cijena 20 kuna glasilo islamske zajednice u hrvatskoj

BAJRAM ERIF MUBAREK OLSUN

izlazi tromjesenogodina 3, broj 5- 6 / srpanj, 2015.

tema broja:Nermin Botonji: Hrvatski model islama

Intervju:Zoran Filipovi

Suradnja jednakih: Predavanje veleposlanika SAD-a u Hrvatskoj, Nj. E. Kennetha Herberta Mertena

Srebrenica 1995. - 2015.

Enes Kievi o Nuradinu Trtovcu

Ideja Rijeke damije

Sead Ali: Karikatura od karikature

| 35_6 2015

mr. sc. Nermin ef. Botonjiglavni urednik

RIJE UREDNIKA

Potovani itatelji, trei dvobroj asopisa Minber slubenog glasila Islamske zajednice u Hrvatskoj dolazi u mubarek mjesecu ramazanu. Iako se o ramazanu mnogo govori, posebice u vrijeme kada nastupi, nekako uvijek ostaje osjeaj da nismo rekli dovoljno i da treba vie. Je li to zbog toga to su ramazanske poruke neiscrpne (to bi bilo normalno) ili zato to se rezultati na nama ne vide ba najbolje, ostaje na svakomu od nas da d odgovor. Meutim, vano je ne ispustiti s uma da je ramazan jednom u godini, da je jedinstvena prilika za stjecanje Bojeg oprosta, milosti i nagrade i da nitko ne zna za sebe hoe li idui doekati. Takoer, ponajbolji pokazatelj napretka u duhovnoj izgradnji i obnovi u ramazanu kao i rezultata nakon zavretka posta, ogledaju se u naim odnosima. Ukoliko smo se s nekim s kim smo dulje bili u zavadi pomirili, moemo govoriti o uspjehu i duhovnoj obnovi jer smo pobijedili ono najvanije svoj ego. Ako nismo, trebali bismo potraiti razloge gdje smo ispustili priliku i zapitati se jesmo li istinski snani. Unato brojnim analizama s kojima emo se suoiti, a u kojima e mahom i sm ejtan sudjelovati, ne zaboravimo da od naih meusobnih odnosa ovisi i zdravlje nae zajednice za koju svi nosimo odgovornost.U proteklom razdoblju poduzeti su vani koraci poboljavanja djelovanja nae zajednice. Pisali smo u prolom broju o Gunji, poplavi i izazovima oporavka s kojima se lokalno stanovnitvo suoava. lanovi Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i muftija uspjeli su prezentirati razmjere teta, pobuditi zanimanje i, na kraju, ukljuiti nae prijateljske zemlje u projekt obnove. Posebno zanimanje pokazali su za projekte koji se tiu odrivog povratka, te se s tim u vezi oekuje skora realizacija donacija krupne stoke i plastenika. Takoer, aktivno se razrauje sustav kojim e se osigurati otkup, tj. primanja za uzgajivae, a prvi korak u tom smjeru je ve i napravljen osnivanjem Zirata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Zirat je nova ustanova Islamske zajednice koja je osnovana da bi distribuirala humanitarne pomoi i koja e se baviti svim djelatnostima usmjerenim pruanju pomoi lanovima Zajednice. Pored poplava u Gunji i izvanredne situacije koja je zadesila veliki dio stanovnitva tog kraja, ve dulje vrijeme svakodnevno se javlja potreba za pomoi ljudima kojima je ta pomo sudbinski presudna. Stoga, naa zajednica e pokuati, u skladu sa svojim kapacitetima i mogunostima, pomoi osobama koje su u potrebi kroz novoosnovanu instituciju. Pored osnivanja Zirata, uinjen je znaajan korak u aktivnijem pristupu pitanju vakufa te je osnovana i druga institucija Vakuf Islamske zajednice u Hrvatskoj. Meu kljunim zadaama Vakufa je skrb o imovini Islamske zajednice u Hrvatskoj, kako i na koji nain je uvati, odravati i unaprijediti, a s druge strane promovirati ustanovu vakufa meu naim vjernicima. Osnivanjem Vakufa lanovi nae zajednice dobivaju servis koji e im moi pruiti punu podrku u realizaciji nakane da iza sebe ostave trajno dobro od kojega e imati koristi i nakon to jednog dana presele na bolji svijet. Osnivanjem navedene dvije institucije koje su nam nedostajale, Islamska zajednica u Hrvatskoj nadopunila je svoje institucionalno organiziranje. Namjera nam je da kroz navedene institucije pomognemo lanovima nae zajednice, jer kroz pomo i potporu svakog od lanova, jaamo zajednitvo i Zajednicu u cjelini. Kad svatko od nas, uloi u sebe u smislu odnosa prema sebi i drugima, ako Bog da, ispunit emo dobar dio svoje zadae na zemlji. Iza nas su brojne aktivnosti, realizirani projekti i dobri rezultati kao plod predanog rada svih dematlija i djelatnika nae zajednice. Pobrinuli smo se da u ovom broju pronaete informacije o naem radu i postignutim rezultatima kao i radove koji e vam biti, nadam se, od koristi. Uz elju i dovu da ovaj ramazan u dobru i zdravlju ispostimo, da nam Allah d.. primi post, ibadete i dove te nam svoju milost i oprost udijeli i da svi iz njega izaemo bolji u svakom pogledu, mahsuz vas selamim i pozdravljam!

I, svima BAJRAM ERIF MUBAREK OLSUN!

4 | | 55_6 20155_6 2015

Rukopise i fotografije ne vraamo

ImpressumMINBER: Glasilo Islamske zajednice u HrvatskojCijena: 20 kuna

Izdava: Meihat Islamske zajednice u HrvatskojTomaieva 12/2, 10000 Zagreb, Republika HrvatskaTelefon: 01/4614-473 // Faks: 01/4550-521

za Izdavaa: Muftija dr. Aziz ef. Hasanovi

ureuje: redakcijski kolegij

GlavNI I odGovorNI uredNIk: Mr. sc. Nermin ef. Botonji

zamjeNIk GlavNoG uredNIka: Avdo ef. Imirovi

IzvrNI uredNIk: Kemal Mujii

TajNITvo redakcIje: Emina Hodi

GrafIkI I lIkovNI uredNIk: Dino Trtovac

prIjelom, GrafIkI dIzajN: Ana Zubi i Marin Juki

redakcIja: Muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi,Muftija evko ef. Omerbai,Mr. sc. Nermin ef. Botonji,Prof. dr. sc. Sead AliAvdo ef. Imirovi,Kemal Mujii,Mevludi ef. Arslani,Aldin Dugonji

kuNskI I devIzNI Iro-rauN:PRIVREDNA BANKA ZAGREBRAKOGA 6, 10000 ZAGREB-CROATIABroj rauna: HR22 2340 0091 1000 85466SWIFT codePBZGHR2X

TIsak: GRAFOMARK d.o.o. J. Lonara 2f, 10090 Zagreb

za TIskaru: Mato Markovi

Naklada: 1000 primjeraka

AMrA HoDI:PuLA, PREKRASAN GRAD OBASJAN ISLAMSKOM MLADEI 64. - 66.

PRVA KOLA S HALAL CERTIFIKATOM 67.

sADRAJ

NErMIN BotoNjI: SREBRENICA 34. - 37.

SEAD AlI:KARIKATuRA OD KARIKATuRE 38. - 41.

KEMAl MujII:

SLOBODA VJEROVANJA 42. - 45.

ElvIS DEuMI: uVOD u ISLAMSKE FINANCIJE (2) 57. - 59.

AlDIN DugoNjI: HALAL NORME u KLAONICI KRuPNE STOKE 60. - 63.

AMrA HoDI: OJ, BuDI SVOJ! 68. - 69.

EMINA MEI: MLADI I ISLAM VOLE SE JAVNO 70. - 73.

NErMIN BotoNjI: IZNIMNA OSTVARENJA 74. - 77.

uVODNIK 3.

IVOT u DEMATIMA 6. - 15.

POVIJEST POGLAVIINA PISMA 32. - 33.

aNdrea rImpfkasaBa vIlkovar

Kasaba na carigradsko - budimskom drumu

52. - 56.

24. - 29.

Razgovor saZORANOM FILIPOVIEM, publicistom i umjetnikimfotografom

sead alITema Broja :Islam u HrvaTskoj

Inicijativa za rjeenje pozicije manjinskih vjerskihzajednica

16. - 21.

30. - 31.

pIsmo poGlavIce seaTTle

Misli o prirodi i okoliu

Predavanje veleposla-nika SAD-a u Hrvatskoj,Nj. E. Kennetha Herber-ta Mertena

suradNja jedNakIH

22. - 23.

ENES KIEvI O DINI TRTOVCu 46. - 47.

AvDo IMIrovI: O JEZIKu, RODE, DA TI POJEM 48. - 49.

SENAD NANI:TO Su TO ISLAMSKA KuLTuRA I CVILIZACIJA ? (2) 50. - 51.

Ideja rijeke damije ili uspomena na dragog prijatelja

Duana Damonju

kemal mujII

78. - 88.

6 | 5_6 2015

IvoT u demaTIma - zaGreB

| 75_6 2015

IvoT u demaTIma - sIsak

alem ef. crNImersad ef. kreTI

Poetak svake kalendarske godine s obzirom na nau geografsku lokaciju je jako hladan, pa onda aktivnostima grijemo svoja srca i naa tijela. Najbolja hrana naih dua jeste Kurani kerim, Allahova rije. Tako je ova godina i na najljepi nain zapoela u Islamskom centru Zagreb. Naime, poetkom su prvog mjeseca Islamski centar u vrijeme kolskih praznika kra sili osnovnokolci sedmih i osmih ra zreda iz cijele Hrvatske koji su se doli druiti uz Kuran u sklopu Zimske kole Kurana. Ovi uenici su spavali u prostorijama internata Islamske gimnazije i tako su jedan tjedan provodili zajedno vrijeme od 024. Svima je bilo lijepo i jedva ekaju ponovno okupljanje. Najblie Kuranu je sunnet Muha mme da, a. s. Tako je ove godine paralelno s mjesecom sijenjem bio i hidretski mjesec rebiulevvel. Dvanaestog dana ovoga mjeseca muslimani diljem svijeta obiljeavaju roendan Muhamme da, a. s., iji sunnet je drugi izvor islama. Taj roendan obiljeavaju uenjem mevluda, zikra, organiziranjem raznih manifestacija i sl. U Islamskom centru Zagreb imami i muallime MIZ Zagreb prouili su prigodni mevlud. Damija je bila prepuna vrijednih dematlija i nae djece. Krajem prvog mjeseca imali smo gostovanje i jednog od najboljih vaiza ovih prostora hafiza Sulejmana Bugarija, koji je ponovo ispunio Veliku dvoranu Islamskog centra, a naravno i naa srca toplinom i nekom pozitivnom energijom, pa smo i mi u Zagrebu ovaj hladni mjesec proveli u nekoj unutarnjoj toplini i mirnoi.

U drugom mjesecu smo osvanuli na stranicama Globusa, tjednika Jutar njeg lista. Pisali su o aktivnostima u Islamskom centru, a najvie su se dotakli kole hifza i njenih polaznika, mujezina u Islamskom centru Zagreb, djejeg vrtia Jasmin i njihova naina rada, Islamske gimnazije dr. Ahmed Smajlovi, te Omladinskih druenja i njihovih aktivnosti. Ono to se jo dogaalo u Islamskom centru Zagreb jest i radionica ,,Trgo vina ljudima, koju odrauju asne sestre, a koja je bila najposjeenija upravo kod nas jer je bilo i najvie muallima i omladine, koji su doli nauiti to nisu znali. Nai polaznici mekteba, ali samo sedmi i osmi razred, imali su upanijsko na tjecanje. Veljaa bi se mogla proglasiti i mjesecom omladinskih aktivnosti, jer pored ve likog broja prisutnih na reenoj radionici, omladinci su zavrili i sa svojim po lugodinjim projektom ,,Knjigom obnovimo Gunju. Prikupili su preko 3000 knjiga i odvezli ih u Islamski centar Zagreb. Krajem mjeseca odrala se i 4. srednjokolska i omladinska Pa rlaonica ,,Religijski identitet Tko sam ja. Toj parlaonici je prisustvovalo 150 omladinaca. Gosti Parlaonice doli su iz Rijeke, Pule, Ljubljane, Austrije, Si ska, Osijeka i Karlovca. Specijalni gosti su bili g. Enis Belagi, glumac, i Fea Dubur, omladinac i lijenik u Klinikoj bolnici Rebro.Parlaonica je i ove godine uspjela ve i nakon otvoreno postavljenih pitanja omladinaca o tome tko su i to su, svjedoe li ehadet potajno ili bez imalo ustruavanja, jesu li zbog svojeg vjerskog i nacionalnog identiteta stig matizirani, jesu li skloni prikrivanju vlastitog identiteta kako bi izbjegli stigmatiziranje, kako se oduprijeti asimilaciji i sl. U svim ovim pitanjima pokazuje se kljunim ispravno i cjelovito poimanje i konstituiranje vjerskog identiteta, meu ijim se glavnim oznakama u konanici nalaze elja i volja za iskrenim dijalogom sa svim ljudima dobre volje. Ovacijama i velikim pljeskom, s radou doekan i gost, dramski i filmski umjetnik, g. Enis Belagi. U priu o identitetu, o nainu kako svojim stavovima utjee na generacije mladih muslimana, nije bio sluajno pozvan. Rije je o mladom ovjeku, predanom svojoj vjeri i odanom svojoj domovini. O ovjeku koji

