Izvjee o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2008. godini

Dravni zavod za zatitu prirode

Zagreb, rujan 2008.

Koordinatorica izrade: Ana trbenac Izvjee izradila: Patricija Okovi Obrada podataka i izrada karata: Luka Katui, Patricija Okovi, Petra trbenac Recenzija: uro Huber, Josip Kusak, Ana trbenac Fotografija na naslovnici: Vedran Slijepevi

2

SADRAJ 1. Uvod ..................................................................................................................................... 1 2. tete na stoci ....................................................................................................................... 2 3. Brojnost populacije vuka ................................................................................................... 8 4. Smrtnost vuka ................................................................................................................... 15 5. Stanje populacije vuka u susjednim dravama ............................................................. 18 5.1. Bosna i Hercegovina ....................................................................................................... 18 5.2. Slovenija .......................................................................................................................... 20 6. Zakljuak .......................................................................................................................... 22 7. Izvori podataka ................................................................................................................. 23

3

1. UVOD

Vuk (Canis lupus) je strogo zatiena vrsta u Hrvatskoj kojom se upravlja temeljem Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj. Plan je izraen u suradnji svih interesnih skupina i usvojen kao slubeni dokument od strane Ministarstva kulture 7. prosinca 2004. godine. Provedbom aktivnosti predloenih Planom eli se osigurati dugorono ouvanje vuka u Hrvatskoj u to skladnijem suivotu s ljudima. U cilju smanjenja nezakonitog odstrjela kao jednog od uzroka ugroenosti vrste Planom su doputeni odreeni zahvati u populaciju vuka, pod uvjetom da takve mjere ne ugroze stabilnost populacije i da se provode na selektivnoj osnovi. Zahvati se doputaju na regionalnoj osnovi (Gorski kotar, Lika, Dalmacija) vei zahvati gdje postoje tete na domaim ivotinjama, a manji gdje se vuk hrani prirodnim plijenom. Godinju kvotu kao postotak procijenjene populacije predlae Povjerenstvo za praenje populacija velikih zvijeri pri Ministarstvu kulture, na osnovi godinjeg Izvjea o stanju populacije vuka pripremljenog od strane Dravnog zavoda za zatitu prirode. Ministarstvo kulture zatim na prijedlog Povjerenstva donosi odluku o zahvatu. Prve dvije godine nakon donoenja Plana upravljanja, 2005. i 2006., bile su probno razdoblje za takav reim zatite, da bi se na radionici za reviziju Plana koja se odrala u travnju 2007. odluilo kako e se takva praksa nastaviti i dalje uz male preinake. Posljednje tri godine, Dravni zavod za zatitu prirode je uz pomo znanstvenika s Veterinarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i strunjaka na terenu (ovlatenih vjetaka za procjenu teta od zatienih predatora, nadzornika u zatienim podrujima i lokalnih lovnika), te kolega iz susjednih drava (Slovenije i Bosne i Hercegovine) izradio Izvjea o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2005., 2006. i 2007. godini. Na osnovi podataka iznesenih u Izvjeima Povjerenstvo za praenje populacija velikih zvijeri je na proirenim sastancima odranim 13. rujna 2005. godine, 14. rujna 2006., te 17. rujna 2007. godine predloilo zahvate u populaciju vuka. U 2005. doputeni zahvat iznosio je 4 jedinke vuka 2 na podruju Dalmacije, 1 na podruju Like i 1 na podruju Gorskog kotara, a 2006. i 2007. godine 7 jedinki 3 u Dalmaciji, 2 u Lici i 2 u Gorskom kotaru. Zakoniti odstrjel u 2005. godini nije realiziran, a u 2006. su odstrijeljene i prijavljene 2 jedinke vuka na podruju Gorskog kotara, dok je 2007. ostvaren zahvat na podruju Gorskog kotara i Like, prilikom kojega su odstrijeljene sve etiri jedinke. U Izvjeu o stanju populacije vuka u 2008. godini, kao i u prologodinjim Izvjeima, izneseni su podaci o utjecaju vuka na ljudske djelatnosti, procijenjena je brojnost populacije vuka kombinacijom nekoliko metoda, dani su podaci o smrtnosti, te je ukratko opisano stanje populacije u susjednim dravama. Utjecaj vuka na divlja ni ove godine nije statistiki obraen, budui da je sredinja lovna evidencija nedavno uspostavljena, a do izrade ovog Izvjea pristup tim podacima nije bio omoguen.

4

2. TETE NA STOCI Podaci o tetama na stoci dobiveni su od Ministarstva kulture u obliku zapisnika o oevidu ovlatenih vjetaka za procjenu teta na stoci. Podaci obraeni u ovom Izvjeu odnose se na 2007. i dio 2008. godine (do kolovoza), a vei dio odnosi se na sluajeve koji jo uvijek nisu zakljueni i pohranjeni u arhivu, te su kao takvi neslubeni. Ipak, vjerujemo da e nakon slubene obrade odstupanja biti vrlo mala, pa se rezultati izneseni u ovom Izvjeu mogu smatrati vjerodostojnima. U 2007. godini zaprimljena su 1.084 zahtjeva za naknadu tete od predatora, od ega je u 94% sluajeva (1019) sluajeva zakljueno da je tetu sigurno ili vjerojatno poinio vuk. Daleko najvei broj teta, ponovo se dogodio u ibensko-kninskoj (531) i Splitsko-dalmatinskoj upaniji (334) gdje je ukupno zabiljeeno oko 80% svih teta od vuka. Na treem mjestu sa 148 tete (14 %) nalazi se Zadarska upanija. Omjer teta po upanijama vrlo je slian prijanjim godinama. to se tie 2008. godine od ukupno zaprimljenih 506 zahtjeva za naknadu tete (do kolovoza 2008.), u 469 sluaju zakljueno je da je tetu sigurno ili vjerojatno poinio vuk, to je gotovo isti udio kao i u 2007. godini. Takoer se podudaraju podaci o najveem broju teta na podruju ibensko-kninske (277) i Splitsko-dalmatinske upanije (145) gdje je ukupno zabiljeeno 83 % svih teta od vuka. Opine s najveim brojem teta u 2007. i 2008. bile su Unei i Kistanje u ibensko-kninskoj upaniji, te Prgomet u Splitsko-dalmatinskoj upaniji 2007, a 2008. Graac u Zadarskoj (Tablice 1 ,2, 3, 4, Slike 1 i 2). U njima je prosjeno stradalo otprilike 2 grla stoke po tetnom dogaaju, pa u odnosu na proli godinu kada je taj broj iznosio oko 1.5, moe se zamijetiti lagani rast broja nastradale stoke po vujem napadu. Tablica 1: Raspored prijavljenih teta na stoci po procijenjenoj vrsti predatora i po upanijama u 2007. g. upanija/Predator Vuk Ris Medvjed Pas Promet Nepoznato UKUPNO Dubrovako-neretvanska 21 0 0 0 0 0 21Istarska 1 0 0 0 0 0 1Karlovaka 4 0 0 0 0 0 4Liko-senjska 28 0 1 1 0 0 30Primorsko-goranska 5 2 0 1 0 2 10ibensko-kninska 482 0 0 7 2 40 531Sisako-moslavaka 5 0 0 0 0 0 5Splitsko-dalmatinska 325 0 0 2 0 7 334Zadarska 148 0 0 0 0 0 148UKUPNO 1.019 2 1 11 2 49 1.084

