broj 70 | godina 5 | besplatni primjerak Petak , 23. studenog 2012.

28 .rtS10-11 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare Zagrebački kreativni klaster Gredelj (str.12) / Prilog - Trgovački centri (str.15)

Klasik dječije literature, ali i jedan od najvećih hrvatskih dramskih pisaca,Ivan Kušan napustio nas je zauvijek

Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

Odlazak velikana:Zbogom, naš dragi Koko

Gradske četvrti:Trešnjevka - Sjever i jug

Tradicionalan radnički kvart ubrzano se modernizira, a nudi i brojne sportske i rekreacijske užitke

Trener svih trenera:

Vraćam se Zagrebe tebi

tema broja02 zagreb.hr23.studenog 2012.

Gradonačelnik Bandić o dočeku generala

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić iznimno je ponosan zbog prelijepog dočeka hrvatskih gen-erala na središnjem zagrebačkom trgu. “Bilo je prekrasno vidjeti 100.000 ljudi na Jelačić placu. Do 14 sati i 30 minuta nismo ni znali da će biti doček, ali kada nam je Dunja Gotovina potvrdila dolazak na Trg morali smo brzo reagirati. Ali i da mi nismo reagirali ljudi bi se spontano okupili, progovorilo je veliko zagrebačko srce i hrvatski ponos. Hvala svima”, poručio je Bandić koji je sti-gao i popričati s generalima. “Kada se sve smiri, kroz nekoliko dana, pozvao sam ih na kavu. I gen-erala Gotovinu i Markača, ali bit će s nama i moji suradnici Laco i Demo koji su njihovi ratni suborci”, otkrio je zagrebački gradonačelnik te zaključio: „“Rat je gotov, kao što je rekao general Gotovi-na, i sad svi moramo raditi na boljoj Hrvatskoj. Ova presuda je velika satisfakcija za hrvatske ljude. Ovo je pobjeda pravde, odgovornosti, ali i pobjeda ispravnog stava prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je naredio oslobađanje okupiranih hrvatskih krajeva. Svaka čast generalima Gotovini i Markaču, kao i svim braniteljima, pogotovo onima koji su dali svoj život za hrvatsku slobodu, ali se mora nagla-siti da je Domovinski rat dobiven pod vrhovnim zapovjedništvom Franje Tuđmana”.

“Rat je gotov!”

Predsjednik Josipović s generalima

Okrenimo se budućnosti!

„Presuda je potvrdila da hrvatska obrana, oslobađanje naših teritorija nije bio zločinački pothvat. Dobili smo i sudsku presudu da je pravo pobijedilo, da je pravda pobijedila i da naši generali nisu krivi za zločine koji su im se stavljali na teret“, kazao je predsjednik Ivo Josipović na svečanom dočeku u rezidenciji na Pantovčaku, u kojoj je primio oslobođene hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača. Njih su dvojica u predsjednikovu uredu dočekani gromoglasnim pljeskom, a na Pantovčak su stigli nakon dočeka na Trgu bana

dodao je Gotovina.„Rat sam počeo kao običan policajac“, podsjetio je Mladen Markač i dodao da je bio ponosan na sve koji su s njim od nule gradili vojsku. „Ali, moj ponos je bio srušen optužnicom da sam član zločinačkog pothvata. Jako me pogodila optužnica, mislio sam da ću umrijeti ako se takva presuda donese“, kazao je, ali i zaključio kako je „sretan što će naša i gene-racije poslije nas moći govoriti kako Hrvatska nema nikakvu mrlju, gradimo budućnost bez ikakve mrlje na svojoj povijesnoj karti“. Zahvalio je čitavoj Hrvatskoj jer, „to je pobjeda svih, a ne samo nas“.

U uredu predsjednika generale je dočekalo pedesetak djelatnih i umirovljenih generala Hrvatske vojske, a bili su i ministar obrane Ante Kotromanović i ministar branitelja Fred Matić te odvjetnički timovi obojice generala.

Predsjednik Josipović je ponovio poziv da se gleda naprijed u budućnost i generalima poručio: „Zadužili ste Hrvatsku i ova su vam vrata s pravom širom otvorena“.

Jelačića te mise u zagrebačkoj Katedrali.„Domovinski rat završio je s Olujom, ali danas je ovo pravna Oluja. Naš Domovinski rat je čist, on je temelj na kojem gradimo budućnost, ona pripada nama“, rekao je Ante Gotovina i dodao koliko je sretan što vidi suborce od kojih su neki danas i sijedi. Svoje suđenje opisao je kao neizvjestan mara-ton s mnogim preprekama koje često nije ni ra-zumio, budući da nije pravnik. „Na kraju je došlo ono što smo očekivali i u što smo vjerovali“,

zagreb.hr23.studenog 2012. tema broja 03

Misa u KatedraliNadbiskup Bozanić generalima: Hrvatska vas i danas trebaZagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na misi u zagrebačkoj katedrali, na kojoj su nazočili i hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, nakon prekrasnog dočeka na Trgu bana Jelačića, istaknuo je kako se ne smiju zaboraviti žrtve Domovinskoga rata.

„Večeras, dok se radujemo slobodi naših gener-ala, ne zaboravljamo događaje koji su vezani uz trnovit put do hrvatske slobode i nezavisnosti, koja počiva na hrabrim ljudima, spremnima na žrtvu za dobro bližnjih i svoje Domovine, uvi-jek poštujući i zauzimajući se za prava drugih, rekao je Bozanić dodavši kako se večeras spo-minjemo početaka, oduševljenja i spremnosti hrvatskih ljudi da žive u slobodi poput drugih naroda“, poručio je nadbiskup Bozanić.

Podsjetio je da su dan uoči izricanja presude generalima brojni građani sklapali ruke, palili svijeće, zajedno pjevali i molitvom povezali Hrvatsku te kako je oslobađajuća presuda Goto-vini i Markaču važan događaj za hrvatski narod. „Ljudima kojima su pogažena prava samo zato što su Hrvati i katolici bilo je jasno da nije istina

ono što se nameće. Znali su da je istina u onome što živi na dnu duše, pred čim je čovjek ponizan i zahvalan, rekao je dodavši kako Hrvatska nije tražila tuđu nesreću nego branila svoje i oslobađala se od nasilja. Dragi generali, hvala vam za svjedočanstvo i žrtvu! Vi se vraćate svojoj Domovini. Hrvatska vas i danas treba“, rekao je Bozanić, zahvalivši Bogu za očitovanje dobrote.

Zagreb dočekao generale

Više od 100.000 građana

Oslobođene generale Antu Gotovinu i Mladena Markača na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, u petak, 16. studenog, dočekalo je više od 100 tisuća građana. Njihov dolazak pozdravljen je pljeskom, pjesmom i povicima na veličanstvenom dočeku prepunom emocija.Okupljenom mnoštvu Gotovina je zahvalio i rekao kako je ovo naša zajednička pobjeda. „Ovo je točka na “i” da rat pripada prošlosti i okrećemo se budućnosti. Iza nas je i ratnička oluja i pravna oluja“, poručio je general Gotovina s pozornice na središnjem zagrebačkom trgu. Zahvalio je i institucijama hrvatske države, predsjedniku Republike, predsjedniku Vlade, ministru obrane, pravosuđa i posebno hrvatskom veleposlanstvu u Den Haagu. Na kraju svog govora, koji je oduševio

sve prisutne, kratko je kazao: „Budućnost je pred nama i u našim rukama“. Još je dirljiviji govor imao general Mladen Markač, koji je zahvalio svima koji su bili uz njih sve ove godine. „U srcu sam uvijek nosio svoju domov-inu, a domovina ste svi vi. Znao sam da nisam sam i bilo mi je puno lakše. Znam da nije bilo zločinačkog pothvata i da su hrvatska vojska i policija časno oslobodile svoju domovinu“, rekao je general Markač. „Sretan sam da će u budućnosti svaki Hrvat i njegovi nasljednici bilo gdje u svijetu reći: Mi imamo hrvatsku domovinu i oslobodili smo je bez ikakve mrlje. Sretan sam što ćemo u svijetu s ponosom govoriti - naša domovina Hrvatska. Neka u njoj žive svi dobronamjerni ljudi i oni koji dođu i koji žele živjeti u njoj i koji žele Hrvatskoj dobro“, kazao je Markač.

ZG info04 zagreb.hr23.studenog 2012.

Opoziv gradonačelnika referendumom se ukidaU protekle četiri godine ni jedan opoziv

‘Što lokalnoj zajednici donose novi zakoni’, naziv je okruglog stola na kojem su 12. stude-nog predstavljene izmjene Zakona o lokal-nim izborima i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a organizirali su ga Ministarstvo uprave i GONG, s ciljem poticanja javne rasprave o novinama koje donose nacrti prijedloga zakona. Ključne izmjene zakona predstavio je ministar up-rave Arsen Bauk, a najvažnija među njima je uvođenje prijevremenih izbora u slučaju nedonošenja proračuna, kao i uvođenje insti-tuta opoziva gradonačelnika referendumom. ”U ovome zakonu predloženo je da se na bolji način definira sazivanje lokalnog referenduma. Naime, imali smo slučajeva da unatoč priku-pljenim potpisima građana Vijeće nije raspisalo referendum i za to nije snosilo nikakvu sankciju”, rekao je Bauk i dodao ”u ovome prijedlogu za-

kona, što je izazvalo mnoge polemike, predložili smo da se institut opoziva gradonačelnika referendumom ukine”, napominjući kako ra-zlozi leže i u činjenici kako referendumom u protekle četiri godine ni jedan opoziv načelnika nije uspio, a sazvana su ukupno četiri. Komentare GONG-a na predložene izmjene zakona iznio je dekan Fakulteta političkih znanosti i član Vijeća GONG-a Nenad Zakošek. ”Trenutno nema mehanizama da se suspendira dužnosnik, zato jer je potrebno da se prvenstve-no dovrši sudski proces, što je pitanje o kojemu treba raspraviti”, rekao je Zakošek i dodao da je potrebno ”da se uvede nekakav institut suspen-zije, jer je za sada moguće da gradonačelnik, koji je, primjerice, pod sumnjom da je počinio teža kaznena djela kojima odgovaraju financijske ka-zne, ostane na svom položaju”.

Zagreb – domaćin europskog kongresa ‘’Shortcut Europe 2012’’

‘’Možda bi trebalo napomenuti da ovogodišnji kongres spada u ono vjerovali, ili ne’’ rekla je Ljiljana Perišić, ravnateljica Centra za kulturu Trešnjevka i članica odbora ENCC. Naime, kazala je kako su se ‘’prvi puta one institucije u kulturi koje se bave kulturom u lo-kalnoj zajednici pokrenule, umrežile i zato smo zajedno zaslužni da je jedan ovako veliki kongres stigao u Zagreb’’. Kongres je or-ganiziran u kooperaciji s Kulturnim centrom Trešnjevka, Centrom za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb te Centrom za kult-uru i informacije Maksimir, Centrom za kulturu Peščenica, Kultur-no-informativnim centrom (KIC) i Narodnim sveučilištem Dubrava. Sudionici kongresa raspravljali su o specifičnim elementima ovogodišnje glavne teme – ‘Kultura mjesta: Mjesto kulture – Centri za kulturu i urbana regeneracija’. Kongres Europske mreže centara za kulturu, koji se organizira od 1996. godine i predstavlja platformu za susrete stručnjaka zaposlenih, svake se godine događa u drugom gradu, a ove je godine uloga grada domaćina pripala našoj metropoli Gradu Zagrebu. „Želimo pokazati da centri za kulturu, unatoč tome što ne postoji kulturna strategija grada, a ni strategija na državnoj razini, sami u svojim programima i pozicioniranju mijenjali svoju ulogu i sve više postaju socio-kulturne ustanove i mjesta na kojima se događa kul-tura za svakoga’’, istaknula je Perišić, dodajući kako se u centrima odvi-jaju programi za sve ciljane skupine, pokrivajući sve vrste umjetnosti. Perišić smatra i kako centri za kulturu trebaju i moraju imati važnu ulogu u kulturnoj strategiji i kulturnoj ponudi lokalne zajednice i grada. Kako je zaista riječ o nečemu različitom, na čemu se radilo jako puno, Ružica Kovačević, voditeljica Odjela za kulturu i nakladništvo Pučkog otvorenog učilišta je istaknula kako je riječ o, nesretnom broju od, tri-naest centara za kulturu. Istaknula je: ‘’Centri su se profilirali, neki su općeg karaktera, dok su drugi svoje programe profilirali zbog pub-like koja je na njihovom terenu ili zbog povijesti koju sa sobom nose’’. Naglasak je stavila i na neke od svakodnevnih problema s kojima se

Centri za kulturu suočavaju, polazeći od nedostatnog financiranja i nera-zumijevanja za programe te je istaknula: ‘’Nas spašavaju polaznici. Od sred-stava koja dobivamo teško bi preživjeli. Mi živimo od naših polaznika’’.ENCC predstavlja mrežu s više od 2500 centara za kulturu diljem Eu-rope i jedna je od glavnih organizacija u Europi koja se specijalizira-la za temu kulture, umjetnosti, kulturnih politika i civilnog društva.

‘’Mi nemamo nacionalnu mrežu, Trešnjevka je pridruženi član, a Narodno sveučilište Dubrava predstavlja mrežu pučkih i otvorenih učilišta. Centri za kulturu nemaju mrežu i oni ne mogu biti punopravni članovi mreže, mogu biti samo pojedinačni kao pridruženi članovi’’, dodala je Perišić.

Gabrijela Krmpotić-Kos v.d. ravnateljice KIC-a je dodala kako je inicijalni sastanak svih Centara održan, svi su suglasni u pripajanju i formaliziranju, no, sada se čeka odluka Grada: ‘’Grad je naš osnivač pa za svaku pravnu aktivnost mi moramo dobiti dozvolu od Grada. Mi smo pokazali želju, volju i spremnost da se to formalizira, sada čekamo od gradskog ureda dozvolu da to i napravimo’’, izjavila je

O centrima kultureOvogodišnji kongres Europske mreže centara za kulturu (ENCC), ‘’Shortcut Europe 2012’’ održao se u Zagrebu od 15. do 17. studenog, u Pučkom otvorenom učilištu.

zagreb.hr23.studenog 2012. ZG info 05

Vukovarska ulica u svijećama

Pod sloganom ‘I reći ću vam još jednu stvar - zapamtite Vukovar’, Klub vetarana 148. bri-gade HV-a, organizirao je tradicionalno paljenje svijeća duž cijele zagrebačke Ulice grada Vuk-ovara te je tako obilježio 21. obljetnicu okupa-cije i žrtve Vukovara. Nekoliko tisuća građana,

Sadnja japanskih trešanja na BundekuSadnjom japanskih trešanja na Bundeku, ja-panski veleposlanik Masaru Tsuji i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 14. stude-nog označili su početak obilježavanja 20-e godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Japana.Japanska trešnja je simbol nacije samuraja, drvo koje se u Zemlji Izlazećeg Sunca štuje već stoljećima, a još jedna čast pripast će joj u iskazivanju prijateljstva Hrvatske i Ja-pana, koje traje već 20 godina. Službena proslava održat će se na proljeće iduće go-dine kada trešnje budu u punom cvatu.

Gradonačelnik Bandić pozdravio je prisutne, izrazio zadovoljstvo što se na Bundeku, najljepšem zagrebačkom parku, sade japanske trešanje i izrazio nadu da će to biti početak šireg projekta japanskog vrta kod jezera.“Drago mi je da će 20 japanskih trešanja kra-

Obljetnica rođenja Augusta Šenoe

Na uglu Stare Vlaške i Branjugove u sri-jedu, 14. studenog, kod spomenika Au-gustu Šenoi, u organizaciji Udruge umjet-nika, koja nosi njegovo ime, obilježen je 174. rođendan našeg znamenitog romanopisca, pripovjedača, feljtonista, kritičara i pjesnika. Šenoa je bio jednako Zagreboljub, domoljub, ali i europski čovjek i dokaz je kako se voli

svoja zemlja, a ujedno se voli i Europa i svi-jet, istaknuo je gradonačelnik Milan Bandić, dodavši da Hrvatska ide u Europu i sa Šenoom, ali i s Ujevićem, Matošem, Krležom i drugim velikih hrvatskim književnicima. Udruga više od 30 godina, u okviru svo-jih aktivnosti očuvanja naše kulture i jezika, obilježava obljetnicu rođenja Augusta Šenoe, jednog od najvećih hrvatskih književnika i hu-manista te jednog od najobrazovanijih ljudi svoga vremena, napomenula je dopredsjedni-ca Udruge Danica Vukelić prilikom svečanosti. Predsjednik Udruge Ivan Dujmović podsje-tio je na velik Šenoin književni opus i njegov društveni rad u Zagrebu, naglasivši da je on u svom kratkom životu bio jedan od prvih ljudi koji su proglašeni počasnim građaninom Za-greba.

siti naš park ususret proslavi 20. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Ja-pana”, kazao je i dodao da će japanske trešnje biti trajan svjedok prijateljstva dvaju naroda.Japanski veleposlanik Masaru Tsuji je istaknuo snažnu simboliku koju trešnje i njihov cvat imaju u japanskom društvu i još jednom is-taknuo prijateljske odnose između dvaju nar-oda, “Japan i Hrvatska povezani su iskrenim prijateljstvom između dva naroda što je doka-zano u mnogim prilikama”. U sadnji trešanja pomogao je i predsjednik Hrvatsko-japanskog društva prijateljstva Ivan Slade i direktor tvrtke Japan Tobacco Interna-tional u Hrvatskoj Siniša Trbojević. Oni su izra-zili nadu da će mali japanski park na Bundeku biti novo mjesto okupljanja Zagrepčana i obećali su da će svake godine zasaditi po jed-nu novu trešnju.

branitelja i djece zapalili su svijeće uz devet kilometara dugu Ulicu grada Vukovara, a na sredinjoj svečanosti zapaljene su svijeće u obliku imena grada Vukovara i križa s velikom svijećom u sredini na travnatoj površini između kolnika ulice Hrvatske bratske zajednice kod križanja s Vukovarskom.Velika svijeća zapaljena je vukovarskim svjet-lom mira, svijećom preuzetom u crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru koje je iz tog grada na svečanost donijelo nekoliko desetaka branitelja na motociklima.Na skupu ispred KD Lisinski, nazočili su i zagrebački gradonačlenik Milan Bandić i pred-sjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić te nekoliko tisuća građana i branitelja, a prigodnu molitvu predvodio je pater Zdravko Barić.

