne građevine se grade prema uvjetima za pojedine zone, uz maksimalni broj etaža-prizemlje, odnosno maksimalne visine 4,0 m.

Članak 35.POSTAVLJANJE URBANE OPREME(1) Propisuje se izrada studije kojom se utvrđuju uvjeti za oblikovanje i postavljanje urbane opreme (reklame, osvjetljenje, nadstrešnice i tende, klupe, koševi i drugo), za obalno područje naselja Gradac.

(2) Reklamni panoi i kiosci se mogu postavljati na javno prometnim površinama na način da ne ugrožavaju kolni promet i promet pješaka, te ne ugrožavaju uvjete korištenja otvorenih površina i građevina.

(3) Na autobusnim stajalištima moguće je postavljati nadstrešnice sukladno jedinstvenom projektu uređenja stajališta javnog prijevoza.

Članak 36.REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA - SANACIJA(1) Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina u cilju sanacije izgrađenih područja naselja Gradac (konsolidiranih i niskokonsolidiranih).

(2) Rekonstrukcija je moguća:- unutar postojećih gabarita ukoliko ti gabariti prelaze dopuštene gabarite

određene urbanim pravilima ovog Plana, ukoliko nije drugačije propisano u urbanim pravilima, ili

- najviše do dopuštenih gabarita pojedinih urbanih pravila i uz uvjete utvrđene ovim Planom.

Članak 37.(1) Dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u smislu poboljšanja uvjeta života i rada.Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada za stambene i građevine mješovite namjene smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih dijelova građevine i/ili krovišta u postojećim gabaritima građevine,

- moguće su istake pojedinih konstruktivnih dijelova građevine (krov i sl.) u skladu sa tehnoloških rješenjem i/ili projektom na način da ne prekrivaju javne prometne površine

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture,ukoliko za to postoje uvjeti, te rekonstrukcija instalacija radi poboljšanja energetske učinkovitosti i dr. (mogućnost postavljanja solarnih ćelija na krovovima građevina)

- dogradnja ili rekonstrukcija sanitarnih prostorija uz postojeće stambene građevine, ukoliko te građevine nemaju izgrađene sanitarne prostorije, najviše do 15 m2 građevinske bruto površine,

- adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor, postavanovog krovišta,

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine pod uvjetom da nova namjena ne pogoršava stanjeokoliša i da je sukladna namjeni iz poglavlja xy ovih Odredbi,

- nije dopuštena rekonstrukcija građevina koje svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavaju okoliš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvori negativnih utjecaja.

- sanacija postojećih ograda i potpornih zidova, radi sanacije terena.(2) U svrhu uređenja i sanacije izgrađenog dijela naselja Urbanističkim planom uređenja naselja Gradac omogućava se izrada projekta uređenja i sanacije (jedne ili više) zona omeđenih javnim prometnim površinama , prikazanih na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje uz poštivanje Odredbi ovog Plana. Planira se poboljšanje i nova gradnja javne i komunalne infrastrukture, uređenje pročelja građevina-posebno uz obalnu šetnicu (pogled s mora), uređenje javnih površina (trgova, odmorišta, pješačkih ulica), javnih zelenih površina (parkova, perivoja, vrtova) te igrališta (dječjih i manjih športskih igrališta). Omogućava se provedba uređenja i sanacije uz partnerski odnos s vlasnicima čestica i građevina uz poticajne mjere (prijenos prava građenja) i provođenje projekata od strane općine Gradac.

Članak 38.

5.3 POSEBNA PRAVILA

1. KONSOLIDIRANA PODRUČJA1.1 CENTAR NASELJA UZ MORE(1) Centar naselja uz more nalazi se južno od ulice uz Kuk, ispod crkve Sv. Mihovila, a prikazan je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima:

MINIMALNAPOVRŠINA GRAĐEVINSKE ČESTICE (m2)

MAKSIMALNIKOEFICIJENT IZGRAĐENOSTIkig

MAKSIMALNIKOEFICIJENTISKORIŠTENOSTIkis (nadzemni)

MAKSIMALNIBROJ ETAŽA

MAKSIMALNA UKUPNA VISINA(m)

MINIMALNAOZELENJENA POVRŠINAGRAĐ. ČEST.

200 0.6 2 Po + P+3 12 15%

- U ovoj zoni svaka nova gradnja se smatra interpolacijom - Moguća je izgradnja jednoobiteljskih stambenih građevina- U ovoj zoni svaka nova gradnja se smatra interpolacijom- Minimalna udaljenost interpolirane građevine od granice građevinske

čestice i javne pješačke površine te javne pješačke površine-obalne šetnice iznosi 1 m, te minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 2 m

- Iznimno udaljenost građevine od obalne šetnice moguće je odrediti sukladno prevladavajućoj u uličnom potezu

- Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi- Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 200 m2- Parkirališni kapaciteti određeni su u poglavlju broj 6 ovih Odredbi- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem

infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi br. 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mj. 1: 2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima

Članak 39.1.1.1 AMBULANTA I VATROGASCIPostojeća ambulanta, vatrogasci i crkvica predstavljaju jedinstveni. Postojeću građevinu moguće je rekonstruirati uz poštivanje sljedećih odredbi:



MAKSIMALNIKOEFICIJENTISKORIŠTENOSTIkis




800 0.4 1 Po + S/P+1 8 30%- površina zone iznosi cca 2590 m2.- obavezno je zadržati zeleni pojas uz Jadransku ulicu, minimalne širine 5 m sa

drvoredom - postojeću crkvicu na križanju moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima- moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu

zdravstvenih socijalnih, predškolskih, i kulturnih sadržaja, s pratećim rekreacijskim sadržajima, te ostalim pratećim ugostiteljskim, poslovnim(do

200 m2) i sličnim sadržajima čija površina ne smije preći 50% od ukupne građevinske bruto površine (ljekarna i sl.)

- u slučaju gradnje novih građevina sa novim sadržajima obavezno je zadržati ambulantu i vatrogasce

- minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od ruba građevne čestice 3 m

- parkiranje vozila moguće je organizirati kao zajedničko prema uvjetima iz poglavlja broj 6 ovih Odrebi

- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi br. 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mj. 1: 2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima

Članak 40.1.1.2 TRG HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA(1) Uređenje Trga hrv. Narodnog preporoda podrazumijeva uređenje otvorenih pješačkih i zelenih i rekreacijskih površina te rekonstrukciju postojeće građevine društvenog doma te montažne objekte uslužnih i trgovačkih djelatnosti.

(2) Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja koji mora sadržavati idejno rješenje:- uređenja pješačkih površina – trga narodnog preporoda - uređenja zelenih i rekreacijskih površina - izgradnje ili postavljanja montažnih građevina uslužnih i trgovačkih djelatnosti- rekonstrukcije građevine javne i društvene namjene te uređenja

pripadajućih pješačkih površina i visokog zelenila

(3) Moguća je izgradnja ili postavljanje maksimalno 4 montažne građevine do 15 m2 GBP, prizemnica (bar, prodavaonica suvenira, cvjećarnica, turistički info point, turističke agencije i sl.).

(4) Obavezna je sadnja visokog zelenila autohtonih i /ili udomaćenih biljnih vrsta na trgu i pješačkim površinama. Obavezno je čuvanje postojećih čempresa koji se nalaze unutar površine poslovne namjene.

(5) Unutar građevina javne i društvene namjene površine D moguće je smjestiti sve javne i društvene namjene te prateće sadržaje poslovnog, ugostiteljskog karaktera do 100 m2 GBP-a kao i športske sadržaje (klubovi i sl.).

Članak 41.1.2 CENTAR NASELJA NA GRADINI(1) Centar naselja na obroncima brda Gradina postavljen j e centralno, a prikazan je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima:







400 (jednoobiteljs

ke)0.3 0.9 Po + S/P+1 8 40%

600(višestamben

e)0.3 0.9 Po + S/P+1 8 30%

- Moguća je izgradnja jednoobiteljskih i višestambenih građevina- Građevine oblikovati na način da se uklope u prirodnu konfiguraciju terena

te da se kaskadnim i hortikulturnim uređenjem otvorenih površina uklope u prirodni okoliš.

- Maksimalna tlocrtna površina pod građevinom iznosi 200 m2 te djelomično ukopavanje građevina (prizemlje/suteren min 40%)

- Moguća je izgradnja jednoobiteljskih i višestambenih građevina- Obavezan je kaskadni način izgradnje- Obavezno uređenje javnog dječjeg igrališta/zelene površine/odmorišta

unutar obuhvata zone minimalne površine 100 m2 ukoliko se grade višestambene građevine

- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 5 m, a od ruba građevinske čestice iznosi 3 m

- Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 200 m2 za jednoobiteljske i 300m2 za višestambene

- Krov je obavezno projektirati kao ozelenjeni - Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi- Parkirališni kapaciteti određeni su u poglavlju broj 6 ovih Odredbi- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem


Članak 42.1.2.1 CRKVA SV. MIHOVILAZa gradnju i rekonstrukciju građevine javne i društvene namjene, D7 – vjerske namjene, crkve Sv. Mihovila primjenjuju se sljedeći uvjeti:

- crkva Sv. Mihovila sagrađena je 1852. Godine na brežuljku Gradina, jednobrodna kamena građevina uz koju je sagrađen novi betonski zvonik. Obavezno je održavanje crkve i zvonika

- propisuje se izrada konzervatorskog elaborata i projekta obnove crkve. Svi zahvati trebaju biti prethodno odobreni od strane nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture

- obavezno je čuvanje, održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novog. Preporuča se zamjena neprimjerene ogade

Članak 43.1.3 OBALNI DIO NASELJA(1) Obalni dio naselja istočno od Gradine do hotela Sunce, te zapadno između hotela Laguna i Labineca, a ispod Jadranske ulice prikazan je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima:







400 (jednoobiteljs

ke)0.4 1.6 Po + S/P+3 12 20%

700 (višestamben

e)0.4 1.4 Po + S/P+3 12 20%

- U ovoj zoni svaka nova gradnja se smatra interpolacijom - Moguća je izgradnja jednoobiteljskih i višestambenih građevina- Minimalna udaljenost interpolirane građevine od granice građevinske

čestice i javne pješačke površine te javne pješačke površine iznosi 1 m, te minimalna udaljenost od ruba prometne površine iznosi 2 m, Minimalna udaljenost nove građevine obalne šetnice iznosi 3 m

- Iznimno udaljenost građevine od obalne šetnice moguće je odrediti sukladno prevladavajućoj u uličnom potezu

- Obavezno je uređenje predvrta/ozelenjenog dvorišta prema obalnoj šetnici - Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 300 m2 za

jednoobiteljske i 400 m2 za višestambene građevine- Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi- Zadnju etažu je moguće izvesti kao potkrovlje uz poštivanje zadane

maksimalne ukupn evisine- Parkirališni kapaciteti određeni su u poglavlju broj 6 ovih Odredbi- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem


Članak 44.1.3.1 OPĆINSKA ZGRADA

(1) Postojeća građevina općinske upravene namjene D1 zadržava se u postojećim gabaritima i postojeće visine uz mogućnost rekonstrukcije kao i rekonstrukcije krova (kosog ili ravnog zelenog krova).

