vodozemci - nasport.pmf.ni.ac.rs
Transcript of vodozemci - nasport.pmf.ni.ac.rs
Classis Amphibia
vodozemci
Prvi kopneni kičmenjaci; značajna veza sa vodenom sredinom (razmnožavanje)
U devonu se odvojili od jedne grupe šakoperki
Životni ciklus počinju u vodi i tamo se vraćaju da bi se reprodukovali i položili jaja
Poikilotermni organizmi
Obuhvataju 8 000 vrsta koje su grupisane u tri reda:
1. Ordo Anura
2. Ordo Urodela (Caudata)
3. Ordo Gymnophiones (Apoda)
Opšte odlike vodozemaca
Filogenija
Filogenija
Naziv ove klase kičmenjaka vezan je zaosobenosti ovih organizama da jedan deo životaprovedu u vodenoj sredini, a drugi na kopnu(amphi = oba bios = život).
Većina vodozemaca vraća se u vodu zbogreprodukcije; larveni oblici žive u vodi sve dometamorfoze.
Većina vrsta aktivna je noću ili u sumrak kada jepovećana vlažnost vazduha, ali i za vreme vlažnihi oblačnih dana.
Adulti vdozemaca su karnivori, hrane se raznimsitnim životinjama uključujući mrave i termite,larve repatih vodozemaca su takođe karnivori,dok su larve žaba herbivorne.
Sa nastupanjem nepovoljnih temperaturnih uslova vodozemci se zakopavaju najčešće u mulj kada i nastupa period zimskog sna (hibernacija).
Mnoge vrste imaju sposobnost da u toku letnjeg perioda i dugotrajnih suša pređu u letnji san (estivacija).
Rana sylvatica
https://www.youtube.com/watch?v=cBkWhkAZ9ds
Breviceps macrops
Neki vodozemci imaju sposobnost odbrane od predatorakoristeći sluz kože ili mimikriju. Pojedine tropske žabefam. Dendrobatidae, npr. vrste iz rodova Dendrobates iPhyllobates su izuzetno otrovne jer u koži imaju jaknervni otrov – batrahotoksin!
Samo 1 mg je dovoljan da usmrti čoveka.
Dendrobates pumilio Phyllobates terribilis
Koža recentnih vodozemaca : epidermis + krzno, za razliku od riba, je bez koštanog oklopa.
Jedino beznogi vodozemci imaju u koži male koštane pločice.
U koži se nalaze mnogobrojne višećelijske žlezde sa sluznim i zrnastim sekretom.
Sekret u vidu sluzi omogućava kožno disanje ili sadrži nadražljive i otrovne materije
Skelet je potpuno okoštao, kao i kičma Kičmu čine procelni pršljenovi Regionalna diferencijacija kičme –
4 regiona:
1. Vratni2. Trupni3. Krstačni4. Repni (kod žaba srasli u urostyl)
Dva para ektremiteta Kosti slobodnog dela ekstremiteta
povezane sa ramenim i karličnim pojasom
Srednje uvo sa timpanalnom membranom i kolumelom (stapes) postoji samo kod terestričnih Anura
Lobanja je platibazična sa velikim brojem kostiju
Mozak je petodelan
cerebralne hemisfere izražene – nema korteksa
Najbolje su razvijeni srednji mozak i međumozak
11 pari glavenih nerava
Nervni sistem
Digestivni sistem
Usni otvor i usna duplja (cavum oris)
Pljuvačne žlezde su prisutne
Maxilarni zubi, slabi
Ždrelo (pharynx) je povezano sa srednjim uhom preko Eustahijeve tube
Na dnu ždrela je grkljan (larynx)
Ždrelo provodi i hranu i vazduh
želudac (gaster ili ventriculus) je kesasto proširenje digestivnog trakta u kojem se vrši prva faza varenja u kiseloj sredini
Preko kardijačnog otvora (ostium cardiacum) komunicira sa jednjakom
Preko piloričnog otvora (ostium pyloricum) komunicira sa dvanaestopalačnim crevom(duodenum)
U duodenum se ulivaju kanali žlezda hepar i pancreas
Tanko crevo (intestinum): ileum i jejunum
Cloaca
Respiratorni sistem
Larve – spoljašnje i unutrašnje škrge
Adulti – pluća, koža i sluzokoža usne duplje
Pluća – parni prosti meškovi, koji su podeljeni pregradama
Trahea ne postoji, već se javlja dušničko grkljanska komora izgraćena od hrskavice cartilagines arytaenoidea i c. cricotracheales
Koža - zbog ove funkcije mora stalno da bude vlažna
Krvni sistem Srce je trokomorno. Čine ga dve predkomore i jedna
komora. Postoje dva kruga krvotoka koji nisu potpuno odvojeni.
Postoje sinus venosus i conus arteriosus
Ekskretorni sistem
Bubreg je paran u oblasti krstačnih pršljenova.