Nove crvene pandice u zagrebačkom ZOOPopi i Zvonko, nova su imena blizanaca crvenih pandi odgojenih u maksimirskom Zoološkom vrtu. Četvrta je to generacija malenih sisava-ca, iz zagrebačkog zoološkog vrta za čije su se odrastanje i ovog puta pobrinuli djelatnici ZOO-a. „I ova generacija mladučandi othranje-na je na ruku i mi imamo zdvije zdrave bebe“, rekla je ravnateljica ZOO-a Dubravka Maljković.

Na natječaj za davanje imena organiziran preko društvene mreže Facebook stiglo je više od tisuću prijedloga, a Popi i Zvonko izabrani su među njih 12 koji su ušli u uži izbor. Kuma blizancima bila je Nives Čanović, koja je pob-jednicima dodjelila nagrade.

BBB oslikali zid kao posvetu Vukovaru

U povodu 21-e obljetnice pada Vukovara, Bad Blue Boysi Trešnjevke oslikali su zid na početku Vukovarske ulice. Na grafitu se nalazi velika hrvatska zastava, legendarni vukovarski Vodo-toranj i križ.

ZG info06 zagreb.hr23.studenog 2012.

Vrtić od 150 do 600 kuna, službeni je prijedlog gradonačelnika Milana Bandića koji će uputiti Gradskoj skupštini. Kriterij je i dalje dohodovni cen-zus, a određeni su i cjenovni razredi pa će tako roditelji koji zarađuju do 2500 kuna vrtić plaćati 150 kuna, oni s plaćom do 3500 kuna plaćat će 300 kuna, s plaćom do 4500 kuna vrtić će mjesečno koštatiti 450 kuna, a roditelji koji zarađuju više od 4500 kuna za vrtiće će morati izdvojiti i najveću svotu, odnosno, 600 kuna.– Odluku o tome hoće li taj model i kada stupiti na snagu donosi Gradska skupština – stoji u objašnjenju Gradskog ureda za obrazovanje.U gradonačelnikovu novom prijedlogu i dalje su na snazi olakšice pri plaćanju vrtića. Tako je, primjerice, za treće i svako daljnje dijete iste obitelji u redovnom vrtićkom programu boravak besplatan, za drugo dijete kao i dijete samohranog roditelja plaća se 75 posto od ukupne cijene, a za dijete čija je obitelj u sustavu socijalne skrbi plaća se 20 posto od cijene vrtića.Inače, ekonomska cijena gradskog vrtića je 1900 kuna, a od toga su roditelji dosad plaćali 300 kuna za desetosatni program i 225 kuna za po-ludnevni program. Prođe li gradonačelnikov prijedlog naplate, nove cijene na snagu bi stupile već početkom sljedeće godine.

U prostorijama Centra za autizam u ponedjeljak, 19. stude-nog predstavljena je humanitarna akcija „Mali dom za velike ljude“, koja je pokrenuta kako bi se prikupila sredstva za adap-taciju objekta bivšeg dječjeg vrtića u dom za odrasle s autizmom. Organizator akcije je Udruga „Kišni čovjek“, a zamišljena je kao niz promidžbenih i humanitarnih događanja, čiji će središnji događaj biti veliki humanitarni koncert 27. veljače 2013. u KC „Dražen Petrović“, pod pokroviteljstvom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Gradske skupštine. U postojećem objektu žive 42 odrasle osobe s autističnim poremećajima, a stanje objekta ne zadovol-java njihove potrebe te se stoga i krenulo u ovu humanitarnu akciju. “Cilj je prikupiti 1,5 milijuna kuna, koliko je potrebno za adaptaciju jedinog stacionara u četiri životne zajednice za odrasle osobe s au-tizmom. Do koncerta ćemo adaptirati sve jedinice, jednu smo prošle godine otvorili, a novac koje skupimo do koncerta iskoristit ćemo za opremu. U svakom slučaju, riješit ćemo to do veljače iduće godine kako bi ljudi mogli normalno živjeti”, istaknuo je gradonačelnik Milan Bandić.

„Žene za žene“ humanitarni projekt koji su pokrenule uspješne, poznate i javno eksponirane žene u Hrvatskoj, održat će se u Smaragdnoj dvorani Hotela The Regent Esplanade u srijedu, 28. studenoga 2012. godine. Projekt je zamišljen kao prigoda na kojoj će uspješne i poznate žene svojim iskorakom u svijet mode pridonijeti sakup- ljanju sredstava neophodnih za pomoć socijalno ugroženim samohranim roditeljima. U Hrvatskoj je ukupno 188.000 samohranih roditelja, od čega je 156.000 majki sa djecom i 32.000 očeva sa djecom. Svaka peta obitelj u Hrvatskoj je obitelj o kojoj skrbi samohrani roditelj.

Prikupljena sredstva donirat će se programu samohrani roditelji udruge LET koja organizira besplatne pravne radionice koje pomažu djeci i roditeljima u ostvarivanju njihovih prava.

U sklopu humanitarnog modnog događanja održat će se modna revija na kojoj će se pred-staviti talijanski modni brandovi: CLIPS, BEA-TRICE b, VOLPATO i ERMANNO SCERVINO, a reviji će nazočiti vlasnici i predstavnici spome-

Humanitarno modno događanje „ŽENE ZA ŽENE“Za pomoć samohranim roditeljima

nutih modnih kuća. Reviju će nositi najpoznatije zagrebačke manekenke i uspješne poslovne žene. Nakon revije moći ćete uživati u koktelu i bogatoj tomboli čiji je prihod namijenjen ovoj humanitarnoj akciji.

Gradonačelnik predložio cijene vrtića “Mali dom za velike ljude”

U ovaj projekt uključili su se kao medijski pok-rovitelji i sponzori Hotel The Regent Esplanade Zagreb, PerVoi boutiques, Business Media Group, Medijska mreža, Auto kuca “Baotić”, Re-forma, Lavazza, Decleor i Frizerski studio LeaGT.

Zagreb.hr možete dobiti na sljedećim lokacijama:

-Glavni kolodvor -Importane Centar -Autobusni kolodvor -Okretište Črnomerac -Okretište Dubrava -vozila ZET-a -Domovima zdravlja i bolnicama-knjižnicama Grada Zagreba

U petak, 23. studenog od 8-12 sati:

Također i u :

zagreb.hr23.studenog 2012. ZG info 07

U sklopu obilježavanja 15 godina rada Hrabrog telefona u utorak, 21. studenog predstavljena je humanitarna kampanja ‘Svaki propušteni poziv je propuštena prilika’. Cilj kampanje bio je prikupiti sredstva za rad dvije istovremene linije Hrabrog telefona, obzirom da zbog zauze-tosti savjetodavne linije za djecu Hrabri telefon odgovori na samo jedan od četiri poziva djece i roditelja. Kampanju su predstavile predsjed-nica Hrabrog telefona Hana Hrpka i voditelji-ca stručnih i znanstvenih programa Hrabrog telefona Gordana Buljan Flander. ’Potrebno je mnogo hrabrosti za nazvati hrabri tele-fon’’, rekla je Hrpka i dodala kako je analizom poziva utvrđeno da jedno od četvero djece us-pije dobiti liniju, dok je za troje djece linija za-uzeta. Hrpka je objasnila da kampanja ‘Svaki propušteni poziv je propuštena prilika’ ima za cilj prikupiti sredstva za rad dvije istovremene besplatne savjetodavne linije za djecu i roditelje. Uz nekoliko načina na koje će se to pokušati ostvariti je i poziv građanima, kao i društveno odgovornim kompanijama, da doniraju sms-om i pošalju ključnu riječ ‘HRABRI’ na broj 67 101 te na taj način doprinesu razvoj dvije savjetodavne linije. ‘’Važno je da dijete, koje napokon skupi hrabrosti i odluči progovoriti o problemima koje proživljava, ima lako dostupno i poznato mjesto na kojem može potražiti pomoć’’ rekla je i dodala: ‘’Udruga je intenzivno radila na promociji broja linije 0800 0800 među djecom u Hrvatskoj, a istraživanja pokazuju kako 91,3 posto djece Hrvatske zna za Hrabri telefon’’. ‘’Mi smo tražili pomoć Grada, jer jedna mala Udruga ne može podnijeti sve zahtjeve zlostav-ljane djece’’, pojasnila je voditeljica stručnih i znanstvenih programa Hrabrog telefona Gor-dana Buljan Flander i dodala: ‘’Gradonačelnik i gospodin Šostar su razumjeli i tada pokrenuli Polikliniku’’. Buljan-Flander se posebno zahvalila

Humanitarna kampanja Hrabrog telefona“Svaki propušten poziv je propuštena prilika”

medjima: ‘’Vi nas niste samo pratili, vi ste bili partneri u zaštiti djece svih 15 godina surađujući s nama’’, dodajući kako su mediji ti koji su ‘’gu-rali’’ struku naprijed. Podršku radu udruge i kampanji dali su i predstavnici Grada Zagreba, dugogodišnjeg partnera Hrabrog telefona. Tako je na predstavljanju kampanje bio prisu-tan pročelnik Gradskog ureda za zdravst-vo i branitelje Zvonimir Šostar te Romana Galić, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. ‘’Ponosan sam da danas mogu biti ovdje s vama’’, rekao je Šostar i prisjetio se kako je prilikom ot-varanja prostora rekao da je najsretniji čovjek na svijetu, jer su i Poliklinika i Hrabri telefon dobili još bolju lokaciju, a najnesretniji je bio zato što se on morao ‘’poduplati’’ zbog ogrom-

nog problema koji se nagomilao. ‘’Tužan sam danas, jer koliko god je ova Poliklinika post-ala, ne zagrebački, ne hrvatski i ne europski, već svjetski brend, mogu reći da se taj ‘papir’ sveo na jedno slovo koja se zove Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba’’, rekao je Šostar, dodajući ‘’da nijedna lokalna samouprava jednu sličnu ustanovu nije otvorila, već i dalje djeca iz cijele Hrvatske moraju dolaziti u Zagreb’’. Šostar je istaknuo kako je ovo nešto po čemu je Zagreb napravio civilizacijski iskorak, zahvalio se volonterima i svima velikog dobrog srca koja pomažu djeci,a tada je pozvao javnost da po-mogne.Kampanju, koja će trajati do 31. ožujka 2013. godine, moći će poduprijeti građani i tvrtke slanjem SMS poruke HRABRI na broj 67101, te putem olnine donacija na web strani-ci udruge www.hrabritelefon.hr.

Knjižnica Jelkovec otvara svoja vrata 7. prosincaKnjižnice grada Zagreba 7. prosinca svečano otvaraju vrata Knjižnice Jelkovec, ogranka Knjižnice Sesvete. Ovim velikim događajem otvaranja još jedne knjižnice u mreži, obilježit će se i 105. godišnjica Gradske knjižnice.

Knjižnica Jelkovec prva je zgrada u Zagrebu izgrađena za narodnu knjižnicu. Prostire se na oko 1000 m², smještena je u središtu novoplani-ranog naselja u izgradnji i opremljena je suvre-menom knjižničnom i informatičkom opremom. Time će se građanima tog dijela grada približiti bogat izvor znanja, kulture i zabave; od knjiga, priručnika, novina i časopisa, pa sve do mul-

timedijalne i elektroničke građe. Ugodan prostor knjižnice omogućit će građanima prelistavanje novina i časopisa, sudjelovanje u kulturnim programima, korištenje inter-neta, posudbu, gledanje i slušanje filmova i glazbe, a najmlađi će uživati u didaktičkim igračkama i igricama na igraćim konzolama. Korisnicima će biti dostupni uređaji za samo-posudbu građe koju omogućuje jedinstvena članska iskaznica Knjižnica grada Zagreba.

Gradonačelnik Zagreba svečano će otvoriti vrata Knjižnice Jelkovec u petak 7. prosinca, a od ponedjeljka, 10. prosinca knjižnica očekuje prve korisnike.

ZG info08 zagreb.hr23.studenog 2012.

Privredna banka Zagreb svečano je uručila Kliničkoj bolnici Dubrava novi CT uređaj vrije-dan 2,5 milijuna kuna te donirala sva potrebna sredstva za kupnju novog 16-slojnog CT uređaja. ‘’Ovom donacijom PBZ-a značajno će se do-prinijeti kvaliteti rada i unaprijediti skrb za teške bolesnike za koje je nužan ovaj uređaj,’’ istaknuo je ravnatelj Kliničke bolnice Dubrava, dr. med. Dragan Korolija-Marinić.‘’Ovaj aparat će izuzetno doprinijeti razvoju bolnice, našim pacijentima te dostupnosti zdravstvene zaštite’’, rekao je Karolija-Marinić, ističući kako će sada zdravstvena zaštita u KB Dubrava biti kvalitetnija i dostupnija.

Objasnio je i kako CT aparat predstavlja napre-dnu medicinsku opremu koja daje nalaze ljud-skog tijela u dvije ili tri dimenzije, a riječ je o složenoj i danas često upotrebljavanoj osnovnoj dijagnostičkoj metodi, bez koje je nezamisliva moderna medicina. ‘’Sa 15.000 CT pregleda koje napravimo godišnje, u samom smo vrhu Re-publike Hrvatske’’, naglasio je Karolija-Marinić. Svečanom uručenju prisustvovali su i pomoćnik ministra zdravlja dr. med. Luka Vončina te prof. dr. Boris Brkljačić, predstojnik Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju u KB Dubrava. ‘’Privredna banka Zagreb ove je go-dine pokušala koncentrirati svoje korporacijsko djelovanje u donacijama na zdravstvo i pro-jekte koji su preventivni u smislu poticanja i

PBZ-ova donacija KB-u Dubrava Zajednička skrb oko građana Hrvatske najbitnija je stvar koju treba razvijati

unapređenja okoline i zdravlja’’, izjavio je ovom prilikom predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka. Naglasio je kako je banka osim ove, nedavnom donacijom od 2,5 milijuna kuna kompletno op-remila novi Odjel za klinička ispitivanja u Dječjoj bolnici Srebrnjak.

Prka je istaknuo važnost korporativne solidar-nosti u vremenima krize te je izjavio: ‘’Smatram da je vrijeme krize vrijeme poticaja na solidar-nost, kao što je važno pokazati da je zajednička skrb oko građana Hrvatske najbitnija stvar koju treba razvijati’’.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana srednjoškolaca, 21. studenog, što ga Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu i šport obilježava treću godinu zaredom, na Trgu bana Jelačića organizirana je glazbeno – edukativna manifestacija u kojoj sudjeluju glazbene i plesne skupine zagrebačkih srednjoškolaca s porukom tolerancije, mira i suosjećanja. Srednjoškolci su svojim nastupima podsjetili i na Međunarodni dan tolerancije, kojim se prisjećamo tragično preminulog učenika Grafičke škole Luke Ritza, kao i svih drugih stradalih učenika. Početku programa prisustvovao je gradonačelnik Mi-lan Bandić koji je pozvao na mir i toleranciju, te među ostalim, ponovio poziv nasilnicima da dođu s njim trčati u rano jutro i na taj način „is-pucaju“ negativnu energiju.

Međunarodni dan srednjoškolaca i Međunarodni dan tolerancije

Izaslanstvo Subotice kod zagrebačkog gradonačelnika

Gradonačelnik Milan Bandić primio je u utorak, 20. studenog predstavnike Hrvata iz Subotice- predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavena Bačića, ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislava Žigmanova i

predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Uz naglasak da su uvijek rado u Za-grebu i da je Zagreb, osim što je glavni grad Hrvatske, ujedno i glavni grad svih Hrvata, gos-ti su gradonačelniku Bandiću zahvalili na kon-tinuiranoj potpori vojvođanskim Hrvatima koji ga uvijek s radošću dočekaju. Gradonačelnik će u veljači, kao i ranijih godina, prisustvovati Prelu mladeži, tamošnjoj poznatoj kulturnoj manifestaciji, a u organizaciji Crvenog križa Zagreba vojvođanski osnovnoškolci, koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, i iduće će godine nekoliko dana provesti na ljetovanju na hrvatskom Jadranu. U prijateljskom razgov-oru u zagrebačkoj Gradskoj upravi, bilo je riječi i o uređenju i programima Hrvatskog kulturn-og centra, te suradnji kulturno – umjetničkih društava mladih iz Vojvodine i Hrvatske. Uz gradonačelnika Bandića, susretu je prisus-tvovala zamjenica Jelena Pavičić Vukičević, pročelnik za financije Slavko Kojić, pročelnik za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lovrić i voditeljica Služba za međugradsku i međunarodnu suradnju Vesna Šimić.

zagreb.hr23.studenog 2012. ZG info 09

Pomoć umirovljenicima koju daje Grad Zagreb za mjesec studeni 2012. isplaćivat će se preko Hrvatske pošte od srijede, 21. studenoga 2012. Umirovljenici koji istu nisu primili na kućnu adresu, moći će je podići u poštanskim ure-dima deset dana po obavijesti. Sukladno novoj Odluci o socijalnoj skrbi koju je donijela Grad-ska skupština Grada Zagreba 12. srpnja 2011., pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirov-ljenici, državljani Republike Hrvatske koji, prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima, prebivaju na području Grada Zagreba najmanje pet godina neprekidno, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1500 kuna mjesečno.

Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine:

I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kuna mjesečno; II. skupina - umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 900,01 do 1.200,00 kuna mjesečno; III. skupina - umirovljenici kojima mirovina ili

Zagreb je, nakon gotovo godine dana gradnje i uređenja, bogatiji za još jedan hotel – ovoga puta Double Tree by Hilton, svjetski poznate hotelske grupacije Hilton Worldwide, koji će zagrebačkim turistima nuditi vrhunsku ponu-du i uslugu na razini četiri zvjezdice. Zagrebu je trebao ovakav hotel, naglasio je gradonačelnik Milan Bandić, a svojim smještajem na uglu Ulice grada Vukovara i Radničke, ovom dijelu grada daje sasvim novi urbanistički, kulturološki, sociološki i gospodarski značaj. Double Tree by Hilton svojom će ponudom doprinijeti i nas-tavku pozitivnog trenda razvijanja turističkog prometa u Zagrebu, dodao je gradonačelnik, a u današnje krizno vrijeme ne treba zanemariti ni činjenicu da je zaposleno i 75 ljudi. Ovaj ho-tel drugi je u Hrvatskoj kojim upravlja svjetski poznata hotelska grupacija Hilton Worldwide, istaknuo je na otvorenju potpredsjednik gru-pacije za istočnu Europu, Izrael, Rusiju i Tursku Didier Martin. Prvi hotel otvoren je u Dubrovni-ku, dodao je, a potpisan je i ugovor za hotel Marjan u Splitu, koji bi također trebao biti ot-voren pod imenom Hilton. Prema riječima di-rektorice hotela Karin van den Berg, očekuju se gosti iz cijeloga svijeta, a pogotovo iz Europe i regije. Najbliži Hiltonov hotel tog brenda na-lazi se u Rumunjskoj, a u Europi ih ima ukupno 34. Kako je naglasila, ovi se hoteli odlikuju se i novim ekološkim konceptom Hiltona sa stan-dardima zelene tehnologije u gradnji, opremi i ponudi.

