POSLOVNE FINANSIJE

Asistent: mr. Almedin Zec almedin.zec@unvi.edu.ba

Travnik, 2015.

Novac Novac nastaje onog trenutka kada nastaje i

trgovina Trampa – zamjena jedne robe za drugu –

naturalna privreda Opšte prihvaćeno sredstvo razmjene – stoka,

koža, kamenje, plemeniti metali (oblici valute antičkog doba)

Novac podrazumeva ona sredstva plaćanja koja su u pojedinim zemljama propisana zakonom da vrše funkciju sredstva plaćanja

Nacionalni novac – dolar, euro, funta, rublja, jen, ...) 2POSLOVNE FINANSIJE

Zajednički naziv za različite monete (valute) Valute - sve vrste stranog novca sem kovanog zlata,

koje u nekoj zemlji predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja

Funkcije novca:

1. Zakonsko sredstvo plaćanja

2. Opšta mjera vrednovanja

3. Sredstvo razmjene

4. Sredstvo tezaurisanja bogatstva

3POSLOVNE FINANSIJE

Vrijednost novca

Nominalna vrijednost – novčanica Realna vrijednost – robno-novčana razmjena Inflacija – prisustvo veće novčane mase u odnosu na

robnu - pad vrednosti novca, pad standarda, povećanje cijena, povećanje deviznog kursa

Deflacija – veća robna masa u odnosu na novčanu – pad likvidnosti, pad tražnje i deviznog kursa, pad cijena i investicija, povećanje vrijednosti nacionalne valute

4POSLOVNE FINANSIJE

Kamata

Cijena korišćenja novčanih i kreditnih resursa na finansijskom tržištu

Suficitari ustupaju svoja finansijska sredstva debitorima uz odgovarajuće naknade – cijene (kamate) i vrijeme

Kamata – instrument uravnoteženja između obima štednje i kredita

Obračun kamate – kamatna stopa

5POSLOVNE FINANSIJE

Kamata - determinante

1. Nivo cijena2. Nivo privrednog profita3. Nivoa ponude i tražnje na tržištu

1. Cijena izvora sredstava2. Rejting klijenta3. Poslovni odnos4. Ročnost5. Rast cijena na malo6. Eskontna stopa 7. Kamata na tržištu HOV8. Kamata u okruženju9. Kurs strane valute10. Inostrana kamata11. Operativni troškovi12. Planirani nivo dobiti

6POSLOVNE FINANSIJE

Vremenska vrijednost novca

Vremenska vrijednost novca predstavlja jedno od najvažnijih načela finansija. Polazi od osnovnog pristupa da isti iznos novca u različitim vremenskim razdobljima ima različitu vrijednost. Drugim riječima, jedna novčana jedinica (dinar, dolar, EUR itd.) ima veću vrijednost danas, nego u nastupajućem razdoblju. Što je razdoblje dalje u budućnosti, razlika u vrijednosti novčane jedinice biće više izražena.

  Postoji više mogućih razloga za navedene razlike u

vrijednosti novca u različitim vremenskim razdobljima, kao što su: cijena za odgođenu potrošnju, rizici, inflacija.

7POSLOVNE FINANSIJE

Uporedivost vremenski različito determinirane vrijednosti novca

Uporedivost vrijednosti novca u različitim vremenskim razdobljima moguća je samo pod pretpostavkom svođenja novčanih iznosa na isti vremenski trenutak. Ovaj postupak se može sprovesti na slijedeća dva načina:

- ukamaćivanjem novčanog iznosa i njegovim svođenjem na neku buduću vrijednost.

- svođenjem novčanih iznosa koji dospijevaju u budućnosti na sadašnju vrednost.

8POSLOVNE FINANSIJE

Utvrđivanje buduće vrijednosti (ukamaćivanje)

Kamata je cijena za privremeno prepuštanje kapitala, a obračunava se od dana dospjeća potraživanja. Ukamaćivanje je postupak izračunavanja buduće vrednosti nekog novčanog iznosa u sadašnjosti. Vrši se kao jednostavno, složeno, odnosno obračunava se kamata na kamate, te ispod godišnje ukamaćivanje. Složeno ukamaćivanje jeste ono, kada se obračunavaju kamate na neisplaćene kamate (kapitalizovane kamate). Ovaj obračun kamata temelj je finansijske matematike.

