Računovodstvene informacije za kratkoročno poslovno odlučivanje
vodic za umrezavanje - upipzepce.com · da se značajan dio tih finansijskih sredstava usmjerava u...
Transcript of vodic za umrezavanje - upipzepce.com · da se značajan dio tih finansijskih sredstava usmjerava u...
VODIČ
ZA POSLOVNO I AKADEMSKO
UMREŽAVANJE
2
Naziv djela: Vodič za poslovno i akademsko umrežavanje
Izdavač: Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče
www.upipzepce.com
Za izdavača: Mira Jović, dipl. oec.
Autori: dr.sc. Jasmin Halebić
dr.sc.Nino Serdarević
Ivan Antunović, dipl. ing. agr.
DTP: Erol Maglić
Vodič je izrađen uz potporu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine u okviru grant sredstava namijenjenih za podršku općinama, ne-vladinim organizacijama i udruženjima za implementaciju strategije migracija i azila BiH, 2012-2015. g.
3
Sadržaj Uvod ................................................................................................................................................. 4 1. Migracije i ekonomski razvoj BiH ............................................................................................... 6
Kontekstualni okvir ...................................................................................................................... 6 Istraživanja o BH dijaspori ........................................................................................................... 7 Institucionalni okvir ..................................................................................................................... 8
2. Dijaspora i biznis ........................................................................................................................ 10 Osnivanje preduzeća .................................................................................................................. 11 Umrežavanje ............................................................................................................................... 13 Prilike za investiranje ................................................................................................................. 14
3. UPIP – lična karta ...................................................................................................................... 16 4. Sektor visokog obrazovanja ....................................................................................................... 18
Univerzitet u Zenici .................................................................................................................... 18 5. Mobilizacija dijaspore u LER Žepče .......................................................................................... 20 Bibliografija: .................................................................................................................................. 21 Prilog: Aktivni linkovi (MHRR) .................................................................................................... 23
4
Uvod
Pred Vama je vodič za poslovno i akademsko umrežavanje namijenjen jačanju poslovne saradnje
i promociji ulaganja u BiH, podršci razvoju poduzetništva, turizma, te drugih vidova poslovne
saradnje domaćih privrednika sa bh. iseljeništvom. Ideja o izradi ovog vodiča nastala je
usljedpotrebe otklanjanja problema neravnomjerne distribucije informacija između akademske
zajednice i poslovnog sektora u BiH, sa jedne, i bh. dijaspore, sa druge strane.
Ekonomska teorija pretpostavlja jednaku informisanost svih tržišnih učesnika o ukupnom stanju
na određenom tržištu što podrazumijeva podjednaku obaviještenost o svim tržišnim kretanjima,
prilikama i izazovima, stanju ponude i tražnje, profitonosnim prilikama za ulaganja, itd. Ipak,
poslovna stvarnost je sasvim drugačija. Informacije su nejednako raspoređene na tržištu. Štaviše,
pojedinci u nekim slučajevima vlastite zarade mogu povećavati tzv. gušenjem informacija,
održavajući na taj način na tržištu stanje nepotpune konkurencije. U konačnici, mnoge izgledne
poslovne prilike bivaju neiskorištene. Informacijska asimetrija također podrazumijeva i
nejednaku količinu informacija u vezi sa ulaganjima između domaćih i stranih ulagača. Strani
ulagači su posebno negativno pogođeni informacijskom asimetrijom. Ovaj vodič ima za cilj
osnažiti komunikacijske kanale koje već, u određenoj mjeri, postoje na nivou individualnih
saradnji i pojedinačnih firmi.
Umrežavanje poslovnih subjekata i akademskih pojedinaca (i/ili institucija) moglo bi veoma
pozitivno utjecati na dinamiziranjeprenosa stečenih znanja kod migranata i predstavljanje
stvarnih potreba koje postoje u poslovnoj i akademskoj zajednici u BiH. Na taj način bi se
jednostavno i efikasno pospješila komunikacija između organizacija i pojedinaca iz dijaspore i
BiH. Vodičemse čine prvi koraci u pravcu ublažavanja informacijske asimetrije a puni
potencijalbi se ostvario ustanovljavanjem kvalitetne web platforme koja bi pružala različite vrste
informacija, omogućavala tehničku i pravnu pomoć za osnivanje i razvoj poslovanja, pružala
mjesto za on-line registraciju u poslovni adresar dijaspore kao i domaćih organizacija
zainteresiranih za saradnju, formiranje spiskova eksperata iz dijaspore za različite poslovne i
akademske oblasti (brain-gain network), pružanje okvira za različitu razmjenu ideja sa
potencijalnim zanimljivim temama kao što su kulturna i umjetnička saradnja, turizam i slično.