Međunarodni dan srednjoškolaca i Međunarodni dan tolerancije

Od srijede isplata novčane pomoći zagrebačkim umirovljenicima

mirovina i ukupni prihod iznose od 1.200,01 do 1.500,00 kuna mjesečno. Umirovljenici I. skupine ostvaruju pravo na 400,00 kn, II. skupine na 300,00 kn, a umirovljen-ici III. skupine na 200,00 kn pomoći mjesečno. Nakon toga nema retrogradne isplate pomoći za navedeni mjesec.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Grad-skom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invali-ditetom, na adresi Nova cesta 1.

Otvoren hotel Double Tree by Hilton

Nagrada Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost, dodijeljena je u petak, 16. studenog u Staroj gradskoj vijećnici u povodu Međunarodnog dana tolerancije. Dobitnice su nagrade ove go-dine Paula Kadić i Marija Gašparović. Paula je učenica osmog razreda OŠ Voltino, a Marija je drugog razreda Prve gimnazije.Obje su se istaknule borbom protiv nasilja u svojim školama. Djevojkama su priznanje uručili predsjednik Skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić i gradonačelnik Milan Bandić te roditelji pokojnog Luke, Suzana i Rene Ritz.

Dodijeljena nagrada Luka Ritz

ZG info-gradske četvrti10 zagreb.hr23.studenog 2012.

Okružena gradskim četvrtima Donji grad, Trnje, Črnomerec, Stenjevec i Trešnjevka – jug, gradska četvrt Trešnjevka – sjever, izrazito je ravničarska zagrebačka četvrt čiji je prostor praktički sav izgrađen i čiji se izgled zadnjih go-dina brzo mijenja.

Iako su donedavno prevladavale prizemnice građene stihijski, u razdoblju dva svjetska rata, s karakterističnim biljezima tadašnjega trešnjevačkog radničkog geta, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka – Sjever, Željko Sladović ističe kako ‘’danas sve brže na njihova mjesta dolaze nove i veće zgrade, a četvrt samim time postaje sve napučenija, možda i prenapučena te se logično javljaju problemi i s parkingom’’.

Pa tako, poput mnogih drugih zagrebačkih četvrti i ova četvrt vodi svoju borbu s prome-tom i nedovoljnim brojem parkirnih mjesta. ‘’ Naplata parkinga uvedena je u pet mjesnih odbora, a žao mi je što to moram reći, ali na-plata za sada rješava ‘naš’ problem’’, rekao je Sladović, ističući problem parkiranja koji je posebno primjetan, primjerice, za odvijanja sportskih događanja, koncerata i sličnih mani-festacija u Domu sportova, koji je sigurno jedno od najposjećenijih mjesta grada.

Gusto naseljena četvrtVelika gustoća stanovnika ove gradske četvrti koja ih broji više od 60 tisuća, veće gradske prometnice koje prolaze njenim prostorom, najmanje jedan automobil po obitelji uz problem parkiranja, najveće su tegobe s ko-jima se ta gradska četvrt nosi i koje pokušava spriječiti i ‘’iskorijeniti’’. No, gospodin Sladović je u razgovoru više puta naglasio važnost zelenih površina za općeniti boljitak življenja te je istaknuo kako se djeluje na sprječavanju njihova ‘’nestajanja’’. ‘’Moramo misliti na one najmlađe i osigurati im mjesto za igru, kao

i za naše najstarije građane, na način da im pružimo mjesto za šetnju i provođenje dana’’, kaže Sladović i dodaje kako ‘’štitimo naše zelene površine i prije ćemo iskopati cestu da posadimo drvo nego prekriti zelenilo naše četvrti afaltom’’. Navodi i kako se planiraju urediti neka dječja igrališta, a vrtići ograditi zelenilom: ‘’Sjetim se kako se moja djeca nisu imala gdje igrati kada se moja obitelj doselila na Trešnjevku pa upravo to želim popraviti i pružiti svakome mjesto za igru i uživanje u prirodi’’, objašnjava predsjednik Vijeća i napominje kako je u planu izgradnja i nekoliko igrališta za pse.

Komunalna infrastruktura, odvodnja, vodovod i plinovod nisu u ‘’rubrici problema ove četvrti. ‘’Prednost bih uvijek dao onim četvrtima i mjes-tima koja nemaju sređenu vodovodnu mrežu’’, is-taknuo je Sladović, navodeći kako je njihov prob-lem u dotrajalim cijevima koje bi uskoro trebalo mijenjati.

Uz mnoge planove besplatnih kulturnih događanja koje četvrt u suradnji s Kulturnim centrom Trešnjevka misli ponuditi svojim sugrađanima, ona nudi i besplatno kvartovsko glasilo ‘Glas Trešnjevke’, koje zbog financijskog ‘’dijela’’ ostvarivanja tog projekta, sada izlazi samo dva puta godišnje, no kako je Sladović rekao: ‘’in-teres građana za glasilo je i dalje prisutan i rado mnogobrojni dolaze po svoj primjerak’’. Njime se

Prijateljstva i preko granica Hrvatske

ostvaruje bolja komunikacija s građanima, poh-vale, kritike i prijedlozi. Osim po zanimljivim povijesnim činjenicama, Gradska četvrt Trešnjevka – sjever poznata je i zbog činjenice da su u Rudešu, koji je uz Voltino jedno od izdvojenih naselja unutar četvrti, pronađene tri prethistorijske kamene sjekire, koje su dokaz da su već u najstarija vremena ljudi kročili područjem te današnje gradske četvrti, a Trešnjevka – sjever ima i ‘’prekogranična’’ sklapanja prijateljstva. Naime, prilikom posjeta delegacije Grada Zagreba Gradskoj četvrti Prag 4, 28. rujna je sklopljen Sporazum o prijateljskim odnosima, koji su potpisali predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović i za-mjenik načelnika Praga 4 Jiří Bodenlos. Spora-zum je donesen radi učvršćivanja međusobnih odnosa, suradnje i prijateljskih veza, a gradske četvrti su se na taj način obvezale ojačavati prijateljske odnose i razmjenjivati pozitivna iskustva u područjima društvenog, gospodar-skog, znanstvenog i umjetničkog djelovanja.

Suradnja dviju četvrti ostvarena je posredo-vanjem češke manjine u Zagrebu i to u svrhu koja bi mogla koristiti drugoj strani, zajedno osiguravajući zaštitu interesa svojih stanovnika. U korist ‘’veličine’’ sklopljenog sporazuma može posvjedočiti sama gradska četvrt Prag 4 koja ima čak 143.000 stanovnika.

TREŠNJEVKA SJEVER

zagreb.hr23.studenog 2012. ZG info-gradske četvrti 11

Radnički geto povijesne krivudavosti TREŠNJEVKA JUG

Tik uz Trešnjevku – sjever, omeđena Ljubljan-skom avenijom na sjeveru, rijekom Savom na jugu, Savskom Opatovinom na zapadu i Savskom cestom na istoku, smjestila se zagrebačka Gradska četvrt Trešnjevka – jug. Četvrt koja je smještena na aluvijalnoj ter-asi rijeke Save, može se pohvaliti da njenim područjem teku tri podsljemenska potoka – Vrapčak, Kustošak i Črnomerec – koji se, nizvod-no od Savskog mosta, ulijevaju u rijeku. Brojeći više od 74.000 stanovnika na prostoru od go-tovo 10.000 kilometara kvadratnih, možemo zaključiti da ne dijeli problem prenapučenosti prostora, poput njene istoimene ‘’susjede’’.

Iako njeni stanovnici prebivaju u sjevernom području, u urbanom dijelu četvrti, svi oni pop-ut ostalih građana Zagreba mogu svakodnevno uživati u športsko-rekreacijskom centru Jarun i ljepoti, popularno zvanog, zagrebačkog ‘’mora’’, koje se s kompleksom jezera i vodozaštitnim područjem uz Savu nalazi na njenom južnom dijelu.

‘’Jedna od prednosti Trešnjevke - jug je svakako Rekreativno-sportski centar Jarun do kojega je moguće doći iz svakog naselja u dvadesetak minuta šetnje i čini jednu oazu u blizini visoko urbaniziranih naselja’’, istaknuo je predsjednik Vijeća Gradske četvrti Saša Molan i prisjetio se kako je u jednom članku bio opis i naslov četvrti koje vodi - ‘Trešnjevka jug - Košnica u zagrljaju prirode’.

Obnova dječjih igrališta i parkova

Gradska četvrt Trešnjevka jug sastoji se od šest mjesnih odbora, ili bivših mjesnih zajednica ( Knežija, Horvati-Srednjaci, Gajevo, Jarun, Vrbani i Prečko), a ‘’svaki mjesni odbor je kompaktna cjelina, to su uređena naselja sa potrebnim ko-munalnim i društvenim sadržajima’’, naglasio je Molan. Istaknuo je kako u suradnji s ustano-vama i udrugama, u prostorima mjesnih sa-mouprava, društvenih domova, organiziraju različite programe, dane Trešnjevke - jug, mjesnih odbora, druženja i radionice za sve uzraste. Predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka - jug dalje ističe kako se uz obnovu prometnica i drugih malih komunalnih ak-cija, proteklih godina sustavno radilo na mod-ernizaciji i obnovi dječjih igrališta i parkova. ‘’Ove godine započela je napokon izgradnja osnovne škole i vrtića u Vrbanima 3, što su bili najveći prioriteti naše gradske četvrti. Završetak planiramo do ljeta 2013.’’, kaže Molan i dodaje da je projektna dokumentacija za Društveni dom Gajevo u pripremi. No, pored novih,

urbanih i prepoznatljivih činjenica zagrebačke četvrti Trešnjevka – jug, važno je napomenu-ti i prisjetiti se i nekih zanimljivih i možda zaboravljenih, poput one da se u razdoblju između dva svjetska rata oblikovala kao prepoznatljiva gradska četvrt – zagrebački radnički geto. Njene karakteristične prizemnice, kojih među tamošnjim građevinama ima čak 87 posto, a koje su u više od 60 posto građene bez građevinske dozvole, splet ulica na njenom području zadržao je jasnu prepoznatljivu krivudavost seoskog tlocrta sve do danas.

aktualno12 zagreb.hr23.studenog 2012.

Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, u su-radnji sa Zagrebačkim holdingom, Službom za upravljanje imovinom, uz konzultantsku pomoć koju je osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, razrađuje projektnu ideju Zagrebačkog kreativnog klas-tera, koju su 13. studenog. gradonačelniku Milanu Bandiću i najbližim suradnicima predstavile pročelnica Ureda Jadranka Veselić Bruvo i Irena Matković, voditeljica prijave i razrade projektne ideje.

Međunarodno iskustvo pokazuje da kreativne industrije (arhitektura, dizajn, software&multimedija, oglašavanje, filmska i glazbena produk-cija, moda, izdavaštvo, itd.) profitiraju kada su međusobno prostorno povezane i umrežene. Ovakvi prostori, osim dodane vrijednosti koju stvaraju i svoje uloge u poticanju razvoja gospodarstva temeljenog na kreativnim idejama, snažno doprinose ukupnom imidžu grada i najčešće su pokretači urbane obnove zanemarenih i podiskorištenih gradskih prostora. Zagrebački kreativni klaster predstavlja razvojni potencijal, ne samo za značajniju gospodarsku korist već i za kulturnu identifikaciju grada, turističku privlačnost i njegovu međunarodnu prepoznatljivost.

Potencijal Grada Zagreba za osnivanje kreativnog klastera ogleda se u činjenici da je Grad Zagreb hrvatsko središte kulturnih/kreativnih indus-trija (procjena je da je 98% filmske i glazbene industrije koncentrirano u Zagrebu, a utvrđen je i velik postotak arhitektonskih, dizajnerskih i oglašivačkih tvrtki koje su u Gradu registrirane).

Pod terminom “kreativni klaster” podrazumijeva se i geografska kon-centracija kreativnih industrija. Cilj je privući profesionalce iz kreativnih industrija u neiskorištene prostore na lokaciji Gredelj, omogućiti im zajedničku infrastrukturu, međusobno umrežavanje i povezivanje s naručiteljima i modelima implementacije kreativnih zamisli. Anketa zain-teresiranosti potencijalnih članova klastera, provedena za sada putem Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatskog društva dizajnera te među

Zagrebački kreativni klaster GredeljProjekt

tvrtkama čije kreativno područje obuhvaća izradu multimedije i software-a, ukazala je na interes i gotovo apsolutnu podršku fizičkom povezivanju kreativnih industrija na lokaciji Gredelj. Planira se rekonstrukcija i prenam-jena dvije postojeće građevine (zaštićene na nacionalnoj razini kao “indus-trijska baština”) u cilju razvoja gradskog kreativnog klastera.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU financira tehničku (konzul-tantsku) pomoć pripreme ovoga projekta u sklopu svog Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Eu-ropske unije, a u najavi je moguće sufinanciranje pripreme arhitektonske projektne dokumentacije, s konačnim ciljem sufinanciranja investicije u okviru budućih operativnih programa financiranih iz fondova EU.

Projekt kreativnog klastera Gredelj jedan je od dva projekta s kojima Grad Zagreb sudjeluje u dvije mrežne projektne ideje Sjeverozapadne Hrvatske, koje je Ministarstvo odabralo za daljnju razradu i tehničku pomoć. Zagrebački kreativni klaster Gredelj zamišljen je kao dio regionalnog pro-jekta “Stvaranje preduvjeta za održivu podršku razvoju konkurentnosti gospodarstva i za daljini razvoj tehnološke infrastrukture u Sjeverozapad-noj Hrvatskoj”. U regionalnom projektu “Sjeverozapadna Hrvatska – Regija digitalnih muzeja,” Grad sudjeluje s prijedlogom uređenja Muzeja osjeta u tunelu Grič.

Gradonačelnik Milan Bandić dao je punu podršku projektu, prepoznavši ga kao početak urbane transformacije područja nekadašnjih željezničkih radi-onica Gredelj, koje se temelji na očuvanju industrijske baštine i identiteta tog prostora.

zagreb.hr23.studenog 2012. aktualno 13

Od 1. prosinca, Tomićeva ulica u središtu grada pretvorit će se u Zagreb ‘30-ih godina prošlog stoljeća. Upravo tih godina sagrađeni su Dol-ac, Paromlin, Stara klaonica, nova tramvajska remiza, stabilna električna mreža, kaže Roman Pokos, inicijator “Fuliranja kod Uspinjače”, koji je projekt osmislio s timom GO2 komunikacije. Na ta vremena podsjetio ih je film “Tko pjeva zlo ne misli”.„Ulica će postati mali, interaktivni muzej tog doba. Sve će izgledati, mirisati i zvučati na tride-sete. Prodavači će biti odjeveni u retro stilu s lep-tir mašnama, a govorit će starim zagrebačkim jezikom. Posjetitelje će pozdravljati sa “serbus” i “Küss die hand, milostiva” – kaže Pokos. Prvi događaj “Fuliranja kod Uspinjače” nadolazeći je advent, a “Fuliranje” počinje 1. prosinca, dok će 15 izlagača svoje će proizvode prezentirati u sklopu drvenih kućica“, kaže Pokos. „Poticat ćemo mlade dizajnere, koji će po prih-vatljivim cijenama nuditi svoju robu, kuhat će se stari zagrebački recepti, a Muzej grada Zagreba imat će svoj štand, na kojem će dijeliti karte za različite izložbe. Mladi glazbenici s akademije interpretirat će glazbu svojstvenu tom dobu, akcija će imati i humanitarni karakter, a potrudit će se da djeca iz domova za nezbrinutu djecu u božićno doba osjete blagdanski duh“, nastavlja inicijator Roman Pokos.Također, tijekom pet tjedana, do Adenta, glumci

„Fuliranje kod Uspinjače“Gospon Fulir u Tomićevoj ulici

će obilaziti domove i odjeveni u Svetog Nikolu, Djeda Mraza, dijeliti djeci poklone. Svaki tjedan ići će se u drugi dom, a djeca će moći sudjelovati na sajmu tako što će dobiti štand na kojem će prodavati ukrase koje su sami izradili. Cilj je da

Tomićeva postane ulica u kojoj će se uvijek odvi-jati određeni program. Kum prvog projekta bit će gospon Ernest Fulir pa će glumac koji je utjel-ovio poznati lik, Relja Bašić, otvoriti adventsko “Fuliranje”.

Kvalitetniji biciklistički trakovi i staze, više nov- ca iz gradskog proračuna, smanjenje parkira- lišnih mjesta u korist biciklista, samo su neki od zahtjeva korisnika bicikla kao prijevoznog sredstva. A o idejama i željama izjasnili su se u online anketi koju je organizirao Sindikat biciklista, a u kojoj je sudjelovalo 3130 građana. Gotovo svi ispitanici ustvrdili su da su po pitan-ju biciklizma u Zagrebu nužne hitne promjene. „Ovi rezultati samo potvrđuju ono što dulje vrijeme tvrdimo, a to je da je vrijeme da Grad Zagreb počne shvaćati probleme s kojima se susreću biciklisti ozbiljno i da je vrijeme da se počne ulagati u biciklističku infrastrukturu, ne samo zbog biciklista nego i zbog manjih gužvi, čišćeg zraka i općenito bolje kvalitete života. Kozmetičkim zahvatima na pločnicima nisu zadovoljni ni biciklisti niti pješaci i vrijeme je da takva praksa prestane i da se počnu graditi staze prema standardima kvalitete koji su već dulje vrijeme prisutni u drugim gradovima u Europi“, ističe Marko Gregović iz Sindikata biciklista. Čak 1684 ispitanika smatra da je

Biciklisti nezadovoljni Ukinite parkirališta u centru i napravite biciklističke staze

opravdano na određenim lokacijama smanjiti broj parkirališnih mjesta u središtu grada za poboljšanje uvjeta za bicikliste i pješake te da se biciklističke staze trebaju graditi- oduzimanjem prostora motornom prometu. Uvjereni su da takva rješenja ne zahtijevaju veli-ke novčane izdatke, ali, unatoč tome, Zagreb posljednjih godina ne izdvaja praktično ništa za gradnju biciklističke infrastrukture.