Spljošteni su i na njih naležu nadbubrežne žlezde (glandulae suprarenalis)
Dva uretera (mokrovoda) –Volfova kanala
Mokraćna bešika (vesica urinaria)
Kloaka (cloaca)
Muški polni sistem
Parni testisi
Sperma se preko vassa efferentia uliva u Volfove kanale
Volfovi kanali semevodi
Masna tela – hranljive materije koje služe za formiranje polnih produkata u toku zimskog sna
Ženski polni sistem Parni jajnici koji su grozdasti Jajovodi – Milerovi kanali Levak jajovoda otvara se u šupljinu tela Materični deo jajovoda otvara se u kloaku
OPLOĐENJE: spoljašnje kod bezrepih, a kod repatih i beznogih unutrašnje
Oplođeno jaje (zigot) se razvija u larvu ( 2-40dana), koja živi u vodi i hrani se herbivorno. Nakon završene metamorfoze (redukcija repa i rast dva para ekstremiteta) prelazi na kopneni način života.
jaja repatih vodozemaca
jaja žaba
Filogenija vodozemaca
U osnovi razvoja vodozemaca stoje drevne slatkovodneribe šakoperke Rhipidistia. Od njih su se krajem devonaodvojili prvi vodozemci Ichthyostegalia (imali su odlike iriba i vodozemaca). Od njih su se početkom karbonaodvojile dve grupe srodnih organizama - Apsidospondylii Lepospondyli objedinjene jednim nazivomStegocephalia. Od Apsidospondyli odvojili su seorganizmi svrstani u grupu Labyrinthodontia. Od njih suse, dalje, odvojili Rachitomi od kojih vode poreklobezrepi vodozemci. Od grupe Lepospondyli odvojilo senekoliko novih grupa od kojih je samo jedna ostavilapotomstvo. To je bila grupa Microsauria od koje vodeporeklo bezrepi i beznogi vodozemci.
Klasifikacija Subclassis: Lissamphibia
Ordo: Caudata
Ordo: Anura
Ordo: Gymnophiona
Osnovne razlike između redova:
način nastanka kičmenog pršljena
način formiranja mezoderma i primarnih germinativnih ćelija
različiti načini gastrulacije
vreme diferenciranja ekstremiteta
Ordo Caudata Postoji oko 10 recentnih porodica sa oko 600
vrsta.
Rasprostranjeni su uglavnom na severnoj hemisveri.
Imaju dva para ekstremiteta. Kičmu čine najčešće procelni ili opistocelni pršljenovi čiji broj varira od 20-100.
Oplođenje je unutrašnje, ali bez kopulacije.
Reprodukcija je oviparna,a veoma retko pojavljuje se ovoviviparija i viviparija(Salamandra atra)
Familia Sirenidae Obuhvata tri neotenične vrste. Nemaju zadnje
ekstremitete i karlični pojas. Celog života zadržavajuspoljašnje škrge. Oči su prevučene kožom i nemaju očnekapke.
Siren lacertina
Tipičan predstavnik je Siren lacertina.
Familia Cryptobranchidae Obuhavata dve vrste koje ceo život provode u vodi i u
respiraciji koriste i škrge i pluća.
Megalobatrachus japonicus živi u Japanu i centralnojKini. Dostiže dužinu od oko 1,5 m i masu oko 20 kg.
Cryptobranchus allegaliensis živi u Severnoj Americi,dužina do 70 cm.
Cryptobranchus allegalinensis
Megalobatrachus japonicus
Familia Hynobiidae Uključuje 25 do 28 vrsta. Uglavnom su rasprostranjeni u
Evrpi i istočnim delovima Azije.
Tipičan predstavnik je Ranodon sibiricus koji naseljava Sibir.
Ranodon sibiricus
Familia Ambystomatidae Naseljavju vode Severne i centralne Amerike.
Veoma poznata vrsta je tigrasta ambistoma Ambystomatigrinum.
Ambystoma tigrinum
Familia Ambystomatidae
Ambystoma mexicanum(meksički salamander) je neotenična vrsta srednje Amerike poznata kao kućni ljubimac - aksolotl
albino
Familia Proteidae Uključuje dve vrste. Celog života zadržavaju tri para
škrga. Oči su zakržljale i prepokrivene kožom. Obe vrstesu neotenične forme.
Proteus anguinus - čovečja ribica naseljava Balkan
Necturus maculosus - živi u vodama Severne Amerike.
Proteus anguinus Necturus maculosus
Familia Salamandridae Obuhvata preko 40 vrsta. Ekstremiteti su dobro razvijeni.
Rasprostranjeni su u Evropi, Aziji, severnoj Africi iSevernoj Americi. Kod nekih se javlja ovoviviparna iviviparna reprodukcija.
Kod nas se sreću vrste iz rodova Salamandra i Triturus.