(2) Otvorene zelene površine se uređuju terasasto, postojeće zelenilo se održava i čuva.

Članak 45.1.3.2 TRŽNICA(1) Obavezno j e uređenje ozelenjenog otvorenog prostora kojeg je moguće djelomično

natkriti.

(2) Postojeću građevinu moguće je rekonstruirati ili sagraditi novu kao prizemnicu, maksimalne visine 5 m, maksimalne tlocrtne površine 100 m2

(3) Građevinu j e moguće postaviti na maksimalnoj udaljenosti 1 m od javne prometne površine i od granice susjednih građ. čest.

Članak 46.1.4 HOTELI 1.4.1 HOTEL SUNCE – T1 - 1(1) Zona ugostiteljsko-turističke namjene „Hotel Sunce“ odnosno bivše odmaralište „Rudari“ prikazana je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih sukladno sljedećim uvjetima:







600 0.35 1.50 Po + S/P+3 16 30%- Ukupna površina zone iznosi cca 6163 m2- Maksimalni kapacitet hotela Sunce je 180 ležajeva- Maksimalna nadzemna tlocrtna površina nove građevine iznosi 400 m2- U slučaju nove gradnje moguće je graditi jednu ili više samostalnih

građevina- Sve građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili

podzemnim- Potrebno je osigurati zajedničke prateće sadržaje hotela, namijenjene je

ugostiteljskim sadržajima (restoran, kušaonica vina i eko proizvoda, bar i sl.), športsko rekreacijskim i zabavnim sadržajima (otvorena tenis i ostala igrališta, bazen, welness centar, klub, casino i sl.), trgovačkim i poslovnim sadržajima (specijalizirane trgovine i usluge, komercijalni sadržaji sl.), kulturnih sadržajima (galerija, info centar i sl.), komunalnim sadržajima

- Smještajni i prateći sadržaji uređuju se sukladno važećem “Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli”

- U slučaju gradnje novih građevina i zamjene postojećih minimalna udaljenost građevina od susjednih čestica iznosi 4 m, a minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m

- U slučaju nove gradnje i/ili zamjene građevina obavezno je izraditi projekt hortikulturnog uređenja obuhvata zone koji mora biti sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje akata za gradnju

- Unutar zelenih površina moguće je uređenje pješačkih površina i objekata infrastrukture (trafostanice, crpne stranice i sl.)

- Obavezno je sačuvati i održavati postojeće visoko zelenilo unutar obuhvata ( drvored uz sjeverni rub obuhvata, čemprese uz uređeni vodotok, borove, palme, agrume i dr.) te saditi novo

- Prilikom nove gradnje obavezno je sačuvati pojas visokog zelenila (drvored) uz obalnu šetnicu

- Teren je obavezno urediti terasasto dok je građevine poželjno dijelom ukopati (prisloniti sjevernim pročeljem uz teren)

- Postojeće građevine moguće je rekonstruirati zbog usklađivanja s posebnim propisima iz oblasti ugostiteljsko turističke djelatnosti , te zamjenjivati stare novim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene s pratećim poslovnim, športsko-rekreacijskim, javnim sadržajima i garažama.

- Moguće je postavljanje solarnih ćelija kao nadstrešnica na parkiralištima ili na ravnim krovovima

- U slučaju rekonstrukcije (osim u slučaju zamjene) postojećih građevina novim građevina omogućava se zadržavanje postojećih udaljenosti od susjednih čestica i prometnica.

- Parkiranje vozila obavezno je osigurati na čestici prema uvjetima iz članka xy ovih Odredbi. Moguće je organizirati parkiranje i na susjednoj čestici unutar obuhvata zone kao i zajedničko parkiralište unutar obuhvata.


Članak 47.1.4.2 HOTEL LAGUNA – T1 – 2, R1(1) Zona ugostiteljsko-turističke namjene „Hotel Laguna“ i zona športske namjene koju su prikazane na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ predstavljaju jedinstvenu zonu broj xy prikazanu na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima:







2000 0.35 1.50 Po + S/P+3 16 30%- Ukupna površina zone iznosi cca 24756 m2, od čega na hotel otpada cca

21566 m2, a na otvorene športske terene cca 3190 m2- Maksimalni kapacitet hotela Laguna je 550 ležajeva- Maksimalna nadzemna tlocrtna površina nove građevine iznosi 400 m2- Sve građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili







- Obavezno je sačuvati i održavati postojeće visoko zelenilo unutar obuhvata ( drvorede, čemprese, borove, palme, i dr.) te saditi novo

- Nove građevine nije moguće graditi na površinama sa visokim zelenilom- Nove građevine poželjno dijelom ukopati (prisloniti sjevernim pročeljem uz

teren)- Postojeće građevine moguće je rekonstruirati zbog usklađivanja s

posebnim propisima iz oblasti ugostiteljsko turističke djelatnosti , te zamjenjivati stare novim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene s pratećim poslovnim, športsko-rekreacijskim, javnim sadržajima i garažama.


- Površine športske namjene R1 uređuju se kao otvorena športska igrališta sa zelenim i pješačkim površinama


- Postojeću pješačku vezu od jadranske do mora nije moguće ukinuti prije uređenja novih, planiranih pješačkih komunikacija koje prolaze uz južni i sjeverni rub obuhvata



Članak 48.1.4.3HOTEL LABINECA – T1 – 3, R1, R2(1) Zona ugostiteljsko-turističke namjene „Hotel Labineca“ i zone športske i rekreacijske namjene koju su prikazane na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ predstavljaju jedinstvenu zonu broj xy prikazanu na grafičkom prikazu broj 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina sukladno sljedećim uvjetima:







2000 0.35 1 Po + S/P+1 8 30%

- Ukupna površina zone iznosi cca 15965 m2, od čega na hotel otpada cca 15965 m2, na otvorene športske terene cca 916 m2, a na dječje igralište 1451 m2

- Maksimalni kapacitet hotela Labineca je 650 ležajeva- Maksimalna nadzemna tlocrtna površina nove građevine iznosi 200 m2- Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je u okviru postojećih

gabarita i visina ukoliko su veći od propisanih za novu gradnju- Sve građevine je moguće povezati toplim vezama, nadzemnim i/ili







- Obavezno je sačuvati i održavati postojeće visoko zelenilo unutar obuhvata ( drvorede, čemprese, borove, palme, i dr.) te saditi novo

- Nove građevine obavezno dijelom ukopati (prisloniti barem jednim pročeljem uz teren)

- Prilikom nove gradnje obavezno je sačuvati pojas visokog zelenila (drvored) uz obalnu šetnicu

- Površine športske namjene R1 uređuju se kao otvorena športska igrališta sa zelenim i pješačkim površinama

- Površine rekreacijske namjene R2 uređuju se kao javno dostupno dječje igrališta sa zelenim i pješačkim površinama

- Unutar dječjeg igrališta moguća je izgradnja prizemne građevine do 300 m2 građevinske bruto površine sa barom, restoranom, igraonicom/vrtićem za djecu, spremištem i sl.

- Postojeće građevine moguće je rekonstruirati zbog usklađivanja s posebnim propisima iz oblasti ugostiteljsko turističke djelatnosti , te zamjenjivati stare novim građevinama ugostiteljsko-turističke namjene s pratećim poslovnim, športsko-rekreacijskim, javnim sadržajima i garažama, pritom visinu nije moguće povećati ukoliko je veća od 16 m, a tlocrte proširiti više od 10 % ukupnog GBP-a na način da poštuju propisani maksimalni kig





Članak 49.1.4.4 HOTEL MARCO POLO – T1 - 4(1) Zona ugostiteljsko-turističke namjene „Hotel Marco Polo“ prikazana je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000.

- postojeću građevinu moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima bez mogućnosti povećanja visine

- obavezno je osigurati 10 % zelenih površina unutar obuhvata zone (visoko zelenilo)

- uz natkrivenu terasu obavezno je posaditi visoko zelenilo- Smještajni i prateći sadržaji uređuju se sukladno važećem “Pravilniku o

razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli”



Članak 50.1.5 GRADINA (1) Obuhvaća postojeće zelene i pješačke površine na vrhu i obroncima Gradine.

(2) Javni park Gradine čini jedinstvenu cjelinu sa pješačkim površinama i vidikovcem/odmorištem na vrhu. Potrebno je izraditi projekt sanacije/obnove i uređenja postojećeg vidikovca/odmorišta.

(3) Obavezno je održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novih autohtonih i udomaćenih vrsta visokog i drugog zelenila. (4) U javnom parku se omogućava uređenje otvorenih igrališta, dječjih i sportskih, postavljanje urbanog mobilijara te uređenje odmorišta i sl. Nije moguća gradnja građevina bilo kakve namjene osim infrastrukturnih građevina (trafostanice i sl.).

(5) Sadržaj i opreme parka uz obalu uvjetovana je projektom sanacije i uređenja.