Još uvijek nema kvalitetnih staza

Bolja infrastruktura bila bi i poticaj za korištenje bicikla. U tome je suglasno čak 2075 ispitanika. „ Zagrebu još ne postoji nijedna kvalitetna bici- klistička staza te stoga bicikl kao prijevozno sredstvo koristi manje ljudi nego što bi to bilo moguće i poželjno“, nastavlja Gregović. Iscrtavanje žutog traka na pločnicima, koje najčešće ne vode nikuda, na njih se parkiraju automobili ili se postave stupići, ne smatraju se biciklističkim stazama,a to je potvrdilo 1612 ispitanika, koji smatraju da je bolje takve trako-ve uopće ne ucrtavati.

Centar za bicikliste na Ribnjaku

U Zagrebu ima oko 220 kilometara biciklističke staze što je još premalo, smatraju aktivisti. No, iako se po pitanju infrastrukture nije mnogo toga promijenilo, Sindikat biciklista, barem ka- da je riječ o mjestu djelovanje, osigurao je od- govarajući prostor. Adresa je Ribnjak 3, a novi prostor zvat će se D.O.M. (Dom održive mobilnosti). Osim što će se moći besplatno popraviti bicikl, održavat će se i koncerti, radionice i bit će svojevrstan informativni centar za turiste.

aktualno14 zagreb.hr23.studenog 2012.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Hrvatska udruga sindikata organizirali su javni prosvjed pod nazivom “Živi zid za obranu radnih mjesta: posao i plaća, a ne burza!” Između 1500 i 2000 prosvjednika, odjevenih u crvene prsluke s paro-lom “Za obranu radnih mjesta”, iz tvrtki koje tre-nutno posluju s problemima, a koje podržavaju njihovi kolege iz sindikata udruženih u SSSH I HUS, 22. studenog, ispred sindikalnog sjedišta zviždanjem je prosvjedovalo protiv gašenja radnih mjesta te smanjivanja i neisplate plaća. Samo neki od njihovih transparenata su: “Posla ima, pustite da radimo”, “Nova vlast, ista priča”, “Krize puna vreća, samo za radnička pleća”, “Eu-ropske plaće svima, a ne samo njima”, “Osim du-gova, što ostavljate mladima?”, itd. Organizatori prosvjeda poručili su kako prosvjedom žele izra-ziti neslaganje s pogubnim politikama i nespo-sobnim političarima, koji radnicima rade o glavi. ‘’Prosvjed ima za cilj da mrvice koje su ostale od hrvatske industrije koja je u proteklih 20 godina gotovo uništena, spasi, da zločin koji su hrvats-koj industriji u proteklih 20 godina počinili svi političari i sve Vlade RH, zaustavi’’, rekao je

Skinite omču s vrata radnicimaŽivi zid za obranu radnih mjesta

predsjednik SSSH Mladen Novosel. “Tražimo da Vlada kao jedan od najvećih vjerovnika u svim tim trgovačkim društvima s problemima, učini sve temeljem zakonskih pretpostavki za go-tovo 70 tisuća radnika koji rade u poduzećima, trgovačkim društvima gdje se neredovito isplaćuje plaća, gdje je upitna njihova opsto-jnost, gdje sutra mogu završiti na Zavodu za zapošljavanje”, rekao je Novosel i dodao: ‘’Zemlja koja nema industrije, zemlja koja misli da može živjeti samo od usluga je zemlja koja nema budućnosti i kao takva može ići samo u propast’’. ’Želimo poručiti gospodinu Milanoviću, pred-sjedniku Vlade Republike Hrvatske da oslobodi ministre svakodnevnih uvjeravanja sindikata javnih službi da se odreknu dijela svojih plaća i dijela svojih prava, jer ako je toliki problem iz državnog proračuna namaknuti dvije mili-jarde kuna, bez problema će ih naći u jednom pravednom porezu koji će ići prema financijs-kim institucijama’’ rekao je Novosel, ističući banke, koje kako kaže, „svakodnevno pljačkaju hrvatski narod sa enormnim kamatama“. Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević je is-

taknuo da potrebnog zaokreta u uprav-ljanju hrvatskom ekonomijom i dalje nema, da se nastavlja pogubna porezna presija na građane i gospodarstvenike. Tražimo da Vlada svojim radom većini građana ove države skine omču s vrata’’, naglasio je Matijašević.

U prolazu zagrebačkim Cvjetnim trgom teško je ne zamijetiti gospodina koji s velikim plakatom, kojeg drži u rukama, apelira i traži pomoć za sve oboljele od anoreksije i bulimije. Prolazni-ci znatiželjno ‘bace’ pogled, no, ne staju, ne pružaju pomoć, već spuštaju glavu i prolaze kraj njega. ‘’Građani u prolazu samo sagnu glavu, ne žele ni gledati. Valjda s mišlju da se zlo događa nekom drugome’’, rekao je Hrvoje Rendulić, otac oboljele djevojke i jedan od osnivača Udru-ge ‘Nada’ za pomoć oboljelima od poremećaja u prehrani. ‘’Stojim ovdje već tri mjeseca, svaki dan po četiri, pet ili šest sati i ni jedna kuna nam

nije stigla, to vam je reakcija na mene’’, rekao je Hrvoje. Iako vidljivo žalostan zbog stanja stvari, uz osmijeh kaže: ‘’To me ne obeshrabruje, jer ako nešto ostvarim, to sam ostvario za svoju kćer i sve cure u Udruzi’’. Kako sam sebe naziva ‘vječni volonter’ Udruge ‘Nada’, koja je osnova-na još prije dvanaest godina s prvenstvenim ciljem pružanja pomoći oboljelima, gospodin Rendulić kaže: ‘’Izgleda kao da do sada nismo ništa napravili’’.‘’Kroz Udrugu je u ovih dvanaest godina prošlo više od 5400 djevojaka’’ nastavio je Hrvoje, objašnjavajući kako djevojke koje boluju od poremećaja u prehrani nemaju ni jednog speci-jaliziranog liječnika, ni jednu ambulantu, ni je-dan bolnički odjel. ‘’Sve je više oboljelih i mlađih i starijih, koji nam se svakodnevno obraćaju i traže pomoć’’, rekao je Hrvoje i dodao: ‘’a kod nas još uvijek vlada šutnja jer je zapravo sramota imati nekog tko boluje od psihijatrijske bolesti’’. Svoje stajanje na Cvjetnom trgu dok drži poruku koju upućuje svima, objašnjava svojevrsnim re-agiranjem na nepravdu društva koju trpi veliki broj oboljelih, kao i njihovih obitelji, ‘’a za to želje ne ponestaje’’, dodao je Hrvoje.Kao najveći problem u Hrvatskoj, kada je riječ o poremećaju u prehrani, ističe percepciju bolesti. ‘’Nešto poput: ‘to su hirovi ludih cura’ i ‘to je ne-potrebna bolest’’’, rekao je Hrvoje, napominjući kako ni te djevojke, kao ni itko drugi, nisu htjele biti bolesne te da svatko ima pravo na zdravst-venu zaštitu i liječenje. ‘’Obzirom na somatsko i psihijatrijsko liječenje, koje je oboljelima potreb-no, štićenice Udruge ispadaju samo trošak’’, a to je ono najgore, zaključuje. ‘’Grad je jedini nešto napravio’’, istaknuo je Hrvoje, dodajući da su

prošle godine od Grada dobili prostor u Doma-gojevoj ulici koji su, kako kaže, uspjeli urediti i opremiti. Međutim Udruga nema novca za aktivnosti. ‘’Grad Zagreb i Zagrebačka županija imaju oko 20.000 oboljelih, a 15-20 tisuća kuna mjesečno mogli bi osigurati za nekakvu van-institucionalnu pomoć oboljelima, kad već u institucijama te pomoći nema. To bi bila kuna po oboljelom’’, rekao je Hrvoje. Iako ni sam više ne zna što sve nije pokušao napraviti kako bi pomogao djevojkama u proteklih 12 godina, Hrvoje i dalje ustrajava te ni danas ne odustaje, pa kaže: ‘’Sad pokušavam ovako na gandhi-jevski način, dati ljudima na znanje što su an-oreksija, bulimija, apelirati na svjest, apelirati da nam pomognu’’.

Ono smo što činimo drugimaPomoć za oboljele od anoreksije i bulimije

1

zagreb.hrPRILOG

Trgovački centri već su sada krcati različitim akcijama, posebnim ponudama, prigod-nim popustima, darovima za vjerne kupce, a sniženja su uglavnom od deset do sedamdeset posto na nove kolekcije. Doduše, nisu sniženja kao ona u američkim trgovinama, ali i u hrvats-kim se može pronaći po koji dobar komad robe po izvrsnoj cijeni. Dobar kaput, kvalitetne čizme, zanimljiva torba, televizor, oprema za skijanje ... sada je pravo vrijeme za kupovinu, jer nekoliko posljednjih godina, već u pred-blagdansko vrijeme počinju velika sniženja.

Sjećate se siječanjskih rasprodaja? Sniženja i ras-prodaje više ne traju samo mjesec dana, već ti-jekom cijele godine. Nekada smo čekali sniženja do siječnja, ili veljače, no sada kupujemo zimsku robu na sezonskom sniženju već u studenom. Ako ste ljubitelj sniženja ili jednostavno želite proći povoljnije, donosimo vam pravila za kupovinu kako bi vaš novčanik prošao što bezbolnije, a kartice ne bi otišle u minus. Svaki od brojnih zagrebačkih trgovačkih cen-tara priprema brojna iznenađenja, akcije, pogodnosti i događanja koja će građanima pokušati uljepšati razdoblje ekonomske krize.

No, opasnost kupovanja po akcijskim cijenama gomilanje je nepotrebnih pomodnih stvari koje idućih sezona vrlo vjerojatno nećete ni pogle-dati. Naš savjet je da na sniženjima kupujete pametno, ciljano posjećujte trgovine, napravite popise potrebnih namirnica i stvari. Jer, statis-tike pokazuju da se postotak ljudi bolesno ovis-nih o kupovanju kreće između pet i osam posto. Nalazite li se i vi među njima?

Zato donosimo savjete što kupovati, a da ne potrošite novac na nepotrebne stvari.

Kupi,kupi,kupi

Zašto peglamo kartice?Kupovina nije samo ženski hir, već je i rezultat hormonalnog utjecaja. Tko kaže da shopping uvijek mora imati štetno djelovanje? Za vaš novčanik možda, ali ne i za zdravlje. Iako se vezuje uz ovisnost do te mjere da u rječniku postoji pojam “shoppingholičar (ka)”, ova volje-na aktivnost povoljno djeluje na vaše psihičko i fizičko zdravlje.

Neki znanstvenici vjeruju da bi se želja za shop-pingom kod žena mogla objasniti hormonal-nim promjenama tijekom menstrualnog ciklu-sa. Ili, jednostavno činjenicom da se vrijeme, u kojem žena ima povećanu želju izgledati ljepše i privlačnije, poklapa s vremenom ovulacije, kada su najplodnije.

Pri obavljanju shoppinga dokazano je izlučivanje hormona po imenu dopamin. Poznat kao hormon sreće, dopamin se izlučuje u stanju zadovoljstva prilikom zaljubljenosti, seksa, slušanja glazbe pa čak i u slučaju konzu-miranja određenih prehrambenih proizvoda. U mozgu djeluje kao prijenosnik koji regulira emocije na temelju ponašanja. Stoga, ukoliko je vaše ponašanje orijentirano na kupovinu, dopamin će djelovati na euforiju i zadovoljstvo koje ćete tada osjećati.

Osim što vas shopping čini sretnima i chic, može čak i produžiti život i poboljšati zdravlje. Da biste obišli samo nekoliko trgovina, potreb-no vam je dvadesetak minuta. To je optimalna dnevna količina hodanja koja je potrebna kako bi se poboljšala cirkulacija i ojačalo srce. Nad-alje, shopping ima djelovanje poput terapije na način da oslobađa od stresa, uzročnika mnogih bolesti modernog svijeta.

23.studenog 2012.Trgovački centri

PRILOG Trgovački centri16 zagreb.hr23.studenog 2012.

Građani pomno prate kretanje cijena

Mnogi istaknuti hrvatski ekonomisti su upozoravali kako su hrvatski građani go-dinama trošili više nego što su si realno mogli priuštiti. No, tek je gospodarska kriza promi-jenila potrošačke navike. Naime, posljednja istraživanja navika potrošača u Hrvatskoj go-vore, kako sve više hrvatskih građana traži najjeftinije proizvode, a kao orijentaciju pri kupovini sve više koriste promotivne materijale trgovaca.Ako imate vremena za uspoređivanje cijena artikala u različitim trgovinama, moguće je mjesečno uštedjeti i više od tisuću kuna.

Uvjerljiva trgovačka propagandaU međuvremenu je i istraživanje Centra za istraživanje tržišta (GfK) pokazalo značajne promjene u navikama potrošača. Postotak kućanstava koja kupuju prema promotivnim lecima trgovačkih lanaca, u prvih je šest mjeseci ove godine porastao sa 14 na 27 posto u odno-su na kraj prošle godine. Drugim riječima, svako treće kućanstvo kupuje upravo prateći akcije i promotivne letke trgovaca. Istovremeno su trgovci u prvih pet mjeseci ove godine izdali 30 posto više letaka nego u istom razdoblju lani. Prema očekivanjima, najveći porast kupnje pre-ma lecima zabilježen je u kućanstvima višeg pri-hodovnog razreda, jer su oni s manjim kućnim proračunima i prije vodili računa o cijenama.

Nekoliko savjeta za moguće uštede:1. Pratite na dnevnoj bazi sve troškove kućanstva,2. Kupujte proizvode koji su na akciji,3. Kupujte brand proizvode trgovačkih lanaca,4. Kupujte artikle čije je cijena dulje razdoblje u svim supermarketima ista,5. Najveće razlike su u cijenama voća i povrća.

Izbjegnite impulzivnu kupnju uz pomoć nekoliko trikovaHrana je svakodnevna potreba pa ljudi ne razmišljaju previše o tome koliko svog budžeta zapravo potroše na namirnice. Pri kupnji namir-nica potrebno je odvojiti proizvode od životne važnosti i nepotrebnog luksuza. Na hranu se najviše troši, ali se i najviše može uštedjeti, ako se slijede neka od ovih pravila.

1. Proizvodi na sniženjuDobro je kupovati proizvode na akciji, ali one koje i inače koristite. Treba paziti da se ne do-godi kupnja nepotrebnih stvari samo zato što su na akciji. Obavezno treba provjeriti rok trajanja kako kupljeno ne bi brzo propalo. Tako se može dogoditi da se novac izgubi, a ne uštedi. I kuponi za popuste pomažu uštedi.

2. Pamtiti cijeneAko se zapamte cijene proizvoda koji se najčešće kupuju, može ih se puno brže i lakše usporediti s cijenama ‘jumbo’ ili ‘2 u 1’ pakiranja. Bolje je kupovati proizvode kojima je označena cijena na polici da se ne bi dogodilo iznenađenje na blagajni. Dobro je i čuvati račune i kasnije ih proučiti tako da se zna koliko se novca i na koju namirnicu najviše potroši.

U trgovinu samo ciljano

6. Razmislite, trebate li baš svaku namirnicu, koja vam padne na pamet,7. Provjerite stanje u hladnjaku i smočnici prije nego krenete u trgovinu,8. Veće količine istog proizvoda kupite samo ako su na sniženju i ako ih često koristite,9. Obavezno sastavite popis potrebnih namirni-nca prije nego krenete u kupovinu.

3. Napraviti shopping listuU kupovinu je poželjno ići jednom tjedno uz obavezan popis stvari koje nam trebaju. Tako nije potrebno odlaziti u dućan više puta, pri čemu se dolazi u napast kupiti više stvari. Planiranje unaprijed je dobro, jer spriječava im-pulzivnu kupnju. Na popis namirnica koje želimo kupiti može se napisati i cijena svake stvari, tako da otprilike znamo koliko ćemo potrošiti. I treba ponijeti olovku kojom odmah možemo prekrižiti stvar koju smo kupili da ne zaboravimo neku i ponovno moramo u trgovinu.

4. U kupovinu ne ići gladniPogrešno je ići u kupovinu praznog želuca i s djecom koju će privlačiti razni lijepo upakirani slatkiši. U takvom slučaju dolazi se u napast ku-piti više od potrebnog.

5. Planiranje tjednih menijaDobro je i planirati unaprijed što ćemo ku-hati svaki dan u tjednu. Pratiti svoje recepte pomaže da unaprijed znamo koje namirnice nam trebaju i koja količina. Nareske, salame, sireve… bolje je kupiti u većim komadima, nego tražiti da nam ih narežu u trgovini. Kod kuhanja je isplativije koristiti što manje go-tovih proizvoda. Meso je bolje kupovati u većim komadima, primjerice, cijelo pile, a ne manje dijelove. Ostat će više mesa za iskoristiti. Ako os-tane previše hrane, može se zamrznuti i pojesti navečer, ili idući dan.

6. Trgovačke robne markeSvi veliki trgovački lanci nude i proizvode svo-jih vlastitih robnih marki koje su također dobre i kvalitetne, a često su puno jeftinije.

