Osnovna kola Bratoljuba Klaia, Bizovac

RAZRED: 1. razred NASTAVNI PREDMET: Likovna kultura 1. sijenja 2017.

VREDNOVANJE U NASTAVI LIKOVNE KULTURE

Vrednovanje kao sustavno prikupljanje podataka o postignutoj razini kompetencija (znanja, vjetina i usvojenih

vrijednosti) te samostalnosti i odgovornosti prema radu, ostvarujemo praenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem.

U nastavi likovne kulture praenje podrazumijeva uoavanje i biljeenje zapaanja o postignutoj razini kompetencija

potrebnih za likovno izraavanje.

Osim usvajanja i razumijevanja osnova likovnoga jezika te vjetina koritenja likovnih tehnika, kod uenika pratimo i

odnos prema radu.

Provjeravanje ostvarujemo postavljanjem likovnoga zadatka (likovnoga problema) koji uenici realiziraju kroz praktini

rad.

Svaki likovni rad rezultat je konkretne nastavne jedinice koja odreuje osnovne estetske kriterije za ocjenjivanje.

Kada promatramo estetski aspekt, promatramo cjelinu, kompoziciju u kojoj svi likovni odnosi (likovni elementi u

sintezi sa kompozicijskim naelima) skupa sa motivom i likovnom tehnikom ine jednu likovnu misao.

Na kraju sata likovni radovi se izlau, analiziraju, vrednuju i ocjenjuju.

Elementi vrednovanja likovnoga uratka su:

a) OSTVARENOST LIKOVNOG ZADATKA (LIKOVNOG PROBLEMA) b) OSOBNI IZRIAJ, ORIGINALNOST I KREATIVNOST c) TEHNIKA IZVEDBA RADA Osim navedenoga vrednuje se i aktivnost uenika na nastavi likovne kulture te odnos prema radu i suuesnicima (intres,

samoinicijativnost, upornost, dosljednost, samostalnost, suradnja, samokritinost, odgovornost, strpljenje):

d) AKTIVNOST TE ODNOS PREMA RADU I SUUESNICIMA

Ocjenjivanje se dijeli prema likovnim podrujima rada: crtanje, slikanje i oblikovanje.

Ocjenjuje se brojano prema zadanim kriterijima:

odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), NAPOMENA: dovoljan (2) i nedovoljan (1)

KRITERIJI OCJENJIVANJA

CRTANJE odlian (5) -S lakoom uoava i istrauje kljune pojmove te ih razumije i primjenjuje na svome radu.

(razliite crte, skupljeno/raspreno, niz)

-Uenik je odlino realizirao/rjeio likovni problem.

(Izraava se te stvara tokama i crtama zadani motiv.

Razlikuje crte i koristi razliite crte na svome likovnom uratku.

Primijenjuje niz kroz zadani motiv.)

-Uenik pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, radovi su originalni i kreativni.

-Pomno osmiljena kompozicija, realizirana na zanimljiv i sloen nain, bogata detaljima.

-Izraen osoban i matovit pristup pri koritenju crtake tehnike- umjetniki rukopis.

-Uenik s lakoom koristi zadanu tehniku.

-Odlian nain vladanja crtakom tehnikom, precizan i uredan rad.

-Uenik istrauje mogunosti zadane tehnike.

-Uenik je samoinicijativan u radu.

-Samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova.

-Dosljedan u radu.

-Odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.

-Tolerantan i pomae drugima ako je to potrebno.

-Samokritian i pravedan pri vrednovanju uenikih radova.

vrlo dobar (4) -Uoava i istrauje kljune pojmove, tee ih razumije i djelomino ih primjenjuje na svome radu.

(razliite crte, skupljeno/raspreno, niz)

-Uenik je dobro realizirao/rjeio likovni problem.

(Tee se izraava i stvara tokama i crtama.

Tee razlikuje crte, na radu prevladava isti karakter crta.

Tee prepoznaje niz, djelomino ga ostvaruje na svome uratku.)

-Uenik tee pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, neodluan u likovnom izriaju.

-Kompozicija realizirana na ne tako sloen i zahtjevan nain, jednostavnija u detaljima.

-Uenik tee koristi zadanu tehniku.

-Povran nain vladanja crtakom tehnikom, uenik je brzoplet pri baratanju tehnikom.