Članak 51.1.6 KULTURNO DRUŠTVENI CENTAR Za gradnju i /ilii rekonstrukciju građevine javne i društvene namjene, D6 – pretežno kulturne namjene, prikazane u grafičkom prikazu broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1:2000 te broj 4 „Načini i uvjeti gradnje“ primjenjuju se sljedeći uvjeti;

- Moguća je rekonstrukcija postojećih i/ili gradnja novih građevina javne i društvene namjene, pretežito kulturne (civilne udruge, galerija, društveni dom i sl.) kao i prateći sadržaji (hostel, info point, ugostiteljski i poslovni sadržaji) koji ne smiju iznositi više od 50% površine građevine

- Građevina može biti maksimalne visine 10 m, a može imati prizemlje i kat- Moguće je djelomično natkrivanje otvorenih prostora pergolama,

nadstrešnicama i sl.- Građevinu je potrebno projektirati na način da tvori urbanu frontu prema

šetnici i definira trg. Potrebno je voditi račun ada korespondira sa građevinom luke otvorene za javni promet i građevinom pretežno športske namjene u funkciji vaterpolo igrališta

- Obavezno je uređenje ozelenjenog trga Soline koje mora sadržavati ljetnu pozornicu(iskoristiti visinsku razliku između ulice Put kuta i obale), popločenje i urbani mobilijar te poziciju visokog zelenila

- Obavezno je izraditi jedinstveni projekt za rekonstrukciju, odnosno izgradnju građevina te za uređenje otvorenih površina

Članak 52.1.7 LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAČAJA(1) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja obuhvaća kopneni dio i akvatorij luke koji čine funkcionalnu lučku cjelinu.

(2) Sadržaji potrebni luci (prodaja karata, čekaonica, javni wc, ugostiteljski i trgovački sadržaji, info point, uredi) mogu se realizirati u više manjih građevina koji čine jedinstvenu prostorno funkcionalnu cjelinu.

(3) Građevinu je potrebno smjestiti u središnjem dijelu obuhvata, nasuprot kulturno društvenog centra. Građevinu je potrebno projektirati u odnosu na trg Soline te kulturno društveni centar, ne narušavajući karakteristične vizure naselja.

(4) Maksimalni ukupni GBP svih građevine iznosi 250 m2.

(5) Maksimalna visina građevine iznosi 5m, prizemne etaže (P).

(6) Minimalna udaljenost građevine od linije obale iznosi 5 m.

(7) U skladu s tehnološkim projektom luke, te posebnim studijama i propisima planira se uređenje obalne linije (nasipavanja i ostali potrebni radovi). Ukoliko zbog tehnološkog ili projektnog rješenja bude potrebno, liniju obale i planiranog proširenja je moguće korigirati u manjoj mjeri.

(8) Za proširenje starog kamenog lukobrana potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture te prilikom projektiranja poštivati odredbe u poglavlju broj 8 koje se na njega odnose.

(9) Potrebno je osigurati obalnu šetnicu uz rub luke, minimalne širine 3m i drvoredom, odnosno 1,5 na najužem dijelu, zapadno od trga Soline prema mandraću.

(10) Potrebno je osigurati odgovarajućih javne parkirališne potrebe sukladno poglavlju 6 ovih Odredbi.

(11) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi br. 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 53.1.8 ŠPORTSKA LUČICA(1) Zona športske lučice obuhvaća kopneni dio i akvatorij lučice koji čine funkcionalnu lučku cjelinu te dio prirodne obale sa postojećim visokim zelenilom na punti. (2) Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača)uz poštivanje sljedećih odredbi:

- potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja mandrača koji će obuhvatiti:

- morski i kopneni dio (uređenje obalnog poteza sa kontinuiranom obalnom šetnicom)

- produžiti obalnu šetnicu prema punti uz građevinu te na taj način osigurati njen kontinuitet te je povezati sa mrežom pješačkih prometnica naselja (moguće je proširiti obalu sjeverozapadno, ispred postojeće građevine do 3 m za obalnu šetnicu i privez)

- proširenje obale potrebno je planirati na način da obala punte ostane prirodna u najvećoj mogućoj mjeri, a njen karakter zeleni (visoko zelenilo)

- produženje i proširenje postojećeg obalnog zida je moguće na način da se nastavi njegov smjer i da se dimenzionira sukladno postojećim proporcijama

(3) Mandrač je evidentirano kulturno dobro zaštićeno ovim Planom te je obavezno je poštivanje odredbi iz poglavlja broj 8 koje se na njega odnose .

Članak 54.1.9 VATERPOLO IGRALIŠTE

(1) Zona vaterpolo igrališta obuhvaća kopneni dio i akvatorij koji čine funkcionalnu cjelinu.

(2) Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja obale koji sadrži:- uređenje obale - mogućnost postavljanja montažnih tribina ili gradnju tribina u sklopu prizemnog objekta sa pratećim sadržajima (kao dio krovne plohe i sl.)- moguća je gradnja prizemne građevine maksimalnog GBP-a 150 m2

(3) minimalna udaljenost od linije obale iznosi 3 m.

(4) U skladu s tehnološkim projektom luke, te posebnim studijama i propisima planira se uređenje obalne linije (nasipavanja i ostali potrebni radovi). Ukoliko zbog tehnološkog ili projektnog rješenja bude potrebno, liniju obale i planiranog proširenja je moguće korigirati u manjoj mjeri.

(4) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi br. 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Članak 55.1.10 PRIRODNA OBALA(1) Prirodne plaže čine cjelinu sa zaštitnim zelenim površinama i dijelom obalne šetnice.

(2) Nije moguće izmijeniti obalnu liniju

(3) Potrebno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo

Članak 56.1.10.1 KUPALIŠTE - UREĐENA PLAŽA(1) Uređene plaže čine cjelinu sa drvoredima (pretežno borovi) i uređenom kontinuiranom dužobalnom šetnicom

(2) Obalna šetnica uz more čini osnovni pješački tok koji se veže sustav kapilarnih pješačkih prometnica i pješačkih pločnika

(3) Potrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja plaže i obalne šetnice obuhvata sukladno grafičkom prikazu broj 4 „Način i uvjeti gradnje“

(4) Obavezno je održavanje postojećih drvoreda i sadnja novih sukladno grafičkom prikaz broj 3 „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“

(5) Nije dopuštena sječa stabala

(6) Obavezno je uređenje, održavanje i dohrana prirodnih plaža te uređenje zaštitnih pera

(7) Moguće je opremanje plažnim sadržajima, uređenje sanitarnih čvorova, tuševa, garderoba, spremišta za plažne rekvizite, rampa za pristup invalidima ...itd.

Članak 57.2. NISKOKONSOLIDIRANA PODRUČJA2.1 SREDIŠNJI DIO NASELJA 1

(1) Središnji dio naselja nalazi se iznad Jadranske ulice, istočno i zapadno od škole, a prikazan je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima:







400(jednoobiteljs

ke)0.3 1.2 Po + S/P+2 10 40%

700 (višestamben

e)0.3 1 Po + S/P+2 10 30%

- U ovoj zoni svaka nova gradnja se smatra interpolacijom - Moguća je izgradnja jednoobiteljskih i višestambenih građevina- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 5 m, a

od ruba građevinske čestice iznosi 3 m- Obavezno je uređenje predvrta/ozelenjenog dvorišta prema Jadranskoj

ulici - Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 300 m2 za

jednoobiteljske i 400 m2 za višestambene građevine- Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi- Zadnju etažu je moguće izvesti kao potkrovlje uz poštivanje zadane



Članak 58.2.2 SREDIŠNJI DIO NASELJA 2(1) Središnji dio naselja nalazi se između potoka Bošac i škole, a prikazan je na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima:







400(jednoobiteljs

ke)0.3 1.2 Po + S/P+2 10 40%

- U ovoj zoni svaka nova gradnja se smatra interpolacijom - Moguća je izgradnja jednoobiteljskih i višestambenih građevina- Minimalna udaljenost građevine od javne prometne površine iznosi 5 m, a

od ruba građevinske čestice iznosi 3 m

- Potrebno je hortikulturno urediti građevinsku česticu sadnjom visokog zelenila autohtonih i udomaćenih vrsta

- Maksimalna tlocrtna površina pod novom građevinom iznosi 200 m2 za jednoobiteljske građevine

- Krov je moguće projektirati kao ravni ili kosi- Zadnju etažu je moguće izvesti kao potkrovlje uz poštivanje zadane



Članak 59.2.3 ŠKOLA(1) Postojeća škola sa pratećim športskim i rekreacijskim sadržajima prikazana je na grafičkim prikazima broj 1 „Korištenje i namjena površina“ i 4 „Način i uvjeti gradnje“. Moguća je nova gradnja, odnosno rekonstrukcija uz poštivanje sljedećih odredbi:





MINIMALNAOZELENJENA POVRŠINAZONE

0.2 1 Po + S/P+2 10 40%- površina zone iznosi cca 8000 m2- obavezno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo (drvorede oko igrališta)- obavezno je ukinuti pristupnu prometnicu koja se nalazi sjeverno od škole i

presijeca obuhvat zone te ugrožava sigurnost učenika- minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od

ruba građevne čestice 3 m- parkiranje vozila moguće je organizirati kao zajedničko prema uvjetima iz

članka xy ovoga plana- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem

infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi br. 2.a., 2.b., 2.c. 2.d. i 2.e. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima

Članak 60.2.4 STAMBENO POSLOVNI CENTAR(1) Za gradnju i rekonstrukciju građevina unutar zone mješovite namjene M2 – pretežito poslovne prikazane u grafičkom prikazu broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000







500 0.6 1.8 Po + S/P+2 10 40%

- Moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu, stambeno poslovne i poslovne građevine

- Planira se garaža kapaciteta 70 GM za javne potrebe.- Za realizaciju zone mješovite namjene (M2) obavezno je provođenje

javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja za odabir idejnog rješenja za gradnju građevina i uređenje otvorenih prostora (javne i zelene površine, komunalna oprema i infrastruktura)

- Zona dominatno pješačkog karaktera, s obaveznim nestambenim prizemljima građevina

- Građevine je moguće izgraditi do granice građevinske čestice, ako je rub čestice javna pješačka površina ili do ruba susjedne čestice ako na toj strani nema otvora.

- Minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m - od ruba glavnih cesta i sabirnih ulica

- Površine zone koje nisu pod građevinama urediti kao otvorene javne pješačke i parkovne površine sa trgovima, odmorištima i uređenim zelenilom

- Unutar obuhvata, na zelenim/pješačkim površinama obavezno je uređenje javnog dječjeg igrališta

- Krov je moguće urediti kao ravni, ozelenjeni- Parkirališni kapaciteti određeni su u poglavlju broj 6 ovih Odredbi- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem


Članak 61.2.4.1UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA(1) Uvjeti uređenja i izgradnje uređaja dani su u poglavlju broj 6, Odvodnje otpadnih voda ovih Odredbi.

(2) Ukoliko tehnički uvjeti, sektorski propisi i prostorni kapaciteti to dopuštaju moguće je predvidjeti gradnju dodatnih sadržaja poslovne i ugostiteljsko turističke namjene kao i uređenje športskih te rekreacijskih sadržaja (športski tereni, dječje igralište i sl.). Obavezno je predvidjeti hortikulturno uređenje zone.

Članak 62.2.5 BENZINSKA POSTAJA

(1) Moguće je rekonstruirati postojeću benzinsku postaju sukladno sektorskim zakonima i propisima na način da se ne ometa njena osnovna funkcija i ne ugrožava sigurnost osoba i prometa.

(2) Moguće je nadopuniti postojeće sadržaje benzinske postaje kompatibilnim poslovnim ili ugostiteljsko turističkim sadržajima uz suglasnost nadležnih službi.

(3) Maksimalna visina građevine iznosi P+1 (4) Parkirališni kapaciteti određeni su u poglavlju broj 6 ovih Odredbi

(5) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi br. 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mj. 1: 2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima

Članak 63.3. PRETEŽNO NEIZGRAĐENA PODRUČJA

3.1 PRETEŽNO NEIZGRAĐENA ISPOD D8(1) Neizgrađena područja nalaze se ispod D8/Jadranske magistrale , bogate su visokim zelenilom i dijelom obrađene poljoprivrednim kulturama masline i vinograda od posebne su važnosti za vizure i identitet naselja Gradac, a prikazana su na grafičkom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ te 4. „Način i uvjet gradnje“ u mjerilu 1: 2000. Unutar obuhvata zone moguća je gradnja novih građevina te rekonstrukcija postojećih građevina sukladno sljedećim uvjetima:

MINIMALNAPOVRŠINA

MAKSIMALNIKOEFICIJENT

MAKSIMALNIKOEFICIJENT


MAKSIMALNA UKUPNA

MINIMALNAOZELENJENA

GRAĐEVINSKE ČESTICE (m2)

IZGRAĐENOSTIkig

ISKORIŠTENOSTIkis (nadzemni)

VISINA(m)

POVRŠINAGRAĐ. ČEST.

600 0.2 0.6 Po + S/P+1 6 60%- Moguća je izgradnja jednoobiteljskih građevina- Obavezan je kaskadni način izgradnje - Maksimalna tlocrtna površina pod građevinom iznosi 150 m2- Za gradnju na česticama obavezno je ozelenjivanje i/ili poljoprivredno

korištenje te održavanje postojećeg visokog zelenila uz uvjete prema gore navedenoj tablici

- Krov se preporuča urediti kao ravni ozelenjeni krov- Građevine oblikovati na način da se uklope u prirodnu konfiguraciju

terena te da se kaskadnim i hortikulturnim uređenjem uklope u prirodni okoliš.

- Građevine je potrebno uklopiti u postojeću strukturu suhozida prikazanih na grafičkom prikazu broj 3 Zaštita i uređenje površina u mjerilu 1: 2000 koje je obavezno u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati

- Parkirališni kapaciteti određeni su u poglavlju broj 6 ovih Odredbi- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem


Članak 64.3.2.1 VRTIĆ(1) Postojeći vrtić prikazan je na grafičkim prikazima broj 1 „Korištenje i namjena površina“ i 4 „Način i uvjeti gradnje“. Moguća je nadogradnja odnosno dogradnja uz poštivanje sljedećih odredbi:







1000 0.4 1 Po + S/P+1 8 30%- površina zone iznosi cca 1517 m2- obavezno je održavati postojeće zelenilo i saditi novo- dogradnja građevine nije moguće na površinama sa visokim zelenilom- postojeću crkvicu na križanju moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima- moguće je graditi jednu ili više građevina koje čine funkcionalnu cjelinu

predškolskih zdravstvenih socijalnih, i kulturnih sadržaja, te pratećim rekreacijskim sadržajima

- minimalna udaljenost građevina od prometnih površina iznosi 5 m, a od ruba građevne čestice 3 m

- parkiranje vozila moguće je organizirati kao zajedničko prema uvjetima iz članka xy ovoga plana

- priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi br. 2.a., 2.b., 2.c. 2.d. i 2.e. u mj. 1:2000) i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima

6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE , REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 65.(1) Urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav;- telekomunikacije i pošte;- vodnogospodarski sustav;- energetski sustav.

(2) Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.

(3) Omogućavaju se manja odstupanja od prometnih i infrastrukturnih trasa i koridora kao posljedica detaljnije izmjere i razrade predmetnog sustava i ne smatra se izmjenom Plana. (4) Planom su određeni infrastrukturni objekti i uređaji koji su prikazani u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikazi broj 2.1 do 2.4.

(5) Unutar javnih prometnih površina je obvezno osigurati međusobno usklađeno vođenja ostale infrastrukture (voda, odvodnja, TK kanalizacija i energetski kabel).

Članak 66.6.1 UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE(1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati građevine, instalacije i uređaji za:

CESTOVNI PROMET- glavne prometnice- sabirne prometnice- pristupne prometnice- javna parkirališta i garaže- parkirališta i garaže u funkciji T1- pješačke površine- obalna šetnica- kolnopješačke površine- pješački prijelazi magistrale izvan nivoa

POMORSKI PROMET- morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja- športska lučica (luka posebne namjene);

(2) U grafičkom dijelu elaborata Plana , grafički prikaz 'Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – 2.1 Promet ucrtani su elementi prometne mreže cestovnog i pomorskog prometa. Detaljni i drugi potrebni prostorni elementi za realizaciju određivat će se i idejnim projektom dokumentacijom.

Članak 67.CESTOVNI PROMET (1) Planom se predviđa gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže, trgova, pješačkih zona, putova i sl., tako da se osigura usklađen razvoj javnog i pješačkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. Daljnje razgraničenje osnovne ulične mreže će se određivati u idejnim.

(2) Osnovna ulična mreža sastoji se od slijedećih prometnica:- glavne prometnice- sabirne prometnice- pristupne prometnice- javna parkirališta i garaže- parkirališta i garaže u funkciji T1- pješačke površine- obalna šetnica- kolnopješačke površine- pješački prijelazi magistrale izvan nivoa

(3) Uz zadržavanje postojećih ulica planira se njihova rekonstrukcija i proširenje profila u skladu s prometnim potrebama i mogućnostima prostora. Urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređivanje pješačkih poteza (površine, putovi, staze), trgova kao važnih fokusa prometnih tokova, te žarišta otvorenog javnog urbanog prostora. Pri planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša.

(4) Urbanističkim planom je određen standard elemenata minimalnih poprečnih presjeka planiranih ulica i prikazan u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.1 „Promet.“ Ucrtani su poprečni elementi ulica i pješačkih površina bez širine bankina, nasipa, usjeka, potpornog zida i bez proširenja radi formiranja kolnih traka za skretanje ili zaustavljanje vozila. Minimalni poprečni profil ulica, koji uključuje i širinu bankina iznosi:

GLAVNE PROMETNICE- PROFIL 1a – ostale; ukupno 11,00m (2 x 2,00 m pločnik + 2 x 3,50 m kolnik);- PROFIL 1b – Dalmatinska; ukupno 7,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m

kolnik);

SABIRNE PROMETNICE- PROFIL 2a; ukupno 7,50m (1 x 2,00 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik);- PROFIL 2b; ukupno 7,00m (1 x 1,50 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik);

PRISTUPNE PROMETNICE- PROFIL 3a; ukupno 5,50m (1 x 2,00 m pločnik + 1 x 3,50 m kolnik);

KOLNOPJEŠAČKE POVRŠINE- PROFIL 4a; ukupno 5,50m (1 x 5,50 m pločnik /kolnik);- PROFIL 4B; ukupno 4,00m (1 x 4,00 m pločnik /kolnik);

(5) Neucrtane nerazvrstane ulice koje se izvode u ograničenim prostornim uvjetima mogu se graditi sa minimalnom širinom kolnika 5,5 m za dvosmjerni i 3,50 m za jednosmjerni promet.

(6) Gradnja slijepih ulica izvodi se maksimalne duljine 200 m i minimalne širine 5,5 m s okretištem na kraju ulice dimenzionirano za komunalna, vatrogasna i druga vozila.

(7) Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sistem prometnica.

(8) Građevna čestica ulice može biti i šira, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje križanja, prilaza križanju, autobusnih ugibališta, podzida, nasipa i sl.

(9) Planirane ulice kojima se pristupa školama i dječjim vrtićima moraju imati pješački pločnik barem s jedne strane ulice najmanje širine 2,00 m.

(10) Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,50 m ako se koristi za kolni promet i najmanje širine 4,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet.

(11) Kolni pristup građevnoj čestici sa javno prometne površine ne može zauzeti više od 6,0 m fronte građevne čestice prema javno prometnoj površini (ulici) ako nije drugačije određeno urbanim pravilima.

(12) U gusto izgrađenim starim dijelovima naselja (1.1 centar naselja i1.2 centar naselje uz more) pristupnim putom za jednoobiteljsku stambenu građevinu mogu se smatrati postojeće pješačke ulice ili stepenište.

(13) Križanja mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe a dopuštaju prostorne mogućnosti.

(14) Omogućava se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih križanja, pješačkih prijelaza i drugih elemenata ulice, a koji nisu ucrtani u grafičkom dijelu Urbanističkog plana.

(15) Glavne, sabirne i pristupne prometnice i kolnopješačke te pješačke površine uređuju se u skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom, pješačkim pločnikom, javnom rasvjetom a bez ograda i drugih elemenata karakterističnih za ceste izvan naselja.