5

Tablica 2: Raspored prijavljenih teta na stoci po procijenjenoj vrsti predatora i po upanijama u 2008. g. (do kolovoza)

upanija/Predator Vuk Ris Medvjed Pas Nepoznato UKUPNO Dubrovako-neretvanska 7 0 0 0 0 7 Istarska 0 0 0 0 0 0 Karlovaka 1 0 0 0 1 2 Liko-senjska 9 0 0 0 0 9 Primorsko-goranska 4 0 0 0 0 4 ibensko-kninska 246 0 0 5 26 277 Sisako-moslavaka 2 0 0 0 0 2 Splitsko-dalmatinska 142 0 0 2 1 145 Zadarska 58 0 0 0 2 60 UKUPNO 469 0 0 7 30 506 Tablica 3: Opine u kojima je zabiljeen najvei broj teta od vuka u 2007. godini Opina Broj tetnih

dogaaja Broj nastradale stoke

Prosjean broj grla nastradale stoke

Unei 101 154 1,52 Kistanje 89 177 1,99 Prgomet 81 145 1,79 Benkovac 53 133 2,51 Drni 37 63 1,70 Obrovac 34 117 3,44 Ervenik 34 89 2,62 Graac 30 97 3,23 Klis 30 59 1,97 Tablica 4: Opine u kojima je zabiljeen najvei broj teta od vuka u 2008. godini (do kolovoza) Opina Broj tetnih

dogaaja Broj nastradale stoke

Prosjean broj grla nastradale stoke

Unei 43 61 1,42 Kistanje 41 63 1,54 Graac 35 112 3,20 Prgomet 30 56 1,87 Drni 26 55 2,12 Rui 16 38 2,38 estanovac 15 66 4,40 Trilj 14 23 1,64

6

Slika 1. Broj teta na stoci u 2007. godini po naseljima

Slika 2. Broj teta na stoci u 2008. godini (od kolovoza) po naseljima

7

U 1019 tete od vuka zabiljeenih 2007. godine ukupno je nastradalo (ranjeno ili usmreno) 1958 grla stoke. Najvie su stradavale ovce (70 % svih nastradalih ivotinja) i koze (22% svih ivotinja), a mnogo manje psi, goveda, magarci i konji. U 2008. godini ukupno je nastradalo (ranjeno ili usmreno) 936 grla stoke prilikom 469 zabiljeenih teta od vuka. Ponovo su najvie stradavale ovce (70 % svih nastradalih ivotinja), te koze (20% svih ivotinja). S obzirom da se odnos teta ponavlja kroz godine, moe se zakljuiti da su se tete ustalile, te da nema nikakvih veih odstupanja. Prostorno gledajui tete su u pogledu nastradale stoke najvee razmjere poprimile na podruju ibensko-kninske upanije gdje je 2007. nastradalo 720 ivotinja (37%), a 2008. 454 ivotinja (48%). Za njom slijedi Splitsko-dalmatinska upanija s 35% nastradalih ivotinja u 2007., te 32% u 2008., i Zadarska sa 19% u 2007., odnosno 14% u 2008. godini (Tablice 5 i 6). Tablica 5: Brojnost svake pojedine vrste stoke napadnute od vuka po upanijama u 2007. upanija/Vrsta stoke Govedo Konj Koza Magarac Ovca Pas UKUPNODubrovako-neretvanska 2 2 0 5 31 0 40Istarska 0 0 0 0 11 0 11Karlovaka 0 0 0 0 4 0 4Liko-senjska 0 0 10 0 56 0 66Primorsko-goranska 0 0 8 0 29 0 37ibensko-kninska 19 1 97 3 570 30 720Sisako-moslavaka 1 0 0 0 16 0 17Splitsko-dalmatinska 34 0 190 3 400 56 683Zadarska 8 0 131 0 237 4 380UKUPNO 64 3 436 11 1354 90 1.958 Tablica 6: Brojnost svake pojedine vrste stoke napadnute od vuka po upanijama u 2008. (do kolovoza) upanija/Vrsta stoke Govedo Konj Koza Magarac Ovca Pas UKUPNODubrovako-neretvanska 1 0 7 2 6 0 16Istarska 0 0 0 0 0 0 0Karlovaka 0 0 0 0 1 0 1Liko-senjska 0 0 3 0 18 0 21Primorsko-goranska 0 2 0 0 3 0 5ibensko-kninska 27 2 76 0 342 7 454Sisako-moslavaka 0 0 0 0 3 0 3Splitsko-dalmatinska 17 2 83 3 183 14 302Zadarska 12 0 23 0 99 0 134UKUPNO 57 6 192 5 655 21 936