Uštedite pri kupnji namirnica

zagreb.hr23.studenog 2012. PRILOG Trgovački centri 17

Outlet kupovina

Svi poklonici poznatih modnih marki, koji vole kupovati racionalno i pametno, mogli su provjeriti i prve tvorničke outlet centre u Hrvats-koj, u Sv. Heleni i Sv. Križu Začretju, koji su arhitektonski oblikovani kao naselja, a nude neke od najvećih svjetskih brendova modne industrije. Poznavatelji ističu da će shopping u takvim centrima biti puno ugod-niji i ležerniji od klasičnih centara. A znamo da je lukava i pametna kupovina, dobra kupovina. Do tada vam savjetujemo da kupujete na rasprodajama i uvijek pričekate koji tjedan od dolaska nove krpice u dućane. Bez brige, ista roba u koju ste se zaljubili na prvi pogled bit će na vješalici, ali za puno manje novca. Na taj način imali ste ugodan shopping, kupili dugo željenu majicu, uštedili novac i s guštom popili ‘’duplu’’ kavu.

Nema bolje kombinacije od pristupačnih cijena i brendirane odjeće

Kupujte lukavo

Ima li što ljepše od kupovine vaših omiljenih krpica, brendova i modela, a sve to po znatno sniženim cijenama? Naime, outlet ku-povina je upravo to! U Europi je pojam outleta općepoznata stvar, a polako postaje i kod nas. Nema bolje kombinacije od bren-diranih komada odjeće po pristupačnim cijenama. Razlog ni-skih cijena nije roba s greškom, nego prošlosezonska serija. Napokon ne morate ići u strogi centar po skupe komade, hodati po fancy dućanima, zbrajati što kupiti, a čega se odreći. Ne trebate ku-povati omiljenu odjeću na 24 mjesečna obroka i ‘’peglati’’ kartice do u beskonačnost, ili odlaziti u inozemstvo po svoj primjerak.

Virtualni shopping centarTrgovački centar na koji ne utječe gospodarska kriza

iMall je sa 106 trgovina u ponudi peti trgovački centar u Hrvatskoj uspoređuje li se sa “zidanima”. Online-kupaca je mnogo, a najveći su ra-zlog cijene niže i do trideset posto. Dok kupovna moć građana stalno pada, a sektor trgovine iz mjeseca u mjesec bilježi sve lošije poslovne re-zultate, prvi hrvatski internetski trgovački centar iMall može se pohvaliti samo pozitivnim brojkama. Riječ je o jedinstvenom projektu koji je direk-tor virtualnog trgovačkog centra Damir Jelavić, nakon više od godinu dana rada na programskoj platformi, pustio u rad sa svojim timom od pet ljudi. “Brojem trgovina, a trenutačno ih je 106, možemo se pohvaliti da smo, uku-pno gledano, peti trgovački centar u Hrvatskoj ako se uspoređujemo i sa “zidanima”, s tendencijom rasta. Naše trgovine ne plaćaju skupu najamn-inu, nemaju trošak zaposlenih, režija pa su moguće i niže cijene”, kazao je Jelavić. U ponudi internetskog trgovačkog centra danas je 36.500 proizvoda, najviše iz područja elektronike i kućanskih aparata koji se i najbolje prodaju. Iako je jedan od najmlađih trgovačkih centara na našim prostorima, a prvi od virtualnih, mjesečno se u njemu proda robe u vrijednosti 200.000 kuna. “iMall je preslikao model trgovačkog centra u online-okruženje. “Prošetati” shopping centrom i obaviti kupnju ugodnije je ako to činite iz naslonjača štedeći energiju, vrijeme i novac”, kažu u tom virtualnom trgovačkom centru, a svaki trgovac, obrtnik, obiteljsko gospodarstvo, kućna radinost koji imaju zanimljiv proizvod i žele prodavati online, mogu naći svoje mjesto na iMallu. Ovo je jedinstveni projekt, zato što trgovac može potpuno besplatno i za manje od jedne minute otvoriti svoju web-trgovinu. Obzirom na to da sama izrada web-trgovine prosječno košta 20.000 kn, ovo je jedinstvena prilika da se trgovci iskušaju na online-tržištu bez tog startnog ulaganja.

PRILOG Trgovački centri18 zagreb.hr23.studenog 2012.

Sniženja i savjetiDobar kaput, kvalitetne čizme i zanimljiva torba trebali bi biti u svakom ženskom ormaru i ove jeseni i zime. Evo savjeta što kupovati, a da ne potrošite novac na nepotrebne stvari.Još kad se sve to i prije sezone može povo-ljnije kupiti na rasprodajama, zadovoljstvo je potpuno. Trgovački centri već su sada krcati različitim akcijama, posebnim ponudama, pri-godnim popustima, darovima za vjerne kupce, a sniženja su uglavnom do trideset posto na nove kolekcije. No, opasnost kupovanja po akcijskim cijenama gomilanje je nepotreb-nih pomodnih stvari koje idućih sezona vrlo vjerojatno nećete ni pogledati. Na sniženjima se uvijek isplati kupiti dobar klasični komad, savjetuju stručnjaci. Primjerice, kaput u boji devine dlake, veliku crnu torbu i jahaće čizme. Nikako ne treba kupovati komade koji su super moderni ove godine, jer je šansa da ih više ni-kada nećete odjenuti kad dođe do generalnog zasićenja. Ako planirate i želite pametno uložiti novac u obnavljanje zimske garderobe dok je još u prodavaonicama izbor velik, onda neka se tu svakako nađe i pletivo. Isplati se kupiti visoke čizme na punu petu koje ćete nositi više godina, skinny crne traperice, dugi kaput koji nije strukiran (može i kaput s pelerinom), ili baloner te crni, ili sivi nestrukiran sako.Ovi savjeti stilista pomoći će vam da kupujete ono što će trajati “vječno”, a po nižoj cijeni.

Pletivo neka bude prvi izbor

Osim dobrog izgleda za hladnijih dana, pozor-nost treba obratiti na udobnost i funkciju (top-linu) pa je prvi odabir našeg stilista – pletivo.

Dobar kaput spašava sve

Ako ove sezone kupujete novi kaput, savjet je da birate kaput od dva materijala (klasični kroj s kožnim rukavima).

Kupujte ono što možete kombinirati

Koliko god print i uzorci bili simpatični i za-nimljivi u mnogim situacijama, takva odjeća se teško kombinira, zato birajte pametno gardero-bu i to sa što manje ili bez printa općenito.

Dobre traperice za sto kombinacija

Muku u shoppingu najčešće zadaje odabir traperica. Pametno je kupiti traperice višeg, odnosno, normalnog struka koje će spasiti mnoge (i večernje i dnevne) odjevne kombinacije.

Visoke čizme- bez zakovica

Kada je o obući riječ, birajte klasične visoke čizme bez zakovica i bez aplikacija.

Pet stvari koje se isplati kupiti na sniženjima

Obzirom na krizna vremena i štednju, niste sigurni u što je najisplativije uložiti novac? Sniženja i rasprodaje više ne traju samo mjesec dana, već tijekom cijele godine. Preporučujemo vam pet stvari koje se najviše isplati kupiti na sniženjima. 1. PutovanjaNajviše se putuje tijekom užurbane sezone blagdana. Ako odlučite otputovati na godišnji od-mor izvan blagdanske sezone, platit ćete nižu cijenu.

2. Zimska odjećaIako već imate kaput i čizme, ovo je pravo vrijeme da kupite još. A na rasprodajama možete pronaći i u pola cijene jeftinije odjevne predmete za koje ste mislili da su već prodane.

3. Blagdanske potrepštineVjerojatno vam već sada ne pada na pamet kupovati božićne poklone i ukrase za kuću. Ipak, ako sad kupite blagdanske potrepštine barem ćete izbjeći božićnu gužvu i groznicu. Boca šampanjca ili dobrog vina, hrana i slatkiši također su jeftiniji.

4. Poklon bonoviRasprodaje su savršeno vrijeme za iskoristiti poklon bonove. Bonove potrošite čim ih dobijete, jer ako budete predugo čekali, može vam se dogoditi da zaboravite na njih.

5. Elektronski uređajiUkoliko trebate novi televizor, mobitel ili druge elektroničke aparate koji su bili preskupi prije blagdanskih sniženja, ovo je pravo vrijeme da uložite u njih.

Na sniženjima se uvijek isplati kupiti dobar klasični komad

Što kupiti na sniženjima?

zagreb.hr23.studenog 2012. PRILOG Trgovački centri 19

Garden Mall“U prosincu će Garden Mall centar ponuditi akciju tradicionalnog adventskog kalendara darivanja. O kolikim se popustima radi, pos-jetitelji će moći otkriti otvaranjem interaktivnog kalendara pozicioniranog na centralnoj plazi.” najavila je u razgovoru za Zagreb.hr, voditeljica marketinga trgovačkog centra Garden Mall Tea Gršić. Naime, svaki dan u adventu, kupcima će biti ponuđena posebna akcija, popust, ili darivanje u pojedinačnim trgovinama.

Treći rođendan Garden Malla obilježen je raznim događanjima. Što novoga pripremate svojim posjetiteljima?

Našim sugrađanima i posjetiteljima pružili smo pravu rođendansku zabavu uz „late night shop-ping“ i koncert Prljavog kazališta. Koncert je bio odličan, a atmosfera rođendanska. Prije mjesec dana izdali smo i prvi broj besplatnog magazina Garden Malla – Magazin dobrih priča. Upravo smo završili breakdance session koji se održavao četiri vikenda za redom u suradnji sa plesnim klubom Megablast, u studenom nam je u planu ugostiti Košarkaški klub Dubrava i prezenti-rati školu košarke za najmlađe. Za pripadnice ljepšeg spola organiziramo „malu školu profe-sionalnog šminkanja“ u suradnji sa portalom she.hr, Iris parfumerijom i frizerskim salonom Simple. Nagrađujemo deset čitateljica portala she.hr, koje trebaju napisati zašto su idealne po-laznice male škole profesionalnog šminkanja i odgovore poslati na adresu info@gardenmall.hr do 20.11.2012.

Za božićne blagdane imat ćemo jedinstvenu i neviđenu božićnu dekoraciju i blagdanski ugođaj u centru. Pripremamo „Festival božićnih pjesama“,“ Olimpijadu u zamatanju poklona“ i „Sandučić djeda mraza“. A u suradnji s udrugom „Klaster proizvoda hrvatskog sela“, u centru orga-niziramo sajam tradicijskih proizvoda i domaćih delicija s popratnim kulturno–umjetničkim pro-gramom. Najavio nam se i Sv. Nikola i naravno, Djed mraz sa škvadrom patuljaka.

Koliko je važna obiteljska zabava osim dobre ponude?

U organizaciji evenata surađujemo s lokalnom zajednicom, jer mi smo Garden Mall, mjesto gdje svaka dobra priča počinje, smatramo se djelom lokalne zajednice u kojoj radimo i djelujemo. Našom vizijom i djelovanjem, od trgovačkog centra prerasli smo u oazu društvenih zbivanja i renomirano kvartovsko okupljalište. Stoga podržavamo i prepoznajemo lokalnu zajednicu i inicijative iz okruženja, sportske klubove (Ru-kometni klub Dubrava, škola nogometa Žuti Bri-jeg...), plesne klubove (Megablast, Limbo rock...), udruge mladih (Udruga Dubrava Zagreb, Klub mladih Sineki...), kulturne institucije (Narodno sveučilište Dubrava...), interesne udruge (Tun-ing Garage prijatelj na2, Moto klub Prigorje, Workout klub Svetice...)… Do studenog 2012. surađivali smo s ukupno 62 lokalne i gradske or-ganizacije civilnog sektora.

Posebno smo ponosni na uspješnu suradnju kroz sportska natjecanja, press konferencije, doček Taekwoond kluba Dubrava, koji je donio prvu Olimpijsku medalju u Dubravu – broncu Martine Zubčić i atletskom klubu Dinamo Zrin-jevac, matičnom klubu zlatne olimpijke Sandre Perković te na organizaciju najvećeg tuluma u povijesti zagrebačkog istoka – koncerta Prljavog Kazališta na krovu Garden Malla.

Unatoč gospodarskoj krizi i činjenici da se veliki shopping centri teško snalaze u takvim uvjetima , kakva je za vas bila ova godina?

Činjenica je da gospodarska kriza na tržištu utječe na rezultate u svim gospodarskim grana-ma pa tako i kod shopping centara. No, unatoč toj činjenici mi smo zadovoljni radom Garden Malla, jer nismo zabilježili pad posjećenosti u odnosu na prošlu godinu.

Kako se nosite s „poplavom“ trgovačkih cen-tara?Garden Mall je shopping centar u susjedstvu, naš kupac može doći u kupovinu doslovce u kućnim papučama i to je sigurno naša pred-nost. Živimo, rastemo i smatramo se dijelom zajednice u kojoj postojimo te stoga možemo s ponosom naglasiti da smo i kvartovski shopping centar koji obuhvaća veće područje u istočnom dijelu grada – Gornju i Donju Dubravu, Maksimir s Kvatrićem, podsljemensku zonu te veći dio Ses-veta.

Dobra ponuda i obiteljska zabava

sport20 zagreb.hr23.studenog 2012.

Bio je dovoljan tek mig zagrebačkog grado-načelnika Milana Bandića i Ćiro Blažević je doletio u Zagreb iz daleke Kine. „Trener svih trenera“ ekspresno je postavljen za šefa prve momčadi Zagreba, a nesporazum od prije četiri godine kada je Ćiro naprasno otišao iz Kranjčevićeve ulice- zaboravljen je. „Sine, u Kini je bilo odlično. Tamo sam imao sve, baš sve“, započeo je Ćiro.Ali…Znaš, ima stvari koje se ne mogu kupiti novcem. Nisam mogao odoljeti pozivu Milana Bandića. Taj poziv nisam mogao odbiti“.

Ni svi silni dolari, niti sva ta zaluđenost Kine- za koji štuju Ćiru Blaževića poput kakvog božanstva, nisu bili dovoljni da zadrže Ćirohita na kineskom tlu. „Bandić je imao odlučujuću ulogu. Taj čovjek puno je učinio za Zagreb i ja to nisam mogao ignorirati“, rekao je Ćiro i otvorio dušu: „To je klub s velikom tradicijom koja je vrlo interesantna. Nažalost, to je i klub koji ima česte oscilacije. Nedavno je bio prvak Hrvatske, a danas je u nezavidnom položaju“.Dakle, Ćiro je došao kao spasitelj iz Kine. Čini se da je glavna zadaća spasiti klub od ispadanja u Drugu ligu. A nakon toga?

„Da, prvo se moramo izvući od ispadanja, slje- deće godine organizirat ćemo se drugačije, a već u zimskoj stanci ćemo se pojačati. Pred-sjednik Medić će sigurno dovesti kojeg igrača, iako meni pojačanja nisu potrebna“.

Hm... po rezultatu se to ne bi reklo, dvije utakmice na klupi Zagreba i dva poraza – doma od Hajduka i gostujući poraz od Slavena Belupa.

„Čuj sine, to su bili minimalni porazi. Malo je nedostajalo da bude i drugačije. Da sam došao samo deset dana ranije, to bi bile pobjede“. Znaš, pogledao sam malo u drugu momčad. Tamo ima silno nadarenih nogometaša na koje računam u skoroj budućnosti. Oni mi daju vjeru u bolje sutra Zagreba. Treba mi malo vremena da posložim momčad“.

Treća sreća, Zagreb sljedeću utamicu dočekuje Dinamo. Susret s kumom Zdrav- kom Mamićem bit će neizbježan. Stal-na medijska prepucavanja ne odaju mogućnost prisnosti…

„Ne bih pričao o tome. Žalosti me cijela atmos-fera u domaćem nogometu. Ma znam ja, sine moj, tko je krivac za takvu situaciju samo ne želim se time zamarati. To mi odnosi previše

Ćiro: Karijeru ću završiti u Zagrebu na spektakularan način

energije, a ja se želim posvetiti samo Zagrebu. Ovo sadašnje stanje u hrvatskom nogometu je za sociologe“.Ćiro, želite li biti opet izbornik? Vi ste trener za velike stvari, ne za klub koji tabori na dnu prvenstvene ljestvice. Vaši vršnjaci vode vrhunske reprezentacije i klubove…

„Nakon što sam vodio pet reprezentacija (Hrv- atska, Švicarska, BiH, Iran i Kina op.a.) više nemam takvu ambiciju. Evo, reći ću ti svoj plan – želim završiti trenersku karijeru u Zagrebu i to na spektakularan način“.

A to je?

„A to je da Zagreb opet igra veliku ulogu u hrvatskom prvenstvu, da se bori za sam vrh prvenstvene ljestvice“.Nema što, Ćiri ne manjka ambicije. Uspije li u svome naumu mogao bi postati heroj kao nekoć u Prištini. No, dobro, teško da to može u

EKSKLUZIVNO

Stanje u hrvatskom nogometu je za sociologe

Zagrebu, ali mogao bi biti kvartovski heroj.Prisjetio se Ćiro najljepših trenutaka u karijeri. „Ja sam švicarski državljanin. Kao trener sam sazrio u Švicarskoj, a kad ti oni daju da budeš izbornik i to kao stranac… E onda znaš da si us-pio. Mada priznajem, bilo mi je odlično i u BiH, s Hrvatskom sam postigao najveće uspjehe, a Kinezi su mi dali sve… No, Švicarska…

zagreb.hr23.studenog 2012. sport 21

Ćiro: Karijeru ću završiti u Zagrebu na spektakularan način

Tajnoviti odlazak Bože Maljkovića iz CedeviteMatej Mamić: Neugodno smo iznenađeniTek koji mjesec izdržao je trofejni košarkaški trener Božidar Maljković na klupi Cedevite. Dva dana nakon pobjede u ABA ligi nad mađarskim Szolnokijem (91:86) Maljković je posredstvom menadžera Ive Nakića poručio Upravi da više nije trener Cedevite. Šok i nevjericu nije mogao sakriti sportski direktor kluba Matej Mamić koji nije znao pravi razlog odlaska trenera koji iza sebe ima četiri naslova pobjednika Eurolige.„Poziv menadžera neugodno me iznenadio, jer iz dosadašnjih razgovora s trenerom nisam vjerovao da se razlaz može dogoditi. Poslije sam ga nazvao i u razgovoru s njim vidio da jednostavno više nema snage, ni želje voditi Cedevitu”, poručio je ljutito Mamić.