se svojeg vjerskog identiteta, reklamirajui pivo, ne bi odrekao niti za mi lju eura. Jer on sudjeluje u kampanji protiv alkoholizma i kako kae, ne eli prodati svoj obraz.Tako veljaa i zavrava s jo jednom aktivnosti omladine, a to je regionalno druenje omladine u naem Centru. Na druenju, pored nae omladine, bili su jo i omladinci i omladinke iz Karlovca, Siska, Rijeke i Pule, a u ime Ureda za dawu i mlade u Hrvatskoj obratio im se mr. sc. Mirza ef. Mei, voditelj Ureda.Oujak je zapoeo mektepskim natjecanjem za uenike od 3. 6. razreda osnovnih kola i putovanjem nae omladine na Omladinsko regionalno drue nje u Karlovac. Sredinom mjese ca u Naem centru se odralo i prvi put Dravno natjecanje za polaznike Islam skog vjeronauka sedmih i osmih razreda, te vjeronauno natjecanje za uenike od 3. 6. razreda osnovnih kola na razini Meihata. Pored ovog natjecanja odrano je, u organizaciji Rijaseta IZ Bosne i Hercegovine, i na tjecanje iz sire Muhammeda, a. s., za srednjokolce. Ako bismo veljau mogli nazvati mjesecom koji pripada aktivnostima omladine, tako moemo i oujak nazvati mjesecom koji je pripao aktivnostima Vijeu ena MIZ Zagreb. One su u ovom mjesecu imale zajedniki izlet u Pulu i Pore, ali su imali i, ve tradicionalni, Bazar na kojem prodaju svoje specijalitete proizile iz njihovih vrijednih ruku i njihovih kuhinja. Sav prikupljeni novac usmjerili su u fond El Fudul, iz kojega se stipendiraju polaznici Islamskog vjeronauka iz jednoroditeljskih obitelji.Pored ovih aktivnosti tu su i one uobiajene, kao uenje Kurana i prijevoda prije dume namaza, odravanja redovnih tribina etvrtkom, omladinskih tribina petkom i nedjeljom, tribina za odrasle subotom, vjerske pouke u kolama kroz radni tjedan, a mektepske pouke u danima vikenda, te svakodnevni rad kole za hifz.

Poetak ove kalendarske godine koincidirao je s mjesecom rebiulevvelom koji, kao i u drugim dematima tako i u Medlisu Sisak, zauzima po sebno mjesto i panju.Mevludsko ozraje se kroz dobro osmiljen program osjetilo i ove godine, e mu su doprinijele djevojke iz zbora OKMa koje nisu tedjele glasove da pokau osjeanja i ljubav, uei odabrane tematske ilahije i recitale.Fuad ef. Karaga odrao je nadahnuto predavanje o slijeenju sunneta kao najboljem ivotnom okviru s kojim postiemo sva zadovoljstva i uspjehe u ivotu.Zanimljiv i edukativni tjedni kamp pod nazivom Zimska kola Kurana, islama i arapskog jezika, u organizaciji Vjerskoprosvjetne slube Meihata, odran je poetkom sijenja u Zagrebu, a uee su uzele i nae djevojke, Nermina Hafizovi i Amra Muji, koje su prenijele fascinirajue dojmove. Rije je o prvom takvom projektu koji je imao za cilj edukaciju naih mladih, meusobno upoznavanje, interakciju i drue nje iz kojeg su ponikla nova prijateljstva.Iako smo svjesni nae prolaznosti i ne minovnosti rastanka s ovim svijetom kada to na Gospodar odredi, sve nas je, u ljudskom smislu, zatekla i rastuila vijest o preseljenju na bolji svijet, 10. sijenja 2015., hadi Fati mehanume Karage, supruge dugogodinjeg sisakog imama Fuada ef. Ka rage. Smrt ju je zatekla prigodom po sjete kerki Mersihi u njezinom do mu. Nainpreseljenja na Ahiret odraz je i

njezinog naina ivota; tiha, ne na me tljiva, odmjerena u govoru, pri stu pana, jednostavna.Tako je i preselila; ne na pativi ni sebe ni druge, duu je polahko ispustila.Fatimahanuma zaduila je sisaki demat svojom saburli naravi, jednostavnou, pristupanou i hizmetom, voenjem i odravanje prostorija si sakog mesdida. Denazanamaz je klanjana na dva mjesta: u Sisku gdje su prisustvovale muftije evko ef. Omerbai i dr. Aziz ef. Hasanovi, te u ro dnom mjestu merhume, Vinac pokraj Jaj ca, gdje je nakon denaze ukopana na mjesnom mezarju, a denazunamaz je predvodio sin Zuhdija ef. Karaga. Molimo Gospodara da joj se smiluje i uvrsti je meu svoje odabrane robove. Amin!Hafiz Sulejman Bugari poastio je na demat 24. sijenja 2015. Okrije pio je i razgalio naa srca i due nadahnutim predavanjem o ljepoti islama i slasti i radosti ivota u praktinosti ivljenja u toj ljepoti.Manifestacija Poslanik u mome srcu, u organizaciji Medlisa Sisak odrana je 30. sijenja 2015. Polaznici islamskog vjeronauka osnovnih i srednjih kola MIZ Sisak pokazali su nam univerzalne vrijednosti iz ivota poslanika Muhammeda a.s. Uivali smo u odabranim ilahijama, kasidama, recitalima, igrokazima i scenskim (dramskih) izve dba ma u drutvu gostiju iz susjednog Me dlisa Karlovac sa zborom demata Bogovolja i uesnicima demata Maljevac. Veer su ukrasili imami demata BlagajJapra Emir ef. Nuhi i Samir ef. Ahmi, MIZ Bosanski Novi nastupom s prelijepim ilahijama, a po zavretku programa druenje je nastavljeno zajednikim druenjem u prostorijama mjesnog doma Eugen Kvaternik uz ukusnu zakusku.Dan nakon manifestacije Poslanik u mom srcu, 31. sijenja 2015., odran je meureligijski duhovni koncert Upoznaj, moli, surauj to je dio istoimenog ekumenskog projekta Sisake biskupije, Medlisa islamske zajednice Sisak i Srpske pravoslavne crkve.Prvi koncert ovoga tipa odran u Sisku okupio je brojne vjernike iz sve tri zajednice, a nastupili su Hor manastira Kovilj iz Srbije, Selsebil zbor Medlisa Islamske zajednice Rijeka i Katedralni zbor Uzvienja sv. Kria iz Siska.

Koncert je svojim razliitim duhovnim sadrajima oplemenio i obogatio obzorja meusobnog poznavanja, predstavljajui slinosti i posebnosti, po kazujui trajne zajednike vrijednosti ovih zajednica.Meunarodni dan hidaba, 1. veljae, nae su ene obiljeile etnjom kroz Sisak kojom se eljele pokazati na ovaj islamski propis koji je esto krivo interpretiran i prikazan. Tridesetak ena iz Siska predvodila je koordinatorica ovog dogaanja, muallima Azra Mulabdi, a mogli smo vidjeti i druge poznate ene iz sisakog drutvenog ivota kao to su Marijanka Kovaevi, predsjednica Centra za ene Adela, Ivanica Veli, dopredsjednica Graanske inicijative Moj grad Sisak, Dragana ubrilo Bila, voditeljica Igraonice Zvonica, drutvena aktivistica Dau Poredo Lavor...Izvrni odbor Medlisa Sisak bio je u radnoj posjeti Medlisima u Puli, Umagu i Rijeci 14. 15. 2. 2015. Bila je to izvrsna prilika da novi saziv IOMa Sisak razmjeni iskustva i miljenja sa svojim kolegama u drugim medlisima.Drugo regionalno druenje mladih u organizaciji MIZ Karlovac odrano je 1. oujka 2015. u Karlovcu gdje su se okupili mladi iz Rijeke, Siska zajedno sa domainima u Karlovcu. 20. oujka 2015. na Medlis je posjetio hfz. dr. Halil Mehti koji nas je poastio nadahnutom hutbom. Za os no vu svoje hutbe uzeo je hadis u kojem se navodiKod koga se troje nau okusit e slast imana; da mu Allah i Njegov poslanik budu drai od onoga to je mimo njih, da voli osobu samo radi Allaha i da mrzi da bude vraen u ne vjerstvo, nakon to ga je Allah izbavio iz njega, kao to mrzi da bude baen u vatru.Hafiz je tematizirao navedeni hadis poruujui da polazna osnova i poetak svakog postupka mora biti Allahovo zadovoljstvo kao krajnji cilj, jer samo tako moemo na ivot ispuniti sa dr ajem i smislom; Poslanikov sunnet je na najbolji kompas i orijentir, jer oplemenjuje i podie kvalitetu naeg karaktera i morala s kojim moemo obogatiti svijet oko sebe; prijateljstvo bez interesa ili ljubav prema ovjeku zbog njegovog karaktera i lijepog ahlaka, najbolje je prijateljstvo koje je trajno i za koje stjeemo sevap. Vjero nauno natjecanje Meihata IZe u Hrvatskoj

8 | 5_6 2015

IvoT u demaTIma - duBrovNIk

| 95_6 2015

IvoT u demaTIma - splIT

salkaN ef. HerI

odrano je 18. oujka 2015. Ovogodinje natjecanje je proteklo u znaku zanimljivih sadraja koji su imali za cilj druenje i interakciju nae djece i mladih. Naime, nakon pismenog testiranja i klanjanja podnenamaza, uenici su se s odreenim imamima i muallimama ve po dogovorenom rasporedu i programu za putili u Ekopark Kraograd, nedaleko od Zagreba gdje su proveli poslijepodne u zabavi, igri i rekreaciji. Upravo je to i bio cilj Meihata IZe u Hrvatskoj: okupiti djecu i mlade koji e najvie vremena provesti u meusobnoj druenju i pozitivnom ozraju.Za srednjokolce su osmiljeni sadraji u Omladinskom klubu u kojem su ima mi moderirali videoprojekcije, parlaonicu, karaokeilahije i igre prikladne za njihov uzrast. Kroz spomenute sadraje mladima su poslane po ruke o mladosti kao najvanijem razdoblju njihova ivota koju ne smiju po tratiti u besposlici, ve mladost proeti pozitivnim i dobrim djelima na zadovoljstvo Uzvienog.I nae vijesti iz MIZ Sisak zavrit emo najvanijom vijeu o jo jednom znaajnom koraku kojim smo krenuli ka poetku gradnje Islamskog sredita u Sisku. U etvrtak, 16. travnja 2015. u Gradskoj vijenici potpisan je Ugovor o regulira nju obveza izmeu Grada Siska i Med lisa islamske zajednice Sisak. Grad Sisak e se odrei naplate komunalnog doprinosa za Islamski centar, a s druge strane Islamska zajednica, kao inve stitor, obvezuje se urediti infrastru k turu, pjeake i biciklistike staze i autobusno ugibalite. I, tako, polahko, korak po korak, mi smo sve blie naoj damiji.

osamdeset godina u ivotu jednoga ovjeka, pojedinca, ve je duboka starost. Ali, osamdeset godina organizi ranog ivota jedne zajednice, to je ve respek tabilna tradicija. Kad je rije o dubrovakoj Islamskoj zajednici, to je tradicija koja je vrijedna i potovanja i sjeanja. Rije je o tradiciji koja je oplemenjena bogatim iskustvom generacija, koje pripada svima nama zajedno i svakom od nas posebno. Prolost, meutim, ne postoji samo da bismo se sjeali, nego da bismo uzimali poruke i pouke za budunost. Vrijeme u kojem ivimo potaknuto je naom velikom zajednikom nadom u sretniji ivot muslimana u Dubrovniku, zajedno sa svim graanima i sa svim razliitostima ovoga slobodarskog grada. Dubrovnik je grad kako su govorili i pisali i oni koji su se ovdje ugledali svijet, i oni koji su ivjeli u njemu, i oni koji su s radou dolazili i pisali o ovom me diteranskom dragulju podno Sra mjestu gdje se najsretnije proimaju dvije kljune odrednice ovjekova ivota: to su sloboda i tradicija. Dubrovnik je oduvijek bio harmonini prostor bogatoga graditeljskog na slijea, zadivljujue kulturne batine, ozraja otvorenosti, ali i ljubomornog uvanja svoje vlastitosti i svoga gospodstva. Dubrovnik je divno udo na rubu Ovoga i Onoga svijeta, u njemu istom bivamo i mudri starci, kojima se netom ra skrivaju uda i konane misli o svijetu i ivotu, i zanesena, obradovana djeca, kojima ula dobivaju nebeska krila... zapisano je u knjizi Muslimani u Du brovniku tiskane u povodu 70. oblje