Obračun buduće vrijednosti (ukamaćivanje) može se obaviti:  

• pomoću jednačine• pomoću finansijskih tablica

9POSLOVNE FINANSIJE

Ukamaćivanje pomoću jednačine Jednostavno ukamaćivanje U slučaju kada osoba ima 1.000 €. na štednom računu kod svoje ban-

ke, uz godišnju kamatnu stopu od 7%, vrijednost sredstava na računu biće na kraju godine:

V = 1.000 €. * (1 + 0,07) = 1.070 €.

Složeno ukamaćivanje Na kraju n-te godine vrijednost V izračunaće se po obrascu:

Vn = V0 * (1 + r)n n = broj razdoblja r = kamatna stopa

Ako je n = 5 godina, Tada je V5= 1.000 * (1 + 0,07)5 = 1.402,55 €.• Ispod godišnje ukamaćivanje Ispod godišnje ukamaćivanje vrši se u slučaju da je razdoblje obračuna

kraće od godinu dana (polugodišnje, kvartalno, mesečno. Buduća vrijednost se obračunava po obrascu (primjer za polugodišnji obračun):

Vmn = Vo * (1+ r/2)mn; V1/2 = 1.000 * ( 1 + 0,07/2)2 = 1.071 €. mn = broj ispod godišnjih razdoblja

10POSLOVNE FINANSIJE

Ukamaćivanje pomoću finansijskih tablica

Obračun buduće vrednosti pomoću finansijskih tablica je jednostavniji jer se u njima nalaze izračunati kamatni faktori (1 + r )n koji se množe s iznosom koji se ukamaćuje i dobija se vrijednost u n-tom razdoblju.

Vn = Vo * (1 + r )n

  U tablici su izračunati kamatni faktori za n-to razdoblje

uz x-te kamate.

 

11POSLOVNE FINANSIJE

Finansijske tablice – kamatni faktori

0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 6,5 71 1,0050 1,0100 1,0150 1,0200 1,0250 1,0300 1,0350 1,0400 1,0450 1,0500 1,0550 1,0600 1,0650 1,07002 1,0100 1,0201 1,0302 1,0404 1,0506 1,0609 1,0712 1,0816 1,0920 1,1025 1,1130 1,1236 1,1342 1,14493 1,0151 1,0303 1,0457 1,0612 1,0769 1,0927 1,1087 1,1249 1,1412 1,1576 1,1742 1,1910 1,2079 1,22504 1,0202 1,0406 1,0614 1,0824 1,1038 1,1255 1,1475 1,1699 1,1925 1,2155 1,2388 1,2625 1,2865 1,31085 1,0253 1,0510 1,0773 1,1041 1,1314 1,1593 1,1877 1,2167 1,2462 1,2763 1,3070 1,3382 1,3701 1,40266 1,0304 1,0615 1,0934 1,1262 1,1597 1,1941 1,2293 1,2653 1,3023 1,3401 1,3788 1,4185 1,4591 1,50077 1,0355 1,0721 1,1098 1,1487 1,1887 1,2299 1,2723 1,3159 1,3609 1,4071 1,4547 1,5036 1,5540 1,60588 1,0407 1,0829 1,1265 1,1717 1,2184 1,2668 1,3168 1,3686 1,4221 1,4775 1,5347 1,5938 1,6550 1,71829 1,0459 1,0937 1,1434 1,1951 1,2489 1,3048 1,0000 1,4233 1,4861 1,5513 1,6191 1,6895 1,7626 1,8385

10 1,0511 1,1046 1,1605 1,2190 1,2801 1,3439 1,4106 1,4802 1,5530 1,6289 1,7081 1,7908 1,8771 1,9672

12POSLOVNE FINANSIJE

VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA Mr. Almedin Zec

Kamatna stopa:

Šta biste više voljeli: 1000 KM danas ili 1000 KM za deset godina? •Zdrav razum nam kazuje da uzmemo 1000

KM danas jer znamo da postoji vremenska vrijednost novca. Trenutni primitak od 1000 KM omogućuje nam da uložimo naš novac i zaradimo kamatu.