Članak 68.6.1.1 PROMET U MIROVANJU, JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE (1) Na području obuhvaćenom Planom određene su površine javnih parkirališta i/ili garaža. Na ovom prostoru izražen je problem nedovoljnog broja parkirnih mjesta te je nepovoljan položaj postojećih javnih parkirališta. Uz postojeće parkiralište na predjelu potoka Bošac planira se izgradnja javne garaže uz Dalmatinsku ulicu, sa sjeverne strane Gradine, minimalnog kapaciteta 50 GM.

(2) Omogućava se gradnja i drugih javnih parkirališta i garaža u skladu s potrebama. Planirani raspored javnih parkirnih i/ili garažnih mjesta prikazan je na grafičkom prikazu 2.1. „Promet“.

(3) Parkirališta i garaže u funkciji T1 hotela, grade se, odnosno uređuju sukladno urbanim pravilima za pojedinu zonu.

(4) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju građevina stambene, stambeno-poslovne, javne, gospodarske, turističke i športsko-rekreacijske namjene

potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkirališnih mjesta prema slijedećim normativima:

- za stambenu građevinu; na svaki stan 1,5 PM,- za turistički apartman; na svaki apartman 1,5 PM,- za zanatske, servisne, uslužne i sl. građevine; 1 PM na 60 m2 neto

površine građevine,- za hotele, pansione, motele: po 1 PM na 2 sobe, u skladu s propisima o

vrsti i kategoriji građevine,- za sportske dvorane i igrališta; po 1 PM na 10 sjedala,- za ugostiteljske objekte; po 1 PM na 4-10 sjedala,- za trgovine: na 100 m2 brutto izgrađene površine prodajnog dijela 4

PM,- za škole, dječje ustanove; po 1 PM na jednu učionicu ili za jednu grupu

djece,- za ambulante, poliklinike; po 1 PM na 20 m2 neto površine građevine,- za vjerske građevine; po 1 PM na 5-20 sjedala,- za ostale prateće sadržaje stanovanja; po 1PM na 40 m2 neto površine

građevine.

Članak 69.6.1.2 TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE (1) Mreža pješačkih ulica Mreža pješačkih ulica je detaljno prikazana na kartografskom prikazu 2.1 „Prometna i ulična mreža“ u mjerilu 1: 2 000. Koncept planirane pješačke mreže za UPU naselja Gradac veže se na glavnu pješačku ulicu - obalnu šetnicu, te se kapilarna pješačka mreža veže na postojeću pješačku mrežu. Širina postojećih i planiranih pješačkih ulica je u prosjeku od 1.5-3.0 m širine.

(2) Postojeća obalna šetnica širine od 3.0-5.0 m nalazi se uz plažu, od jugoistoka do sjeverozapada duljine cca 2 100 m.

(3) Sve naznačene pješačke površine moguće je rješavati kao čvrste površine za kretanje pješaka sa zelenim oazama, drvoredima, odmorištima uz more, rivama, trgovima, vidikovcima, otvorenim kaskadama, podzidima, odmorištima i sl.

(4) Planiranje i uređenje obaveznih novih javno pješačkih površina prikazanih na kartografskom prikazu 2.1. „Prometna i ulična mreža“ u mjerilu 1: 2000, se predviđa u javnom vlasništvu ili u privatnom vlasništvu uz pravo služnosti javnog prolaza i korištenja.

(1) U kartografskom prikazu 2.1 „Prometna i ulična mreža“ u mjerilu 1: 2000 prikazani su postojeći i planirani pješački prelazi izvan nivoa preko „magistrale“, D8.

Članak 70.6.2 UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE (1) Planiranu telekomunikacijsku infrastrukturu naselja potrebno je priključiti na postojeću telekomunikacijsku mrežu.

(2) Telekomunikacijska infrastruktura u naselju mora se projektirati i graditi podzemno, polaganjem kabela uzduž ulica, cesta, pristupnih i pješačkih putova do korisničkog priključnog (izvodnog) ormarića.

(3) Za spajanje građevina na postojeću telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće: - planirani priključak izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što

bliže komunikacijskom čvorištu;- pri planiranju telekomunikacijske infrastrukture odabrati trasu udaljeniju u

odnosu na elektroenergetske kabele;- pri paralelnom vođenju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama

poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:DTK – energetski kabel do 10kV 0,5 mDTK – energetski kabel do 35kV 1,0 mDTK – energetski kabel preko 35kV 2,0 mDTK – telefonski kabel 0,5 mDTK – vodovodna cijev do Φ 200mm 1,0 mDTK – vodovodni cjevovod preko Φ 200mm 2,0 mDTK – cjevovod kanalizacijskih voda 1,0 m

- pri križanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama poštivati slijedeće minimalne udaljenosti:DTK – energetski kabel0,5 m za TK kabel izravno u zemlji0,3 m za TK kabel u cijeviDTK – tk kanalizacija 0,15 mDTK – vodovodni ili kanalizacijski cjevovod 0,5 m

(4) Do svake građevine treba postaviti instalacijske cijevi, i to u prometnim površinama i pločnicima PVC cijevi 110 mm, a za privode do građevina cijevi PEHD 50 mm.

(5) Dubina kabelskog rova za polaganje cijevi iznosi minimalno 80 cm, a pri prijelazu kolnika dubina je 1,2m. Širina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m (ovisno o broju paralelno položenih cijevi).

(6) Koristiti tipske montažne kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje.

(7) Gdje se očekuje promet motornih vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a u pješačkim površinama i slobodnom terenu poklopce nosivosti 125 kN.

(8) Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja DTK mora biti izvedena u skladu s važećim zakonima, propisima i pravilnicima.

(9) Telekomunikacijska mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Plana, na kartografskom prikazu broj 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Pošta i telekomunikacije, u mjerilu 1:1000.

Članak 71.6.3 UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE(1) Urbanističkim planom je prikazana komunalna infrastrukturna mreža sa postojećim i planiranim građevinama, instalacijama i uređajima kao načelnim lokacijama. Moguća je promjena trase vodova i položaja planiranih građevina i uređaja ukoliko se detaljnijom razradom preciznije utvrde trase i položaj ili opravda racionalnije rješenje mreže i sustava, što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana.

6.3.1 ELEKTROOPSKRBA(1) Za napajanje UPU-a naselja Gradac potrebno je izgraditi sljedeće:

- Rekonstruirati postojeće trafostanice 10/0,4 kV u ovisnosti o razvoju konzuma na instaliranu snagu 1000 kVA

- Izgraditi novu trafostanicu 10-20/0,4 kV inst.snage 1000 kVA- Izgraditi KB 20(10) kV za prihvat novih trafostanica 10-20/0,4 kV- Izgraditi KB 1 kV rasplet unutar UPU-a- Izgraditi javnu rasvjetu ulične mreže unutar UPU-a.

(2) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na slijedeće uvjete:- građevinska čestica predviđena za slobodnostojeće trafostanice 10-20/0,4

kV mora biti minimalne veličine 7 x 6 m (za trafostanice instalirane snage do1 x 1.000 kVA), odnosno minimalno 9x9 m (za trafostanice instalirane snage 2 x 1.000 kVA), a u pravilu se postavljaju u središtu konzuma tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima

- pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehničkog održavanja i očitanja stanja brojila te da se može pristupiti teškim (težim) teretnim vozilom

- predviđa se mogućnost izgradnje istih bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogućnost izgradnje unutar zone koje planom nisu predviđene za izgradnju (zelene površine, parkovi i sl.)

- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m.

- širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela.

na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).

- prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50mm2.

- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45

Članak 72.ELEKTRIČNA MREŽA JAVNE RASVJETE(1) Rasvjeta ulica unutar obuhvata Plana napajati će se iz planiranih trafostanica preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta stupova javne rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica.

Članak 73.6.3.2 VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

VODOOPSKRBARJEŠENJE VODOOPSKRBNOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA OBUHVATA PLANA(1) Naselje unutar obuhvata Plana se opskrbljuje pitkom vodom iz postojeće VS „Gradac“ (V=1000 m3, KD=74 m.n.m.), dok se manje područje oko zaseoka

Grma (izvan obuhvata Plana) opskrbljuje pitkom vodom iz VS „Grma“ (V=80 m3, cca KD=125 m.n.m.). Obje vodospreme pripadaju regionalnom vodoopskrbnom sustavu izvorišta Klokun (opskrbljuje naselja Podaca, Brist i Gradac). VS „Gradac“ i VS „Grma“ su smještene izvan obuhvata Plana, odnosno VS „Gradac“ sjeveroistočno od zaseoka Bartulovići a VS „Grma“ u zaseoku Grma.

(2) Opskrbu vodom, područja u obuhvatu Plana kao i šireg područja izvan obuhvata, potrebno je riješiti na način da se vodoopsrbni sustav odvoji na područje niske i visoke zone.

(3) Opskrbu niske zone (područje smješteno od kote 0 – cca 35 m.n.m., odnosno područje između obalne linije i državne ceste D8) izvesti gravitacijski iz postojeće VS „Gradac“. Vodoopskrbni sustav niske zone sastoji se od glavnog dovodnog cjevovoda, vodospreme „Gradac“, glavnog opskrbnog cjevovoda, te distribucijske mreže.

(4) Opskrbu visoke zone (područje smješteno od kote cca 35 – 75 m.n.m., odnosno područje smješteno uglavnom sjeverno od državne ceste D8) izvesti gravitacijski iz VS „Grma“. Vodoopskrbni sustav visoke zone sastoji se od crpne stanice (uz postojeći magistralni cjevovod), glavnog dovodnog cjevovoda, vodospreme „Grma“, glavnog opskrbnog cjevovoda, te distribucijske mreže. Obzirom da je postojeća VS „Grma“ malog volumena (V=80 m3) i dotrajala potrebno je razmotriti izgradnju nove VS „Grma“ (zamijeniti postojeću ili dograditi novu vodospremu) većeg volumena. Konačno rješenje, položaj i dimenzioniranje vodoopskrbnog sustava visoke zone odrediti će se u fazi izrade dokumentacije kojom se odobrava građenje.

(5) Mreže distribucijskih cjevovoda niske i visoke zone trebaju biti razdvojene i povezane na odgovarajuće vodospreme iz razloga postizanja optimalnih pogonskih tlakova u mreži.