5
Vodič se sastoji iz četiri odjeljka. U prvom, pod nazivom Migracije i ekonomski razvoj BiH se
donose osnovne terminološke odrednice manje uvriježenih vrsta kapitala poput kulturnog,
humanog i društvenog kapitala, te kratak osvrt na istraživanja o bh dijaspori sa aktuelnim
tematskim fokusima istraživača.
U drugom odjeljku naslovljenom Dijaspora i biznis izlažu se i rasvjetljavaju neki aspekti
ekonomskog utjecaja bh. iseljeništva na stanje u zemlji, poput slanja novčanih doznaka.
Razmatraju se i određene ideje o inoviranoj ulozi bankarskog sektora u podsticanju i
usmjeravanju novčanih tokova iz dijaspore ka realizaciji poslovnih poduhvata i obrazovanju.
Nadalje, predstavljen je standardni red koraka u osnivanju preduzeća kao i uporedni prikaz stanja
poslovne regulative u BiH sa svjetskim trendovima. Navedene su i informacije o aktivnostima
koje se provode sa namjerom umrežavanja dijaspore i domaćih privrednika i osoba iz akademske
zajednice. Dat je sažet prikaz sektorskih mogućnosti za investiranje odabran prema iskazanom
zanimanju dijaspore.
Budući da je nastanak vodiča realizovan poduzetnošću UPIP-a treći odjeljak Vodiča donosi ličnu
kartu ove udruge. Sa državne perspektive pogled je „spušten“ ka lokalnoj zajednici, općini Žepče.
Sektorske smjernice za potencijalne ulagače iz dijaspore (i druge) preuzete su iz razvojne
strategije Žepča.
Posljednji, četvrti, odjeljak predstavlja sektor visokog obrazovanja i njegovu ulogu u
umrežavanju sa dijasporom. Poseban osvrt je načinjen prema Univerzitetu u Zenici kojem
geografski i administrativno gravitira općina Žepče. Izneseni su osnovni podaci o Univerzitetu u
Zenici i kapaciteti za poslovno i akademsko umrežavanje.
6
1. Migracije i ekonomski razvoj BiH
Kontekstualni okvir
Usljed kompleksnosti međudjelovanja na području migracija i ekonomskog razvoja,
strukturiranje mogućeg doprinosa migracija je provedeno prema segmentima (JMDI, 2011)
finansijskog, humanog, društvenog i kulturnog kapitala.
Finansijski kapital dijaspore predstavlja akumulirane zarade, koje se ulažu u formi doznaka,
štednje, pokretanja biznisa, filantropije ili investicije u projekte od javnog interesa.
Pojam humanog kapitala je utemeljen u tzv. modelu endogenog ekonomskog rasta (Romer,
1986; Lucas, 1988). Model endogenog ekonomskog rasta pretpostavlja da određena ekonomija
postiže rast ukoliko upošljava visoko kvalificiranu radnu snagu (intelektualni kapital), koja
posjeduje apsorptivni kapacitet (kapacitet usvajanja tehnologija i učenja kroz rad), te po tom
osnovu postojeća znanja (akumulirani kapital) transformiše u inovacije. Politike razvoja humanog
kapitala su usmjerene na transfer znanja iz razvijenih ekonomija (putem stranih direktnih
ulaganja i međunarodne trgovine) ili ulaganja u istraživanje i razvoj. Integracija učešća migracija
stoga ima za cilj transferirati iskustva migracija stečena u razvijenim zemljama.
Društveni kapitalmigranata prevashodno obuhvata pozitivne efekte sinergije unutar zajednice
(Woolcook i Narayan, 2000). U širem kontekstu, društveni kapital dijaspore predstavljaju veze sa
BiH, umrežavanje dijaspore, kao i kontakti s poslovnim svijetom u destinacijskoj zemlji. U
segmentu politika ekonomskog razvoja time politike integracija učešća migracija prevashodno
djeluju ka unaprijeđenju izvoza i stvaranja potražnje među zajednicom dijaspore (nostalgija), kao
i pružanja informacija o lokalnom kontekstu (scouting) za investiranje među poslovnom
zajednicom u destinacijskim zemljama.
U segmentu pokretanja kulturnog kapitala putem transnacionalizma, Patterson (2006) navodi
iznimno visoku korelaciju između perspektive razvoja u formi stranih direktnih ulaganja i
transnacionalnosti dijaspore, odnosno spoznaja o dualnom kontekstu sredine iz koje dolazi, kao i
sredine u kojoj stječe poslovne vještine, etičkih vrijednosti i tehnoloških znanja. Djelovanje u
7
ovom segmentu je prvenstveno u premošćivanju kulturoloških razlika putem angažovanja
dijaspore u međunarodnom poslovanju, stjecanju povjerenja u tržište i osiguranje investicije u
politički nesigurnom i visoko koruptivnom okruženju.