tnice Islamske zajednice u Dubrovniku. Dokumenti kazuju da su se muslimani poeli naseljavati u Dubrovniku tek nakon 1878. godine, bez obzira to su desetljeima i stoljeima ranije postojale ive dubrovakoosmanske gospodarske i druge veze. Stalniji boravak muslimanskog stanovnitva u ovom gradu vezan je za poetak XX. stoljea. U naoj ve spomenutoj knjizi/brouri navedeno je da su se u tom dobu formirala trgovaka drutva, osnivana poduzea, trgovinske korporacije, u emu su, dakako, sudjelovali, i muslimani... Tek tridesetih godina 20. stoljea neke su se muslimanske porodice preseljavale u ovaj grad. Demat je formiran 1934. godine. Organiziranjem demata stalo se u kraj dotadanjoj kaotinoj dezorijentiranosti i neorganiziranosti dubrovakih muslimana. Vano bi bilo ovdje napomenuti da je prvi ezan u Dubrovniku prouen 1929. godine. Prolost je, kako vidimo, samo omoguila da, evo, doekamo i ovu i ovakvu svoju sadanjost, da doekamo ove lijepe lipanjske dane, u kojima punimo 81 godinu postojanja Islamske zajednice i da, zajedno s muslimanima koji su aktivni i radini u dematu, i s onima kojima je damija tek orijentir zaviaja, sjeanja, identiteta, kao i sa svim Du brovanima ma kojoj vjeri i ideji oni pripadali, podijelimo zajedniku ra dost to, kao muslimani, kao sljedbenici Muhammedova, alejhisselam, Umme ta, postajemo dijelom dubrovake slobodarske tradicije. Svi jako dobro znamo koliko je ba mu slimanima Dubrovnika u prolim veoma tekim i tijesnim vremenima bila vana Islamska zajednica u kojoj su izgraivali svoj vlastiti identitet.Koliko god da su prostorije dubrovakoga mesdida lijepo ureene, a ukupni prostor godinama domainski funkcionaliziran, odavno se osjea nedovoljnost damijskog i openito prostora u ulici Miha Pracata na broju 3. Zato neka mi se ne zamjeri to i po novo javno istiem elju dubrovakih muslimana za gradnjom prostranog i funkcionalnog islamskog sredita u Dubrovniku. elimo damiju ija e munara i svi damijski popratni prostori, kako sam to na jednom mjestu u intervjuu naglasio, na najljepi nain biti uklopljeni u

postojeu dubrovaku mediteransku arhitekturu i u onu dubrovaku otvorenost, gospodstvo, slobodarsku tradiciju. Jako nam je stalo da sa svim do bronamjernim, vrijednim, plemenitim dubrovakim energijama, gradimo sretniju budunost i svoga grada Du brovnika, o emu sam pisao u Minberu broj 12/2013.Aktualna demokratska klima pogodovala je da mi u Islamskoj zajednici uspostavimo dobru i konkretnu suradnju i da ponemo realizirati nae elje i potrebe. U meuvremenu pronali smo odgovarajui prostor na podruju Grua kojeg smo kupili i ovih dana oekujemo uknjibu u vlasnitvo Islamske zajednice. Ovo je prilika da se najsrdanije zahvalimo svima onima koji su pomogli oko realizacije novog prostora za potrebe Islamske zajednice Du brovnika i pomogli dubrovaki demat i ovdanje muslimane u cjelini.Vano je naglasiti da se u proteklom razdoblju 2015. godine pristupilo realizaciji zadanih ciljeva u osmiljavanju to kvalitetnijeg djelovanja, kako unutar, tako i izvan Zajednice. Odra vanjem Mevludske akademije, koju su izveli polaznici vjeronauka, zapoeli smo 2015. godinu. Vano je rei da je tom prigodom uinila zajednika akika novoroenoj djeci to je postala tradicija u naem medlisu. Veseli nas injenica, da je sve vie mladih koji se odluuju na sklapanje brakova u naem mesdidu. U Medlisu islamske zajednice uprilien je i prijem mons. Mate Uzinia, biskupa dubrovakog. U pratnji bis ku pa bili su generalni vikar Dubrovake biskupije don Petar Pali i proelnik Vijea za ekumenizam i meureligijski dijalog don Ivica Pervan. U ugodnom ozraju biskup Uzini estitao je 80. obljetnicu Islamske zajednice i 30. obljet nicu dubrovakom imamu Salkanu ef. Heriu, te izrazio nadu u skoriju realizaciju novog Islamskog sredita u Gruu. U meuvremenu odra na su vjeronauna natjecanja polaznika vjeronauka kako na kolskoj i u panijskoj tako i na dravnoj razini. Na tjecatelji su pokazali dobre rezultate na emu im estitamo. Mnogi susreti i posjete naoj zajednici, od muslimana iz raznih zemalja, kao i posjeta visokih dunosnika, raznih organizacija do uenika osnovnih i

srednjih kola, uinile su nas bogatijim i sretnijim. Nadam se da nam nee u posjetu ovog ljeta doi Elemenratne estice Michela Houellebecqa, najkontroverznijeg francuskog pisca. Ramazan mubarek oslun! Neka nas Bog Svemogui obaspe svojom milou i pomogne da svi skupa sudjelujemo u stvaranju ljepeg, sretnijeg i Bogu dragom vjernijeg svijeta. A onima koji nisu vie meu ivima molimo milost kod Boga, dennetske bae i perivoje. Amin!

na Poetku ivota u dematu iz dvojio bih posjet Splitskog gradonaelnika Ive Baldasara Medlisu Islamske zajednice Split, 21. 1. 2015., u emu su mu se, na njegov poziv, pri druili lanovi Konzularnog zbora u Splitu, predsjednici vijea nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina grada Splita, predstavnici idovske opine Split i lanovi Odbora za rad s nacionalnim manjinama Gradskog vijea Grada Splita. Kroz prostorije mesdida u Cosmijevoj ulici goste je proveo glavni imam Vahid ef. Hadi, koji ih je upoznao sa glavnim pravilima islama, od onih molitvenih do naina odreivanja i praznovanja muslimanskih blagdana.Tragini dogaaji u Francuskoj bili su povod za ovaj posjet, ali smo ve ranije u Gradskoj upravi razmiljali o tome da navratimo na kavu i kolae kod naih susjeda islamske vjeroispovijesti. Oni tu s nama ive stoljeima. U tom razdoblju dogaali su se i incidenti, koji su uglavnom bili posljedica neznanja. Ne poznavanje izaziva strah, a strah moe izazvati sukob. Zato je potrebno da se meusobno poznajemo, da razgovaramo i druimo se. Stoga ovo i jest bio poziv na kavu i kolae. To je dobro jer u Splitu imamo razliitih vjeroispovijesti. Dobro je da se svi druimo i dolazimo, kazao je gradonaelnik Baldasar, do dajui da e grad pomoi u iznala enju kvalitetnijeg rjeavanja prostornog smjetaja Islamske zajednice u Splitu. Tijekom druenja imam Hadi je predstavio rad Islamske zajednice u Splitu, od njenog osnutka 1983. godine, te ukazao na to to Kuran govori o Isusu i Ma

vaHId ef. HadI

| 115_6 201510 | 5_6 2015

riji, te nerazumijevanju i predrasudama o Islamu i muslimanima. Veoma smo poaeni ovom posjetom. Zahvaljujemo naem gradonaelniku koji je inicirao ovaj susret posjet naoj Zajednici i koji je za nas, muslimane Splita i okolice, veoma znaajan. To svjedoi o njego voj otvorenosti i razumijevanju spram svih graana ovoga lijepog grada. Opepoznato bi trebalo biti da svi mu slimani imaju univerzalni pozdrav esselamu alejkum neka je mir na vas. To je pozdrav Bojeg mira i upravo bismo mi muslimani trebali biti najsvjesniji poruke tog pozdrava mir. Na alost, po jedini muslimani, za razliku od ogromne veine, zaboravljaju to taj pozdrav zagovara i promie i doputaju sebi da budu oni koji prave nemir i ine zlo, kazao je ef. Hadi, napomenuvi da je prema uenju islama Poslanik Muhammed, s.a.v.s., za vjernike vaniji od njihovih roditelja, branog druga i djece. On je vjernicima uzor u svemu i zato crtee Poslanika doivljavaju kao uvrede bolno i teko. Pritom je dodao kako ipak nema sumnje da ogromna veina muslimana osuuje zloin u Parizu.Predsjednik Udruge Bonjaka branitelja Kadro Kulain, kazao je da mu je kao pripadniku bonjake nacionalne manjine drago da se razliiti ljudi drue, pogotovo jer su u posjet doli predstavnici svih nacionalnih manjina koje ive u Splitu, kao i lanovi Konzularnog zbora, skupa s predstavnicima Grada. To je za nas velika ast i ponosni smo zbog toga. Prvo, jer ih imamo gdje do ekati i drugo, jer su osjetili potrebu da nam dou u goste, rekao je Kadro. U dobroj atmosferi domaini su poastili goste tradicionalnim slasticama, a sve okupljene jo su pozdravili i doajen Konzularnog zbora Silvana Kondi i lan Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske Angel Mi trevski. Inae, prema popisu iz 2011. godine, u Splitu ivi 959 muslimana, a na podruju Splitskodalmatinske upanije 2282. Vahid ef. Hadi po hvalio je odnos Republike Hrvatske i grada Splita prema Islamskoj zajednici izrazivi uvjerenje da je to model na kojem bi i Evropa trebala uiti i graditi odnos prema muslimanima.Od razliitih znaajnih aktivnosti na podruju Medlisa IZ Split, posebno treba istai mnogobrojne posjete split

skom mesdidu uenika osnovnih i srednjih kola, s podruja grada Splita i ire okolice. Do sada je vie tisua uenika i na de setine nastavnika i profesora posjetilo mesdid. Na taj nain, splitska zajednica muslimana doprinosi izgradnji tolerantnijeg drutva jer prigodom tih posjeta uenici saznaju mnogo korisnih informacija o islamu i muslimanima.Naime, gosti prilikom dolaska bivaju upoznati, od imama ili muallime Suade Hadi, s osnovnim znaajkama mu slimanskog molitvenog prostora me sdida a zatim se upoznaju s najvanijim injenicama o Islamskoj zajednici u Hr vatskoj, s posebnim osvrtom na splitski Medlis. Nakon toga, obino bude multimedijalna prezentacija o islamu koja popraena govorom imama daje mnoge korisne informacije i baca jednu kudikamo ljepu i skladniju sliku o islamu i muslimanima od one, na alost, ve uobiajene u vijestima i openito u medijima. Nakon prezentacije obino uslijede razliita pitanje koja oslikavaju, na alost ve uobiajene i nametnute predrasude o islamu.Vjerujemo da emo u budunosti, ako Bog da, kroz projekt otvorenih vrata kojeg je inicirao glavni imam, moi i irem profilu sugraana prezentirati irinu Islamske zajednice u Hrvatskoj i njenu pozitivnu ulogu, ve prepoznatu mnogo ire od granica nae drave.Na kraju, s posebnim zadovoljstvom istiemo jo jedan veoma vaan dogaaj za muslimane naeg medlisa, ali i mnogo ire. Naime, trudom djelatnika Centra za certificiranje halal kvalitete i pozitivnom inicijativom vlasnika me snica koki, ispunjeni su svi predu vjeti i traeni standardi da se toj mesnici dodijeli halal certifikat. Ta ast je pripala glavnom imamu koji je u svojstvu izaslanika Predsjednika Meihata, muftije dr. Aziza ef. Hasanovia, 19. 3. 2015., uruio direktoru Joku kokiu certifikat. Sveanosti su prisustvovali rukovoditelj Centra, Aldin Dugonji, Muhamed Mandi, voditelj odjela za certificiranje i turizam te mr. sc. Edina Mei, tajnica Centra. Sveanost su takoer uveliali i predstavnici grada i gradske uprave Katel Suurca, Solina, direktorica Turistike zajednice Grada Katela, predstavnici medija i mnogi drugi. Time je postignuto da muslimani naeg podruja, ugostitelji i svi ostali

mogu naruiti razliite halal mesne proizvode o emu je postojala elja i potreba ve dugo vremena.Oekujemo da emo, ako Bog da, u skorije vrijeme svjedoiti dodjeli veeg broja halal certifikata na naem po druju, jer je evidentan sve vei broj upita i povean interes iz razliitih gra na turistikog i prehrambenog se ktora.

IvoT u demaTIma - slavoNskI Brod

HusreT ef. HasaNovI

medlis islamske zajednice Slavonski Brod je moda jedan od najmanjih u Republici Hrvatskoj, ali po djelokrugu i geografskoj rasprostranjenosti spada svakako u najvee. Naime, osim gradova Slavonskog Broda, Nove Gra dike, Poege, vjerski ivot i akti vnosti odvijaju se i u gradu Novska, koja je udaljena stotinu kilometara od sjedita Medlisa.Prvi muslimani ovaj grad poeli su na seljavati sredinom prolog stoljea s podruja Kosova. Danas u Novskoj, pre ma slubenim podacima Popisa stanovnitva iz 2011. godine, ivi 256 mu slimana. Od 2013. godine poele su vjerske aktivnosti u Novskoj, pri hvaanjem imama iz Slavonskog Broda da izvodi nastavu Islamskoj vjeronauka za uenike iz Novske. Naravno, ubrzo je postignut dogovor s Osnovnom kolom Novska, a veliku susretljivost iskazala je i sama ravna teljica kole Antonija Mirosavljevi. I tako je otpoeo proces nastave vjeronauka, povodei se najvanijoj ku ranskoj naredbi. Tu kuransku na redbu, i u hrvatskom i u arapskom je ziku, nalazimo u rijei ilm, ovjeka koji posjeduje znanje zajedno zovemo alim, dok za onoga koji tom znanju poduava i druge ve limo da je mu allim.Nije znanje bez razloga prvo spomenuto u Kuranu i nije mu bez razloga dat prioritet nad, recimo, ibadetom. Ibadeti poput namaza, posta, uenja Ku rana ili zikra, ne postiu svoju istinsku vrijednost ukoliko nisu popraeni intelektualnim naporom, znanjem, razmiljanjem ilmom. Znanje je stalna ljudska potreba.