8

I ove godine raunao se udio stoke nastradale od vuka u ukupnom broju stoke nekoga kraja kako bi se ustanovio njegov stvaran utjecaj na gospodarstvo. Podaci o ukupnom broju stoke u 2007. preuzeti su od Hrvatskog stoarskog centra (HSC), s napomenom da odnose samo na odrasle rasplodne jedinke koje su ostvarile poticaj u 2007. godini. Stvaran broj stoke na istraivanom podruju je stoga neto vei, budui da nisu uzete u obzir mlade jedinke i jedinke koje nisu ostvarile pravo na poticaj, te je i stvaran udio stoke nastradale od vuka u ukupnom broju stoke neto manji od izraunatog. Analizirajui podatke o stoci stradaloj od vuka, dolo se do zakljuka da je i u 2007. godini najvie stoke stradalo na podruju Splitsko-dalmatinske i ibensko-kninske upanije. Udio nastradalih ovaca u ukupnom broju ovaca bio 0.82%, a udio nastradalih koza 2.14%. Stradavanje najveeg broja ovaca zabiljeen je tijekom 2007. i u Dubrovako-neretvanskoj upaniji, a koza u Zadarskoj upaniji. Ako se gleda udio stradalih ivotinja u ukupnom broju prijavljene, stradavanja od strane vuka nisu toliko znatna te ukupno iznose 0.43% za ovce, odnosno 1.37% za koze. (Tablica 7). Tablica 7: Udio ovaca i koza nastradalih od vuka u ukupnom broju ovaca i koza po upanijama

2007. godina Vrsta Ovca Koza

Brojnost stoke upanija Ukupno reg. od HSC

Udio stoke nastradale od

vuka (%)

Ukupno reg. od HSC

Udio stoke nastradale od

vuka (%) Dub-neretvanska 3.729 0,83 1.176 0,00 Spl-dalmatinska 48.809 0,82 7 .93 2,43 ib-kninska 70.207 0,81 5.264 1,84 Zadarska 105.261 0,23 13.743 0,95 Liko-senjska 56.259 0,09 2.240 0,44 Prim-goranska 39.341 0,07 657 1,22 Istarska 12.835 0,09 1.379 0,00 Karlovaka 14.449 0,02 632 0,00 Ukupno 336.441 0,47 32.884 1,37 Usporeujui podatke od posljednjih godina, moe se zamijetiti kako se u 2007. godini, gotovo ustaljeni trend teta (oko 1.300 1.400 godinje) smanjio. Iako 2008. jo nije zavrila, prema podacima pristiglim do kolovoza moe se takoer uoiti manji pad broja teta u svim upanijama. Ipak, nerealno bi bilo govoriti o trendu znatnijeg pada broja tete, ve se sa sigurnou moe utvrditi da su se tetni dogaaji po svojoj brojnosti i prostornom rasporedu ustalili. (Slika 3).

9

0200

400

600

800

1000

1200

1400

Dubro

vak

o-nere

tvans

ka

Splits

ko-da

lmati

nska

iben

sko-k

ninsk

a

Zada

rska

Liko

-senjs

ka

Prim

orsko

-goran

ska

Istars

ka

Karlo

vak

a

Sisa

ko-m

oslav

aka

UKUP

NO

Bro

j te

tnih

dog

aaj

a

2005200620072008

Slika 3. Broj teta po godinama

10

3. BROJNOST POPULACIJE VUKA U svrhu procjene brojnosti populacije vuka u Hrvatskoj i ove se godine koristila kombinacija nekoliko metoda, tako je procjena napravljena; na osnovi rezultata koordinirane akcije praenja populacije vuka prema tragovima u snijegu, obradom iskaza lokalnih strunjaka, analizom podataka o distribuciji i razmjeru teta na stoci, te koritenjem rezultata telemetrijskih istraivanja koja znanstvenici s Veterinarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, provode u Hrvatskoj jo od 1998. godine. U Hrvatskoj se trenutno prati 4 vuka u 4 razliita opora, i to tri opora na podruju Gorskog kotara i jedan opor na Velebitu. Prilikom procjene, osim podataka o lokacijama praenih opora i broju jedinki u njima, telemetrijska istraivanja dala su i informacije o prosjenim veliinama vujih opora, moguem broju jedinki na odreenoj povrini, koritenju prostora unutar teritorija opora te dnevnim kretanjima teritorijalnih vukova i onih u disperziji. Ta su saznanja sluila kao svojevrsno polazite prilikom odreivanja veliine teritorija procijenjenih opora i broja jedinki u njima. Rezultati akcije praenja populacije vuka prema tragovima u snijegu, provedene tokom zime 2007./2008. i ove su godine uvelike posluili za procjenu brojnosti populacije vuka. U Akciji koja je provedena na veem podruju gorske Hrvatske (oko 5.900 km2 Gorskog kotara, Velebita i Like te Karlovake upanije) sudjelovali su predstavnici brojnih lovakih udruga i ovlatenici prava lova, predstavnici Hrvatskih uma te nadzornici u zatienim podrujima. U drugoj po redu koordiniranoj Akciji ukupno je sudjelovalo preko 60 tragaa, koji su pretraili oko 70 posto teritorija spomenutih upanija, a naknadna procjena brojnosti izraena je na osnovi znanstvenih metoda. Svoje podatke o veliini populacije vuka u Hrvatskoj dalo je 20-ak procjenitelja, osim ovlatenih vjetaka za procjenu teta na stoci i znanstvenih suradnika, u procjeni su kao i prole godine sudjelovali i lanovi interventnog tima za vuka i risa. Telemetrijska istraivanja vukova, pored ostalog, dala su i zanimljive podatke o kretanju jedinki unutar teritorija opora i koritenju prostora. Primjerice opor Suho, koji se prati u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara, 50% svog ivotnog prostora ima u Sloveniji. Tijekom zime i proljea 2007. zadravao se u podruju oko Gumanca (po tragovima u snijegu izbrojeno 8 jedinki), da bi mu se do kraja proljea i u ljeto gotovo u potpunosti izgubio trag. ini se da taj opor, koji je u 2006. godini imao leglo u blizini Gumanca na hrvatskoj strani, u 2007. mlade donio na svijet te ih podie s druge strane granice, u Sloveniji. S tim podatkom slau se i lovnici s tog podruja koji cijelo ljeto nisu pronali nikakve ostatke plijena vuka. Takoer je poznato i da je jedan od lanova opora 23. prosinca 2006. odstrijeljen na Slovenskoj strani, u slovenskoj kvoti izvanrednog odstrjela (izredni odstrel). Drugi primjer je vuica Sara iz hrvatskog opora Snjenik odstrijeljena u sklopu slovenskog godinjeg zahvata u populaciju vuka uz samu hrvatsko-slovensku granicu u zimi 2007, dok je na hrvatskoj strani u istom oporu takoer odstrijeljen jo jedan vuk u sklopu hrvatske kvote za 2006 godinu. O koritenju prostora s obiju strana granice svjedoi i vuica