Što je utjecalo na ovakvu odluku Bože Maljko- vića? Nitko ne zna pravi odgovor, ili ga ne želi dati. Jer, Cedeviti je taman krenulo, u posljed-nje četiri utakmice ubilježene su tri pobjede (u Euroligi nad Caja Laboralom i Žalgirisom, poraz u ABA ligi od MZT-a, ali i pobjeda nad Szolnoki-jem). Možda, (pre)veliko slavlje košarkaša zbog oslobađajuće presude hrvatskih generala?“Ne, to sigurno nije, Božo je potpuno apolitičan trener”, tvrdi Mamić.Sukob s igračima? Navodno su neki bili popri- lično veseli nakon dočeka generala na zagre- bačkom glavnom Trgu. Čak se u medijima spo- minje i netrpeljivost trenera s vlasnikom Tede-

schijem i predsjednikom Veberom… No, to sve ostaje u okvirima pretpostavki. Nema sumnje, Božin odlazak dolazi u nezgodnom trenutku. Cedevitu očekuje sudbonosna utak-mica u Milanu za ulazak među 16 momčadi Eurolige, a zatim i dvoboj s Partizanom u Beogradu. Na odlazak je možda utjecala i ta utakmica. “Nezgodan” poziv iz Beograda možda je uvjerio tren-era da napusti Zagreb. Zauvijek.

Medveščak moj - tako je dobro vidjeti te na prvom mjestu EBEL-aDa, Medveščak je definitivno pokazao zašto je vodeća momčad EBEL lige. Oko 50 tisuća zagrebačkih poklonika hokeja u tri utakmice ti-jekom „Ice Fevera“ svjedočilo je veličanstvenom pohodu „Medvjeda“ na vrh tablice. Niti početni poraz od Olimpije, kojom je preki- nut niz nepobjedivosti od devet utakmica, nije omeo hokejaše da pokažu kako su trenutno najbolji sastav lige. U sljedeća dva susreta uniš-ten je KAC (4:1) i potučen Red Bull (2:0) za prvo mjesto u ligi koje je potvrđeno novom, ovaj put, gostujućom pobjedom u Klagenfurtu (5:4, nakon penala).

„Medvjedi“ su po prvi puta prvi na tablici i to u četvrtoj godini igranja u ligi.„Uvijek je dobro pobijediti. Medveščaku je ovo prvi put u četiri sezone da je na prvom mjestu i to je dobro za klub, dobar je osjećaj, ali ne smi-jemo se zanositi jer je sezona još duga. Dostigli smo neke izvrsne stvari do sada, ali naš plan je i dalje isti - osigurati doigravanje. Ako doi-gravanje dočekamo među top šest, bit ćemo zadovoljni“, rekao je trener Medveščaka Marty

Raymond. Oduševljenje ostvarenim nije krio ni Brandon Buck, jedan od onih hokejaša od kojih trener Raymond u svakoj utakmici očekuje najbolje izvedbe. „Nalazimo se točno gdje smo željeli biti, a i znamo da je teško ostati na prvom mjestu pogotovo kada igraš protiv momčadi kao što su Red Bull, Klagenfurt, Graz…“

Izvrsna vijest za Medveščak je da u „brlogu“ do kraja godine ostaje Dustin Jeffrey, NHL-ovac s kojim su „Medvjedi“ počeli „gristi“ suparnike na putu do liderske pozicije. Lock-out u NHL-u još traje, igrači i vlasnici klubova nisu postigli do-govor oko raspodjele novca i štrajk se nastavlja. Potraje li lock-out, klub i DJ će sjesti i pokušati dogovoriti novu suradnju.

„Medveščak je sjajno mjesto za igrati hokej. Dečki u momčadi su sjajni o čemu govori i naš trenutni plasman. Sviđa mi se grad, klub ima najbolje navijače koje sam ikada vidio i čuo, od-govara mi momčad i nisam vidio razloga da ne ostanem. Želim zajedno s dečkima napraviti sve da ostanemo što duže na vrhu ljestvice”, izjavio je kratko napadač Dustin Jeffrey.

tak imam te rad22 zagreb.hr23.studenog 2012.

Hrvatsko narodno kazalište - ljepota gradaZamisao o podizanju opremljenije zgrade ja-vlja se već 1871., ali nije se ništa poduzimalo, sve do potresa 1880. koji je znatno oštetio gornjogradsko kazalište, pokrenuvši tako pi-tanje novoga. Kazališni odbor na čelu s hrvats-kim književnikom i saborskim zastupnikom Marijanom Derenčinom imenovan u travnju 1880. započinje akciju za skupljanje novčanih sredstava, podnosi Vladi iscrpnu predstavku o potrebi izgradnje nove zgrade; u lipnju 1881. Hrvatski sabor donosi Zakon o građenju no-voga Zemaljskog kazališta u Zagrebu, što ga 31. listopada potvrđuje i car Franjo Josip I. Od 1883. kao novi hrvatski ban, Karlo grof Khuen-Héderváry obnavlja 1885. rasprave o lokaciji, a tek Isidor Kršnjavi kao novi predstojnik za bogoštovlje i nastavu 1893. uspijeva ga priv-oljeti na konačnu odluku o izgradnji jer se za jesen 1895. planirao carev posjet Zagrebu. Gradsku raspravu o lokaciji prekida sam Khuen-Héderváry odlukom da se buduće kazalište gra-di na mjestu gradskoga sajmišta.U travnju 1894. raspisani su natječaji za izved-bene radove i poslove su dobile zagrebačke tvrtke i obrtnici, osim onih usko specijalizira-nih, a 22. svibnja 1894. više od dvjesto radnika započelo je gradnju. Za četiri mjeseca zgrada je bila pod krovom i započeli su unutarnji radovi. Vlada je prihvatila Miletićev prijedlog da svečani zastor za novo kazalište izradi Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod.Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Izgradnja je napredovala prema planu i nakon šesnaest mjeseci, 8. listopada 1895. iz-

dana je uporabna dozvola.Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listo-pada 1895., kad je u 14 sati car Franjo Josip I. na stupiću balkona, a pred brojnim građanima iz Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih gostiju, u novoj je zgra-di održana u 19 sati – “Slava umjetnosti”, alegori-jski „scenski prolog u tri slike“ Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta te osma slika Zajčeve ope-re Nikola Šubić Zrinjski. Na ulazu u zgradu, nalazi se glasoviti Zdenac života, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića iz 1905. godine, a postavljena je 1912. godine.Ivan Zajc bio je prvi dirigent kazališta, a Jakov Gotovac bio je dirigent opere kazališta od 1923. od 1958... Gostovali su i brojni međunarodni umjetnici kao što su: Franz Liszt, Sarah Bern-hardt, Franz Lehar, Richard Strauss, Gerard Phil-ipe, Vivien Leigh, Laurence Olivier, Jean-Louis Barrault, Peter Brook, Mario del Monaco, José Carreras i dr..

šamrl/šamrlek – mali stolac (najčešće tronožac)šeflja – velika žlica za vađenje juhe (kutljača)šekret – toaletšerafciger – odvijačšerajzlin – žaračšihta – smjenašiknuti – bacitišircl (fertun) – pregačaškarnicl – papirnata vrećicaškatulja – kutijaškornje – čizmeškrlak – šeširškropec – decilitar vina sa malo sode ili kisele vodešlafcimer – spavaća sobašlafrok – kućna haljinašlampav – neuredanšlatanje – pipanješlauf – gumena cijevšlifer – navlaka za poplunšlopiti – udaritišloser – bravaršlus – gotovo, kraj, završetakšmajhlanje – umiljavanješmirgl papir – brusni papiršmirglati – brusiti, dosađivatišnajder – krojačšnenokle, šnenokrli – žličnjaci od tučenih jaja s mlijekomšnicl – odrezakšoldi – nofcišora – tučnjava (šatrovački)špajza – ostava za hranušpanciranje – šetanješpanga – ukosnicašparet, šparhet – štednjak za kuhanješpeceraj – živežne namirnicešpenadla – pribadačašpreha – pričati, razgovaratišperhakl – ključ od debele žicešpigl – ogledalošpreha – razgovor (šatrovački)špriherica – vrsta praćkašrafštok – škripacšrajbtiš – pisaći stolštacun – dućanštamprl – čašica za žestoko pićeštand – pultštanga – letva, poluga (metalna)štaubcuker – šećer u prahuštefan – boca širokog grla za vinošteker – utikačštekdoza – utičnicaštelati – namještatištenge – stepeniceštiglec – slavujštima – odgovara

Purgerski rječnikwww.radiogornjigrad.hr

by Marijan Grakalić

Š

zagreb.hr23.studenog 2012. tak imam te rad 23

Raketiranje Zagreba prije 17 godinaLijepog svibanjskog dana, točnije, 2. svib-nja 1995. godine, pobunjeni Srbi napali su Zagreb raketnim sustavom ‘Orkan’ s kas-etnim punjenjem s područja Banovine te sutradan istim oružjem ponovili su napad na Zagreb. Bila je to osveta za vojni poraz u akciji ‘Bljesak’ u zapadnoj Slavoniji, a odgov-ornost za taj napad pred televizijskim ka-merama otvoreno je priznao tadašnji vođa pobunjenih Srba Milan Martić. On je, zbog zapovijedi da se napadne Zagreb i ratnog zločina, od Međunarodnog suda u Haagu pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora.

U napadu na Zagreb, 2. i 3. svibnja 1995., pogi-nulo je šestero ljudi, 205 je teže ili lakše ranje-no. Nakon napada na središte grada 2. svibnja i sutradan, 3. svibnja, projektili su također pali na uže središte grada i to na dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika Centar te HNK u kojem su vježbali baletani i balerine, a među kojima je bilo i nekoliko stranaca.Posebnu opasnost su predstavljali i brojni neeksplodirani ‘zvončići’, njih oko 500, koje su deaktivirali djelatnici policije, a u tom po-slu, nažalost, poginuo je i djelatnik MUP-a. U spomen na taj dan glavni grad od 2007. go-dine ima Trg svibanjskih žrtava 1995 koji se nalazi blizu križanja Vlaške i Draškovićeve ulice, mjesta gdje su ‘zvončići’ ubili nekoliko građana tijekom tog napada na Zagreb.

Zašto volim Zagreb? Branko Bulićmaestro

Skroman čovjek, gospodin, glazbenik, um-jetnik i stvaratelj, maestro Branko Bulić naš razgovor započinje: ‘’Kao glazbenik sam puno putovao, ali uvijek sam se držao one – svugdje je lijepo, ali doma je najljepše’’ i tu je naš razgov-or mogao završiti, jer jasno je da je poznati maestro jedan veliki zaljubljenik u svoj grad. Jedan od danas rijetkih pravih zagrebačkih fulira, pravi purger i ljubitelj ne samo glazbe već i grada u kojem se rodio i živi, napominje, kada god bi putovao iz Londona, Pariza i dru-gih svjetskih metropola, kako je često pomis-lio: ‘’Lijepo je bilo u Parizu, ali još ljepše bit će u Zagrebu’’. Iako rođen u Zagrebu, Bula, kako ga prijatelji nazivaju, ističe važnost osjećaja da negdje pripadaš i emotivne vezanosti uz grad, a ne samo poimanje grada kao mjesta rođenja: ‘’Poznajem ljude koji su pravi Zagrepčani po osjećaju, a rođeni su, primjerice, u Sisku, ili Dalmatinskoj zagori. Kao i rođenih Zagrepčana koji na neki način nemaju osjećaja za svoj grad’’. Osim grada kojeg voli, iz kako kaže, tisuću ra-zloga, voli i njegove ljude pa je tako nekad, kao i danas, oko sebe imao fantastičan krug pri-jatelja, za koje vjeruje da ih u Parizu, ili Frank-furtu ne bi mogao steći. ‘’Meni su svojedobno nudili i pozivali me da za mjesto stanovanja odaberem neki od svjetskih velegradova’’, kaže maestro i dodaje: ‘’Tereza Kesovija prije dosta godina u Parizu me upitala: Zašto ti ne bi uzeo neki studio, iznajmio stančić i ostao u Parizu

živiti?, a ja sam joj odgovorio: Gle, Tereza, ja bi radije ovako, kad god ti mene trebaš ja ću uzeti avionsku kartu i doletjeti, ali neka mene ovdje’’, pojasnio je maestro ljubav prema svom gradu i njegovim stanovnicima koju je gajio nekad jed-nako kao i danas. Prisjećajući se nekih najdražih mjesta koja su nestala i danas više ne postoje, Bulić je komentirao moderne izmjene ‘’gradskih površina’’ te je rekao kako bi volio manje mega-lomanskih i nepotrebnih ‘’zahvata’’ u gradu. ‘’Nije sve loše, ali kak’ sam ja stari gospon, mene svaka preinaka smeta, ali tolerantan sam i volim slušati one mlađe, iako se s njima možda i ne složim svaki put’’. Razgovor smo vodili u jednom zagrebačkom lokalu, prepunom priča i uspo-mena stvorenih u 21-oj godini njegova posto-janja pa je upravo sveopću komercijalizaciju i modernizaciju maestro slikovito komentirao: ‘’Da ovdje dođe neki tajkun, kupi ovaj lokal i pot-puno ga promijeni, ja ne bih ovdje više dolazio, jer meni je ovakav kakav je, na kakvog sam navi-kao i jer je ‘’moj’’, upravo divan’’, dodajući kako je normalno da čovjeka boli ako se nešto mijenja, na što je naviknut i što voli. Kao i svaka gener-acija, mladi muzičari i glazbenici zajedno s gos-podinom Bulićem, dok su još započinjali svoje karijere, imali su svoje lokale i kultna mjesta gdje su se okupljali, a današnje Satiričko kazalište Ker-empuh jedno je od tih mjesta. Jedan od nekad prepoznatljivih zagrebačkih restorana ‘Gradski podrum’ smješten ispod ‘Gradske kavane’, sada

je pod ključem što je šteta, jer kako je Bula rekao: ‘’jedan dio restorana gdje se danas štakori i miševi okupljaju, imao je freske po čitavim zi-dovima od našega Krste Hegedušića, a to se ne može skinuti i premjestiti’’. Kao umjetnik, ističe kako obožava kazalište, a pri svakom posjetu Gavelli, ili bilo kojem drugom zagrebačkom kazalištu, na jedan se način prisjeti svega što je zagrebačko pa kaže: ‘’Ako ćemo sve modern-izirati, od staroga grada neće nam ostati ništa’’, podsjećajući kako stare lokale i kavane jedan Beč ili Budimpešta nisu modernizirali, već su samo obnovili ostavljajući ambijent istim, što daje štih gradu. ‘’Na sve se misli osim na neku tradiciju koja će se na kraju ugasiti. Treba naći mjeru i ne ići u ekstreme ni u čemu’’, zaključuje maestro.

mozaik24 zagreb.hr23.studenog 2012.

U današnje vrijeme postoji poseban kozmetički proizvod za svaki dio tijela i svaki tip kože. Njega tijela, lica i kose može biti jed-nostavnija, ali učinkovita. Mnoge poznate kozmetičke tvrtke koriste recepte naših baka i tajne žena diljem svijeta koje brinu o svom izgledu pomoću proizvoda iz kućne radinosti. Da biste i vi bili prirodno lijepe, ne morate ku-povati i koristiti skupe proizvode. Dovoljno je pogledati u vlastiti hladnjak i kuhinju. Donosi-mo deset sastojaka iz vašeg doma koje možete koristiti u njezi kože, kose i noktiju.

1. Svježi krastavacNajbolji prirodan lijek protiv podbuhlih očiju i podočnjaka su obični koluti svježeg krastavca. I korištene vrećice čaja smiruju oči i smanjuju tamne kolutove.

2. Limun i narančaCitrusna kiselina iz limuna uklanja odumrle stanice kože. Narežite limun na pola i istrljajte preko laktova, peta ili koljena, a zatim isperite. Osim limuna, možete koristiti i naranču.

3. KavaZrna kave odličan su tretman protiv celulita. Izvlače višak tekućine iz masnih stanica kože, smanjuju ih i čine ih manje vidljivijima. Jednom ili dva puta tjedno, napravite piling od dvije žlice zrna kave i četiri žličice maslinovog ulja. Masira-jte oko dvije minute i zatim isperite pod tušem.

4. AvokadoKao i jaja, ocat i mlijeko, avokado je izvrstan za njegu suhe i oštećene kose. Napravite masku za kosu od dva izgnječena avokada i žlice maslino-vog ulja. Ostavite na kosi oko 30 minuta i prekri-jte kapom za tuširanje. Na kraju isperite kosu šamponom. Avokado je dobar i za njegu suhe i osjetljive kože. Ulje avokada sadrži antioksidan-se i vitamine A, C i E koji štite kožu od oštećenja.

5. JogurtOsim što je izrazito zdrava namirnica, jogurt je i saveznik u njezi kože. Kao i u mlijeku, u jogurtu se nalaze mliječna kiselina i enzimi koji pomažu u hidratiziranju kože. Žene u Grčkoj koriste masku za lice napravljenu od običnog jogurta i smrvljenih badema, koju na kraju ispiru ružinom vodicom. Masku za lice možete napraviti i s jogurtom, medom i sokom od limuna.

6. Ricinusovo uljeDa bi vaše obrve i trepavice bile jake i čvrste, koristite ricinusovo ulje. Ovo biljno ulje koriste žene u zemljama Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka za jačanje tamnih obrva i trepavica po kojima su poznate.

7. ZobZob je žitarica koja sadrži glukan, vlak-no koje stvara tanak, hidratantni sloj na površini kože. Prirodan je lijek protiv akni, a može se koristiti u njezi svakog tipa kože.

8. Maslinovo uljeOsim za njegu kose, maslinovo ulje je odlično i za njegu tijela. Preko ljeta redovito ga nan-osite na vrhove suhe i oštećene kose, a tijelo namažite i isperite vodom. Za jače nokte, namačite ih u maslinovom ulju od petnaest minuta do sat vremena.

9. JajaJaja su bogata proteinima što je izvrsno za kosu. Masku za kosu možete napraviti samo s jajima, ili izmiješati jaja s medom ili masli-novim ulje ili sokom od limuna. Napravite masku za kosu od jaja, dvije žlice kokosovog ulja i dvoje žlice sezamovog ulja. Bjelanjak je dobar i za osvježavanje tena.

10. Soda bikarbonaSitne granule koje se nalaze u sodi bikarboni odstranjuju odumrle stanice kože i otvaraju pore, a dovoljno su nježne za svaki tip kože. Soda bikarbona je prirodna sol koja ima antiseptička svojstva koja smiruju upalne pro-cese na koži. Napravite smjesu od četiri žličice sode bikarbone i jedne žlice vode i ostavite da stoji dvije minute, zatim nanesite kružnim pokretima na vlažno lice i vrat, izbjegavajući područje oko očiju. Nakon tri minute isperite toplom vodom i na kraju osvježite lice hlad-nom vodom.