Pa tako su ilm shvatili i uenici iz Novske, koji svakog ponedjeljka marljivo dolaze na nastavu Islamskog vjeronauka i usvajaju korisno znanje, znanje koje e primjenjivati u svojim ivotima.Poduavanje mladih je svakako najvanija sfera aktivnosti, kako imama i muallima, tako i roditelja i djece, i va no je da mu posvetimo veliku pa nju, a upravo je tako i u Novskoj.Treba svakako istai injenicu da se mektepska pouka bazira na dobrovoljnoj osnovi, prije svega djece koja, kako se ini, kao nikada ranije imaju slobo du izbora ii u mekteb ili ne ii, i za svaku je pohvalu kazati kako su roditelji s nestrpljenjem iekivali poetak vjeronauka.Bitan detalj lei u injenici koju e oni neto stariji rado posvjedoiti. Naime, mekteb ili vjeronauk trajno obiljei ovjeka, navike stjecane u tom razdob lju ivota lake se zadravaju, a znanje steeno u mektepskim klupama teko se, da ne kaem nikako, zaboravlja, to su svakako znali roditelji ove djece.Nadalje, djeca koja prou kroz mekteb, uza sve znanje koje steknu, okite se jo jednom, naizgled bezazlenom ali ve oma bitnom navikom posve obino i neoptereeno doivljavaju ambijent damije ili mesdida. Puno puta sam bio u prilici gledati ili razgovarati sa mladiima, pa i odraslim ljudima, koji zbog toga to nisu pohaali mekteb u djetinjstvu, vode pravu malu unutarnju borbu sa samim sobom kad treba da uu u damiju. Nerijetko se, prelazak damijskog praga i prisustvovanje nekom od namaza, zadre tek na eljama. Strah od nepoznatog, zaziranje od reakcija drugih i doivljaj damije kao mjesta gdje se ne uklapaju, samo su produkt izostanka mekteba. Djeca koja pohaaju mekteb nikada se nee suoiti sa ovakvim neugodnostima. Naprotiv, posjeta damiji evocirat e im brojne uspomene, a znanje steeno kroz mekteb odstranit e svaku nedoumicu ili nelagodu.I da sve ono to nauimo u kolskim klu pama, ne bi bilo zaboravljeno, uenici nerijetko zajedniki obavljaju namaze. Svakako treba naglasiti da je prolog ramazana klanjana prva duma u Novskoj, a dumi je prisustvovalo 60 klanjaa, uglavnom uenici i njihovi roditelji.

Prvu dumu je predvodio Husret ef. Hasanovi, a u narednom periodu po ku at emo u mjesecu ramazanu osigurati imama za teravihnamaz mu slimana u Novskoj.I na kraju, usudio bih se rei da je presudna stvar bitna za unaprjeenje kvaliteta ali i kvantiteta vjeronauka u pridobivanju roditelja. Sa i bez roditelja, vjeronauk nije, niti moe biti isti. Da bi osjetio naklonost ka vjeronauku, ro ditelj mora osjetiti da je to neto to u pozitivnom smislu ispunjava njegovo dijete.

| 135_6 201512 | 5_6 2015

IvoT u demaTIma - laBIN

HazIm ef. BeIrovI

medlis islamske zajednice Labin nismo predstavili u prethodnim brojevima, pa drimo bitnim, barem u kratkim crtama, predstaviti neto od nae povijesti. Moda to nee biti najvanije od svega onoga to se deavalo, ali eto spomenut emo dio toga.Medlis Islamske zajednice Labin re lativno je mlada zajednica na podru ju Labintine. Do 7. 4. 1991.godine Zajednica je djelovala kao sastavni dio tadanjeg Odbora Islamske zajednice u Puli, dio tada jedinog Odbora na podruju Istre. Ne moe se rei da do ta da nije bilo nikakvih vjerskih akti vnosti. Naprotiv, imam iz Pule redovito je obilazio Labintinu i odravao vjersku pouku za djecu po privatnim ku ama i stanovima. Nije nam poznato kakav je odziv bio i brojno stanje, ali je sigurno da je taj vid aktivnosti postojao. Imam iz Pule je dolazio povremeno radi denaza, mevluda, tevhida i sl.Poznato nam je da je sve te aktivnosti obavljao tadanji imam u Puli, sada ve rahmetli, Sejfullah ef. Hodi a prije njega nije nam poznato da li je prethodni imam pokazivao zanimanje za labinske muslimanima. Takoer nam je poznato da su pojedini ljudi redovito ili na duma namaz u Pulu i da su izmirivali svoje obaveze kad je rije o lanarini, zekatu, vitru ili pak o raznim dragovoljnim prilozima. Valja rei da je rijeki imam, Adem ef. Smaji, pomagao i trudio se da se po mogne u formiranju Odbora Islamske zajednice Labin.Prilikom posjete dematu Labin, tijekom mjeseca ramazana, 30. 3. 1991. godine/ ili 14. 9. 1411. h. g., predsjednik

Me i hata Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije, evko ef. Omerbai i njegov suradnik Ahmed Ikanovi doli su do spoznaje da je neophodno da se u La binu formira zaseban Odbor Islamske zajednice jer postoji interes i elja, a i mogunost za samostalnim radom. Krajem 1991. godine grad Labin do dijelio je prostorije za obavljanje dume namaza i vjerske pouke u barakama depadansi hotela Kature, u kojima smo obitavali sve do otvorenja mesdida na Vineu 1998. godine.Rjeenjem Meihata Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije, predsjednik Meihata evko ef. Omerbai imenuje tada Inicijativni odbor i od tada Odbor Islamske zajednice Labin djeluje samostalno. Muftija imenuje privremeni Odbor Islamske zajednice Labin, sa Salijem Kemalom iz Rapca kao predsjednikom. Nedugo poslije ramazana 1992. godine u Labin dolazi s obitelji Hazim ef. Beirovi, sadanji imam. Prostorije koje je grad dodijelio, cca. 60 m, nisu bile funkcionalne, nisu imale sanitarni vor ni abdesthanu, a imale su puno pregrada tako da su se safovi teko formirali, a za ramazan i bajrame bile su pretijesne. Koncem 1993. god. Odbor Islamske zajednice Labin uz pomo Meihata kupuje stan za imama, i to je prvi objekt u vlasnitvu Islamske zajednice na ovom podruju. U tom stanu imam e stanovati sve do preseljenja u novi mesdid na Vineu.Hazim ef. Beirovi u Labin je doao 14. 4. 1992. god. na mjesto imama Odbora Islamske zajednice Labin na osnovu raspisanog natjeaja. MIZ Labin je uz pomo Meihata, kupio 1997., a 19. 9. 1998. godine slubeno je otvorio mesdid na Vineu koji zadovoljava trenutne potrebe mu slimana Labintine. Uz mesdid, u istom objek tu Islamska zajednica La bin posjeduje kancelariju, uionicu i ajnu kuhinju te stan za imama. Stan koji je bio u vlasnitvu Islamske zajednice Labin u ulici Karla Kranjca 15/2, zamijenjen je za stan u Rai koji je prenamijenjen u mesdid demata Raa. Tako Medlis Islamske zajednice Labin ima u posjedu dva mesdida. Danas se u Labinu odvija vjerski ivot u punini, potujui, uz vjerske odredbe i tradiciju i obiaje. U kolama i mektebu devedesetak uenika i uenica pohaaju nastavu Islamskog vjero

nauka, obavljaju se erijatska vjenanja, organizirano se obavlja akika, rtvuju kurbani i bajramska atmosfera se prepoznaje u samom gradu. Na ulici se esto uje selam. Uz gore spomenute redovne aktivnosti, spomenut emo jo dumu, dnevne namaze i denaze. Medlis ima oko 250 redovitih lanova I. Z.e i taj broj se poveava postupno. Tri uenika iz Labina su zavrila Zagrebaku medresu Dr. Ahmed Smajlovi i trenutno je jo jedan na kolovanju. Pored redovitih aktivnosti nedavno smo uredili okoli mesdida zid, ogradu i dvorita vrata. Osvjeili smo unutranjost novim tepisima, a s tri nova raunala za uenike poboljali smo uvjete za odvijanje mektebske pouke. Trenutno rjeavamo opremanje kuhinje, dok e se novim sustavom koji se ugrauje rijeiti pitanje oborina.Spomenut emo i neka dogaanja u prvoj polovici godine. Uspjeno za vreno kolsko natjecanje sa zapae nim rezultatima nekih uenika, dvije posjete muftije dr. Aziza ef. Hasanovia, posjet ena Medlisa Zagreb naem medlisu, uee nae omladine na omladinskim druenjima te uee imama na svim skupovima koji su od vanosti za na medlis. Druga posjeta muftije, 2. 5.15., vezana je za erijatsko vjenanje Senada He veevia koji je zavrio Zagrebaku medresu, a sada je na zavrnoj godini FINa u Sarajevu. Senad je bio uenik generacije u Medresi, a sada je jedan od najboljih studenata na fakultetu pa je zasluio da njegovo vjenanje obavi muftija, a i mi kao demat bili smo po aeni njegovom prisutnou. Uz iskreno potovanje, mahsuz selam iz Labina.

IvoT u demaTIma - zadar

Budui da u Prolom broju Minbera nije bilo vijesti iz Zadra pokuat u u nekoliko reenica napraviti presjek naj vanijih vjerskih i kulturnih do gaanja na podruju naeg medlisa.Od osnivanja Medlisa nastojimo profilirati i predstaviti nau zajednicu, a time i nau uzvienu vjeru ne samo muslimanima Zadarske upanije nego i iroj zadarskoj javnosti. Tako smo u proteklih nekoliko mjeseci, u suradnji sa zadarskom lokalnom televizijom VOX, napravili nekoliko reportaa o muslimanskim vjerskim i tradicionalnim obiajima i prigodama. Prikazali smo islamske vjerske obiaje prigodom obiljeavanja dvaju bajrama, odlaska na hodoae u Mekkuhad, itd. Kao nagradu za ove aktivnosti dobili smo vrlo pozitivne povratne reakcije.Ono to nas posebno ohrabruje je sve vei interes za zajednicu zadarske omla dine, koja se u zadnje vrijeme uspjela organizirati da redovito jednom u tjednu dolazi na omladinska druenja. Odnedavno smo krenuli s te ajem islama, budui da veina iz te ge neracije nije imala priliku pohaati islamski vjeronauk zato to nije bilo uvjeta.U mjesecu rebiulewelu organizirali smo Mevlud povodom roenja Poslanika Muhammeda, a. s. Ovo je ve isprobani recept kako najlake napuniti mesdid, skupiti i spojiti sve uzraste muslimana od najmanjih do najstarijih. Poslije zajednikog klanjanja jacijenamaza, prouili smo suru Jasin i me vlud. Novoosnovani zbor AJNUR izveo je nekoliko ilahija, a svi su s ve likom panjom i oduevljenjem pratili

svaki nastup zadarske mladosti. Na ovakvim okupljanjima gotovo se uvijek zane neko novo poznanstvo, prijateljstvo, koje kasnije daje svoje plodove. Prije samo tri godine veina tih ljudi se nije ni poznavala, nisu znali jedni za druge, zbog toga su ovakva druenja od iznimne vanosti za nas muslimane u Hrvatskoj.Medlis Islamske zajednice Zadar je najmlai i najmalobrojniji u Republici Hrvatskoj, ali po svojim aktivnostima i rezultatima ne zaostaje za ostalim medlisima. To su i ove godine dokaza li nai predstavnici na dravnom natjecanju iz Islamskog vjeronauka ostvarivi vie nego zapaene rezultate.

amIl ef. BaI

IvoT u demaTIma - pula

esad ef. jukaN

u razdoBlju od Poetka 2015. godine do sada, u Medlisu islamske zajednice Pula, odravale su se razliite bogate i zanimljive aktivnosti. U sklopu redovnih godinjih aktivnosti Ureda za dawu i mlade Islamske zajednice u Hrvatskoj, u subotu, 13. 12. 2014., godine u Puli je organiziran i odran radni sastanak voditelja Ureda za dawu i mlade i voditelja i predstavnika omladinskih klubova (OKM) iz svih Medlisa IZ u Hrvatskoj. Voditelji su kroz anketu, ali i usmeno kroz interaktivni razgovor iznijeli sve aktivnosti svojih OKMova u protekloj go dini, realizirane ciljeve kao i sve potekoe s kojima se susreu u organizaciji animiranju svojih vrnjaka da budu blii Islamu i Islamskoj zajednici. Na kon odranog radnog sastanka odrano je regionalno druenje islamske mladei Istre. Na susretu se okupilo oko 60 mladia i djevojaka iz Labina, Porea, Umaga i Pule. Predavanje za njih kao i za sve prisutne pulske dematlije odrao je voditelj Ureda za dawu i mlade mr. sc. Mirza ef. Mei. Podsjetio je prisutne na zajedniku odgovornost da sauvamo sebe i svoje obitelji u islamu, ali i Islamsku zajednicu kao najvaniju instituciju koja okuplja muslimane. U subotu, 14. veljae 2015. u svrhu upoznavanja rada i djelovanja drugih Me dlisa, razmjene iskustava i mi ljenja te uspostave novih prijateljstava, Izvrni odbor Medlisa Sisak, na elu sa glavnim imamom Alemom ef. Crnkiem te predsjednikom Izvrnog odbora, bio je u radnoj posjeti Medlisu Islamske zajednice Pula. Odran je radni sastanak Izvrnog odbora Me