-Uenik djelomino i povrno istrauje mogunosti zadane tehnike.

-Uenik je uglavnom samoinicijativan u radu.

-Uglavnom samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova.

-Uglavnom dosljedan u radu.

-U veem dijelu odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima. dobar (3) -Teko i povrno uoava i istrauje kljune pojmove, ne razumije ih i ne primjenjuje na svome radu.

(razliite crte, skupljeno/raspreno, niz)

-Uenik je realizirao/rjeio minimum ili nije realizirao likovni problem.

(Ne prihvaa crtu i toku kao likovne elemente- uenik boja plohe.

Ne razlikuje crte, koristi ih sve istog toka i karaktera.

Ne prepoznaje niz i ne ostvaruje niz na svome uratku.)

-Uenik ne pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, radovi su neoriginalni, kopira radove drugih

uenika ili koristi ablone.

-Maksimalno pojednostavljena kompozicija, realizirana na najmanje zahtjevan nain, siromana detaljima ili bez

detalja.

-Uenik teko koristi zadanu tehniku.

-Uenik izuzetno loe vlada ili uope ne vlada likovnom tehnikom, neuredan likovni uradak.

-Uenik ne istrauje mogunosti zadane tehnike.

-Uenika treba poticati na rad.

-Uenik je samo na poticaj aktivan u uvodnom dijelu sata i u analizi i vrednovanju radova.

-Nije ustrajan u radu, lako odustaje.

-Neodgovoran i povran u odnosu prema radu i drugima.

NAPOMENA: dovoljan (2) -Ne istrauje kljune pojmove.

-Uenik nije realizirao likovni zadatak.

(Ne trudi se i ne pokuava razumjeti i primjeniti kljune pojmove na svome radu- zanemaruje ili odbija izvriti likovni

zadatak. Rezultat je rad nastao samovoljno, a ne zadani likovni motiv, tehnika ili problem.)

-Uenik nije aktivan na satu, na dodatne pokuaje motivacije od strane uitelja ne pokazuje interes.

-Ne surauje te ometa ostale uenike u radu. NAPOMENA: nedovoljan (1) -Uenik ne sudjeluje u radu.

-Potrebna stalna pomo, podrka ili kontrola uitelja.

-Uz sve pokuaje motivacije, odbija izvriti likovni uradak.

-Ometa nastavu, ne surauje te ometa ostale uenike u radu.

(Nema vidljivog napretka u odnosu na poetak kolske godine.)

SLIKANJE odlian (5) -S lakoom uoava i istrauje kljune pojmove te ih razumije i primjenjuje na svome radu.

(osnovne i izvedene boje, mijeanje boja, geometrijski i slobodni lik, ritam)

-Uenik je odlino realizirao/rjeio likovni problem u tonskom ili koloristikom izraavanju.

(Vizualno razlikuje, imenuje i izraava se osnovnim i izvedenim bojama.

Vizualno razlikuje i rabi tonove boje na svome uratku.

Razlikuje te se izraava slobodnim i geometrijskim likovima pri izvedbi motiva.

Kreira ritam ponavljanjem boja i likova.)

-Uenik pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, radovi su originalni i kreativni.

-Pomno osmiljena kompozicija, realizirana na zanimljiv i sloen nain, bogata detaljima.

-Izraen osoban i matovit pristup pri koritenju slikarske tehnike- umjetniki rukopis.

-Uenik s lakoom koristi zadanu tehniku.

-Odlian nain vladanja slikarskom tehnikom, precizan i uredan rad.

-Uenik istrauje mogunosti zadane slikarske tehnike.

-Uenik je samoinicijativan u radu.

-Samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova.

-Dosljedan u radu.

-Odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.

-Tolerantan i pomae drugima ako je to potrebno.

-Samokritian i pravedan pri vrednovanju uenikih radova.

vrlo dobar (4) -Uoava i istrauje kljune pojmove, tee ih razumije i djelomino ih primjenjuje na svome radu.

(osnovne i izvedene boje, mijeanje boja, geometrijski i slobodni lik, ritam)

-Uenik je dobro realizirao/rjeio likovni problem u tonskom ili koloristikom izraavanju.

(Slabo razlikuje te se oteano izraava osnovnim i izvedenim bojama.