Prirodni saveznici ljepote

Ovi sretni ljudi imaju Jupiter kao vladajući planet zbog čega su bezbrižni, veseli, površni, često dosađuju savjetima i vole sve komentirati, ponekad su svadljivi i nepotrebno borbeni, iako zapravo želi izbjegavati uzaludne rasprave. Gonjen instinktima životinje i težnje k visinama muče ga dvojbe i bolna razmišljanja, koja olakšava stvaralačkim radom. Suvladar je Neptun, koji uz ljubav prema alkoholu stvara i zanimanje za drogu, glazbu, hedonizam, duhovnu ljubav i prijateljstvo. Zanimaju se za afrodizijake, stranu kuhinju i sve što je neobično, tako će i probati jela koja većina zaobilazi u širokom luku. Žele otići od svoje obitelji, zavičaja i dosegnuti viši duhovni ili socijalni nivo. Ostaju vječna

djeca, vole živjeti u svijetu mašte (punom princeza i vitezova na bijelom konju), dugo zadržavaju mladenački izgled i mladi duh, a svojom direktnošću i iskrenošću često znaju nenamjerno povrijediti ljude oko sebe, ne zna lagati, ali zato izvanredno otkriva laž. Ovi vatreni Jupiterovi ljudi ne mogu podnijeti da ih optužuju za neiskrenost. Uvijek je dobre volje prema svima, ljubazan, velikodušan, ali s druge strane ne trpi ograničenja i veliki je branitelj svoje slobode. Ne voli ustaljene običaje i kada jednom krene u nekom pravcu teško ga je zaustaviti, često ima višak energije i samo ga sumnja u ispravnost izbora može usporiti. Strijelac ima izuzetnu sposobnost života u skladu s drugim ljudima, bez problema

pridobiva naklonost drugih, jer je fer, tolerantan i raspoložen za kontakt sa svima i u te odnose ulazi bez tajni i računica.

Strijelac (22. 11.- 21.12) Znak mjeseca

10 sastojaka iz kućne radinosti za prirodnu njegu

zagreb.hr23.studenog 2012. mozaik 25

Dakle, ima li seksa u trećoj dobi? Nažalost, nema ga ono liko koliko bi ga moglo i koliko bi ga trebalo biti. Zašto? U našem naro du je poprilično rašireno mišljenje da čovjek koji je prešao šezdesetu godinu života nema više što tražiti u seksu. Razumljivo, to je pogrešno mišljenje, prava zabluda. Jednostavno, smatra se da spolna akti vnost više nije potrebna, da nije moguća, kako za muškarce tako i za že ne, kako navodno te stvari ne dolikuju starijim osobama, da nisu etične i normalne za tu dob. Ukratko, da treba prekinuti svaku seksualnu aktivnost u interesu dugog života i dobra zdravlja. Sve glupost do gluposti, zabluda do zablude, a istina je potpuno suprotna. Čovjek se pita, zašto biti prikraćen za lijepe i ugodne trenut ke u kojima se može uživati.

Postoje li neke znanstvene činjenice na osnovi kojih se to može tvrditi? Postoje. Američko vijeće za seksualni odgoj i njihov Nacionalni institut za proučavanje starenja, već odavno smatraju da većina ljudi uživa u seksu čitav život. Jasno, izuzeci su oni koji misle da ne smiju, ili da ne mogu, ili nemaju s kim. Suvremeni seksolozi i gerontolozi svojim

istraživanjima dokazu ju da je spolni život u Trećoj dobi prirodna, normalna i moguća stvar. Liječnici i socijalni radnici izjavljuju da im stariji pacije nti stidljivo otkrivaju da osjećaju seksualne prohtjeve, ali da ih sma traju neprirodnim. Jedna grupa urologa iz Kalifornije svojim je ispitivanjima utvrdila da je među oženjenim muškarcima, u dobi od 70 godina, svaki tre ći sposoban za potpuni seksualni život. Unutar grupe žena, u dobi od 55 do 65 godina, više od 30 posto njih je izjavilo da su u toj dobi više zainteresirane za seks nego ra nije. Poznati američki znanstvenici, doktori Kinsev, Masters i Johnson, svojim su istraživanjima pokazali da su muškarci i žene, koji su u do broj zdravstvenoj kondiciji, fiziološki u stanju imati zadovoljavajući spolni život do 80-te godine pa i kasnije. Oni tvrde da stariji parovi mogu i treba produljiti s normalnim spolnim odnosima, kako oni kažu, do “neodređene granice”. Kada je u pitanju seksualnost u Trećoj dobi, mogu li se očekivati ipak i neki problemi? Premda seksualna sposobnost, kao što vidimo, traje dugo, ipak se u stari joj dobi obično događaju i neke funkcionalne promjene i to treba zna ti. Tako, primjerice, stariji muškarci i žene mogu sporije reagirati i možda će im trebati više stimulacije i strpljenja nego prije. Među tim, treba znati da im to ni malo ne umanjuje zadovoljstvo pri odnosu. Čak ako se potpuni spolni odnos i ne može obaviti, još uvijek ostaju brojne druge mogućnosti seksualne ugode, kao što su dodiri, milovanja, nježnost i itd.

Koji su najčešći uzroci impotencije? Impotencija je neuspjeh u postizanju erekcije barem u 25 posto poku šaja spolnog odnosa. Premda se sve do nedavno smatralo da su emotivni, psihički problemi isključivi uzroci impotencije, danas je sve češće slučaj da su neki fizički razlozi za pojavu impotencije. Ovdje možemo spomenuti neke od uzroka: poremećena, oslabljena cirkulacija, oštećenja živaca zbog šećerne bolesti, ili zbog nekog drugog razloga (jasno, svaki slučaj dijabetesa nema uvijek za posljedicu impotenciju). Kao mogući uzroci dolaze još u obzir alkoholizam, zatim neki lijekovi, itd. Razumljivo, impotencija može biti u vezi i s emotivnim faktorima, potištenošću, brigama, životnim nedaćama.

Što preporučiti starijim parovima? Prvo, zdrav način života, a to znači pravilna is hrana, održavanje normalne tjelesne težine, redovni doručak, fizičke vježbe dva do tri puta tjedno, spavanje sedam do osam sati, ne pušiti i piti alkoholna pića u umjerenim količinama, ili uopće ne piti.

Ima li seksa u trećoj dobi?

Sa zagrebačkih stolovaSarmaVrijeme pripreme: 150 min

1.Prodinstajte sitno sjeckani luk i slaninu 2.Dodajte ispranu rižu i kratko dinstajte, da se zacakli ...3.Dodajte mljeveno meso, promješajte i čim promjeni boju maknite s vatre neka se rashladi4.Pomiješajte meso, luk, špek, rižu, jaje, kosani list peršina, začine, pustite da malo odstoji, pa ponovo promiješajte5.Odvojite listove kupusa i odrežite zadebljanja, po potrebi isperite pod hladnom vodom6.Uvijajte sarme veličine po ukusu 7.Obreske od listova, i ostatak glavice kupusa sitno nasjeckate i dio stavite na dno lonca, ostalo između sarmi 8.Sarme slažite u krug i između suho meso i sl… 9.Gore stavite (po ukusu) svježe meso i/ili mesnate kosti 10.Dodajte lovorov list i papar u zrnu 11.Prelijte umakom (ili samo vodom ) 12.Kuhajte cca 2 h, dolijte vode po potrebi

UmakNa masnoći kratko popržite brašno, protisnuti češnjak, dodajte malo crvene paprike, podlijte rajčicom, dodajte začine (po ukusu), dolijte vode cca 1, 5 l, miješajući, a kada provri prelijte preko sarme

Sastojci1 velika glavica kupusa (1,5 -2 kg) 1 kg miješanog mljevenog mesa2-3 žlice sjeckane slanine i/ili pršuta150 gr riže2 glavice luka 1 jajelist peršina25 gr soli1 žličica vegete1 žličica papra ili više po ukususuho meso slanina, kožice suhe, rebra i sl. svježe meso krmenadl, vratina ili mesnate kosti od vratine i sl.

Umak 0,5 l pasirane rajčice 2-3 žlice brašna 3-4 žlice ulja ili masti 1-2 češnja češnjaka šećer bosiljak, majčina dušica crvena paprika vegeta pikant ili malo čilija

Iz liječničkog kuta Dr. Ivo Belan

kultura26 zagreb.hr23.studenog 2012.

„Pogledi s mog prozora“Do kraja studenog u prostoru Caffe bara FAKiN, Pavletićeva 2, u Zagrebu u or-ganizaciji Fotografske udruge Fotogard, otvorena je izložba fotografija Željka Krčadinca, člana zagrebačkih foto klubova; ; Foto kluba Zagreb, fotografske udru-ge Fotogard i Cro Art Photo kluba Zagreb, pod nazivom: „ Pogledi s mog prozora“.

Riječ je o ciklusu od 56 fotografija, koji je ovaj vrsni zagrebački fotograf stvarao punih pedeset godina, vizualno bilježeći svojim fotoaparatom razna događanja i motive s jednog mjesta – s prozora i balkona svog stana. Naime, Željko više od 50 godina stanuje u istom kvartu, istoj zgradi i u istom stanu. To je ugaona zgrada u Bosanskoj ulici br.1 u Zagrebu, s koje se pruža širok vidik na Ilicu (prema istoku i zapadu) i okomito na to prema Krajiškoj ulici, crkvi Sv.Blaža i dalje. Tako je nastalo više od 500 fotografija, od kojih su neke objavljene u kalendarima i razglednicama, neke su i po desetak puta bile prihvaćene na međunarodnim FIAP izložbama, a fotografija „Pogled s mog prozora“ (pod engleskim naslovom „Thru my window“) dobila je i zlatnu medalju jednog međunarodnog salona fotografije. Svaka foto-grafija ima svoju priču, svoj smisao i svoje značenje, a ujedno je i svjedočanstvo o autorovoj ljubavi prema fotografiji, o njegovu stavu prema fotografiji kao do-kumentu i kao umjetnosti, o njegovu razvojnom putu i kreativnoj praksi. Iako je ostao vjeran tradicionalnom reportažno-dokumentarističkom području, Željko Krčadinac okušao se i u drugim žanrovima i područjima fotografije. U svom stvaralačkom radu ostao je dosljedan, jednostavan, neposredan, bez režiranja i naknadnih vidljivih estetskih dotjerivanja. Stoga prilazi fotografiji strogošću kroničara, objektivno i istinito, s visokom likovnom kulturom i pre-poznatljivim likovnim rukopisom pa tako one čine čudesni spoj umjetnosti, do-kumenta i informacije. Njegove fotografije sažimaju više od onog trenutka kada su nastale, one nam prenose i određene poruke vremena.

Rubinstein Klezmer Project Esma Redžepova u Lisinskom

U okviru Tjedna Izraela, u muzeju Mimara, 24. studenog, hrvatskoj publici predstavit će se jedna od najzanimljivijih klezmer grupa današnjice – Rubinstein Klezmer Project – predvođena violinističkim virtuozom Ya’akovom Rubinsteinom. Izvrsni Rubinstein, 27. stude-nog, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjet-nosti ekskluzivno će zasvirati na raritetnoj KING GUARNERI violini, koja datira još iz 1735.Ulaznice se mogu nabaviti po cijeni od 50 kuna, a umirov-ljenici i studenti za 40 kuna.

Kraljica romske glazbe izvanrednih vokalnih mogućnosti, poznata humanitarka i žena čiji su život i karijera jedan od najvećih glazbenih čuda ovih prostora, Esma Redžepova, nasupit će u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, 17. prosinca. Ove godine, obilježavanjem 55 godina rada, zagrebačkim koncertom Esma započinje regionalnu obljetničku turneju, koja će se nastaviti u Puli, a zatim i u drugim većim gradovima. Ulaznice se mogu nabaviti od 13. studenog.

Stjepan Hauser i Luka Šulić, zagrebački mladi virtuozi, poznatiji kao 2Cellos, u subotu, 22. prosinca održat će koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Zagrebački dečki su svojim violončelima i inovativnim obradama poznatih hitova Mi-chaela Jacksona, Nirvane, Stinga i drugih osvo-jili svjetsku glazbenu scenu, a ovom prilikom i koncertom još će jednom ostaviti bez daha zagrebačku publiku.

U petak, 23. studenog u 18 sati u prostoru Green Room galerije u Zaboku, otvara se izložba ‘’Ver-tikalno i horizontalno raslojavanje bez broja’’ umjetnice Mirjane Batinić. Multimedijalna umjetnica se u mediju zvučne i video umjet-nosti bavi istraživanjima iskrivljene percepcije i stvarnosti, kao i suptilnih i neprimjetnih slojeva života, a rad koji predstavlja izložbom bazira na neodvojivoj povezanosti hozizontalne (pros-torne) i vertikalne (društvene) raslojenosti koju vežemo uz jezik. Izložba se može pogledati do 7. prosinca.

Izložba Mirjane Batinić

Mladi virtuozi u Lisinskom

zagreb.hr23.studenog 2012. kultura 27

Sjećanje na Tina UjevićaObilježena obljetnica smrti velikog hrvatskog pjesnika

U znak sjećanja na Tina Ujevića, u ‘njegovom Blatu’, današnjoj gostionici TIP TOP, u kojoj je Tin često boravio i ove je go-di-ne, 12. studenoga, na dan smrti velikog hrvatskog pjesnika priređen tradicionalni program ‘Sjećanje na Tina’.

‘’Veliki Tin’’, jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, boem i, mnogi će reći, čudak, preminuo je 1955. godine, ostavivši iza sebe za-vidnu količinu umjetničkih djela. Iako poznat, kao rijetko koji hrvatski književnik, po brojnim zgodama i anegdotama, Tin Ujević za života nije dobio ni jednu književnu nagradu, dok se danas mnoge književne ‘svetkovine’ zovu njegovim imenom; najveća hrvatska pjesnička nagrada nazvana je ‘Tin Ujević’, a u rodnom mu Vrgorcu održava se manifestacija ‘S Tinom u Vrgorcu’.

U znak sjećanja na Tina umjetnici i štovatelji njegova djela reciti-rali su stihove i na taj se način prisjetili događaja i anegdota iz života, kako su rekli, velikog maga riječi i ‘Mozarta govorništva’. U programu su sudjelovali brojni poznati pisci i umjetnici, kao što je Goran Matović, Tonko Maroević, Vesna Tominac Matačić i Boris Svrtan, a na radost brojnih ljubitelja Tina, u program se spontano uključila i velika glumica Nada Subotić. Uz brojne predstavnike javnog života, događanju je prisus-tvovao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Program ‘Sjećanje na Tina’ koji se održava svake godine na dan smrti ve-likog pjesnika, pokrenuo je 1961. književnik Marino Zurl, a od 1980. nastavlja ga Goran Matović uz brojne umjetnike. Umjetnik i njegov život mnogima će biti puno jasniji, a sam Tin će nam biti puno ‘’bliži’’ i danas, prisjetimo li jedne tvrdnje samog Ujevića: “Umjetnik živi u svome djelu, a nikako u svome životu”.

Strip radionica u KPC-u

Kulturni centar Peščenica ljubiteljima stripa i njegovim strastvenim obožavateljima pruža priliku za poticanje i ostvariva-nje kreativnos-ti jednog segmenta popularne kulture. Riječ je o radionici stripa, koja je namijenjena djeci i mladima. Kroz primjere poznati strip crtača polaznici će imati priliku, već na prvom satu radionice koji je u petak, 23. studenog, s početkom u 19 sati, upoznati zakonitosti crtanja takve likovne forme, otkriti nove vrijednosti tog fenomena pop kulture te kreirati vlastite priče i naučiti ih ispričati pomoću sličica. Radionica se bazira na deset sati, a održavat će se utorkom i petkom od 19 do 20, 30 sati.

Fotografije književnice Julijane Matanović‘’Fotografija nerijetko nadrasta moć riječi’’, rekla je nagrađivana književnica Julijana Matanović i okušala se kao fotograf, snimajući nekoliko fotografija. Izložbu fotografija koje je književnica Matanović snimila na 18. Danima Jo-sipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima, možete pogledati u galeriji ‘Poznati foto-grafiraju’ na internet stranici Fotosofia.info.

Koncert Tomislava Bralića i Klape Intrade u Domu sportova

kultura28 zagreb.hr23.studenog 2012.

U četvrtak, 6. prosinca 2012., Tomislav Bralić i Klapa Intrade održat će koncert u Domu spor-tova, uz prijatelje Olivera Dragojevića i Nenu Belana. Zagrebačka publika poznata je po visoko postavljenim kriterijima koda je riječ o odabiru izvođača kojima će pokloniti svoje povjerenje. To povjerenje svakako su zaslužili i uživaju Tomislav Bralić i klapa Intrade, koji svojim nastupima pub-liku svaki put ostave bez daha. Uz fascinantan niz uspjeha Tomislav Bralić i Klapa Intrade postali su jedna od najvećih koncertnih atrakcija, a ostvarili su i sjajnu kolekciju pjesama koje su osvojile sve generacije.Kao i prošle godine, Tomislav Bralić i klapa In-trade nakon što su dva puta rasprodali KD Vatro-slav Lisinski, tri puta KD Dražen Petrović i ‘’veliku’’ Arenu Zagreb, i ove godine obećavaju pravi glazbeno-scenski spektakl. Ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima: Croatia Records – Bogovićeva 5, Cibona Fun Shop – Cibonin prolaz, Integral – Pothodnik i u sustavu EVENTIM.HR-a.