11

Eva koja je bila uhvaena i obiljeena u Dalmaciji u veljai 2005. Eva je tijekom pet mjeseci praenja bila locirana ukupno 541 put, od ega je 47 % lokacija bilo u Hrvatskoj, a 52 % u susjednoj Bosni i Hercegovini. Pri tome se u Hrvatskoj zadravala na manjem podruju, oko Runovia i Imotskog, dok je u Bosnu i Hercegovinu odlazila i do 80 km u unutranjost, sve do Tomislavgrada. Iz svega navedenog jasno je da na podruju Hrvatske zbog specifinog oblika i dugake granice sa susjednim dravama postoji jo velik broj drugih graninih opora koji dio godine provode u Hrvatskoj, a dio van nje. Stoga je procjena dobivena na osnovi iskaza lokalnih strunjaka i akcije praenja po snijegu ispravljena na nain da se broj jedinki u graninim oporima zbog stalnog prelaska granice i boravka u drugim zemljama podijelio na pola i kao takav dodao brojnosti procijenjenoj za ostatak Hrvatske (Tablica 8). Prema podacima dobivenim telemetrijskim praenjem opora Krasno na podruju Velebita, dolo se do znaajne spoznaje da su teritoriji opora na tom podruju dvostruko vei u odnosu na Gorski kotar, odnosno gustoa vukova je upola manja. Tako je primjerice veliina opora Gorskom kotaru 350 km, a na Velebitu 630 km. Tablica 8: Broj opora, jedinki u oporima i openiti trend populacije u razliitim upanijama (trend populacije: - u padu, + u porastu, = bez promjene, ? nepoznat)

* broj graninih opora

upanija Broj

opora (*) Min. broj

jedinki Maks. broj

jedinki Prosjean broj

jedinki Trend Sisako-moslavaka 3(1) 13,5 18 16 + Karlovaka 5(1) 17 23,5 20,5 =/+ Istarska 1(1) 0,5 1,5 1 = Primorsko-goranska 7(3) 26,5 37.5 32 =/+ Liko-senjska 11(3) 46,5 61 54 =/ Zadarska 5(1) 15 23,5 19,5 = ibensko-kninska 5(1) 22,5 28,5 25,5 =/ Splitsko-dalmatinska 11 (4) 30,5 46,5 38,5 =/+ Dubrovako-neretvanska 3 (3) 2,5 3,5 3 UKUPNO 51 (18) 174,5 243,5 209

12

Slika 4: Trend populacije vuka u razliitim upanijama na podruju rasprostranjenosti (- populacija u padu, + populacija u porastu, = bez promjene)

Slika 5: Procjena opora na istraivanom podruju dobivena Akcijom praenja populacija vuka i risa po tragovima u snijegu

13

Iz svih prikupljenih i obraenih podataka, te nakon korekcije s obzirom na granine opore, proizlazi da se u Hrvatskoj populacija vuka kree od najmanje 175 do najvie 244 jedinke (zaokrueno 175 240), to u prosjeku iznosi 209 jedinki. Te jedinke rasporeene su u pedesetak opora. Najvei broj jedinki ponovo je procijenjen na podruju Liko-senjske upanije, u prosjeku njih 54 rasporeenih u 11 opora. Jednak broj opora, procijenjen je i u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, ali s neto manjim prosjenim brojem jedinki, pa ukupan broj vukova iznosi 38,5 jedinki. Sljedea je Primorsko-goranska sa 7 procijenjenih opora, a nakon nje slijede Karlovaka, Zadarska i ibensko-kninska s po 5 opora. U svim spomenutim upanijama procijenjen broj jedinki kree se od 20 do 32. U Sisako-moslavakoj upaniji procijenjena su 3 opora. Jednak broj opora procijenjen je i u Dubrovako-neretvanskoj upaniji, ali uz napomenu kako su sva tri granina. Kao i prethodnih godina, smatra se da najmanji broj jedinki ivi na podruju Istarske upanije gdje je procijenjen samo jedan i to granini opor od 1-3 jedinke (Tablica 9, Slika 5).

14

Tablica 9: Procijenjeni vuji opori u Hrvatskoj s pripadajuim brojem jedinki i strunjacima koji su ih odredili; nazivi opora su izmiljeni (osim opora Snjenik, Suho, Risnjak i Krasno koji su predmet telemetrijskih istraivanja doc. dr. sc. Josipa Kusaka i njegovih suradnika) radi bolje preglednosti i lakeg prostornog snalaenja; opori navedeni u kurzivu predstavljaju granine opore

R. br. Naziv opora

Min. broj

jedinki

Maks. broj

jedinki

Prosjean broj

jedinki Lokalni strunjaci upanija

1 Snjenik 4 6 5 Frkovi, Majnari Primorsko-goranska 2 Suho 6 8 7 Frkovi, Majnari Primorsko-goranska 3 Risnjak 5 7 6 Frkovi, Majnari Primorsko-goranska 4 Brod Moravice 3 5 4 Majnari, Medved Primorsko-goranska

5 Ravna Gora - Vrbovsko 4 6 4 Frkovi, Majnari Primorsko-goranska

6 Mrkopalj 6 8 7 Frkovi, Majnari Primorsko-goranska

7 Velika Kapela 5 7 6 Frkovi, Majnari,

Matii Primorsko-goranska

8 iarija-Slavnik 1 3 2 Frkovi, Kuli Istarska 9 Glina 4 6 5 Abramovi Sisako-moslavaka

10 amarica 7 9 8 Abramovi, Slijepevi Sisako-moslavaka

11 Vratnik 5 6 5,5 Abramovi Sisako-moslavaka

12 Dobra- Generalski Stol 4 6 5,5 Matii, Pavlii Karlovaka

13 Mavina 4 5 4,5 Matii, Pavlii Karlovaka

14 Mala Kapela 4 5 4,5 Dasovi, Pavlii, Matii Karlovaka

15 Strmica 5 7 6 Matii, Pavlii Karlovaka 16 Petrova poljana 2 3 2,5 Pavlii Karlovaka

17 Brinje Vrhovine 6 8 7 Dasovi, Pavlii,

Matii Liko-senjska

18 Krivi put - Vodote 2 5 3,5 Dasovi, imuni Liko-senjska

19 Krasno 6 8 7 imuni, Tomai Liko-senjska

20 tirovaa-Pazarite 7 8 7,5 Milkovi, imuni Liko-senjska

21 Lukovo ugarje 6 6 6 Milkovi Liko-senjska 22 Prijeboj 3 5 4 Uarevi Liko-senjska 23 Bjelopolje 3 5 4 Milkovi, Uarevi Liko-senjska 24 Ramljani 5 7 6 Dasovi Liko-senjska 25 Nebljusi 4 6 5 Uarevi Liko-senjska 26 Udbina 6 6 6 Hak, Uarevi Liko-senjska