Salamandrasalamandra
Salamandra atra
Najpoznatiji mrmoljak je Triturus vulgaris
Mesotriton alpestre
Triturus karelinii
Triturus carnifex
Triturus cristatus
Ordo Anura
Ovaj red obuhvata oko 30 porodica sa oko 7000vrsta.
Karakteristična je redukcija repnog regiona.Zadnji ekstremiteti su izduženi, prilagođeni zakretanje u skokovima.
Imaju bubnu opnu i slušni kanal koji je povezansa ždrelom (Eustahijeva tuba).
Oplođenje je spoljašnje. Mužjaci nemajukopulatorni organ.
Kod mužjaka nekih vrsta je izražena složenavokalizacija u toku sezone parenja.
Kosmopolitsko rasprostranjenje.
Ordo
Anura
Subordo
AglossaSubordo
Phaneroglossa
Na osnovu toga da li žabe imaju jezik ili neizvršena je podela na dva podreda:
Familia Pipidae Ova familija obuhvata žabe bez jezika. Žive trajno u vodi.
Rasprostranjene su u vodam Južne Amerike i Afrike. VrstaPipa pipa je endemična u Južnoj Americi. Karakterističnapo tome što ženke jaja nose u posebnim komoricama naleđima.
Pipa pipa
Njen srodnik je kandžasta žaba Xenopuslaevis koja na zadnjim nogama ima rožnekandže a poseduje i bočnu liniju.
Xenopus laevis –kandžasta žaba
Familia Discoglossidae
Obuhvata žabe koje imajujezik u obliku diska. Nazadnjim nogama imaju opneza plivanje između prstiju.Dostižu dužinu do 5 cm.
Žive u Africi, Aziji i Evropi.Kod nas se sreću dve vrste izove familije:
Bombina bombina (crvenotrbimukač)
Bombina variegata (žutotrbimukač)
Bombina bombina
Bombina variegata
Subordo Phaneroglossa
Familia Pelobatidae Češnjače (mirišu na beli luk) žive u Aziji, Evropi i
Americi. Vode suvozemni način života. Zenice su imvertikalne. Kod nas se sreće Pelobates fuscus.
Žlezde u njenoj koži izlučuju sekret koji ima miris belogluka pa otuda i narodni naziv češnjarka. Nešto ređemože se sresti i Pelobates syriacus.
Pelobates fuscus
Pelobates syriacus
Familia Hylidae Poznate kao gatallinke, ove
male žabe na krajevima prstijuimaju (a neke i na trbuhu) imajuproširenja u vidu diska ili pijavkekoja im omogućavaju kretanje(pripijanje) po granama i lišću.
U Australiji i južnoj Americi živiveliki broj vrsta, u Evropi 4.
Najpoznatija je zelena gatalinkaHyla arborea.
Hyla arborea
Phyllomedusa spp.
Familia Bufonidae Krastače karakteriše
bradavičasta koža u kojojse nalaze mnogobrojnežlezde od kojih neke luče iotrovan sekret. Kod nas sesreću Bufo bufo i Bufoviridis. Ovoj familiji pripadai džinovska krastava žabaiz J. Amerike Bufo marinus.
Bufo viridis
Bufo bufo
Bufo marinus
Familia Dendrobatidae Žive u tropskim predelima. Za veliki broj vrsta
karakteristična je aposematska obojenost i otrovnežlezde u koži. Većina vrsta je arborealna.
Dendrobates sp. Phyllobates terribilis – najotrovnija žaba (otrov curare)
Familia Dendrobatidae
Familia Ranidae Obuhvata žabe sa glatkom kožom. Familija ima
veliki broj vrsta koje su široko rasprostranjene,jedino ih nema u Australiji i Novom Zelandu. Kodnas živi nekoliko predstavnika ove familije: Ranatemporaria (travnjača), R. lessonae (vodena), R.graeca (grčka), R. dalmatina (šumska), R. ridibunda(barska). Ovoj familiji pripada i džinovska žabaGigantorana goliath.
Rana dalmatina
Rana ridibunda
Rana temporaria
Rana lessonae
Rana graeca
Ordo Gymnophiona
Red obuhvat oko 200 vrsta grupisanih u 6 porodica.
Karakteristična je redukcija ekstremiteta i očiju. Nemaju grudnicu i levo plućno krilo.
Prisutne koštane krljušti u koži. Koža je spolja poprečnim brazdama podeljena na veliki broj prstenova.
Oplođenje je unutrašnje, imaju kopulacioni organ (phallodeum).
Česta je pojava viviparije.
Staništa su fosorijska, terestrična ili akvatična.
Rasprostranjenje je cirkumtropsko.
Familia Caecilidae sa poznatom vrstom Caecilia gracilis
Familia Ichthyophiidae sa vrstom Ichthyophis glutinosus
Caecilia gracilis Ichthyophis glutinosus
Atretochoana eiselti
Typhlonectes compressicauda