Istraživanja o BH dijaspori
Negativan efekat migracija na BH ekonomski razvoj se manifestuje kroz odljev radno sposobnog
i stručnog stanovništva (odljev mozgova). BiH se posljednjih godina suočava i sa smanjenjem
stranih direktnih ulaganja (SDU), koje se smatraju osnovnim izvorom transfera tehnologije.
Nesposobnost BiH da privuče veći priliv SDU vezana je između ostalog i za neadekvatnu ponudu
vještina na tržištu rada. Posljedično, niža ekonomska aktivnost, nepostojanje konkurentskog
nivoa plaća i nedovoljan transfer tehnologije potiskuje potražnju za radnim vještinama višeg
nivoa. Potisnuta potražnja za vještinama, uz ostale razloge, služi kao okidač za ekonomske
migracije iz BiH.
Međutim, u novije vrijeme odljev mozgova se smatra korisnim za zemlje iseljavanja (Checchi et
al. 2007: 3), usljed: priliva doznaka od kvalificirane radne snage u emigraciji, selektivne politike
imigracije u zemlji domaćinu mogu povećati atraktivnost migracije za visokokvalificirane
pojedince, što zauzvrat povećava privatni povrat na obrazovanje (zbog smanjene ponude na
domaćemtržištu rada), te podstiče dodatno investiranje u obrazovanje kod kuće. Migracije
visokokvalificirane radne snage mogu pogodovati rastu putem transfera tehnologije, trgovine i
stranih direktnih ulaganja između zemalja iz kojih odlaze i onih u koje dolaze (mrežni efekti).
International Organization for Migration (IOM) istraživanje sprovedeno 2010. navodi da samo
14,20% BIH dijaspore ima bankovni račun otvoren u BiH, dok 1,50% ima aktivan kredit. 54%
dijaspore u Europi i 20% u SAD/Kanadi/Australiji posjeduje nekretninu u BiH, dok 70%
dijaspore u Europi i 24% u SAD štedi (89% u zemlji boravka i pretežno u formi penzionih
planova). Istraživanje navodi da se 60% doznaka vrši u gotovini. Zaključno, BH dijaspora je
relativno zrela (visoko integrisana u društva) i akumuliranu zaradu usmjerava u štednju.
Perspektive investiranja pokazuju da 27% ispitanika ima namjeru investirati u BIH, od čega
preliminarno u prosjeku 24% u posao s nekretninama, 23% u trgovinu i ugostiteljstvo, te 16% u
proizvodnju.
8
Istraživanje, Oruč et al. (2011), utjecaja povratnika na razvoj BiH pokazuje da: 47% ispitanika
razmatra povratak, pri čemu 64% od njih trajni. Kao razloge anticipiranog povratka u BiH,
migranti navode: rad u BiH (njih 51%), pokretanje biznisa (35%), uspostavljanje poslovnih veza
(30%), ulaganje u projekte (23%), besplatne konsultacije sa kolegama (23%). Kao glavne
prepreke za pokretanje vlastitog biznisa u BiH navode se: složeni uvjeti poslovanja (27%),
finansiranje biznisa (29%) i registriranje kompanije (16%).
U području poslovnog umrežavanja, studijom (Halebić, Serdarević i Zildžić, 2014) provedenom
među vlasnicima 40 SDU u BiH, ispitana je percepcija postojećih investitora o značaju dijaspore
za prikupljanje lokalno relevantnih informacija i prevazilaženje administrativnih barijera za
realizaciju investicije. Strani ulagači su potvrdili da su koristili posrednike za prikupljanje
informacija i pregovaranje, pri čemu velika većina ulagača smatra da je, bez lokalno relevantnih
informacija i lokalnih kontakata, investiranje u BiH isuviše kompleksno i skupo. Poreska politika
se ne smatra ključnom za donošenje odluka o investiranju. Strani investitori su mišljenja da bi
umrežavanje sa dijasporom značajno olakšalo priliv novih SDU u BiH.
Oruč et al (2013) u istraživanju orijentiranom na mogućnosti povezivanja poduzetnika u ruralnim
područjima sa dijasporom navode da 39% ispitanika (na ograničenojispitanoj populaciji) kao
osnovnu barijeru investiranju razmatraju nesigurno okruženje. 82% ispitanika je zainteresovano
za prenos znanja. Autori preporučuju sekuritizaciju doznaka, jačanje banaka za ruralni razvoj
finansiranih štednjom dijaspore, osnivanje one-stop-shopa za SDU i promovisanje lokalnih
prilika, jačanje poslovne saradnje i razvoj turističke ponude u ruralnim područjima.
Institucionalni okvir
Usporedno referenciranje teorijskog obuhvata politika integracije migracija u ekonomski razvoj i
postojećih saznanja o profilu i percepciji migranata za učešće u ekonomskom razvoju BiH
ukazuje na potencijalne smjernice politika ekonomskog razvoja ka maksimiziranju korištenja
kapitala BH dijaspore (prikazano u Ilustraciji 1).