27 Dobroselo Visu 4 5 4,5 Uarevi Liko-senjska

28 Deringaj Graac 3 5 4 Grgas , Hak Zadarska

29 Srb 4 5 4,5 Hak Zadarska

30 Jasenice Sveto brdo 3 5 4 Grgas Zadarska

31 Bogatnik - Krupa 4 6 5 Grgas, Hak Zadarska 32 Provi 3 5 4 Grgas Zadarska 33 Vrelo Zrmanje 5 7 6 Ljubii ibensko-kninska 34 Kijevo 3 5 4 Ljubii ibensko-kninska

35 Bioviino selo Oklaj 5 7 6 Ljubii ibensko-kninska

36 Svilaja 5 6 5,5 Koki, Ljuii, upe ibensko-kninska

15

37 Unei 6 6 6 upe ibensko-kninska 38 Primorski Dolac 3 4 3,5 Braulj Splitsko-dalmatinska 39 Kozjak 1 2 1,5 Braulj Splitsko-dalmatinska 40 Debelo brdo 3 5 4 Koki Splitsko-dalmatinska

41 Dubova vrata - Gljev 4 6 5 Koki Splitsko-dalmatinska

42 Mojanka - Sinj 4 6 5 Koki Splitsko-dalmatinska 43 Mosor 4 6 5 Bosiljevac Splitsko-dalmatinska 44 Cista Velika 3 5 4 Bosiljevac Splitsko-dalmatinska 45 Imotski 5 6 5,5 Bosiljevac Splitsko-dalmatinska

46 Sjeverniji dio Biokova 4 7 5,5 abi Splitsko-dalmatinska

47 Juniji dio Biokova 4 6 5 abi Splitsko-dalmatinska

48 Prapatnice 3 4 3,5 abi Splitsko-dalmatinska

49 Mlinite Metkovi 3 3 3 Petkovi Dubrovako-neretvanska

50 epikue 1 2 1,5 Petkovi Dubrovako-neretvanska 51 Duba Konavoska 1 2 1,5 Petkovi Dubrovako-neretvanska

Slika 6. Procijenjeni vuji opori s prikazom broja jedinki (broj jedinki u graninim oporima podvuen)

16

Pozitivan trend populacije vuka navode vjetaci s podruja Karlovake i Sisako-moslavake upanije (koja se nalazi uz samu granicu rasprostranjenosti vuka i do nedavno je na tom podruju prisutnost vuka bila samo povremena), a svoj zakljuak objanjavaju sve manjom naseljenou, zaputanjem obradivih povrina i visokom gustoom divljai. Strunjaci s podruja Primorsko-goranske upanije smatraju kako je trend populacije u odnosu na prolu godinu takoer u laganom porastu. Za Splitsku upaniju stoji miljenje o nepromijenjenom trendu populacije, ipak porast brojnog stanja spominje vjetak koji svoju djelatnost obavlja na Biokovskom podruju. Nepromijenjen trend populacije u odnosu na prolu godinu istiu strunjaci s podruja Zadarske i Istarske upanije. Slino je stajalite i dijela strunjaka iz Liko-senjske upanije, dok neki smatraju da je trend populacije u toj upaniji u padu. Vjetaci s podruja ibensko-kninske i Dubrovako-neretvanske upanij zbog smanjenja teta na stoci smatraju da je i brojnost populacije vuka u padu. Bitno je ponovo napomenuti da se za razliku od teta na stoci, podatak o utjecaju na divlja ne moe provjeriti, budui da ne postoji organiziran sustav procjenjivanja takvog utjecaja, a s tim u vezi nema niti vjerodostojnih slubenih podataka o njegovom opsegu i distribuciji. Usporeujui ovogodinje rezultate procjene brojnosti s prologodinjima, moe se zakljuiti da se brojnost populacije vuka nije znatno promijenila. Neto vei broj jedinki vuka i opora zabiljeen je na podruju Sisako moslavake i Karlovake upanije. Kao i prole godine za procjenu su se osim iskaza lokalnih strunjaka, koristili i rezultati akcije praenja populacija velikih zvijeri po tragovima u snijegu. Akcija je znanstvena metode koja je obuhvatila vei dio gorske Hrvatske, podruja gdje su tete na stoci gotovo zanemarive i gdje lokalni strunjaci kao vjetaci za procjenu teta na stoci do unazad dvije godine nisu raspolagali dostatnim podacima za procjenu brojnosti populacije na tom podruju. U prologodinjem je Izvijeu izneseno da je na podruju Dalmacije dolo do smanjenja brojnosti populacije vuka, o emu su svjedoile znatno manje tete na stoci do rujna 2007. godini u odnosu na prijanje godine. Navodi se kako je na smanjenje brojnosti vjerojatno utjecala i izgradnja autoceste koja je uzduno presjekla stanite vuka na sjeverni i juni dio, te veliki poari koji su zahvatili Dalmaciju i pred kojima su ivotinje bjeale. S obzirom da se brojnost tetnih dogaaja nije znaajnije promijenila, moe se zakljuiti kako je populacija vuka stabilna u odnosu na prole godine. Autocesta s dostatnom propusnou, te brojnim prijelazima za divlje ivotinja ne bi trebala predstavljati uzrok smanjenja brojnosti niti veliki problem. Meutim, trenutna praksa pokazuje da se izvoai radova ne pridravaju vaee studije, te svojevoljno zatrpavaju vijadukte i vre prenamjenu postojeih prijelaza to onda za posljedicu ima nemogunost prijelaza ivotinja te fragmentaciju i degradaciju stanita. Stvarni utjecaj ovakvih radova na brojnost i raspored populacije vuka, morat e se pratiti niz godina, da bi sa sigurnou mogli utvrditi njegove posljedice.

