Vrijeme Ilira i Helenizam
2
Vrijeme Ilira i helenizam Hitovi: 2346 Download SocButtons Ostatci helenističke kulture govore da je i Neum trajno bio dio kulturne sfere jadranske obale. Ovuda je prolazilo više putnih pravaca koji su povezivali onodobna europska kulturna središta sjevera i juga, istoka i zapada. Već od pretpovijesti ovuda je išao vrlo značajan put iz doline Neretve prema istoku, a isto tako i od neumske obale prema unutrašnjosti, preko Graca i Hutova. Brojne uvale na neumskoj, lako pristupačnoj obali, služile se kao prirodne lučice, o čemu svjedoče nalazi amfora u podmorju. Tko su bili prvi stanovnici užega i širega neumskog područja, o tome nam povijesna znanost pruža neke podatke. Još u drugom tisućljeću prije Krista, u velikim seobama stigli su i na ovo područje Indoeuropljani. Njihovim miješanjem sa zatečenim stanovnicima stvarao se i ovdje novi etnički supstrat na koga će već antički pisci proširiti ilirsko ime, razlikujući ih od „pravih Ilira“ koji su živjeli južno od Drima. Pseudo-Skylakovo djelo Periplus, pisano sredinom IV. st. prije Krista, kaže za pučanstvo uz donji tok Neretve: „Ovi Iliri su iz plemena Manijaca…” Po njima se Pelješki pa i Neumski kanal zvao Manijsko more. Na prostorima od Neretve prema Boki i sjeverno bar do Popovskog polja, povijesna znanost, na temelju drugih izvora, smješta drevno pleme Plereja. Njima se pripisuje prva prava kultivacija ovoga područja. Strabon, u I. st. prije Krista, na širem području smješta uz Plereje i Ardijeje (koje su Kelti u IV. stoljeću prije Krista potisnuli preko Neretve) i Daorze: „Zatim je rijeka Naron i oko nje Daorizoi i Ardiaioi i Pleraioi kojima je blizu otok nazvan Crna Korkira (Korčula)... a Ardiaioima Faros...” Ilirska plemena stvarala su svoje države, zapravo saveze plemena. Poznato je petnaestak vladara, od kojih je znatan broj bio iz plemena Ardijeja. Od njih je, svakako, najslavnija bila kraljica Teuta. Iz grčkih kolonija s obale i otoka, a osobito iz susjedne velike Narone, prodirala je onodobna mediteranska kultura i na ovo područje. O tome svjedoče brojni ostatci iz toga razdoblja. U tom pogledu vrlo je vrijedno novo nalazište na Vidića guvnu u Vranjevu Selu, koje upečatljivo potvrđuje tu iliro-grčku kulturnu sferu. Osobito su vrijedne dvije vojničke kacige, nekoliko kopalja, ali i drugi brojni ostatci (omega-igle, fibule, ukrasi,
-
Upload
ana-bolton -
Category
Documents
-
view
229 -
download
8
description
Skripta
Transcript of Vrijeme Ilira i Helenizam
VrijemeIlira i helenizamHitovi: 2346 Download SocButtonsOstatci helenistike kulture govore da je i Neum trajno bio dio kulturne sfere jadranske obale. Ovuda je prolazilo vie putnih pravaca koji su povezivali onodobna europska kulturna sredita sjevera i juga, istoka i zapada. Ve od pretpovijesti ovuda je iao vrlo znaajan put iz doline Neretve prema istoku, a isto tako i od neumske obale prema unutranjosti, preko Graca i Hutova. Brojne uvale na neumskoj, lako pristupanoj obali, sluile se kao prirodne luice, o emu svjedoe nalazi amfora u podmorju. Tko su bili prvi stanovnici uega i irega neumskog podruja, o tome nam povijesna znanost prua neke podatke. Jo u drugom tisuljeu prije Krista, u velikim seobama stigli su i na ovo podruje Indoeuropljani. Njihovim mijeanjem sa zateenim stanovnicima stvarao se i ovdje novi etniki supstrat na koga e ve antiki pisci proiriti ilirsko ime, razlikujui ih od pravih Ilira koji su ivjeli juno od Drima. Pseudo-Skylakovo djelo Periplus, pisano sredinom IV. st. prije Krista, kae za puanstvo uz donji tok Neretve: Ovi Iliri su iz plemena Manijaca Po njima se Peljeki pa i Neumski kanal zvao Manijsko more.Na prostorima od Neretve prema Boki i sjeverno bar do Popovskog polja, povijesna znanost, na temelju drugih izvora, smjeta drevno pleme Plereja. Njima se pripisuje prva prava kultivacija ovoga podruja. Strabon, u I. st. prije Krista, na irem podruju smjeta uz Plereje i Ardijeje (koje su Kelti u IV. stoljeu prije Krista potisnuli preko Neretve) i Daorze: Zatim je rijeka Naron i oko nje Daorizoi i Ardiaioi i Pleraioi kojima je blizu otok nazvan Crna Korkira (Korula)... a Ardiaioima Faros... Ilirska plemena stvarala su svoje drave, zapravo saveze plemena. Poznato je petnaestak vladara, od kojih je znatan broj bio iz plemena Ardijeja. Od njih je, svakako, najslavnija bila kraljica Teuta. Iz grkih kolonija s obale i otoka, a osobito iz susjedne velike Narone, prodirala je onodobna mediteranska kultura i na ovo podruje. O tome svjedoe brojni ostatci iz toga razdoblja. U tom pogledu vrlo je vrijedno novo nalazite na Vidia guvnu u Vranjevu Selu, koje upeatljivo potvruje tu iliro-grku kulturnu sferu. Osobito su vrijedne dvije vojnike kacige, nekoliko kopalja, ali i drugi brojni ostatci (omega-igle, fibule, ukrasi, bogata keramika) koje arheolozi smjetaju na prijelazu iz V. u IV. stoljee prije Krista.Neobuzdana ratoborna ilirska krv naruavala je miran suivot na Jadranu te ometala nesmetanu onodobnu mediteransku trgovinu. To dovodi do brojnih ratova s kolonijama na obali i otocima, koje pozivaju u pomo Rimljane. Za nae Ardijeje i Plereje osobito je bio sudbonosan tzv. drugi ilirsko-rimski rat 135. god. prije Krista. Tada je rimski konzul Servije Fulvije Flak doao s 10 000 pjeaka i 3000 konjanika i temeljito potukao Ardijeje. Preselio ih je nekamo u unutranjost te im se, kao i Plerejima, gubi svaki trag. Moemo pretpostaviti da su upravo u ovim ratovima poruene i spaljene mnoge nae gradine. Meu prvim podrujima na istonoj obali Jadrana kojim su Rimljani ovladali ve 135. godine prije Krista bilo je i neumsko podruje. Vjerojatno je u doba spomenutih ratova neumsko podruje pripalo rimskim saveznicima, plemenu Daorza, iji se glavni grad na Oaniima, povie Stoca, vjerojatno zvao Daorzon. Za njih kau stari pisci da su, s ostalim plemenima koja su u ratu stala na stranu Rima, postali immunes, nagraeni i privilegirani. To ih onda dovodi do sukoba s monim Delmatima koji su ih, osobito 45. do 49. godine prije Krista, temeljito opustoili.