Biografija Davida Bowiea

U knjižarama se upravo pojavila biografija jednog od najvećih velikana svjetske glazbene scene, rock-kameleona Davida Bowiea, pod nazivom „Starman“, koju je napisao britan-ski rock novinara Paul Trynka, a u prijevodu Mirele Priselac i Ane Badurine. Na gotovo 500 stranica, Trynka postavlja pitanje je li David Bowie genijalni glazbenik ili vješt kompilator, veliki zaljubljenik u glazbu i njezin nesebični promotor ili tek “poslovni subjekt”, kako ga je nazvao Morrisey. “Starman“ je prije svega obilna hagiografija jedne rock zvijezde pa tako čitamo o Bowievom odrastanju u Brixtonu, analizira se njegov odnos s majkom, a posebno je minuciozno opisan mukotrpan pjevačev put do uspjeha. Kao i svaka dobra biografija, i ova je vrlo živa slika epohe, pogotovo onoga što se 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća događalo u tri artistički krucijalna središta: Londonu, New Yorku i Berlinu. Knjiga donosi detaljno opisano stvaranje svakog Bowievog albuma. Najuzbud- ljiviji je opis berlinskog razdoblja i tih nevjero-jatno kreativnih dvanaest mjeseci od ljeta 1976. do ljeta 1977. godine kada nastaju “The Idiot” i “Lust for Life” Iggya Popa te Bowievi albumi “Low” i “Heroes”. U odnosu s Iggyem Popom prelama se sva složenost Bowieva karaktera. I dok je u pop imaginariju uvriježeno stajalište kako se Bowie vampirski nadahnjivao sirovim Iggyjevim talentom, Trynka, inače autor bio- grafije Iggya Popa, Bowiea tu opisuje kao Bo-gom danog prijatelja...

Ivan Kušan: Adio, KokoIn memoriam

‘Lažeš, Melita’, ‘Strašni kauboj’, ‘Uzbuna na Zele-nom Vrhu’ te ‘Koko i duhovi’, samo su neka od poznatih djela velikog umjetnika i spisatelja Ivana Kušana. Poznati hrvatski književnik i akademik premi- nuo je 20. studenoga u 80. godini života. Iako najvećem krugu čitatelja poznat po romanima za djecu, pisac romana i za odrasle, dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su naistaknutije Grigor Vitez i Ivana Brlić – Mažuranić za djelo ‘Koko u Parizu’ te nagrada Vladimir Nazor, koju je primio 1998. za životno djelo. Treba naglasiti kako Kušan nije samo klasik dječje literature, nego i jedan od najcjenjenijih i najvećih hrvatskih dramskih pisaca pa je, prim-jerice, knjiga ‘100 najvećih rupa’, u kojoj se poz-

abavio prešućivanjem erotskoga na primjerima kapitalnih djela svjetske književnosti, svojim stilom i recima na papiru intrigirao i odrasle. Prema njegovoj knjizi ‘Koko i duhovi’, pod reži-jom njegova sina Danijela Kušana, snimljen je film istog naslova koji je uz najbolji start od svih domaćih filmova u posljednjih nekoliko godina, vidjelo nekoliko tisuća gledatelja. Iako rođen u Sarajevu, veliki trag i mnoga tužna lica Ivan Kušan ostavio je u Zagrebu, gradu u kojemu je diplomirao i magistrirao na Akademi-ji likovnih umjetnosti, uređivao mnoge časopise i biblioteke te bio redovni profesor na ADU, od 2002. godine redovni član HAZU i prevoditelj s engleskog, francuskog i ruskog jezika. No, taj njegov širok opus umjetničkog djelovanja još zanimljivijim čini jedna manje poznata činje- nica, a to je da je Kušan bio akademski slikar iz klase Ive režeka te prvi hrvatski politički kari- katurist, koji je objavljivao u Londonu, pod pseudonimom. Mnogi će omiljeno ime hrvatske književnosti, Ivana Kušana pamtiti po mnogočemu, ali prvenstveno po pomacima koje je napravio u književnosti i slikovitim humorom kojim je osvajao sve generacije.Ispraćaj akademika Ivana Kušana je u petak, 23. studenoga u 12, 10 sati u krematoriju na Mirogoju. Komemoracija će se održati u četvrtak, 29. studenoga u 11 sati u Društvu hrvatskih književnika, Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb.

zagreb.hr23.studenog 2012. kultura 29

Humanitarni koncert ‘Ljubav djeci prije svega’, održat će se u petak, 23. studenog u Domu kulture Josip Badalić Križ s početkom u 18 sati. Humanitarni koncert za Jakova, dječaka s dijag-nozom teške kvadriplegije organizira Dječji vrtić Križ uz sponzorstvo INA – Industrija nafte d.d. Dobrovoljnim prilogom za ulaz ne samo da ćete pomoći malom Jakovu, već ćete moći uživati u nastupima Kulturno umjetničkog društva Graničar iz Križa, Limene glazbe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Križ te djece iz Dječjeg vrtića Križ.

Ljubav djeci prije svegaPredstavljanje knjige ‘’Vrijeme punog mjeseca’’U utorak, 27. studenog u 12 sati Ljerka Car Matutinović predstavit će svoju knjigu ‘’Vri-jeme punog mjeseca’’. U Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića, u Maloj knjižnici na Tribini u sklopu Susreta u DHK, osim autorice, sudjelovat će Ivica Matičević urednik, Darija Žilić književna kritičarka i dramski umjet-nik Dubravko Sidor.

PreporukeKNJIGEPretinac 21

Ambiciozan triler, priču o gubitku, ovisnosti i osveti, smještenu u svijet stockholmskog podzemlja donosi poznati švedski prozni dvojac, nagrađivani novinar Anders Roslund i bivši kriminalac Börge Hellström. Oni svoje spoznaje o brutalnom životu kriminalaca zanimljivo i vješto kombiniraju s društvenom kritikom.

Retrum Kad smo bili mrtvi

Ovaj gotički roman, misteriozna i zanimljiva ljubavna priča zaledit će krv u žilama svakog čitatelja. Roman je napisao profesionalni španjolski pisac i književna zvijezda Francesc Miralles, prevoditelj i glazbenik koji je tijekom rata boravio na našim prostorima i o tome napisao knjigu Cafébalcànic.

Kuća vjetra i sjene

Zavodljiva mješavina priče o duhovima i moderne romanse, poetska je proza britan-ske književnice Deborah Lawrenson, koja povezuje zbilju i ono nadnaravno, prošlost i sadašnjost. Priča smještena u prekrasan krajo-lik južne Francuske oduzima dah i hipnotizira svakog čitatelja.

Sumrak saga nadmašila Skyfall, posljednji nastavak Jamesa BondaEpski završetak najgledanije sage svih vre-mena, film “Sumrak saga: Praskozorje, 2. dio”, u distribuciji Blitz film i video distribucije, srušio je sve rekorde gledanosti u Hrvatskoj. U prvom vikendu prikazivanja pogledalo ga je rekordnih 61.995 gledatelja čime je ovo ne samo najbolji rezultat u vikendu ot-varanja od 2004. godine do danas nego je i uvjerljivo najbolje otvaranje 2012. godine i najbolje otvaranje filma iz franšize Sum-rak saga (nadmašivši prethodni film “Sumrak saga: Praskozorje, 1. dio” za 12.603 gledatelja).

Izvanrednim rezultatom završnica Sumrak sage u povijest ulazi kao treće mjesto najboljih ot-varanja u povijesti hrvatske filmske distribucije: odmah nakon filmova Pasija i “Gospodar pr-stenova: Povratak kralja”, nadmašivši nedavne rezultate vikend-otvaranja posljednjeg nas-tavka serijala o tajnom agentu Jamesu Bondu.Koliko su hrvatski obožavatelji Sumrak sage željno iščekivali ovaj nastavak, dokazuje još je-dan rekord: pogledao ga je dosad najveći broj gledatelja u jednom danu. U subotu 17. stude-nog 2012. film je pogledao 23.471 gledatelj diljem Hrvatske.

Izložba Ernestine Tahedl

Zagrebačka izložba dio je europske turneje na kojoj se Ernestina Tahedl predstavlja austrijskoj, hrvatskoj i njemačkoj publici. Pripremana je više od godinu dana, a zagrebačka Moderna galerija druga je u nizu europskih postaja opsežne ret-rospektiverenomirane kanadsko – austrijske umjetnice.

Na svečanosti otvaranja izložbe koja će biti ot-vorena do 9. prosinca, osim gradonačelnika Bandića i slikarice Ernestine Tahedl, prisutnima su se obratili ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, kustosica Libuše Jirsak, veleposlanica Austrije Andrea Ikić Böhm, vele-poslanica Kanade Louise La Rocque, te Alfred Brogyany, kolekcionar i promotor stvaralaštva Ernestine Tahedl u Europi.

U Modernoj galeriji otvorena je izložba ugledne kanadske slikarice Ernestine Tahedl – Opus, djela 1946. – 2012.

30 vodič 23.studenog 2012zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC

Šalata, Šalata 2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica,

Vinogradska 29, 3787 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh,

Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (stručna pomoć udomiteljima) i četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hrŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)

GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI Cammeo 060 7100 Eko 060 7777, 1414 Radio taxi 060 800 800, 1717

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata Đođića 26/I tel.6585060

4863 279

KLUPSKASCENAAQUARIUS

AKC MEDIK@ATTACK!

KSET

Ponedjeljak, 26.11.Turbina - Turbo tribina 21.00

Srijeda, 28.11.Rock’n roll koncert20.00

Petak, 30.11.

Life Concerts predstavljaju20.30

Subota, 01.12.Muzikafantastique dejavu: synth-pop abeceda; 22.00

Subota, 02.12.Začarana Močvara i Lynx Lynx Music

TVORNICA KAZALIŠTAHNK

VATROSLAVLISINSKI

KOMEDIJA

HISTRIONSKIDOM

KEREMPUH

HARD PLACE

MOČVARA

GAVELLA

TEATAR ITD

ZEKAEM

ZKL

MALA SCENA

TREŠNJA

ŽAR PTICA

AVENUE MALL

ARENA IMAX

CINEPLEXX KAPTOL

KINABRANIMIR CENTAR

r

31vodič23. studenog 2012 zagreb.hr

VIDRA

Petak, 23.11.Together23.00

Subota, 24.11.Funhouse23.00

Petak, 30.11.Kontrapunkt23.00

Subota, 01.12.Funhouse23.00

Petak, 23.11.Illectricity 2012, Festival sound clash23.00

Subota, 24.11.Tamna tvar23.00

Četvrtak, 29.11.Subvultures Ardkor fešta 5 i Nepokoreni grad na putu 201223.00

Petak, 23.11.Rockin' blues partyThe night Stompers

Četvrtak, 29.11.

Petak, 30.11.Picksiebner

Petak, 23.11.Filmske večeri u Močvari20.00

Subota, 24.11.Illectricity nucomers night23.00

Nedjelja, 25.11.Smaranje No. 1621.00

Petak, 23.11.Joy Division vs. The Cure 21.00

Subota, 24.11.Phat KSET: Mikri Maus & Bvana22.00

Ponedjeljak, 26.11.Trust mozgova 20.00

Utorak, 27.11.The National ~ slušaonica; 20.00

Srijeda, 28.11.Crazy Arm + Apologies, I have none; 20.00

Četvrtak, 29.11.Taljenje Stimulans + Diamond Dust

Petak, 30.11.After Međuispiti &

21.00

Utorak, 04.12.NoMeansNo (Kanada) 20.00

Četvrtak, 06.12.Ballbreakers: AC/DC tribute; 20.00

Petak, 07.12.Cojones ~ Bend To Transcend; 21.00

Petak, 23.11.Pendulum vsThe Prodigy21.00

Subota, 24.11.Nouvelle Vague21.00

Nedjelja, 25.11.Macy Gray, koncert21.00

Četvrtak, 29.11.Šihta: Britpop / Britrock; 20.30

Petak, 30.11.Luky + Klapa Kampanel; 21.00

Subota, 24.11.Od ljubavi i zlobe do maršala 19.30

Utorak, 27.11.Sarajevska Audicija Željka Ninčića; 20.00

Petak, 30.11.Nenad Bach Band i Gosti, 20.00

Subota, 01.12.W. A. Mozart: Titus20.00

Nedjelja, 02.12.Jazz LisinskiOrašar & Orašar 19.00

Utorak, 04.12.Plavi Ciklus - Zagrebačka

Srijeda, 05.12.Sevdah u Lisinskom20.00

Četvrtak, 06.12.Orgulje Heferer

Subota, 24.11.Dodjela Nagrada hrvatkog glumišta

Nedjelja, 25.11.Varijacije u f.ado molu19.30

Utorak, 27.11.Varijacije u f.ado molu19.30

Srijeda, 28.11.Hamlet19.30

Četvrtak, 29.11.Pigmalion19.30

Petak, 30.11.Hamlet19.30

Subota, 01.12.Gospoda Glembajevi18.00

Petak, 07.12.Na tri kralja ili kako hoćete- premijera19.30

Subota, 08.12.Na tri kralja ili kako hoćete18.00

Nedjelja, 09.12.VIP Božićni koncert20.00

Petak, 23.11."Gavella i Europlakat Vama..." Nosi nas rijeka; 19.30

Ponedjeljak, 26.11.Život je san; 19.30

Utorak, 27.11.Antigona 19.30

Srijeda, 28.11.Antigona; 19.30

Četvrtak, 29.11.Kraljevi uliceFrtalj stoljeća sa Zagrebom - koncert 20.00

Subota, 24.11.Marko Tolja:Koncert Ljubav u boji21.00

Ponedjeljak, 26.11.Gubec-beg19.30

Utorak, 27.11.Gubec-beg; 11.00

Srijeda, 28.11.Dobri vojak Švejk19.30

Četvrtak, 29.11.Dobri vojak Švejk19.30

Petak, 23.11.Gospodsko dijete20.00

Utorak, 27.11.Singerica20.00

Srijeda, 28.11.Zagrebački orkestar20.00

Četvrtak, 29.11.Mjehur od sapunice20.00

Petak, 30.11.Gospodsko dijete20.00

Subota, 01.12.Singerica20.00

Petak, 23.11.Teatroman; 20.00

Utorak, 27.11.Teatar Rugantino

Srijeda, 28.11.Kulturna manifestacija tjedan Izraela 2012.20.00

Četvrtak, 29.11.Kulturna manifestacija tjedan Izraela 2012.20.00

Petak, 23.11.Spektakluk

Nedjelja, 25.11.Gospođa ministarka

Utorak, 27.11.Gospođa ministarka

Srijeda, 28.11.Krletka

Četvrtak, 29.11.Gospođa ministarka

Petak, 30.11.Spektakluk

Petak, 30.11.Cabaret Chishche Lishche (u 23.00)

Petak, 23.11.Dora Budor & Maja

20.00

Subota, 24.11.Vodni rat20.00

Nedjelja, 25.11.Mrzim istinu!20.00

Ponedjeljak, 26.11.Lijepa naša20.00

Petak, 23.11.Leda20.00

Subota, 24.11.R&J20.00

Nedjelja, 25.11.Leda20.00

Utorak, 27.11.Leti leti18.00

Četvrtak, 29.11.Idiot19.00

Petak, 23.11.Priča o svjetlu18.30

Subota, 24.11.Debela18.00

Ponedjeljak, 26.11.Pričaj mi o Gorkom20.00

Utorak, 27.11.Pričaj mi o Gorkom20.00

Petak, 23.11.VIS Životinje12.00; škole

Nedjelja, 25.11.Najotmjeniji div u gradu;12.00

Utorak, 27.11.Rent a friend12.00; škole

Srijeda, 28.11.Rent a friend12.00; škole

Petak, 23.11.Naša je mama postala zmaj; 11.15

Nedjelja, 25.11.Naša je mama postala zm, 11.00

Ponedjeljak, 26.11.Dnevnik Pauline P, za škole; 11.30

Utorak, 27.11.Čudnovata istina, 10.00; 12.00

Srijeda, 28.11.Janko i čarobni grah10.00; 11.30

Petak, 23.11.Čarobnjak iz Oza10.00

Subota, 24.11.Čarobnjak iz Oza18.00

Nedjelja, 25.11.Čarobnjak iz Oza 11.00

Utorak, 27.10.Tigrić; 18.00

Srijeda, 28.11.Ježeva kućica; 11.30

Petak, 23.11.Argo, drama, triler21.00

Subota, 24.11.Sumrak saga: Praskozorje 2. dio , avantura, sf. , 22.30

Nedjelja, 25.11.Skyfall , 21.00

Petak, 23.11.Zla kob , horor22.30

Subota, 24.11.Prada i osjećaji ,romantična drama21.30

Nedjelja, 25.11.Pismo ćaći , drama17.30

Ponedjeljak, 26.11.Halimin put, drama21.00

Utorak, 27.11.Mamurni kumovi , komedija15.50

Petak, 23.11.Sumrak saga: Praskozorje 2. dio, avantura, fantazija19.00

Petak, 23.11.Skayfall, akcija, avantura, triler21.30

Subota, 24.11.Rođeni za divljinu 3D dokumentarni,11.00 Nedjelja, 25.11.Hobit: Neočekivano putovanje 3Dfantazija21.00

Petak, 23.11.Ljubav 19.50

Subota, 24.11.Ustanička ulica,22.30

Nedjelja, 25.11.Faraonova kći16.00

Zagreb.hrNaručitelj:Grad ZagrebNakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hr

Gundulićeva 45, Zagrebtel. 01 555 1353e-mail: redakcija@mmreza.hre-mail: zagreb.hr@mmreza.hrTisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210ZagrebGlavna urednica:Andrea Latinovićandrea.latinovic@mmreza.hr

Grafička priprema i dizajn: Goran MalnarNovinari:

Oglasi i promocija:Marina Piršt: 01 555 13 64 m: 099 2298 168e-mail: marina.pirs@mmreza.hr

Saša Zinaja (fotoreporter)

Dorian Petrovićdorian.petrovic@mmreza.hr

Josipa Šolajosipa.sola@mmreza.hr

Ato Markinato.markin@mmreza.hr

Tajana Tretnjaktajana.tretnjak@mmreza.hr

Mirjana Fijolićmirjana.fijolic@mmreza.hr

zadnja32 zagreb.hr23.studenog 2012.

GoluboviKo vješti piloti od perjaU lake mašine su sjeli

A onda nad pločnikom bijelimTop s griča prepolovi dan

I lete i lete i mašuTe marame bjelje od snijega

Na zelenoj padini brijegaGugutanjem okite grad

I gledam, gledam ih kako, kako mi mašuKo’ ruže, najljepše ruže nad mojim

gradom

Nema tih stanovnikaU slovima općinskih knjiga

Oni su samo draga slikaZa jedan sunčani stan

I gledam ih kako mi mašuDok lako nad kućama kruže

Baš ko’ da su pobjegle ružeS cvjetnoga trga nad grad

I gledam, gledam ih kako, kako mi mašuKo’ ruže, najljepše ruže nad mojim

gradomKo’ ruže, najljepše ruže nad mojim

gradom

Ivo Robić (1923. – 2000.)