17

4. SMRTNOST VUKOVA Prema postojeim podacima, od 15. rujna 2007. do 15. rujna 2008. godine zabiljeeno je stradavanje jedanaest jedinki vuka. Deset jedinki je nastradalo u prometu, a jedna je uginula od posljedica davljenja sajlom (Tablica 10, Slika 6). Osim ovih jedanaest, etiri jedinke su sigurno odstrijeljene u sklopu zakonitog zahvata u populaciju. Sve spomenute leine su pronaene i sakupljene, te prevezene na Veterinarski fakultet gdje je na njima napravljena razudba. Tablica 10: Popis i osnovne karakteristike vukova usmrenih u razdoblju od 15. rujna 2007. do 15. rujna 2008. god.

R. br. Datum nalaza

Mjesto Podruje Oznaka Spol Dob Uzrok uginua

1. 18.10.2007. Prgomet Dalmacija WCRO90 F 0,6 Promet

2. 21.11.2007.

Strmica kod Knina

Dalmacija WCRO95 M 0,7 Promet

3. 21.11.2007. Jasenak Gorski kotar

WCRO96 F 0,7 Promet

4. 21.11.2007. Lovre

Dalmacija

WCRO97

F 2 Promet

5. 26.11.2007. Mokro polje

Dalmacija

WCRO98

M 1,8 Promet

6. 30.11.2007. okolica Knina

Dalmacija

WCRO99

M 3,5 Promet

7. 31.12.2007. okolica Knina

Dalmacija

WCRO100

M 5 Promet

8. 19.01.2008. okolica Kistanja Dalmacija

WCRO101

M 3 Davljenje sajlom

9. 21.03.2008.

autocesta kod brda Veljun

Lika WCRO102 M 2

Promet

10. 27.03.2008. Dugopolje

Dalmacija

WCRO103

F 1 Promet

11. 04.04.2008. Medak

Velebit

WCRO104

M 2,5 Promet

18

Slika 7: Lokacije usmrenih vukova u razdoblju od 15. rujan 2007. do 15. rujna 2008. god.

Na osnovi podataka iznesenih u prologodinjem Izvjeu o stanju populacije vuka u Hrvatskoj , Povjerenstvo za praenje velikih zvijeri na proirenom je sastanku odranom 17. rujna 2007. predloilo novi zahvat u populaciju vuka. Doputeni zahvat u 2007. godini predvidio je odstrjel sedam jedinki vukova koji se trebao realizirati u razdoblju od 1.listopada 2007. do 31.sijenja 2008.. Produljenje vremena odstrjela za mjesec dana, u odnosu na prole godine, dogovoreno je na radionici o reviziji Plana upravljanja, a sam odstrjel je doputen iskljuivo pojedinanim lovom. Od sedam jedinki vuka za podruje Gorskog kotara doputen je odstrjel dvije jedinke, za podruje Like takoer dvije jedinke, te za Dalmaciju, podruje s najuestalijim tetnim dogaajima, odobren je odstrjel tri jedinke vuka. Do kraja 2007. godine zakonom doputen odstrjel ostvaren je u Gorskom kotaru i Lici. Tako je u noi 14. listopada 2007. u 21:45 u lovitu Golo Trlo lan lovake udruge Lane Perui doekom na visokoj eki uz meku odstrijelio prvog vuka WCRO89 iz kvote 2007. za Liku. U noi 20. listopada, u lovitu Srednji Velebit lovac Stjepan Mittner odstrijelio je sa eke i drugog vuka WCRO91 iz kvote 2007. za Liku. Prvi vuk WCRO92 iz kvote za Gorski kotar odstrijeljen je u lovitu Smrekova DragaGumance sa eke Grin Laz kod Gumanca 24.listopada 2007. u 21:55. od strane lovca Valtera Turka, a smatra se da je pripadao oporu Suho jer je odstrijeljen na podruju na kojem su praeni vukovi toga opora. Drugi vuk WCRO93 iz kvote 2007. za Gorski kotar odstrijeljen je ve sutradan, dakle 25. listopada u 18:55, u lovitu Snjenik, a

19

najvjerojatnije je pripadao oporu Risnjak. Tim odstrelima zavrio je doputen legalni odstrjel vuka u Gorskom kotaru i Lici u 2007. godini. Unato produenju roka zahvata za mjesec dana, prema slubenim podacima zakoniti odstrjel u Dalmaciji ni ove godine nije ostvaren. Ipak, ini se da je na tom podruju ostvaren odstrjel, ali da iz nepoznatih razloga nije prijavljen. Naime, Dravnom zavodu za zatitu prirode upuena je anonimna dojava o stradavanju etiri vuka na podruju Dalmacije na nezakonit nain. Iz toga proizlazi da je stvarna smrtnost samo jednim dijelom evidentirana i prijavljena, odnosno da je ukupan broj usmrenih vukova u Hrvatskoj vjerojatno vei. Ve su od prije poznati pojedini konkretni sluajevi koji govore u korist tome da je stvarna smrtnost daleko vea od evidentirane. Naime, jo nedavno je inspekcija zatite prirode zaprimila dojavu o nezakonitom ubijanju itavog niza strogo zatienih ivotinja, meu kojima i vuka, na cijelom graninom podruju Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od Sisako-moslavake, preko Karlovake i Liko-senjske, do Zadarske upanije. Ovdje se ponovo mora istaknuti postojanje velikog broja graninih opora, koji borave na slabo naseljenom podruju koje dobro pokriveno umama pa predstavlja pogodno stanite za vuka i za nezakonite radnje. Takoer je poznato i da se putem interneta i ostalih oglaivaa nudio lov na vuka i ostale strogo zatiene vrste ivotinja na podruju Hrvatske, to ukazuje i na mogunost organizirane ponude nezakonitog odstrjela. Poznati su i primjeri izjava o sluajevima usmrivanja vukova izreenih na javnim skupovima. Vjetaci s podruja ibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske upanije navode da se i dalje susreu sa sluajevima postavljanja otrovnih mamaca pa nije iskljueno ni da na ovaj nain stradavaju razne vrste ivotinja, meu kojima i vuk. Jo uvijek se koriste stupice za hvatanje vukova koje se postavljaju na mjestima prolaska ivotinja, a na nekim podrujima se u velikoj se mjeri koristi i oruje. Iz svega iznesenog ini se da bi stvarna smrtnost vuka mogla biti daleko vea od evidentirane.