14 | | 155_6 20155_6 2015

dlisa Sisak i Medlisa Pula na kojem je kvalitetnu prezentaciju o ustrojstvu, radu, djelovanju, aktivnostima i planovima za tekuu godinu prezentirao glavni imam MIZ Pula Esad ef. Jukan. Nakon sadrajno bogate prezentacije, uslijedio je razgovor oko zajednikog pitanja; izgradnje Islamskog centra i damije. Imali smo priliku upo zna ti nae goste s idejnim projektom Islamskog sredita koji se planira graditi u Puli. Predstavljanje idejnog projekta Islamskog centra u Puli za mjetane Valmada odrano je 18. veljae 2015. godine u Komunalnoj palai u Puli. Predstavljanju koje je odrao Arhitektonski Di zajn Biro studio iz Zagreba, uz gra donaelnika grada Pule Borisa Mileti a i predsjednika Gradskog vijea Roberta Cveka, nazoili su i predstavnici Islamske zajednice Hrvatske i Pule, muftija dr. Aziz ef. Hasanovi i glavni imam Esad ef. Jukan.Redovna Izvjetajna skuptina Medlisa Islamske zajednice Pula odrana je 27. 2. 2015. g. Na skuptini su izvjetaje iz svoje domene podnijeli predsjednik IOMIZ Pula, glavni imam i blagajnik Medlisa. Islamski Centar u Puli je prioritet u radu Izvrnog Odbora. Svi su se sloili da Medlis Islamske zajednice svake godine poboljava svoj rad i svoje aktivnosti. U petak 10. 4. 2015.g. u Domu Hrvatskih branitelja odran je koncert duhovne glazbe. Uesnici na koncertu su bili nai gosti iz bratskog muftijstva iz Amasye (Turska), zbor Amasya ehzade Tasavvuf kao i drugi gosti; kura hafiz Aziz Alili, Ahmed Alili, Almira Raimovi, enski zbor MIZ Rijeka Selsebil iz Rijeke, enski zbor MIZ Pula Kalb, djeji zbor MIZ Pula te KUD Bosna. Sam koncert su uljepali nai gosti iz Turske, muftija Amasye g. Ismail Ipek, muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, zamjenik gradonaelnika Amasye g. Osman Akba, nai prijatelji poduzetnici i privrednici iz Amasye, ambasador turske u Hrvatskoj Nj. E. g. Ahmet Tuta, gradonaelnik grada Pule g. Boris Mi leti, upan Istarske upanije g. Valter Flego, voditelji ustanova i slubi Islamske zajednice, ravnatelji osnovnih i srednjih kola, predstavnici vjerskih, nacionalnih, politikih organizacija, imami i muallime iz cijele Hrvatske, mlade iz cijele Hrvatske te posebni

gosti iz Srebrenice (BIH) i Celja (Slovenija) te drugi gosti kao i mnogo brojne dematlije. Koncert je bio uvertira za sveano otvaranje 8. Konferencije islamske mladei Hrvatske, seminara za imame i kole Kurana Pula. Skupu su se prigodnim govorima obratili glavni imam Esad ef. Jukan, zamjenik gra donaelnika Amasye, Ambasador Turske u Hrvatskoj te muftija iz Amasye go spodin Ipek. Cijela sveanost je zavrena izmjenom poklona. Poklone za nae goste pripremili su uenici kole za primijenjenu umjetnost i dizajn koji su naslikali budui Islamski centar u Puli. Od 10. do 11. 04. 2015. godine odrana Osma konferencija islamske mladei. Na konferenciji su sudjelovali mladi od 18 do 25 godina, iz cijele Hrvatske, ali i nai posebni gosti iz Srebrenice i Celja. Pula je ove godine imala priliku ugostiti 120 mladih ljudi. Voditelj ureda za dawu i mlade, Mirza ef. Meiimao je priliku izraziti svima dobrodolicu. Glavno predavanje odrali su Edin Tule i Aida Tule.Tema konferencije bila je: Brak i pitanje hidaba. Nakon predavanja profesorice Aide Tule na temu hidaba i profesora Edina Tule na temu islamskog braka, zavren je ciklus predavanja prvog dana konferencije. Omladina je zajedno s predavaima i voditeljem Mirzom ef. Meiem posjetila staru jezgru grada. Drugi dan konferencije omladinici su imali priliku brodom krstariti oko Brijuna te su se nakon toga uputili k svojim domovima. Seminar za mu allime i imame odran je 11. 4. 2015., u subotu, u hotelu Pula, a tema seminara bila je Kuran. Znamo da ni jedna knjiga u povijesti nije toliko dominantno utjecala na ljudske misli i postupke kao Kuran. Voeni ovakvim i slinim ra zmiljanjima predavai na seminaru su ponudili razliit pristup ovoj temi sve u svrhu edukacije vjerskih slubenika. Predavai na seminaru bili su amasijski muftija, Ismail Ipek, muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, kurra hfz.mr.sc. Aziz ef. Alili. Dr. sc. Azra Abadi Navaey prisutnima se obratila na temu Tehnike pisanja akademskog rada te prof. Edin Tule na temu: Kuran kao ivi organizam i svi njegovi sistemi. Radno druenje u Puli zavrili su imami i muallime, zajedno sa predstavnicima omladine iz cijele Republike Hrvatske, krstarenjem i zajednikim rukom, a

poslije podne uslijedio ispraaj gostiju. Kada smo nakon svih ovih lijepih do gaaja u naem Medlisu, pomalo umorni, skupljali svoje dojmove, primili smo mail od jedne aktivne uesnice Konferencije islamske mladei u Puli. Veoma nam je drago to smo bili do maini tako ugodnim musafirima, to smo ugostili veliki broj ljudi i nadasve to smo uivali u drutvu jedni drugih. Zahvaljujemo se svima na rijeima podrke.

elvedIN ef. posavljak

za miz umag je moda najvanije pitanje proteklih mjeseci: Kako napreduju radovi na izgradnji Islamskog kulturnog sredita u Umagu? I doista, kod svih ljudi koji su upoznati s naim zapoetim hairli projektom, osjeti se radost i oduevljenje sa svakom novom stavkom koja je zavrena te nadanje za to skoriji trenutak kada e se dijeliti sveane pozivnice za otvaranje IKC Umag. U proteklom periodu se nastavilo sa akti vnostima vezanim za izgradnju te se zavrila stavka vezana za stolariju. Objekt je, kako kau graevinski znalci, zatvoren i sljedea faza je rjeavanje projekta grijanja/hlaenja koji e ako Bog da biti zavren kao i prethodne akcije. Koristim se ovom prigodom da svim pojedincima, znanim i neznanim, u ime MIZ Umag zahvalim na materijalnoj pomoi s dovom Uzvienom Allahu da to bude kabul i sadaka za donatore i njihove obitelji. Naravno, posla ima jo i ovo je svakako i pozivnica svima koji se jo nisu ukljuili da se, u skladu sa svojim mogunostima, uklju e u ovaj projekt iju vrijednost vjerojatno neemo moi izmjeriti, kako dunjalukim tako ni onim ahiretskim mjerilima.Vjerski ivotNa podruju MIZe Umag vjerski ivot je, sukladno vremenu u prostoru u kojem se ivi, jedan od naina ouvanja naih duhovnih vrijednosti te jaanje pojedinca i zajednice kroz zajednike, dematske obrede. Sjeanje na Poslanika, a. s., ove je godine kroz mevlud pri bliilo dematlije MIZ Umag, ali i nae prijatelje iz susjednih demata

koji kroz mevlud i evokaciju Poslanikovog, a. s., lika i djela, probude ona najtanahnija i najintimnija osjeanja koja u sebi kriju. Suza pobonosti ima veliku teinu i po mom osobnom uvjerenju, nae dematlije se najvie osvjee mevludi erifom.Ove godine smo bogatiji za est novih uaa Kurana koji su proteklo razdoblje iskoristili da naue kuransko pismo te se tako obogate i budu u mo gunosti itati Rije Boju u izvornoj formi. Radost koju su doivjeli, inae dematlije u zrelijim godinama, ne usporedivo je vea od uenika i polaznika vjeronauka te je ovo i poticaj za sve one koji su propustili da i oni imaju mogunost jo uvijek, da nadoknade proputeno.Omladinski klub koji djeluje na naem podruju je rezultat rada sa djecom u proteklom periodu jer su to mahom momci i cure koji su proli fazu vjeronauka u kolama i mektebima. Da li je potrebno ukazivati na vanost vjeronauka? Jest, jer jo uvijek ima ljudi koji svoju djecu ne upisuju na vjeronauk nesvjesni kakvu pogrjeku ine. Pozivam sve roditelje koji nisu upisali djecu na vjeronauk da to svakako uine jer smo pri kraju ove kolske godine, pripremamo se za novu i roditelji e dobiti anketni listi o upisu djeteta na Vjeronauk. Po meni, zaokruiti DA znai zaokruiti elju da se za svoje dijete izabere najbolje jer odgoj kroz Vjeronauk, bilo u koli ili mektebu ne moe nadomjestiti. Obzirom da je to faza u razvoju ovjeka kada se odreene vrijednosti usvajaju, kao to je svijest o svojoj vjeri i pripadnosti islamu i Islamskoj zajednici, nemojmo sebi do pustiti da nas naa vlastita djeca ka snije okrivljuju za ono to su propustili. Jedan od najvanijih imbenika formiranja kompletne linosti kao insana, ovjeka i vjernika jeste vjerski odgoj.Planovi za naredno razdobljePrioritet u narednom razdoblju svakako je zavretak izgradnje IKCa Umag. Financijske mogunosti i naeg Medlisa su skromne, pa smo obili neke od demata u Austriji i Njemakoj. Svim pojedincima i dematima se za hvaljujemo na materijalnoj potpori i nadam se to skorijoj finalizaciji za poetog projekta. Ovom prigodom po zivam sve itatelje Minbera da

po sjete MIZ Umag i okolicu jer je to jedna od najljepih destinacija u Republici Hrvatskoj. Izgradnjom IKCa bit e jo ljepa.

IvoT u demaTIma - umaG

Nain rjeenja pitanja pozicije manjinske vjerske zajednice, onako kako je to rijeeno u Republici Hrvatskoj, pobudio je veliko zanimanje sveukupne svjetske javnosti

islam uHRvatskoj

pIe: mr. sc. NermIN ef. BoToNjI

Pitanje pozicije manjinskih vjerskih zajednica u drutvu nije novo. Ono je uvijek aktualno i danas predstavlja jedno od znaajnijih u svijetu, a nedostatak kvalitetnog odgovora uzrok je nezadovoljstvu i razliitim manifestacijama istog. Povijest biljei brojne pokuaje s ciljem osiguravanja nesmetanog ispovijedanja vjere. I dok je danas, u veini zemalja, isto i dozvoljeno, nerijetko ili nedostaju mehanizmi putem kojih bi se vjera u punini mogla ispovijedati, tj. postoji naelna dozvola, ali ne i zakonski okvir koji bi osigurao primjenu dozvoljenog, ili, to je gori sluaj, veina oteava manjini konzumiranje ovog prava. S ovim problemom su suoeni pripadnici svih vjera u mnogim zemljama svijeta. Uzimajui u obzir da se rastue nezadovoljstvo manjinske populacije nerijetko zna manifestirati u razliitim oblicima konflikata, potraga za rjeenjem statusa pripadnika vjerskih manjina, ali i pozicije vjerskih zajednica u drutvu uope, namee se kao jedan od prioriteta. Upravo iz navedenog razloga i s eljom da irenjem saznanja i iskustava koja imamo u Republici Hrvatskoj pomognemo svima koji tragaju za rjeenjem, model primijenjen u Hrvatskoj predstavili smo na svim znaajnim adresama: papi Franji i kardinalu Jean Louis Tauranu u Vatikanu, g. Hoyt Yeeu u Dravnom taj nitvu SADa, predstavnicima zemalja lanica Organizacije za muslimansku su rad nju te veleposlanicima zemalja lanica pri Europskoj uniji. Pored toga to je inicijativa za rjeenje pozicije manjinskih vjerskih zajednica koju je s papom Fra njom pokrenuo na muftija dr. Aziz ef. Ha sanovi naila na odobravanje, ona je takoer pobudila i veliko zanimanje. O emu se zapravo radi?