Tee razlikuje tonove boje, rabi preteno iste boje.

Prepoznaje geometrijske likove, ali ima potekoa pri slikanju istih.

Prepoznaje ritam, ali ga ostvaruje samo bojama, ne i likovima.)

-Uenik tee pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, neodluan u likovnom izriaju.

-Kompozicija realizirana na ne tako sloen i zahtjevan nain, jednostavnija u detaljima.

-Uenik tee koristi zadanu tehniku.

-Povran nain vladanja slikarskom tehnikom, uenik je brzoplet pri baratanju tehnikom.

-Uenik djelomino i povrno istrauje mogunosti zadane tehnike.

-Uenik je uglavnom samoinicijativan u radu.

-Uglavnom samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova.

-Uglavnom dosljedan u radu.

-U veem dijelu odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.

dobar (3) -Teko i povrno uoava i istrauje kljune pojmove, ne razumije ih i ne primjenjuje na svome radu.

(osnovne i izvedene boje, mijeanje boja, geometrijski i slobodni lik, ritam)

-Uenik je realizirao/rjeio minimum ili nije realizirao likovni problem u tonskom ili koloristikom izraavanju.

(Imenuje boje, ali ne razlikuje osnovne od izvedenih boja i ne primjenjuje ih pri slikanju likovnog motiva.

Ne razlikuje i ne rabi tonove boja.

Ne razlikuje slobodne od geometrijskih likova, ne raspoznaje likove na svome uratku.

Ne ostvaruje ritam na likovnom radu.)

-Uenik ne pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, radovi su neoriginalni, kopira radove drugih

uenika ili koristi ablone.

-Maksimalno pojednostavljena kompozicija, realizirana na najmanje zahtjevan nain, siromana detaljima ili bez

detalja.

-Uenik teko koristi zadanu tehniku.

-Uenik izuzetno loe vlada ili uope ne vlada likovnom tehnikom, neuredan likovni uradak.

-Uenik ne istrauje mogunosti zadane tehnike.

-Uenika treba poticati na rad.

-Uenik je samo na poticaj aktivan u uvodnom dijelu sata i u analizi i vrednovanju radova.

-Nije ustrajan u radu, lako odustaje.

-Neodgovoran i povran u odnosu prema radu i drugima.

NAPOMENA: dovoljan (2) -Ne istrauje kljune pojmove.

-Uenik nije realizirao likovni zadatak.

(Ne trudi se i ne pokuava razumjeti i primjeniti kljune pojmove na svome radu- zanemaruje ili odbija izvriti likovni

zadatak. Rezultat je rad nastao samovoljno, a ne zadani likovni motiv, tehnika ili problem.)

-Uenik nije aktivan na satu, na dodatne pokuaje motivacije od strane uitelja ne pokazuje interes.

-Ne surauje te ometa ostale uenike u radu.

NAPOMENA: nedovoljan (1)

-Uenik ne sudjeluje u radu. -Potrebna stalna pomo, podrka ili kontrola uitelja.

-Uz sve pokuaje motivacije, odbija izvriti likovni uradak.

-Ometa nastavu, ne surauje te ometa ostale uenike u radu.

(Nema vidljivog napretka u odnosu na poetak kolske godine.)

OBLIKOVANJE odlian (5) -S lakoom uoava i istrauje kljune pojmove te ih razumije i primjenjuje na svome radu.

(geometrijska tijela, obla i uglata tijela, glatka i hrapava povrina)

-Uenik je odlino realizirao/rjeio likovni problem u trodimenzionalnom oblikovanju.

(Razlikuje i imenuje te stvara izvedenim geometrijskim tijelima u prostoru.

Uoava razliite plastike teksture i izraava razliite teksture na svome uratku.)

-Uenik pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, radovi su originalni i kreativni.

-Prostornu kompoziciju realizirao na zanimljiv i sloen nain.

-Izraen osoban i matovit pristup pri koritenju kiparskog materijala- umjetniki rukopis.

-Uenik s lakoom gradi/modelira zadanim materijalom.

-Odlian nain vladanja kiparskim materijalima, precizan i uredan rad.

-Uenik istrauje mogunosti pri modeliranju/graenju u zadanom materijalu.

-Uenik je samoinicijativan u radu.

-Samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova.

-Dosljedan u radu.

-Odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.

-Tolerantan i pomae drugima ako je to potrebno.

-Samokritian i pravedan pri vrednovanju uenikih radova.

vrlo dobar (4) -Uoava i istrauje kljune pojmove, tee ih razumije i djelomino ih primjenjuje na svome radu.

(geometrijska tijela, obla i uglata tijela, glatka i hrapava povrina)

-Uenik je dobro realizirao/rjeio likovni problem u trodimenzionalnom oblikovanju.

(Prepoznaje i razlikuje, ali ne ostvaruje geometrijska tijela u zadanom kiparskom materijalu.

Uoava i razlikuje teksture, no oteano ih izraava na uratku.)

-Uenik tee pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, neodluan u likovnom izriaju.

-Kompozicija realizirana na ne tako sloen i zahtjevan nain, jednostavnija u detaljima.

-Uenik tee gradi/modelira zadanim materijalom.

-Povran nain vladanja kiparskim materijalima, uenik je brzoplet pri baratanju materijalima.

-Uenik djelomino i povrno istrauje mogunosti pri modeliranju/graenju u zadanom materijalu.

-Uenik je uglavnom samoinicijativan u radu.

-Uglavnom samostalan i aktivan u uvodnom dijelu sata, samoj realizaciji i u analizi i vrednovanju radova.

-Uglavnom dosljedan u radu.

-U veem dijelu odgovoran i savjestan u odnosu prema radu i drugima.

dobar (3) -Teko i povrno uoava i istrauje kljune pojmove, ne razumije ih i ne primjenjuje na svome radu.

(geometrijska tijela, obla i uglata tijela, glatka i hrapava povrina)

-Uenik je realizirao/rjeio minimum ili nije realizirao likovni problem u trodimenzionalnom oblikovanju.

(Ne razlikuje i ne stvara geometrijska tijela u prostoru.

(Slabo razlikuje plastike teksture i ne izraava ih na radu.)

-Uenik ne pronalazi osobna rjeenja za realizaciju likovnog problema, radovi su neoriginalni, kopira radove drugih

uenika ili koristi ablone.

-Maksimalno pojednostavljena kompozicija, realizirana na najmanje zahtjevan nain, siromana detaljima ili bez

detalja.

-Uenik teko gradi/modelira zadanim materijalom.

-Uenik izuzetno loe vlada ili uope ne vlada kiparskim materijalima, neuredan likovni uradak.

-Uenik ne istrauje mogunosti zadanoga materijala.

-Uenika treba poticati na rad.

-Uenik je samo na poticaj aktivan u uvodnom dijelu sata i u analizi i vrednovanju radova.

-Nije ustrajan u radu, lako odustaje.

-Neodgovoran i povran u odnosu prema radu i drugima.

NAPOMENA: dovoljan (2) -Ne istrauje kljune pojmove.

-Uenik nije realizirao likovni zadatak.

(Ne trudi se i ne pokuava razumjeti i primjeniti kljune pojmove na svome radu- zanemaruje ili odbija izvriti likovni

zadatak. Rezultat je rad nastao samovoljno, a ne zadani likovni motiv, tehnika ili problem.)

-Uenik nije aktivan na satu, na dodatne pokuaje motivacije od strane uitelja ne pokazuje interes.

-Ne surauje te ometa ostale uenike u radu.

NAPOMENA: nedovoljan (1) -Uenik ne sudjeluje u radu. -Potrebna stalna pomo, podrka ili kontrola uitelja.

-Uz sve pokuaje motivacije, odbija izvriti likovni uradak.

-Ometa nastavu, ne surauje te ometa ostale uenike u radu.

(Nema vidljivog napretka u odnosu na poetak kolske godine.)

VREDNOVANJE UENIKA S TEKOAMA U RAZVOJU Kod uenika s tekoama vrednujemo njegov odnos prema radu i postavljenim zadatcima te odgojnim vrijednostima.

Elementi vrednovanja su:

a) Odnos prema radu te uloeni trud. b) Uvaavanje suuesnika i nastavnika. c) Poznavanje kljunih pojmova likovnoga jezika, u skladu s mogunostima. d) Realizacija postavljenih zadataka s obzirom na tekoe pojedinog uenika.