20

5. STANJE POPULACIJE VUKA U SUSJEDNIM DRAVAMA Populacija vuka u Hrvatskoj dio je vee Dinarske populacije koja nastanjuje Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, te se nastavlja na jug Dinarida. S obzirom da velike zvijeri kao glavni predatori zahtijevaju puno ivotnog prostora, koji se u veini sluajeva prostire preko granica vie drava, istaknuta je potreba za meunarodnom suradnjom odnosno zajednikim upravljanjem velikim zvijerima. U svrhu toga izraene su Smjernice za planove upravljanja velikim zvijerima na razini populacije, koje su predstavljene u svom finalnom obliku na Pan-europskom kongresu u Postojni (Slovenija) 10. i 11. svibnja 2008. Smjernice je napisala skupina neovisnih strunjaka kao ulazne informacije za stalni rad Komisije za operacionalizaciju Direktive o stanitima Europske unije. Kao takav, one nisu slubeni dokument Komisije, ve umjesto toga, sadre niz preporuka koje autori ele dati Komisiji na temelju sadanjega znanstvenoga znanja i iskustva koje je steeno o upravljanju i ouvanju populacije velikih zvijeri irom Europe. Populacije velikih zvijeri prostiru se na stotine, tisue, esto i desetke tisua kvadratnih kilometara. Tako veliko podruje je esto fragmentirano s mnogo tipova administrativnih granica, ukljuujui zatiena podruja, opine, upanije, drave, zemlje, pa ak i supra-nacionalne entitete kao to je Europska unija. Prema tome, neophodno je da planiranje ouvanja za velike zvijeri bude koordinirano i u suradnji izmeu svih administrativnih jedinica koje dijele populacije, kako bi upravljanje postalo prirodnije, a zatita uinkovitija. 5.1. Bosna i Hercegovina Kao i za prijanje izvjetaje, podaci o stanju populacije vuka u Bosni i Hercegovini dobiveni su od mr. sc. Sae Kunovca iz odjela za lovstvo i zatitu prirode umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prema njegovim spoznajama i na temelju podataka prikupljenih u okviru realizacije Projekta: Building capacity to meet the challenges of multi-level democracy: the case of conserving species with transboundary populations, tokom 2007 i 2008 godine brojnost vukova u BiH procjenjuje se na 600-650 jedinki. Vuk je u Bosni i Hercegovini u brdsko planinskom podruju Dinarida, sve od granice s Hrvatskom na sjeverozapadu, pa do granice s Crnom Gorom na jugoistoku. Na cjelokupnom podruju BiH, osim u sjevernijim dijelovima prema Savi, vuk je prisutan stalno ili povremeno u veem ili manjem broju. to se tie procijene brojnosti populacije vuka i rasprostranjenosti, u BiH zakljuci nisu izvedeni na osnovu znanstvenih istraivanja ve se oslanjaju na podatke o mjestu odstrjela i mjestu evidentiranih tetnih dogaaja. Za analizu tetnih dogaaja od vuka na stoci i psima koriste se obrasci koji su bili koriteni i u izradi studije Ugroene vrste divljai u BiH zajedno s prijavama o teti nadlenim okrunim

21

ministarstvima u Federaciji BiH. Temeljem prikupljenih podataka zakljueno je da su tete i dalje u porastu. Najvei broj teta je na sitnoj stoci i to uglavnom ovcama i na lovakim psima, dok su krupna stoka i ovarski psi neto manje zastupljeni. Vukovi su tokom sezone 2007/2008. usmrtili 11 grla krupne stoke, 397 grla sitne stoke, 62 lovaka psa i 28 ovarskih pasa, dok tete na divljai nije bilo mogue adekvatno procijeniti. Najvei broj teta poinjen je u srednjobosanskom kantonu, tuzlanskom kantonu i zeniko dobojskom kantonu (Kladanj i Olovo), te na Sokolcu, Kalinoviku, Nevesinju, Trebinju i Bilei u Republici Srpskoj.

Slika 8. Rasprostranjenost vuka u Bosni i Hercegovini u 2005. godini

U lovnoj godini 2007/2008. prijavljen je godinji odstrjel 282 jedinke, s time da je odstrijeljeno 159 mujaka i 123 enke. Osim godinjeg odstrjela, registrirani su dodatni gubici od 7 jedinki, od toga dvije su stradale u prometu, a za pet uzrok smrti nije bilo mogue utvrditi. Najvie vukova, njih 24, odstrijeljeno je na podruju opine Sokolac. to se zakonskog statusa tie, vuk je u Republici Srpskoj nezatiena vrsta, odnosno izvan reima zatite, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine lovostajem zatiena vrsta u skladu sa Pravilnikom o vremenu lova lovostajem zatiene divljai objavljenom u Slubenim novinama Federacije BiH broj 02/08. Vrijeme lovostaja ove vrste je od 1. sijenja do 31. prosinac za mujake, te od 1. srpnja do 28. veljaa za enke i mlade. S obzirom da za vuka nije propisana potrebna i odgovarajua zatita, smatra se da bi to je prije mogue trebalo donijeti plana gospodarenja vukom, te u skladu s time i odgovarajue zakonske propise koji bi titili vuka.

22

5.2. Slovenija Najnoviji podaci o stanju vuka u Sloveniji dobiveni su od gospodina Marka Jonozovia, diplomiranog inenjera umarstva zaposlenog u Zavodu za gozdove Slovenije (Zavod za ume Slovenije). Smatralo se da se brojnost populacije vuka u posljednjih nekoliko godina nije znaajno promijenila te da iznosi izmeu 70 i 100 jedinki, a s obzirom da se vuk poeo pojavljivati izvan svojih tradicionalnih stanita, miljenje je bilo da se radi samo o prostornom irenju. Meutim podaci koji su izneseni u strunom miljenju za odstrjel vuka u 2008. godini kojeg je izradio Zavod za gozdove Slovenije, ukazuju na poveanje brojnosti vuka u Sloveniji. Jedan od takvih znaajnih pokazatelja je znatan porast broja prijavljenih teta na stoci u 2007. godini u odnosu na prijanje godine. Tako je tijekom 2007 godine prijavljeno 410 teta od vuka, naspram 174 tete prijavljene tijekom 2006. godine. Veina tetnih dogaaja zabiljeena je na podruju srednje i june Slovenije, i to 177 tetnih dogaaja u Seani, 117 u Koevju, 102 u Postojni i 14 u Novom mestu. Za sve poinjene tete tokom 2007. isplaena je naknada u iznosu od 210.978,87 eura, a godinu dana ranije isplaeno je tek 88.890,89 eura. Vukovi se u Sloveniji prvenstveno pojavljuju u srednjem i junom dijelu drave, ali u posljednje dvije godine sve vie prelaze preko Trnovske ume u sjeverne dijelove drave. Smatra se da je brojnost populacije vuka u Sloveniji u velikom zamahu, a jedan od razloga takvog miljenja lei u injenici da se vukovi sve ee viaju u blizini naselja te da su susreti sa ljudima takoer sve ei.