U svijetu u kojem su svi tokovi novca sigurni, ukamaćivanje se može upotrebiti za vremensku vrijednost novca. •Kamata - novac plaćen (zarađen) radi

upotrebe novca.

Kao što ćemo uskoro otkriti, kamatna stopa će nam omogućiti da svedemo vrijednost tokova novca, kad god oni nastanu, na određenu tačku u vremenu. Uz tu sposobnost moći ćemo odgovoriti na teža pitanja, kao što su: šta biste više voljeli, 1000 KM danas ili 2000 KM za deset godina? Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, potrebno je svesti vremenski korigovane tokove novca na određenu tačku u vremenu, kako bi se mogla izvršiti objektivna usporedba.

Postoje dvije vrste kamate: • jednostavna (prosta) i •složena kamata.

Jednostavna kamata je kamata koja se plaća (obračunava) samo na prvobitni iznos ili pozajmljenu glavnicu. Iznos jednostavne kamate je funkcija tri varijable: prvobitno pozajmljenog novca, ili glavnice, kamatne stope za određeni period, te broja vremenskih perioda za koja je glavnica pozajmljena.

Formula za izračunavanje jednostavne kamate je: 

K=G*k*ngdje su: •K-kamata•G-glavnica•k-kamatna stopa za vremenski period i•n- broj vremenskih perioda.

Primjer:Pretpostavimo da deponujete 100 KM na štedni račun uz jednostavnu kamatnu stopu od 8% i držite ih tamo 10 godina. Na kraju desete godine iznos akumulisane kamate je 80 KM.

80=100 KM*0.08*10

•Buduća vrijednost vašeg uloga na kraju 10. godine (FV10) dobije se tako da glavnici dodamo kamatu obračunatu samo na prvobitno uloženi novac:

 FV10= 100 KM + [100 KM*0.08*10] = 180

KM.

•Ponekad moramo ići u suprotnom smjeru. To znači da znamo buduću vrijednost depozita uz k posto za n godina, ali ne znamo početno uloženu glavnicu - sadašnju vrijednost iznosa (PV0):

PV0= FVn /(1+k*n)

Međutim, većina situacija u finansijama koje uključuju vremensku vrijednost novca, uopšte se ne oslanja na jednostavnu kamatu. Umjesto nje, norma je složena kamata.

Složena kamata je kamata koja je plaćena (zarađena) na zajam (investiciju) koja se periodično dodaje glavnici. Kao rezultat toga, kamata se obračunava na prethodno obračunatu kamatu kao i na (pozajmljenu) početnu glavnicu. To je kamata na kamatu ili složeno ukamaćivanje.

Primjer2:Buduća vrijednost 1 KM koja je investirana na različite vremenske periode uz godišnju kamatnu stopu od 8%, obračunata po prostoj i po složenoj kamati.

Godine Po prostoj kamati

Po složenoj kamati

2 1.16 KM 1.17 KM

20 2.60 KM 4.66 KM

200 17.00 KM 4,838,949.58 KM

Korišćenje funkcije NPV

•U Excelu ima mnogo finansijskih funkcija, ali jedna koja se najviše koristi je funkcija za izračunavanje neto sadašnje vrijednosti (Net Present Value)- NPV funkcija.

•Svrha ove funkcije je da konvertuje niz primitaka ili izdataka koji se pojavljuju u vremenu u jednu ekvivalentnu sadašnju vrijednost. Tada kažemo da mi diskontujemo ove prinose i troškove unatrag u sadašnje vrijeme.

Funkcija NPV izračunava neto sadašnju vrijednost neke investicije korišćenjem diskontne stope i serije budućih izdataka (negativne vrijednosti) i primitaka (pozitivne vrijednosti). Sintaksa joj je:

=NPV(stopa,vrijednost1,vrijednost2, ...)pri čemu su:stopa -  je diskontna stopa za neki period.vrijednost1, vrijednost2, … itd. su od 1 do 29 argumenata koji predstavljaju uplate i prinose.    

Pri tome, vrijednost1, vrijednost2, ... itd., moraju biti jednako razmaknuti u vremenu (sedmica, mjesec, kvartal, polovina godine, godina), i da se pojavljuju na kraju tog perioda (sedmi dan, 28. febr., 30. ili 31. dan u nekom mjesecu, na kraju kvartala, nakon šest mjeseci, na kraju godine itd.).