Tema Broja:

18 | | 195_6 20155_6 2015

zakoNska rjeeNja

Zakon o pravnom poloaju vjerskih za jednica (NN 83/02, 73/13) definirao je pravni poloaj vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a lankom 9, stavkom 1 navedenog zakona, omogueno je potpisivanje posebnog ugovora kojim e se definirati pitanja od zajednikog interesa. Sam Zakon ve daje dobru osnovu za djelovanje vjerske zajednice titei sve neophodno za nesmetano djelovanje. Izmeu ostaloga, Zakon sadri odredbu kojom su vjerske zajednice samostalne i slobodne u organiziranju unutarnje strukture, povezivanja s drugim vjerskim zajednicama, dok je prostor vjerskih zajednica nepovrediv. Takoer, pored navedenog, vjerske zajednice imaju pravo na odravanje vjerske pouke, duobrinitva (bolnice, socijalne ustanove, zatvori, vojska i policija), organiziranje kolskih ustanova sukladno zakonima i propisima, te potporu za djelovanje iz dravnog prorauna, kao i nesmetan pristup javnim medijima. Zapreke i ogranienja koje donosi Zakon odnose se na zabranu irenja bilo kakvog oblika mrnje ili netolerancije prema pripadnicima drugih vjerskih zajednica i uope, kao i na obvezu djelovanja sukladno pravnim propisima Republike Hrvatske. Sve vjerske zajednice su upisane u je dinstvenu evidenciju, a s ciljem po bolj anja kvalitete suradnje osnovana je Komisija Vlade za odnose s vjerskim zajednicama (danas Ured). Kako bi to kvalitetnije definirali svaku od navedenih toaka i djelovanje po njima, prije trinaest godina, tonije u prosincu 2002. godine, Islamska za jednica u Hrvatskoj potpisala je Ugo vor s Vladom Republike Hrvatske o pi tanjima od zajednikog interesa. Na ve denim ugovorom precizirana su prava i dunosti Islamske zajednice u Hrvatskoj to danas predstavlja ponajbolji model ureenja odnosa i pozicije islamske zajednice u drutvu, ne samo u Europi ve i u svijetu.

sTrukTura

Budui da su Zakonom o pravnom po loaju vjerskih zajednica ve spomenute oblasti djelovanja zajednice, navest emo kako se prava ostvaruju. Prije svega Ugovorom je definirana vana polazna osnova, a to je da je Islamska zajednica u Hrvatskoj samostalna, a u pogledu unutarnjeg ustrojstva slobodna da isto uredi sukladno svojim potrebama. S tim u vezi, od izbora muftije do postavljenja imama, kao i odreivanje te izvedba planova i programa rada potpadaju iskljuivo u nadlenosti Islamske zajednice. Sabor Islamske zajednice u Hrvatskoj je zakonodavno tijelo koje donosi kljune akte za djelovanje Zajednice, a broji ukupno 23 lana iz cijele Hrvatske. S druge strane Meihat Islamske zajednice je najvii vjerski i administrativni organ koji brine o implementaciji svih preuzetih ugovornih obveza na ijem elu se nalazi predsjednik, odnosno muftija. I muftija i predsjednik Sabora, kao i predsjednici i lanovi izvrnih odbora medlisa biraju se demokratskim putem, tajnim glasovanjem. Takoer, Islamska zajednica je jedna i jedinstvena, te objedinjuje sve vjernike bez obzira na porijeklo ili neku drugu odrednicu, a duhovno je povezana s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Ovime je Islamska zajednica dobila potrebnu slobodu, ali i punu odgovornost za tumaenje vjere, te je predsjednik Meihata i muftija jedina osoba koja je, sukladno odredbama Ugovora, odgovorna za implementaciju svih ugovornih obveza i tumaenje vjere. Pored interne strukture, Islamskoj zajednici je zajameno pravo izgradnje potrebne infrastrukture za njeno nesmetano djelovanje. Do sada, izgraena su etiri objekta, dok su ostali objekti kupljene i preureene prostorije za potrebe vjernika. Islamska zajednica organizirana je u 15 medlisa koji djeluju u Zagrebu, Rijeci, Puli, Dubrovniku, Splitu, Sisku, Slavonskom Brodu, Gunji, Osijeku, Zadru, Poreu, Umagu, Labinu, Varadinu i Karlovcu s pripadajuim dematima.

oBrazovaNje

Vie od 45 imama i muallima brinu svakodnevno o vjerskom ivotu i implementaciji vjeronaunog plana i programa koji se sukladno Ugovoru provodi u osnovnim i srednjim kolama kao izborni predmet. Voditelji odgojnoobrazovnog procesa su osobe visoke strune spreme koju su stekli na provjerenim i priznatim sveuilitima. Takoer, svaki od vjerouitelja i svi vjerski slubenici rade po mandatu Meihata, koji dodjeljuje muftija. Pored edukacije u mektebu, osnovnim i srednjim kolama, Islamska zajednica osnovala je i Zagrebaku medresu dr. Ahmed Smajlovi koja je 2006. preimenovana u Islamsku gimnaziju dr. Ahmeda Smajlovia budui da je nastavni plan i program promijenjen. Rezultat rada srednje kole, medrese, je da Islamska zajednica u Hrvatskoj ima svoje kadrove, koji su kolovani u okrilju Zajednice i koji odlino razumiju vjeru, vrijeme i prostor u kojemu djeluju. Cilj edukacije inae je prenijeti izvorno uenje islama na najmlae narataje koje e isto moi u punini shvatiti i u ivotu primjenjivati, a to podrazumijeva i aktivno uee u razvoju sredine u kojoj ive i djeluju. Stoga, udbenici kao i plan i program detaljno su razraeni i potvreni od strane Islamske zajednice, a prihvaeni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Edukacija i dobra sura dnja obrazovnih ustanova i Islamske zajednice se pokazala kao najbolji put za prevenciju nasta nka pogrenih tumaenja vjere koja su u brojnim zemljama Europe i svijeta vrbo vale omladinu za sukobe koji su do sada odnijeli brojne ivote nevinih. U nastojanjima da se ispravno tumaenje iri meu muslimanskom populacijom, kao i upoznavanje drugih s islamom s ciljem ispra vnog razumijevanja, svakako doprinosi i sloboda tiska, kao i osnivanje vlastitih medija. I ovo izdanje asopisa je jedan od pokazatelja implementacije odredbi Ugovora.

20 | | 215_6 20155_6 2015

duG puT razvoja modela

irok spektar vjerskih djelatnosti kojima se bavi Islamska zajednica u Hrvatskoj u skladu su sa zakonskim okvirima i jasno preciziranim pravilima, a ovdje su navedene samo one osnovne. O svakoj od navedenih stavki moe se mnogo pisati, ali najznaajnije je istaknuti potencijal i njihovu iskoritenost. Dananji sustav plod je dugogodinjeg rada i traganja za najboljim rjeenjem. Kako bi se postigla ovakva razina ureenosti neophodno je bilo ispuniti odreene preduvjete. Prvi je da je ravnopravnost islama s drugim vjerama u Hrvatskoj priznao Hrvatski sabor i to davne 1916., to ukazuje i na otvorenost hrvatskog drutva za islam i muslimane. Drugi preduvjet je bila spremnost muslimana da se integriraju u drutvo uz zadravanje svojih posebnosti. Posebno je znaajno to su muslimani takoer odluni da zajedniki, putem jedinstvene zajednice, upotpunjavaju svoj vjerski ivot. Tako Islamska zajednica u Hrvatskoj okuplja pripadnike razliitih nacionalnih i drugih skupina koji se u Zajednici okupljaju iskljuivo radi vjere. Ova injenica predstavlja takoer bogatstvo Zajednice zbog razliitosti kultura, ali i zbog olakavanja izgradnje i jaanja institucionalnog kapaciteta Zajednice. Nije zanemarivo ni to da ureenje odnosa po modelu kakav je primijenjen u Hrvatskoj prua sigurnost i graanima muslimanima kao i dravi, jer muslimani imaju punu slobodu, mogunost, ali to je i najvanije mehanizme putem kojih mogu oitovati svoju vjeru i ostvarivati svoja prava, a isto tako i odgovornost koja posebno lei na predsjedniku Meihata/muftiji i vjerskim slubenicima to je, s druge strane, vano vlastima, jer tako imaju jedinstvenu adresu na koju se mogu obratiti kad je rije o tumaenju pitanja vjere. Dobrom suradnjom Islamske zajednice i institucija drave razvijeno je pozitivno ozraje zajednikog djelovanja u razvoju drutva po mjeri svakog njenog graanina te se aktivno djeluje s ciljem prevencije razvoja nezadovoljstava emu, nesumnjivo, doprinosi i Ugovor. Ured komisije za odnose s vjerskim zajednicama i Islamska zajednica surauju na svim poljima, a pitanja od zajednikog interesa rjeavaju se na obostranu korist i zadovoljstvo.

duoBrINITvo

Jedna od Ugovorom definiranih sta vki je i duobrinitvo u vojsci, policiji, bolnicama, zatvorima i socijalnim ustanovama gdje imenovani imami pruaju duhovnu skrb osobama u potrebi. Od potpisivanja Ugovora do danas, izvjea pokazuju da je ova grana djelatnosti Islamske zajednice izuzetno potre bna, ali i korisna. Naime, pozitivni pokazatelji pokazali su se u svim navedenim ustanovama, posebice u zatvorima gdje duobrinitvo doprinosi i resocijalizaciji zatvorenika. Znaajno je zamijetiti da duobrinitvo u bolnicama kao i u centrima za traitelje azila nailazi na topao prijem i olakavaju rad zaposlenima u navedenim ustanovama. Pored duobrinitva usmjerenog muslimanima u Oruanim snagama RH, djelatnici Islamske zajednice ukljueni su i u obuku pripadnika OS RH koji odlaze u mirovne misije, gdje predavanjima o temeljnim naelima islama kao i o posebnostima po dneblja s veinskim muslimanskim stanovnitvom u kojemu se misija provodi, to doprinosi sigurnosti svih ukljuenih u misiju.

erIjaTskI Brak, Halal proIzvodI I usluGe, vakuf I zIraT

Sastavni dio Ugovora je i odredba da erijatski sklopljen brak ima isti uinak kao i graanski. Ovo podrazumijeva da se primjenjuju i erijatski propisi kao i propisi Republike Hrvatske, s tim da vjenanje obavlja akreditirani imam koji je proao potrebnu obuku i poznaje zakonske okvire i propise po kojima se moe sklopiti brak u RH. Nakon erijatski sklopljenog braka nema potrebe za ponavljanjem postupka ve se sklopljeni brak registrira u nadle nom matinom uredu. Takoer, sklapanjem braka suprunici podlijeu propisima i ugovornim obvezama koje proistjeu iz erijatski sklopljenog braka. Druga, vrlo vana stavka je pravo na traenje prehrane u skladu s halal standardima u dravnim i javnim ustanovama i institucijama. Kako bi se osigurala ispravnost hrane u skladu sa erijatskim normama Islamska zajednica u Hrvatskoj osnovala je Centar za certi ficiranje halal kvalitete koji brine o certificiranju halal proizvoda i usluga. Znaajno je da je Republika Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja ima halal normu unutar svojih slubenih standarda. Zaokruen sustav educiranja i certificiranja jami sigurnost potroaima, a i odgovoran odnos proizvoaa od velikog je znaaja. Do sada je certificirano preko 80 proizvoaa i pruatelja usluga s preko 2500 proizvoda. Pored brige o dostupnosti halal proizvoda i usluga vjernicima u Hrvatskoj, Centar za certificiranje je prepoznat i kao pruatelj certifikata kojim se poboljava konkurentnost hrvatskih proizvoaa, ali i kao partner u razvoju ekonomije.Dvije najmlae ustanove Islamske zajednice su Vakuf i Zirat. Vakuf je osnovan s ciljem kvalitetne brige o jednoj od najstarijih i infrastrukturno najznaajnijih institucija Islamske zajednice. Zadubina je muslimanima poznata od samih poetaka, a i sam poslanik Muhammed a.s. je pored hadisa i vlastitim primjerom ukazao na znaaj vakufa. S druge strane Zirat je osnovan nakon poplava u Gunji to je dodatno ubrzalo proces zbog velike potrebe stanovnitva. Cilj Zirata je distribuirati humanitarnu pomo i skrbiti o potrebama lanova Islamske zajednice.

Model prisutan u Hrvatskoj pokazuje visoku kulturu i tradiciju uvaavanja vjerskih zajednica bez obzira na brojnost njihova lanstva. Iako je i u Hrvatskoj vjera odvojena od drave, ona istodobno nije ostavljena po strani jer predstavlja jedan od osnovnih identiteta velike veine pojedinaca u hrvatskom drutvu. Umjesto da pokua ukloniti vjeru iz razmatranja kategorizirajui je kao neto to je iskljuivo stvar privatnoga, vlasti u Hrvatskoj su bile svjesne da se preko 90% graana Hrvatske na popisima stanovnitva izjanjavalo da su vjernici te su ozbiljno pristupile pronalasku optimalnog rjeenja i u tomu su uspjele suradnjom s vjerskim zajednicama. Iako je kratkorono bilo lake, bezbolnije i, na koncu jeftinije, jednostavno zanemariti injenicu po

trebe za ureenjem vjerskog ivota na institucionalan nain, dugorono se pokazalo da je to najbolji i najsigurniji nain kako osigurati slobodu ispovijedanja vjere, a zadrati odgovornost i, to je najvanije, sigurnost. U prilog ovoj tvrdnji govori niz primjera koje nalazimo u zemljama Zapadne Europe iji graani, unato injenici da su u tim zemljama roeni i odrasli, pribjegavaju ekstremnim tumaenjima vjere koja, za posljedicu, imaju veliki broj uesnika u konfliktima diljem Zemlje. Njihov odlazak je veliki izazov, a jo je vei povratak tih osoba, a njihova rehabilitacija i resocijalizacija kao i nadzor iziskuje mnogo vea sredstva od onih koja su uloena u prevenciju. Vjera, zbog svoje izuzetno jake uloge u kreiranju identiteta pojedinca i zaje

dnice te drutva, u povijesti nikada nije bila privatna stvar, a u globalnim kretanjima danas je to manje nego ikad, tj. nikad nije bila vie i javna i drutvena. Iako su brojne zemlje propustile priliku sprijeiti, ipak ni sad nije kasno, jer kroz institucionalno ureenje djelovanja vjerske zajednice moe se zaustaviti daljnji razvoj ekstremnog tj. netonog tumaenja vjere i propisa, a samim tim osigurati i zadovoljstvo svojih graana. Ovo ne vrijedi samo za zemlje gdje su muslimani manjina, ve i u onim zemljama gdje su muslimani veina, jer je model primjenjiv na sve vjerske manjine koje su manjinske u nekoj zemlji. Stoga, ostajemo otvoreni i predani da svoja iskustva dijelimo s drugima u nadi da e im biti od koristi.