Slika 9. Rasprostranjenost vuka u Sloveniji u 2005. godini

23

U korist poveanja broja vukova govori i jedan vrlo zanimljiv podatak o 5 evidentiranih vujih legala, s ukupno 24 mladunca. Dva legla, jedno od 5, a drugo od 7 mladunaca, zabiljeena su na podruju Notranjske u ljetu 2007, a na Koevsko-belokranjskom lovno upravnom podruju istog ljeta pronaena su jo tri legla od po 7, 3 i 2 mladunca. Sve vei utjecaj na divlja takoer govori o poveanju brojnosti populacije vuka. U lovitima Medved i Jelen ve dui niz godina provodi se dnevni monitoring vuka, tako da se biljee svi znakovi njegove prisutnosti (plijen, izmet, tragovi, vienje, zavijanje, legla). Usporeujui nalaze znakova prisutnosti prijanjih godina pa sve do danas, vidimo kako se iz godine u godinu poveava broj tih znakova. Primjerice, tijekom 2007. u lovitu Jelen zabiljeeno je 688, a u lovitu Medvjed 308 znakova prisutnosti, za usporedbu, godinu dana ranije u lovitu Jelen zabiljeeno je 511, a u lovitu Medvjed 189 znakova prisutnosti vuka. to se tie gubitaka u populaciji vuka, zabiljeeno je 5 izvanrednih odstrijela u 2007, prilikom kojih su veinom stradale mlae jedinke pa takav odstrjel ne utjee direktno na reprodukcijsku sposobnost populacije. Od tih pet jedinki tri su vuka odsrijeljena na Koevsko-belokranjskom lovno upravnom podruju, a dva u Notranjskom. Gubitak jo jednog mladunca kojeg su ubili lanovi opora, evidentiran je u Koevsko belokranjskom podruju. Smatra se da populacija vuka u Sloveniji ima veliki broj spolno zrelih jedniki pa je omoguen visoki godinji prirast i stoga ovakvi odstrijeli ne utjeu na stabilnost populacije. Reim upravljanja vukom nije se mijenjao u odnosu na prijanje godine, te su sve tri velike zvijeri (vuk, ris i medvjed) i dalje u nadlenosti Ministarstva za okolje in prostor koje izdaje godinje odluke o zahvatu u populacije svih triju vrsta.

24

6. ZAKLJUAK

Prema podacima iznesenim u ovogodinjem Izvjeu, proizlazi da je populacija vuka u Hrvatskoj stabilna s brojnou od oko 200 jedinki to se podudara s procjenama dobivenim prethodnih godina otkada se izrauje ovakav tip izvjea. Ipak, primijeen je lagani pad broja teta na stoci u 2007. u Dalmaciji, regiji u kojoj se godinje dogodi vie od 90% svih teta. Na podruju Dalmacije zbog uestalih teta na stoci slubeno evidentiranih znakova prisutnosti vuka, procjenu je uvijek bilo lake izraditi nego na podruju gorske Hrvatske gdje se vuk uglavnom hrani prirodnim plijenom. Veliki doprinos saznanjima o ivotu vukova na tom podruju daju telemetrijska istraivanja, kao i akcija praenja populacija velikih zvijeri prema tragovima u snijegu koja je zime 2007./08. provedena po drugi put u lovitima i zatienim podrujima Gorskog kotara, Like i Velebita te Karlovake upanije. Akcija je dala znaajne podatke o pojavljivanju i kretanju vukova, te omoguila kvalitetniju i toniju procjenu. Znaajno je da je na podruju Karlovake upanije zabiljeen neto vei broj pojedinanih vukova, to ukazuje da vukovi iz podruja stalne prisutnosti nastoje naseliti pogodna, a od vukova slobodna podruja kao to je Karlovaka upanija, dok se u podruju Banije vuk ve ustalio. Evidentirana smrtnost u razdoblju izmeu dva izvjea, od 15. rujna 2007. do 15. rujna 2008., iznosi 11 jedinki vuka, to je tek 5,3 posto od procijenjene brojnosti populacije. No s obzirom na dojave o nezakonito usmrenim jedinkama, saznanja o koritenju otrova, stupica i oruja od strane lokalnog stanovnitva, oglaavanje lova na vuka putem interneta, te moguu organiziranu ponudu takvog lova, smatra se da je stvarna smrtnost vjerojatno dva do tri puta vea.

25

26

7. IZVORI PODATAKA 1. Desnica, S. (2007): Izvjee o stanju populacije vuka u 2007. godini. Dravni zavod za

zatitu prirode, Zagreb.

2. Dravni zavod za zatitu prirode, LIFE projekt Zatita i upravljanje vukovima u

Hrvatskoj: Baza teta na stoci.

3. Hrvatski stoarski centar: Podaci o broju ovaca i koza u Hrvatskoj u 2007. godini.

4. Kusak, J. (2002.): Uvjeti za ivot vuka (Canis lupus L.) u Hrvatskoj. Doktorska

disertacija. Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

5. Kunovac, S. umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu: Podatci prikupljeni u okviru

realizacije Projekta: Building capacity to meet the challenges of multi-level democracy: the case of conserving species with transboundary populations

6. LCIE (2007): Guidelines for Population Level Management Plans for Large

Carnivores, Final Draft, Rim

7. Lovaki list (lipanj, 2008): Vuk u Bosni i Hercegovini, Sarajevo

8. Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode: Baza odtetnih zahtjeva za tete na stoci.

9. trbenac, A. (ur.) (2005): Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj, Dravni zavod za

zatitu prirode, Zagreb.

10. trbenac, A et al. (2007.): Bilten Ouvanje velikih zvijeri u Hrvatskoj

11. trbenac, A et al. (2008.): Bilten Ouvanje velikih zvijeri u Hrvatskoj

12. Veterinarski fakultet (2007.): Godinje izvjee o radu Nastavak projektnih aktivnosti

na provedbi Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj

13. Zavod za gozdove Slovenije: Podaci iz strunog mnijenja za odstrel vuka u 2008

godini.