Članak 74.RJEŠENJE VODOOPSKRBNOG SUSTAVA PODRUČJA U OBUHVATU PLANA(1) Područje u obuhvatu Plana pripada vodoopskrbnom sustavu niske zone te je opskrbu vodom potrebno izvesti gravitacijski iz postojeće VS „Gradac“. Dio područja iznad kote cca 35 m.n.m. moguće je spojiti na vodoopskrbni sustav visoke zone odnosno na distribucijsku mrežu iz VS „Grma“ (ukoliko tlakovi u vodoopskrbnoj mreži ne zadovoljavaju).

(2) Planom se omogućava izgradnja nove i rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže.

(3) Ukoliko raspoloživ tlak na uličnoj vodoopskrbnoj mreži nije dovoljan za potrebe i opskrbu potrošača vodom moguće je ugraditi uređaj za povećavanje tlaka vode (hidroforska stanica). Uređaj za povećanje tlaka moguće je postavljati na česticu zemlje ili u građevinu za koju je potreban.

(4) Svaka postojeća i novoplanirana građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne kućne priključke izvoditi na javnoj površini (kolniku, nogostupu ili zelenoj površini) odnosno kroz pristupne putove do građevnih čestica.

(5) Priključenje potrošača na javni vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća za vodoopskrbu, odnosno JU „Izvor“ d.o.o. - Ploče.

(6) Vodoopskrbne cijevi postavljati, u pravilu, u javno prometnu površinu, usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Vodoopskrbna mreža se ne smije postavljati ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz revizijska okna kanalizacije.

(7) Sve građevine vodoopskrbnog sustava projektirati i izvoditi sukladno propisima i uvjetima kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina.

(8) U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti.

(9) Moguća su odstupanja od prikazanog rješenja vodoopskrbnih objekata, radi usklađenja s projektima i preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama ovog Plana.

(10) Položaj vodova, građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava je načelan i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, odnosno prema uvjetima odgovarajućih službi, važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

(11) Vodoopskrbna mreža prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Plana, na kartografskom prikazu broj 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – korištenje i uređenje voda, u mjerilu 1:1000.

Članak 75.ODVODNJA OTPADNIH VODA(1) Kanalizacijska voda (voda koja se odvodi kanalizacijskim kanalima) može se sastojati od jedne ili više vrsta otpadnih voda (kućanske, industrijske, oborinske i sl.).

(2) Fekalne (kućanske) otpadne vode su vode upotrijebljene u kućanstvu, ugostiteljstvu i drugim sličnim neproizvodnim djelatnostima, uključujući i sanitarne (fekalne) otpadne vode (iz sanitarnih čvorova).

(3) Oborinske vode su dio oborina koje otječu po površini terena, kao i vode od pranja ulica.

(4) Industrijske (tehnološke) otpadne vode su vode upotrijebljene u proizvodnim djelatnostima i raznim tehnološkim procesima.

(5) Industrijske (tehnološke) otpadne vode se ne smiju direktno priključiti na kanalizacijsku mrežu fekalnih (kućanskih) otpadnih voda ukoliko njihov sastav nije sličan ili bolji od sastava fekalnih otpadnih voda. Industrijske otpadne vode lošijeg sastava potrebno je prije upuštanja u kanalizacijsku mrežu pročistiti i dovesti na razinu sastava fekalnih otpadnih voda.

(6) Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda naselja potrebno je riješiti razdjelnim kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode.

(7) Fekalnu i oborinsku kanalizacijsku mrežu izvoditi unutar koridora postojećih i planiranih kolnih i kolno-pješačkih prometnica, te pristupnih putova do pojedinih građevnih čestica. U razdjelnom sustavu kanalizacije oborinski kanal izvoditi u sredini prometnice dok kanal fekalnih otpadnihih voda smjestiti uz rub prometnice ili nogostup na suprotnoj strani prometnice od položaja vodovoda. Kanale fekalnih i oborinskih voda polagati na koti nižoj od kote vodoopskrbnog cjevovoda.

(8) Dimenzioniranje uređaja za pročišćavanje i kolektora kanalizacijske mreže fekalnih i oborinskih voda odrediti će se na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne dokumentacije.

(9) Svi elementi građenja kanalizacijske mreže moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja kanalizacijskim sustavom. Kanalizacijski sustav potrebno je redovito održavati i kontrolirati.

(10) Moguća su odstupanja u pogledu rješenja objekata kanalizacije, radi usklađenja s projektima i preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama ovog Plana. Položaj vodova, građevina i uređaja kanalizacijskog sustava je načelan i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, odnosno prema uvjetima odgovarajućih službi, važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

(11) Odvodnja otpadnih voda naselja prikazana je u grafičkom dijelu elaborata Plana, na kartografskom prikazu broj 2.5. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:1000.

Članak 76.ODVODNJA FEKALNIH VODARJEŠENJE ODVODNJE FEKALNIH VODA ŠIREG PODRUČJA OBUHVATA PLANA(1) Potrebno je izgraditi objekte za zbrinjavanje prikupljenih fekalnih otpadnih voda, odnosno uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i podmorski ispust, te dograditi postojeću kanalizacijsku mrežu (glavne kolektore te sekundarnu kanalizacijsku mrežu).

(2) Fekalne otpadne vode iz sjevernih dijelova naselja potrebno je prikupiti te gravitacijskim cjevovodima dovesti do uređaja za pročišćavanje. U obalnoj zoni fekalne otpadne vode je potrebno prikupiti gravitacijskim kolektorima te ih preko postojećih crpnih stanica (C.S. „Gradac I“ i C.S. „Gradac II“) transportirati do uređaja za pročišćavanje.

(3) Nakon 'odgovarajućeg' stupnja pročišćavanja u uređaju, pročišćene otpadne vode potrebno je pomoću podmorskog ispusta upustiti u prijemnik.

Članak 77.RJEŠENJE ODVODNJE FEKALNIH VODA PODRUČJA U OBUHVATU PLANA(1) Na području obuhvata Plana potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i podmorski ispust, te dograditi postojeću kanalizacijsku mrežu odnosno izgraditi glavne kolektore i sekundarnu kanalizacijsku mrežu.

(2) Fekalne otpadne vode potrebno je prikupiti te gravitacijskim cjevovodima dovesti do uređaja za pročišćavanje. U obalnoj zoni fekalne otpadne vode je potrebno prikupiti gravitacijskim kolektorima te ih preko postojećih crpnih stanica (C.S. „Gradac I“ i C.S. „Gradac II“) transportirati do uređaja za pročišćavanje.

(3) Crpne stanice (u slučaju rekonstrukcije ili zamjene postojećih) izvesti kao podzemne objekte koji se sastoje od crpnog zdenca s uronjivim kanalizacijskim crpkama u mokroj izvedbi i zasunske komore s potrebnim armaturama. Crpnim stanicama treba osigurati prilaz vozilom (izgradnja i montaža opreme, odvoz crpki na servis).

(4) Dio postojeće kanalizacijske mreže (obalne kolektore) potrebno je rekonstruirati zbog lošeg stanja (mali profili cjevovoda, neodgovarajući uzdužni pad, prodor korijenja i sl.) što često uzrokuje usporavanje i plavljenje kanalizacije u obalnom pojasu.

(5) Uređaj za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda potrebno je planirati na čestici zemlje najmanje površine 1700 m2, odnosno prema kartografskim prikazima u grafičkom dijelu elaborata Plana, broj 1. Korištenje i namjena površina i 2.5. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:1000. Građevnu česticu uređaja za pročišćavanje potrebno je ograditi transparentnom ogradom visine do 2,0 m, te hortikulturno urediti.

(6) Uređaj za pročišćavanje treba imati 'odgovarajući' stupanj pročišćavanja. 'Odgovarajući' stupanj pročišćavanja fekalnih otpadnih voda označava primjenu onog stupnja pročišćavanja kojim se u ispuštenim vodama i u prijemniku postižu propisane dopuštene koncentracije štetnih tvari.

(7) Sve sadržaje i opremu uređaja za pročišćavanje u cijelosti je potrebno smjestiti unutar zatvorene građevine. Obzirom da se uređaj nalazi u centru naselja, smještajem u zatvoreni prostor spriječiti će se širenje neugodnih mirisa i buke, a ujedno i štetno djelovanje kiše i sunca na samo postrojenje. Građevina uređaja za pročišćavanje može se sastojati od podzemnog i nadzemnog dijela. Sve dijelove uređaja za pročišćavanje potrebno je redovito čistiti i održavati.

(8) Pročišćene otpadne vode potrebno je pomoću podmorskog ispusta upustiti u prijemnik (more).

(9) Sustav fekalne kanalizacije moguće je izvoditi u fazama. Potrebno je da izgradnja sekundarne mreže u što većoj mjeri prati izgradnju glavnih kolektora.

(10) Do izgradnje kanalizacijskog sustava, odvodnju fekalnih otpadnih voda treba rješavati na slijedeći način:- građevine s kapacitetom manjim od 10 ES (korisnika), priključiti će se na

nepropusnu septičku jamu odgovarajuće veličine i tehničkih svojstava; - za građevine kapaciteta većeg od 10 ES potrebna je izgradnja vlastitog

uređaja za pročišćavanje.

(11) Prilikom izgradnje sabirnih (septičkih) jama potrebno je:- izgraditi nepropusnu sabirnu jamu;- smjestiti izvan zaštitnog pojasa prometnice;- od susjedne građevne čestice udaljiti minimalno 1,0 m;- omogućiti kolni pristup radi pražnjenja;- udaljiti od vodovodnog cjevovoda minimalno 3,0 m.

(12) Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama se ne smije izgraditi unutar uređaja za pročišćavanje fekalnih voda niti unutar obuhvata Plana, obzirom da se radi o gusto naseljenom području i da treba izbjeći prolaz cisterni i njihovo pražnjenje unutar naselja.

(13) Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava sve građevine se moraju priključiti na javni sustav odvodnje fekalnih voda.

Članak 78.ODVODNJA OBORINSKIH VODA(1) Oborinske vode s krovova građevina („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u teren putem upojnih površina na građevnoj čestici, bez prethodnog pročišćavanja, na način da se ne ugroze okolne građevine.