Tema Broja: Islam u HrvaTskoj

22 | | 235_6 20155_6 2015

Zapoeo bih izlaganje zahvalom uvaenom muftiji na pozivu veeras. Duboko smo impresionirani njegovim vodstvom te pozitivnim tonom koji je uspostavio u interesu sklada meu zajednicama u Hrvatskoj. Glas uvaenog muftije Hasanovia ima jak odjek u Hrvatskoj i u Europi, te jasno ilustrira ono to on naziva hrvatski nain mu slimanske integracije u hrvatsko drutvo. Iako svaka zemlja i zajednica ima svoje jedinstvene okolnosti, muftija Hasanovi s pravom ukazuje na neka podruja u kojima Hrvatska moe posluiti kao uzor drugim Europskim zemljama koje tee integraciji svojih muslimanskih zajednica. Njegova poruka je pravovremena, upravo u vrijeme kada Sjedinjene Amerike Drave, Hrvatska i globalne zajednice ukazuju na zabrinjavajui trend poveanja radikalizacije i na karcinom nasilnog ekstremizma, koji potkopava vjeru u nasilne svrhe i ugroavaju sigurnost nevinih ljudi diljem svijeta. Uvaeni muftija Hasanovi je nepopustljiv u svojoj kritici ISILa i drugih radikalnih subjekata koji ele iriti nered nasiljem. Ja sam s vama veeras ovdje u damiji, te je prikladno da podijelim s vama i poneto o amerikom iskustvu islama. Sjedinjene Amerike Drave su izgraene na temeljima dobrodolice i integracije ljudi poteklih iz irokog spektra kultura i religija, koji su izgradili svoj dom u Americi. Kao to je nedavno predsjednik Obama rekao, Naa najvea prednost je u tome to se nai stanovnici muslimani osjeaju Amerikancima. Ovdje se radi o nevjerojatnom procesu imigracije i asimilacije koja je dio nae tradicije. Iako popis stanovnitva u Sjedinjenim Amerikim Dravama ne sadri pitanja o vjeri, procjene govore da je broj muslimana u Americi izmeu jedan i dva posto populacije, odnosno izmeu tri i est milijuna ljudi. Val imigracije koji je uslijedio nakon donoenja Zakona o imigraciji i nacionalnosti 1965. ukljuio je i znaajan broj muslimana. Mnogi od tih imigranata bili su visoko kvalificirane osobe s Bliskog Istoka i June Azije, koji su doli u potrazi za povoljnim gospodarskim prilikama. Iako muslimani ive u svakom kutku nacije, mnogi su se naselili u veim gradskim podrujima, ukljuujui New York, Los Angeles, Chicago i Detroit. Postoji i znaajna muslimanska populacija u dravama kao to su New Jersey, Indiana i Virginia. Raznolikost dananje Amerike se ogleda u razliitosti muslimanske zajednice. Danas afrikoameriki muslimani ine oko jedne treine ukupnog muslimanskog stanovnitva Amerike. Druga treina je iz June Azije, a oko etvrtina pronalazi korijene na Bliskom istoku. Muslimansko stanovnitvo u Sjedinjenim Amerikim Dravama ukljuuje, izmeu ostalih, i Amerikance turskog, iranskog, nigerijskog, indonezijskog i bosanskog porijekla.

Tribina etvrtkom Dr. Sulejman Maovi Istraivanje Pew Research Centra iz 2011. spominje muslimane iz 77 zemalja koji prebivaju u Americi. Ameriki muslimani, ba kao i bilo koji drugi Amerikanci, prosjeno prijavljuju prihod domainstva od 100.000 amerikih dolara ili vie. Oko 25 posto amerikih muslimana ima visoku strunu spremu, prosjekom slino kao i kod ostatka populacije. Kad je rije o pitanjima vjere, ameriki islam nije dominantan jednim tumaenjem ili nacionalnou. Mjeavina zajednica iz razliitih nacionalnih sredina znai da ameriki muslimani uglavnom ne ive iskljuivo prema tradicijama koje su donijeli u SAD.Kao to je sluaj sa cjelokupnom Amerikom, tradicije su se uklopile u muslimansku zajednicu, to je dovelo do vee tolerancije. Na primjer, Pewovo istraivanje je pokazalo da veina amerikih muslimana misli da je njihova vjera otvorena spram razliitih tumaenja, te ne definiraju iskljuiv, jedinstven pravi put koji odreuje ivljenje vjere. Muslimani sudjeluju u svim aspektima amerikog

ivota. Imamo dva muslimanska predstavnika u Kongresu, a od sijenja 2012. godine bilo je 3.600 muslimana u aktivnoj slubi u amerikim oruanim snagama. Kao i mnoge druge religijske zajednice, muslimani u Americi kreirali su institucije u Americi, ukljuujui preko 2300 damija, islamskih kola, i ostalih institucija u zajednicama. Islamsko drutvo Sjeverne Amerike predstavlja krovnu organizaciju koja okuplja okvirno 300 damija i islamskih centara. Bivi predsjednik Jimmy Carter u rujnu 2014. bio je jedan od glavnih govornika na konferenciji koju je organiziralo Islamsko Drutvo Sjeverne Amerike. Prvi amandman Zakona o pravima kljuni dio naeg Ustava osigurava i jami religijsku slobodu, slobodu savjesti, za sve Amerikance, ljude svih vjera i ateista, te brani Vladi da unaprjeuje ili zabranjuje bilo koju religiju. Ta odredba nastoji osigurati da Vlada ostane neutralna kada je rije o religijama i vjerama, te okuplja sve Amerikance kao jednake graane jedne nacije.

Isto tako, ostale slobode, definirane u prvom amandmanu, omoguavaju pravo na uporabu vjere koje je definirano kao temeljno pravo koje se ne moe negirati veinom glasova ili tijekom izbora. Veina ne moe nametati svoje religijske vrijednosti drugima, niti ograniavati prava manjinskih religijskih skupina. Sloboda religije je individualno pravo, a nije iskljuivo pravo institucija ili vjerskih objekata. Amerika, kao svaka druga drava, suoava se s konstantnom borbom kako bi osigurala da se njene temeljne vrijednosti ogledaju u svakodnevnom ivotu, kroz iskustvo u naem drutvu, te da se tolerancija koju zagovaramo primjenjuje u praksi. Mi kao vlada nastojimo to primijeniti radom sa voama razliitih religijskih skupina, etnikih i drugih manji nskih skupina, kako bi oni podijelili iskustva s Amerikancima koji ive u Americi i onima koji rade izvan Amerike. Mi pozdravljamo puno primjera tolerancije kojima smo svjedoci u svijetu te koje smo vidjeli i u Hrvatskoj. Veliko nam je zadovoljstvo da je uvaeni muftija predstavljao Hrvatsku muslimansku zajednicu na nacionalnom Molitvenom doruku u Washingtonu. Vaa poruka o toleranci ji i ukljuenosti je neto to drugi u regiji i izvan regije mogu nauiti. elio bih zavriti svoje izlaganje s nekoliko primjera koji ilustriraju odnose Amerike i Hrvatske. Veleposlanstvo SADa u Hrvatskoj nastavlja usko suraivati s Hrvatskom, koju vidimo kao prijatelja i vrijednog partnera. Odnosi Amerike i Hrvatske su zreli, stabilni i snani. Odnosi su se razvijali u smislu da je prvotno Amerika bila ukljuena u nastojanju da se osigura nezavisno i demokratsko funkcioniranje institucija do toga da smo sada u partnerskom odnosu s tim istim institucijama kako bismo dalje unaprijedili nae zajednike ciljeve. Nai odnosi su odnosi jednakih, te suraujemo na brojnim podrujima na dobrobit obje zemlje. Kao lanica EU i NATOa, Hrvatska je uinila ogromne korake kako bi razvi jala institucije koje tite prava graana te osiguravaju vladavinu prava. Mi radimo na povezivanju naih graana i vlada u svrhu promocije dijaloga o brojnim pitanjima. Mi ujedno radimo zajedno na osiguranju sigurnosti onih koji nastoji pronai izlaz iz konflikata na Kosovu i u Afganistanu. Mi nastavljamo s mogunostima da podupremo regionalnu suradnju i napredak zemalja u regiji na njihovom putu integracije Europskoj uniji. Mi ujedno nastavljamo promovirati poslovne veze izmeu Hrvatske i Amerike. To je partners tvo koje Sjedinjene Amerike Drave iznimno cijene, te partnerstvo koje e dalje jaati i postati jo snanije kako e vrijeme odmicati. Zadovoljstvo mi je biti s vama veeras te elim s ovim zavriti svoje izlaganje, te otvoriti mogunost za postavljanje pitanja.

Predavanje veleposlanika Sjedinjenih Amerikih Drava u Hrvatskoj, Nj. E. Kennetha Herberta Mertena

SuRADNJA JEDNAKIH

24 | | 255_6 20155_6 2015

INTervju: zoraN fIlIpovI

zoran filipovi

koritene fotografije izkataloga la grandemosque deZagreb

zoRaN filipovi, majstoR umjetNike fotogRafije

razGovarao: sead alI

Gospodine Filipoviu, radili ste za mnoge svjet ske agencije, novine i asopise: Le Figaro Magazine, Paris Match, Life, Die Zeit, Frankfurter Allgemeine Magazin, Vogue/GQ, Pho to, Magnum i dr. Na neki nain poznatiji ste u inozemstvu nego ovdje meu svojima. to to govori o regiji i to o Vama?Svoju sam novinarsku karijeru zapoeo u Vje sni kovim izdanjima; tjedniku Danas i magazinu Start. Poslije nekoga vremena, kada sam se dokazao u poslu, dobio sam priliku u Danasu ureivati jednu rubriku koja se zvala Na rubu. Ta je rubrika bila doslovce posljednja rubrika u novini, i s njom se novina zavravala. Za tu sam rubriku pisao svoj autorski tekst koji sam ilustrirao svojim originalnim fotografijama. esto su to bile malo uvrnute teme, male suptilne diverzije, u kojima sam na tankoutan nain pokuao odaslati kritiku drutva u kojem smo tada ivjeli. Sjeam se jedne od njih. Dobila je naslov Tkalieva ad acta. Bila je to pria o Tkalievoj ulici, tada zaputenoj ulici u samom srcu grada, i njenim zaboravljenim iteljima. O takorima i

IZNIMNo vrIjEDNu IZloBu FotogrAFIjA ZAgrEBAKE DAMIjE, z. fIlIpovIa, vIDjElI Su grAANI MNogIH grADovA u SvIjEtu, AlI jE NISu vIDjElI ZAgrEPANI

26 | | 275_6 20155_6 2015

ljudima. Sjeam se lica tih od svih zaboravljenih staria kako preplaeno proviruju kroz prozore svojih oronulih i za ruenje odavno spremnih potleuica. Ulazio sam u ta dvorita, dok su mi takori orgijali oko nogu. Da ti srce pukne. A sa malih prozora virkali su neiji djedovi, oevi..., zaboravljeni i od svojih blinjih i od svih drugih. Eto, jo i sad me proganjaju njihova lica. A onda sam otiao, prvo u Amsterdam, onda u Pariz, London... Usput, moj prvi pariki zadatak bio je pria o otvorenju nove prelijepe Zagrebake damije u Folnegovievom naselju, te davne 1987. godine. A onda je doao rat. Prvo je oruje poelo zveckati na Kosovu 1989. godine, pa sam otiao tamo. Rat u Hrvatskoj zatekao me na Kosovu gdje sam bio gotovo ve dvije godine, pa sam se onda s Kosova vratio u Zagreb. Vratio da bih otiao, u rat. I tada sam, te 1991. godine, Danas je jo uvijek izlazio, doznao za moju rubriku Na rubu, koju sam koju godinu ranije s velikim uivanjem odraivao. Doznao sam da su tada u redakciju

stizale na stotine pisama adresiranih na mene s reakcijama itatelja na moj rad u toj rubrici. U to vrijeme, dok sam to radio, nikada mi nitko nije rekao ni za jedno to pismo, ni za jednu reakciju na moj rad, na moje pisanje i na moje fotografije. Nitko. Nikada. Nita. Kao da nisam postojao. Kao da je to to sam ja tada radio bilo tako malo, tako nevano... Kao da to ne postoji. Kao da ja ne po stojim. Tek tada, nekoliko godina poslije kada sam ve bio otiao, rekli su mi za ta pisma. Onako, usput. Jeza me prola cijelim tijelom. Eto, to smo mi. Nikada nikome ne reci da je dobar. Nikada nikoga ne pohvali za njegov rad. Gajila se i njegovala osrednjost, prosjenost. Mediokriteti su vladali, kao uostalom i danas. Nita se nije promijenilo od tada. Kada sam otiao van, brzo sam napredovao. U kratkom vremenu suraivao sam s vodeim tiskovinama svijeta. Doslovce su se otimali za mene. I hvalili su me, glasno i otvoreno. U kratkom vremenu od kreatora lanaka postao sam metom lanaka. Pisalo se o meni. I u Europi ali i u Americi. To u Hrvatskoj nikada nisam doivio, ni onda a ni sada. Pozivali su me na radio, na televiziju. Snimali su o meni dokumentarne filmove, nekoliko njih. Imao sam osjeaj da sve

mogu. to god bih predloio kao temu u neke novine, sve bi prihvaali. Tako sam uveo i tzv. ozbiljne teme i u Vogue. To je bio presedan. Vogue se bavio modom i lifestile temama. A onda sam ja donio politiku, i rat, i krv i sve to ide s tim. I publika je traila jo. Eto, u tome je razlika izmeu nas i njih. Tamo vas cijene iskljuivo po onome to znate, a ovdje vas za to jo uvijek nitko i ne pita. Samo je vano iji ste, kakva su vam krvna zrnca, jeste li na ili ste, ne daj Boe, njihov... Eto, mali smo. U svemu pa i u tome. Nije malen narod, onaj koji je brojano mali, nego onaj ije su due male, siune i ukopljene. A to smo mi.