(2) Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina unutar granica pojedine građevne čestice potrebno je prikupiti te nakon pročišćavanja (separator masti, ulja i taloga) upustiti u teren na građevnoj čestici putem upojnih površina. Kako bi se smanjile količine oborinskih voda unutar građevnih čestica, koje je potrebno tretirati prije upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela građevne čestice za zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno prema ovim Odredbama.

(3) Oborinske vode s javnih prometnica i parkirališta unutar naselja porebno je sakupiti putem slivnika u sustav oborinske kanalizacije te nakon pročišćavanja (separatori masti, ulja i taloga) upustiti u najbliži prijemnik (more ili povremeni bujični potok).

(4) Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje (cjevovodi, mastolovi, ispusti) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije.

UREĐENJE VODOTOKA I VODA, KORIŠTENJE I GOSPODARENJE VODAMA, ZAŠTITA VODA I MORA, KATASTAR VODA I VODNOG DOBRA

Članak 79.UREĐENJE VODOTOKA I VODA (1) Na širem području obuhvata Plana postoji više bujičnih vodotoka (č.z. 4404/1, 4404/2, 4405/1, 4405/2, 4405/3, 4407, 4408/1, 4408/2, 4409/1, 4409/6, 4409/8, 4410, 4411, 4412 k.o. Gradac) koji su javno vodno dobro.

(2) Osnovna namjena bujičnih vodotoka se preklapa sa ostalim površinama naselja (prometne površine, zaštitne zelene površine i sl.) te je prilikom realizacije planiranih sadržaja neophodno prvo regulirati vodotok uz suglasnost Hrvatskih voda.

Članak 80.(1) Zaštitu od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotoka (Bošac jaruga, Crkvina, Vranjački potok, Ratački – Mlatinjski potok) i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, treba provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje treba provoditi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U posebnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrdili posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe „Hrvatske vode“ mogu odobriti odstupanje od Odredbi definiranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

(2) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i uredili na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, treba maksimalno smjestiti na česticu "javno vodno dobro" iz razloga

izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno -planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda.

(3) U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora budućih prometnica treba predvidjeti regulaciju ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće otvorene ili natkrivene aimirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskinim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda.

Članak 81.(1) Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke.

(2) Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima, uzdužno unutar korita vodotoka odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

(3) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, treba dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

KORIŠTENJE I GOSPODARENJE VODAMAČlanak 82.

(1) Na području obuhvata Plana nema registriranog korištenja voda, osim onog iz javnog vodoopskrbnog sustava.

(2) Daljnjoj izgradnji može se pristupiti tek po osiguranju dostatnih količina vode u vodoopskrbnom sustavu, odnosno uz suglasnost nadležnog komunalnog poduzeća.

KATASTAR VODA I VODNOG DOBRAČlanak 83.

(1) Prema Katastru voda i vodnog dobra, na području obuhvata Plana, nalazi se više bujičnih vodotoka koji su javno vodno dobro (č.z. 4404/1, 4404/2, 4405/1, 4405/2, 4405/3, 4407, 4408/1, 4408/2, 4409/1, 4409/6, 4409/8, 4410, 4411, 4412 k.o. Gradac), koja su uglavnom suha korita :

- Mlatinsko ratačka bujica,- Vranjački potok,- potok uz hotel Laguna,- potok Lovora Bošac jaruga

(2) Postoji nesklad prikaza bujičnih vodotoka (javno vodno dobro) na topografskim i katastarskim podlogama te je sve neusklađenosti potrebno usuglasiti u suradnji s nadležnim službama 'Hrvatskih voda'. U kartografskim prikazima bujični vodotoci dijelom su naznačeni po topografskom stanju, a dijelom po katastarskim česticama.

7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINAČlanak 84.

(1) Zelene površine u obuhvatu Plana su prikazane u grafičkom dijelu elaborata Plana, kartografski prikaz broj 1 „Korištenje i namjena površina“ u mjerilu 1: 2000, a sastoje se od:- zaštitnog i pejsažnog zelenila Z- javnog parka Z1

Članak 85. ZELENE POVRŠINEZAŠTITNO I PEJSAŽNO ZELENILO – Z(1) Zaštitno i pejzažno zelenilo nalazi se u zaštitnom pojasu magistrale te na pokosima uz školu.

(2) Površine zaštitnog i pejzažnog zelenila namijenjene su za uređenje i očuvanje postojećih zelenih površina. Obavezno je održavanje postojećeg visokog zelenila te sadnja novih autohtonih i udomaćenih vrsta visokog i drugog zelenila.

(3) Vrste zelenila potrebno je birati na način da umanjuju i/ili sprječavaju eroziju tla jer se zaštitno i pejsažno tlo u blizini škole nalazi na pokosima i strmom tlu u blizini djece.

(4) Unutar zaštitnog i pejsažnog zelenila moguće je uređivanje pješačkih staza. Nije moguća gradnja građevina bilo kakve namjene osim infrastrukturnih građevina (trafostanice i sl.).

Članak 86.JAVNI PARK – Z1(1) Obuhvaća površine namijenjene za uređenje javnih parkovnih površina koje su planirane na vrhu Gradine te uz prirodnu obalu a označene na kartografskom prikazu broj 1 Namjena i korištenje površina u mjerilu 1: 2000.

(2) Uvjeti uređenja opisani su urbanim pravilima za pojedinu zonu u poglavlju broj 5 ovih Odredbi.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 87.MJERE ZAŠTITE PRIRODE(1) Područje obuhvata UPU-a naselja Gradac ne zadire u zaštićena područja niti u područja ekološke mreže prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)

(2) Unutar obuhvata Plana, unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja u jugoistočnom dijelu obuhvata nalaze se postojeći maslinici koje je obavezno u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati.

(3) Na kartografskom prikazu broj 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1: 2000 određene su površine za ozelenjivanje i očuvanje postojećeg zelenila, osobito vrijedni predjel-prirodni krajobraz, osobito vrijedni predjel-kultivirani krajobraz (pretežno postojeći maslinici), te su za sve zone gradnje UPU-om (kartografski prikaz broj 4 „Način i uvjeti gradnje“) određeni su obavezni dijelovi građevinskih čestica koji se uređuju kao ozelenjene površine od 10-40% a posebno za namjenu stanovanja u zelenilu (postojeći maslinici); obavezni ozelenjeni dio iznosi 65%-75%.

(4) Na kartografskom prikazu broj 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1: 2000 označeni su i suhozidi čija je struktura na područjima gdje se uzgajaju maslinici vrlo dobro očuvana te je buduću izgradnju potrebno pažljivo uklopiti te postojeće suhozide sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri.

Članak 88.MJERE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINENa području obuhvata UPU-a naselja Gradac nalaze se sljedeća kulturna dobra prikazana na grafičkom prilogu broj 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ u mjerilu 1: 2000:

ARHEOLOŠKA BAŠTINAARHEOLOŠKA PODRUČJA

1 BOŠAC I CRIKVINANa arheološkom području zone Bošac i Crikvina svim građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja i/ili arheološki nadzor o čemu odlučuje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Na temelju rezultata navedenog odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja arheološkog lokaliteta te krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. Ovisno o nalazima i značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije. 2 GRADINANa arheološkom području zone Gradina svim građevinskim radovima obavezno prethode zaštitna arheološka istraživanja i/ili arheološki nadzor o čemu odlučuje nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Na temelju rezultata navedenog odlučit će se o daljnjem tretmanu lokacije, odnosno o odobrenju ili zabrani građevinskih radova, uz uvjet očuvanja arheološkog lokaliteta te krajobraznog karaktera i sklada cjeline. Ovisno o nalazima i

značenju otkrivenog, u daljnjem postupku, može se zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije.

Članak 89.POJEDINAČNI LOKALITETI

3 ČESMA NA OBALIKomunalna česma sagrađena 1891. Godine, građena je klesancima dok je prostor oko česme uređen suvremenim materijalima. Kulturno dobro je lokalnog značaj. Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

4 GRADAC BOŠACLokalitet sadrži ostatke bunara. Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

5 ZID U STAROM PORTUDio fortifikacijskog sustava područja Gradca (uz kule) građenog za potrebe obrane od Turaka. Potrebno je izraditi arhitektonski snimak postojećeg stanja i projekt obnove koji će poštivati smjernice nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Članak 90.POVIJESNI SKLOP GRAĐEVINA

6 MANDRAČPotrebno je izraditi jedinstveni projekt uređenja mandrača koje će obuhvatiti: morski i kopneni dio(uređenje obalnog poteza sa kontinuiranom obalnom šetnicom). Potrebno je osigurati kontinuiranu obalnu šetnicu sa mogućnošću širenja obale na sjeverozapadnoj strani ispred postojećeg objekta (ne više od 3 m, dovoljno za prolaz šetnice i privez). Proširenje postojeće obale moguće je planirati na način da se obala same punte sačuva kao prirodna, a njen karakter ostane zeleni (visoka vegetacija). Moguće je proširenje postojećih kapaciteta i gabarita športske lučice (mandrača) isključivo ukoliko nije moguće osigurati potrebne vezove u okviru susjedne luke otvorene za javni promet. U slučaju potrebe poboljšanja postojećih uvjeta lučice potrebno je zadržati postojeću visinu i gabarite objekta. Ukoliko se produžuje obalni zid potrebno ga je dimenzionirati sukladno proporcijama postojećeg zaštićenog zida u portu, nastavljajući njegov smjer, sukladno smjernicama nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Članak 91.SAKRALNE GRAĐEVINE

7 CRKVA SV. MIHOVILASagrađena je 1852. Godine na brežuljku Gradina. Građevina je kamena, jednobrodna, a uz nju je sagrađen novi betonski zvonik. Potrebno je redovito održavanje uz izradu konzervatorskog elaborata i projekta obnove. Svi zahvati trebaju biti odobreni od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Članak 92.

KULTIVIRANI AGRARNI KRAJOLIK (STANOVANJE U ZELENILU)Kultivirani agrarni krajolik u obuhvatu UPU-a naselja Gradac vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najčešće uz konjunkturu monokulture vinove loze i masline. U kasnijim razdobljima, posebice u 19. i početkom 20. stoljeća razvijaju se kulture smokve, višanja, aromatičnog bilja. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđene terase na flišnim obroncima Biokova.

Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar postojeće strukture suhozida . Preporuča se rekultivacija zapuštenih i održavanje postojećih obrađenih površina (maslinika, vinograda i dr.). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 93.(1) Na području Plana, te na morskoj površini i u podmorju ne smiju se graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja krajobraza.

(2) Tijekom izgradnje i korištenja uređaja za pročišćavanje potrebno je stalno pratiti stanje okoliša i kakvoće morske vode s ciljem utvrđivanja mogućih nepovoljnih i neželjenih utjecaja. Rezultati praćenja stanja okoliša koristiti će se za planiranje eventualnih dodatnih mjera zaštite. Pogoršanje kakvoće mora, u odnosu na zakonom propisane kakvoće mora, koristiti za postavljanje narednog stupnja pročišćavanja na uređaju.

Članak 94.ZAŠTITA ZRAKA OD ZAGAĐENJA(1) Na području Plana kakvoća zraka je prve kategorije – čist ili neznatno onečišćen zrak. Preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka.

(2) U skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka (NN br. 130/11) na području Plana treba djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvoja ne bi narušila postojeća kakvoća zraka (I. kategorija), odnosno prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).

(3)Za vrijeme izgradnje građevina potrebno je poduzeti prikladne zaštitne mjere kojima će se spriječiti onečišćenje atmosfere (smanjiti stvaranje prašine, prskanje vodom izrazito suhog prašinastog materijala, nadzor količine i kakvoće ispušnih plinova strojeva i vozila i dr.).

(4)Za vrijeme korištenja uređaja za pročišćavanje potrebno je spriječiti širenje neugodnih mirisa u atmosferu (redovito pranje i čišćenje svih dijelova sustava, kontrola pročistača zraka, i dr.)

(5) Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja zraka mora se primijeniti propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš koja obuhvaća i mjere zaštite kakvoće zraka ili se moraju utvrditi mjere zaštite kakvoće zraka kada nije propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš.

(6) Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su:- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu promjenu

(rekonstrukciju) uredu državne uprave nadležnom za poslove zaštite okoliša;

- osigurati redovito praćenje emisija iz izvora i voditi o tome očevidnike; - redovito dostavljati ove podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

Članak 95.ZAŠTITA VODA OD ZAGAĐENJA(1) Odvodnja oborinskih voda do prijemnika treba biti površinska preko slivnika i linijskih rešetki, do separatora i taložnika prije upuštanja u prijemnik. Omogućava se korištenje postojećih kanaliziranih bujica za prihvat pročišćenih oborinskih voda.

Članak 96.ZAŠTITA MORA OD ZAGAĐENJA(1) Potencijalni izvori zagađenja mora su:

- kolne prometne površine- uređena plaža - izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnološko otpadnih voda i podzemni

tokovi- bujični tokovi

(2) Radi zaštite mora od daljnjeg onečišćenja potrebno je poduzeti slijedeće mjere:

- spriječiti izravno izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u priobalno more odnosno do kraja realizirati kanalizacijski sustav (izgradnja uređaja za pročišćavanje) i priključiti na njega sve fekalne otpadne vode;

- realizirati odvojeni sustav za oborinske vode preko bujičnih tokova te tako eliminirati donos u more hranjivih tvari koje dolaze ispiranjem tla i erozijom s oborinskim vodama;

- iskopani materijal se ne smije nasipati u more;- na područjima koja su namijenjena za rekreaciju i kupanje, zadržati I i II

kategoriju kvalitete mora;- vršiti kontinuirano čišćenje morskog dna i priobalja.

(3) Za većinu aktivnosti iz prethodnog stavka potrebna je izrada projektne dokumentacije, prije svega idejno rješenje i studija izvedivosti.

Članak 97.ZAŠTITA OD BUKE(1) Općina Gradac te pravne i fizičke osobe-građani koje obavljaju djelatnost dužni su provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN br. 30/09) i pratećim Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

(2) Potencijalni izvori buke na području naselja Gradac su:- bilo kakva djelatnost uz obalu (luka otvorena za javni promet lokalnog

značaja, športska luka u centru mjesta);- djelatnost proizvodnih pogona planiranih unutar građevinskog područja

komunalno servisne namjene K3;- interni promet naselja Gradac;- ugostiteljski sadržaji.

(3) Tijekom gradnje građevina izvoditelj radova obaveno mora odabrati strojeve s nižom razinom emisije buke.

(4) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke potrebno je osigurati smanjenje buke postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih), ili ako to nije moguće, izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti.

(5) Pri ishođenju potrebne dokumentacije za izgradnju građevina poslovne namjene neophodan je elaborat zaštite od buke, te atest pojedinih uređaja tehnološkog procesa pri uporabnoj dozvoli građevine.

(6) Općina Gradac je dužna izraditi plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu i po potrebi akcijski plan.

Članak 98.ZAŠTITA TLA OD ZAGAĐENJA(1) Unutar obuhvata Plana moguće je korištenje poljoprivrednih površina za uzgoj voća i povrća, te korištenje postojećih višegodišnjih nasada, pretežito maslina, itd. - pretežito u zoni stanovanja u zelenilu (obavezno 65%-75% zelenih-poljoprivrednih površina na čestici).

(2) Upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredne svrhe treba biti kontrolirana, te ekološka i prihvatljiva za okoliš, uz pretežni uzgoj autohtonih i udomaćenih mediteranskih proizvoda.

(3) Ne dopušta se unos, korištenje i uzgoj genetski modificiranih sjemena i proizvoda.

(4) Višak iskopanog materijala treba deponirati na lokaciju odobrenu od strane nadležnog organa.

Članak 99.MJERE ZAŠTITE OD POŽARA(1) Pri projektiranju građevina potrebno je voditi računa posebno o:

- mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine- Sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom

odjeljivanju- Osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila - Osiguranju dostatne vode za gašenje, uzimajući u obzir postojeća i

nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i zauzetost osobama

(2) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03)

- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06)Garaže projektirati prema austrijskom standardu za građevine i za parkiranje TRVB N 106.Stambene građevine projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00.Uredske građevine projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 11/00 odnosno američkim smjernicama NFPA 101/2009.Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama, austrijskim standardom TRVB N 138 (prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012). Športske dvorane projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012). Obrazovne ustanove projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012).Izlazne putove iz građevina projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012).Marine projektirati sukladno NFPA 303 (Fire protection standards for marinas and boatyards , edition 2000).

(3) Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102 odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojem je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene osobe o protupožarnim karakteristikama.

(4) Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine.

(5) Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta.

(6) U slučaju da će se u građevinama stavljati u promet, koristiti i/ili skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinova (NN 108/95 i 56/10) .

Članak 100.MJERE ZAŠTITE ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI(1) Sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji a u skladu s procjenom ugroženosti područja izrađen je elaborat kao sastavni dio UPU-a; „Plan urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“ sukladno pravilnicima i odredbama slijedećih zakona:

- Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11, 50/12)

- Zakona o unutarnjim poslovima s naglaskom na članke 24p do 24ž („Narodne novine“ broj 55/89, 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 29/00, 53/00, 129/00, i 32/02)

- Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja („Narodne novine“, broj 38/08)

- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa („Narodne novine“, broj 53/91)

- Zakona o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, broj 174/04, 79/07, 38/09, 127/10)

- Pravilnik o uzbunjivanju stanovništva („Narodne novine“, broj 47/06)- Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za zaštitu i spašavanje

(„Narodne novine“, broj 83/08)- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u

kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu gradnji („Narodne novine“, broj 2/91)

- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora gradnji („Narodne novine“, broj 29/83, 36/85 i 42/86)

- Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja (Izvadak iz procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara općine Gradac, sukladno članku 28. Zakona o zaštiti i

spašavanju, članku 13 Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, te članku 4. stavak 3 Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanje)

10. MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANAČlanak 101.

(1) Urbanističkim planom uređenja naselja Gradac propisuje se provođenje 2 javna arhitektonsko-urbanistička natječaja za izgradnju građevina i uređenje otvorenih prostora (javne i zelene površine, komunalna oprema i infrastruktura. Obuhvati su prikazani na grafičkom prikazu broj 4 „Način i uvjeti gradnje“sukladno smjernicama i uvjetima iz urbanih pravila u poglavlju broj 5 ovih Odredbi. Javni arhitektonsko urbanistički natječaji propisani su za:- športska lučica, luka otvorena za javni promet lokalnog značaja i vaterpolo igralište sa pripadajućim pješačkim površinama- poslovno stambeni centar

(2) Propisana je izrada jedinstvenog projekta za :- područje gradine- područje uređene plaže sa drvoredom i šetnicom južno od Gradine- područje uređene i dijela prirodne plaže sa zelenim površinama drvoredom i šetnicom sjeverno od Gradine

(4) U svrhu uređenja i sanacije izgrađenog dijela naselja Urbanističkim planom uređenja naselja Gradac omogućava se izrada projekta uređenja i sanacije (jedne ili više) zona omeđenih javnim prometnim površinama , prikazanih na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje uz poštivanje Odredbi ovog Plana.

10.1.Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 102.(1) Za područje obuhvata Urbanističkog plana nije određena obveza izrade detaljnog plana uređenja.

Ostale odredbeČlanak 103.

(1) Elaborat Urbanističkog plana izrađen je u šest izvornika i sadrži knjigu 1. (tekstualni i grafički dio te obvezni prilozi) te knjigu 2. Ovjeren pečatom Općinskog vijeća Općine Gradac i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Gradac sastavni je dio ove Odluke.

(2) Uvid u elaborat Urbanističkog plana može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Gradac

Članak 104.(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u „Službenom glasniku Općine Gradac“.

Klasa:Urbroj:Gradac, 2013. godine

OPČINSKO VIJEĆEOPĆINE GRADAC

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

opcinagradac.hr · Web viewGrađevine je moguće izgraditi do granice građevinske čestice, ako je...

Documents

Transcript of opcinagradac.hr · Web viewGrađevine je moguće izgraditi do granice građevinske čestice, ako je...