Fotograf ste, nakladnik, autor niza zanimljivih knjiga. U vrijeme rata bili ste u Dubrovniku, Vu ko varu, Sarajevu U to doba svjetske su se agencije gotovo otimale za Vae fotografije. Mogli ste otii van ali ste ostali tu (negdje izmeu Bosne i Hrvatske). to je prevagnulo?Bila je to neka moja romantina zamisao, moja tlapnja, da ako potpuno odem odavde, da e se sve nekako raspasti, da e nestati. Imao sam osjeaj da trebam, da moram nekako nadgledati rast ove nae male zemlje u koju sam beskrajno zaljubljen. Jo uvijek. I u jednu i u drugu. I u Bosnu i u Hrvatsku. No, izgleda da to nije bilo dovoljno. Izgleda da nije bilo dovoljno voljeti. Izgleda da nije bilo dovoljno ak ni umrijeti. Negdje je neka greka. Negdje je neki opaki kvar. Neto je, ipak, trulo u dravi Danskoj, to ni smrt ni ljubav ne mogu po bijediti. Da li je to onaj osloboeni demon osre dnjosti, koji nas proganja od pamtivijeka, pa nam kau da njima ne trebaju pametni ve posluni, i da oni znaju poto je kila mozga... Zar jo uvijek?

U ratu ste rijeju i fotografijom biljeili neke od velianstvenih trenutaka borbe ovjeka za ljudski dignitet. Jedno udno pitanje za Vas kao pisca i fotografa, nakladnika i umjetnika: Je li rat zavrio i kako?Proao sam cijeli na rat, od Vukovara do Du brovnika, s ratita na ratite. Iz Vukovara sam izaao kroz kukuruze, kroz neprijateljski obru, da bih se samo koji dan poslije uvlaio, ukradao u Dubrovnik s mora, u orahovoj ljusci, po buri, oluji i nevremenu. Bio sam tamo s borcima, s ratnicima, s obinim ljudima, s naim tihim i pristojnim susjedima, koji su se u zlim vremenima promaknuli u prave heroje, koji su spremni i svoj ivot dati da spase ivot nekog drugog. Kada pogledam ovo vrijeme i vrijeme nedavnog rata, moram rei, a teko mi je Rat je bio bolji! U ratu si znao gdje je neprijatelj, a neprijatelj sada vreba sa svih strana. U ratu je bilo nade, a sada vlada beznae. Gledam svaki dan ljude koji kopaju po kantama za smee. U ratu toga nije bilo. U ratu smo imali dostojanstvo, a sada smo dostojanstvo izgubili. Kupile ga banke za lihvarske kredite, pa e nas uskoro sve i iz naih domova pobacati. Domovina nas je podarila otkazima, tu nije tedjela. Recesijom koja ve sedam godina traje. Ljudi doslovce gladuju i na rubu su izdrljivosti,

ve odavno preli granicu siromatva, bez ikakve nade da e sutra biti imalo bolje. I, kao to ree pjesnik Da li e sloboda umjeti da pjeva kao to su sunji pjevali o njoj? Da, rat je, ipak, bio bolji.

Za nekoliko ste knjiga dobili znaajne nagrade u inozemstvu. Jedna od njih je Sezona pakla. Proivljena je, da tako kaemo, u Sarajevu.U Sarajevo sam uao uoi Boia 1992. Neto me je tjeralo da tamo odem, kao da tamo moram biti, kao da je neasno ne otii u Sarajevo. Neto slino tome dogodilo mi se ve ranije, s Vukovarom. elja i zov bili su jai i morao sam se njima odazvati. Bilo je asno, tada, biti u Sarajevu. I bio sam. Gradom je harala glad i studen ali i neki ne objanjivi optimizam i humor. U Sarajevo sam doao kao stranac, jer sa Sarajevom prije rata i nisam imao ba neki poseban kontakt. Iako sam roen i odrastao u Brkom, u Sarajevo se tada nije

INTervju: zoraN fIlIpovI

| 295_6 201528 | 5_6 2015

ilo. Ilo se u Beograd, a neki su ili i u Zagreb. U Sarajevo ne. Ako sam u Sarajevo i do ao kao stranac iz njega sam otiao kao intoksikaniran Sarajlija. I u Sarajevo se rado jo uvijek vraam. Prigrlio sam to ratno Sarajevo i ono je prigrlilo mene. Bila je to ljubav na prvi pogled. U kratkom sam vremenu, unato ratu ili ba zahvaljujui njemu, upoznao puno ljudi i stekao neke dobre prijatelje. Skrasio sam se u jednom stanu u Titovoj ulici. Stan je bio na prvom katu i svi su mu prozori bili polupani od neprestanog granatiranja. Na prozoru su, umjesto stakala bili UNHCR najloni. Vani je bio snijeg i studen, ali je ekipa u stanu, unato svemu, bila dobre volje. Danju se ilo u potragu za vodom i kakvom hranom, a nou bismo do kasno ostajali budni, u prii, pokriveni svom silom deka i raznih pokrivaa. Svako jutro bih izlazio u redoviti obilazak po gradu, naoruan kamerama. Hodao bih sredinom ceste i tako obilazio grad. Lju di su me brzo upoznali i ve smo se i po zdravljali na ulici, oni rijetki koji su kao i ja svakodnevno tumarali gradom. Tako sam snimio neke od fotografija koje e postati simbolom ratnog stradanja Sarajeva. Tako je nastala i knjiga Sezona pakla, s mojim tekstovima i fotografijama iz opkoljenog Sarajeva. Osim u Hrvatskoj i u Sarajevu, knjiga je objavljena i u Beu i u Ljubljani. Tadanji austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock, rekao mi je moj austrijski izdava ugledni Deutiske, kupovao je moju knjige u velikim koliinama i dijelio je okolo drugim kolegama i svjetskom dravnicima. Poslao mi je i dirljivo pismo u kojemu mi zahvaljuje na knjizi to sam je napisao. Ponosan sam na to.

Bonjake teme este su na Vaim fotografijama. Koliko je Bosne ostalo u Vama i kakva je ona danas?Ja sam, ipak, i Bonjak. Jako se trudim, gdje god to mogu i kada god to mogu, istaknuti da dolazim iz Bosne i da je Brko moj rodni grad. To mi je jako vano. U ratu je ta bliskost postala i jaa, jer je u prirodi ovjeka, ja mislim, da se identificira s onima koji pate. A Bosna je patila jako. Preko Zagrebake da mije jo sam se vie povezao s Bosnom. Imao sam i dobrog prijatelja, koji mi jo uvijek jako fali mada je prolo puno godina od njegove smrti, dr. Muhameda dralovia, tadanjeg voditelja orijentalne zbirke HAZU u Zagrebu. U naim smo su sretima prebirali sve aspekte tema o Bosni, ukljuujui i teme islama. On je bio taj koji me je zarazio ljubavlju za Ajvatovicu, prestaro srednjobosansko dovite, kod mjesta Prusac u trav ni kom kraju. S njim sam prvi puta i otiao u Ajvotivicu, da bih ubrzo na stavio, tamo sm hoditi i pohoditi punih

dvanaest godina. Odlazio sam Ajvatovicu u razna godinja doba, bezbroj puta, i u jesen, i u zimu, ljeto, proljee. I kada je vrijeme Ajvatovice ali i izvan toga roka. Tako je na stala velebna knjiga, mona monografija, moj spomenik Ajvatovici, kao sjen, sjeanje, za moga prijatelja Muhameda dralovia.

Svojevremeno ste izlobu Vaih fotografija Zagrebake damije izlagali u vie

drava svijeta. Kakva su iskustva?Bio sam jako ponosan da moju fotografsku priu o Zagrebakoj damiji mogu pokazati svijetu. Ja sam bio svojevrsni neslubeni kroniar Zagrebake da mije. Dolazio sam tamo i snimao nepre stano. Tako je, kroz niz godina, nastala i ova respektabilna zbirka fotografija o damiji. Kaem respektabilna jer je u pitanju i ogromna koliina snimaka koja se broji u ti suama. Izdvojio sam njih etrde setak, i tako je nastala ta izloba. Naravno, prvoj izlobi u Kairu, Egipat, ku movali su Muhamed dra lovi i na uveni orijentalist i tadanji veleposlanike Republike Hrvatske u Egiptu dr. Da nijel Buan. Izloba se odrala na najvioj razini i, koliko se sjeam, otvo rio ju je egipatski ministar vanjskih poslova. Izloba je otputovala u Emira te, u Abu Dhabi, pa u Teheran i Istanbul. Poslije sam je po kazao i u Sarajevu, Tuzli i Bihau.

U Zagrebu niste?Ne, u Zagrebu nisam.

Gdje su danas te fotografije i bi li se mogle izloiti negdje blie?Od tada je izloba pohranjena u deponijima muzeja Mimara; ljudima u Mimari jako sam zahvalan na njihovoj dobroti, jer je tamo ve godinama udomljeno dva desetak sanduka raznih mojih izlo

aba. Upravo sada je dola inicijativa iz nekoliko zemalja koji ponovo trae izlobu o Zagrebakoj damiji. Svi su izgledi da e ta izloba uskoro krenuti na veliku francusku turneju, ali i u Ma roko, Katar i Iran. To su samo neke od odredita koja su iskazala interes za izla ganjem te moje izlobe. Oekujem i pozive iz drugih zemalja. Volio bih isto tako postaviti i pokazati svijetu i izlobu o Ajvatovici. U tome smislu je dola jedna inicijativa iz Jordana ali nije jo uvijek nita definizirano. Nadam se da e od toga neto biti jer Ajvatovica to zasluuje.

Pretpostavljam da je dio tih fotografija sadran u prijedlogu velike monografije posveene Zagrebakoj damiji, monografije na kojoj ste takoer radili?To je knjiga na kojoj radim ve vie od dvadeset godina. Kroz to sam vrijeme prikupio originalne tekstove vodeih svjetskih i naih orijentalista i arabista, koji su pisani namjenski za ovu moju knjigu i u njoj e biti prvi puta objavljeni. Volio bih da i ovaj posao polako privedem kraju i da ta knjiga konano ugleda svjetlo dana. Na go dinu, 2016., slavimo stotu obljetnicu kako je Hrvatski sabor 1916. godine priznao islam kao slubenu religiju u Hrvatskoj. Moda je to prigoda da svjetlo ove obljetnice obasja i ovaj nakla

dniki i kulturoloki projekt.

Kako ocjenjujete poloaj mu slimana u Bosni, a i u svijetu, u svjetlu aktualnih medijskih, dravnote roristikih i teroristikih po dizanja zidova izmeu lju di razliitih vjera?Moram priznati da sam bio jako ljut kada su nam iz svijeta, ranijih godina, stizala tumaenja o islamu. Uglavnom su ta tumaenja dolazila iz Francuske, Engleske, iz zemalja koja imaju neto to ja zovem uvezeni is lam. Na koncu je taj pokret postao poznat pod sintag

mom Euroislam. Ljutilo me to to nam ti stranci tumae neto sa ime se mi stoljeima raamo i ivimo, a oni su to otkrili tek nedavno. Ako se bilo to u Europi moe nazvati Euroislamom onda je to na autohtoni i originalni Bosanski islam. To je islam koji mi po znajemo, koji svakodnevno ve stoljeima ivimo. Tko je taj koji e bosanskom muslimanu rei: Moj je islam dobar, a tvoj lo. Zar mi trebamo ne koga, nakon toliko vremena, kopirati, imitirati i unijeti neke druge obi aje