9
Ilustracija 1. Pretpostavljeni okvir politika ekonomskog razvoja relevantnih za učešće dijaspore
Kapaciteti dijaspore Djelovanja dijaspore
Segmenti ekonomskog
razvoja Politike ekonomskog razvoja
Finansijski kapital
Doznake fizičkim licima Razvoj finansijskog tržišta
Smanjenje transakcijskog troška objavljivanjem troškova
transfera komercijalnih banakaPonuda hipotekarnih kredita
osiguranih doznakamaSekjuritizacija budućih doznaka za finansiranje javnih projekata
Ruralni razvoj kroz turizam Održivi razvoj Podrška razvoju ruralnog
turizma
Štednja Razvoj finansijskog tržišta
Denominiranja štednja depozita u stranoj valuti
Investicije u privatni sektor Razvoj MSP
Obuka u oblasti poduzetništva Finansijska i druga podrška
start-upima Udruženi pothvati
(Jointventures) Business angels
Investicije u javne projekte Kapitalne investicije Izdavanje municipalnih
obveznica
Filantropija Prilivi bespovratne pomoći Fondovi za društveni razvoj
Humani kapital Prenos znanja Kompetentnost
ljudskih resursa
Angažman dijaspore u znanjem deficitarnim sektorima Penzionisana dijaspora
Mobilnost istraživača
Udružena istraživanja Naučno-tehnološka infrastruktura
Istraživanja od značaja za društvo
Društveni kapital Unaprijeđivanje SDU Razvoj privatnog
sektora Promocija države i umrežavanje sa investitorima putem dijaspore
Kreiranje potražnje Vanjska trgovina Umrežavanje s poslovnim sektorom
Kulturni kapital Povezivanje poslovnih modela Transnacionalizam Upravljanje SDU u BiH
10
2. Dijaspora i biznis Činjenica da dijaspora BiH još uvijek nije značajno prisutna kao investitor u BiH pokazuje da
brojne mogućnosti za profitabilna ulaganja ostaju otvorene. Doznake i socijalni transferi iz
inostranstva (oko 3,6 mlrd KM ili oko 13,8% bruto domaćeg proizvoda)1 koji uglavnom dolaze
od strane dijaspore su višestruko veći od stranih direktnih ulaganja (gotovo pet puta), što
dovoljno govori o značaju dijaspore za održavanje životnog standarda stanovništva u BiH. Prema
procjenama od strane pošiljaoca doznaka vrlo je mogućeda su doznake i socijalni transferi iz
inostranstva u BiH daleko veći, čak oko 6 mlrd KM na godišnjem nivou, budući da se veliki dio
doznaka šalje u obliku gotovog novca putem neformalnih kanala. Rezultati istraživanja pokazuju
da se značajan dio tih finansijskih sredstava usmjerava u tekuću potrošnju u BiH.Krajnji ishod
takvog stanja jest kratkoročno održavanje nivoa potrošnje i životnog standarda bez značajnog
utjecaja na ekonomski rast u dugom roku. Održivost takvog stanje je vrlo neizvjesna i na prvom
mjestu zavisi od situacije u zemljama u kojima žive pošiljaoci doznaka. Pored toga, dijaspora
obično ulaže finansijska sredstva u kupovinu nekretnina čime se ponovno ne utječe na ekonomski
rast i zapošljavanje u BiH.
Neophodno je u saradnji sa domaćim ili inostranim bankama razviti finansijske proizvode kojima
bi se doznake iz inostranstva usmjeravale u investicije koje znače otvaranje novih ili razvoj
postojećih preduzeća te novo zapošljavanje. Na tržištu se osjeća nedostatak bankarskih proizvoda
koji bi omogućiliusmjeravanjedoznaka iz inostranstva u osnivanje novih preduzeća, realizaciju
poslovnih ideja i kreiranje novih radnih mjesta. S tim u vezi domaćinstva koja dobivaju doznake
iz inostranstva mogu postati atraktivni klijenti za banke.
Ideje za poboljšanje sadašnje situacije koji bi se mogli ostvariti umrežavanjem i poslovnom
saradnjom:
- Na buduće biznis forume bh dijaspore bi se trebali pozvati predstavnike domaćih i stranih
banaka koje djeluju u BiH i predstaviti im ideju razvoja novih bankarskih proizvoda na
temelju doznaka dijaspore ka BiH.
1 Prema posljednjim podacima CBBH za 2013. g. vidjeti na www.cbbh.ba
11
- Kreirati proizvode kojima bi se na temelju depozita pošiljaoca doznaka u zemljama
njihovog prebivališta (dijaspora) odobravao kredit pod povoljnim uslovima primaocima
doznaka u BiH, naročito u svrhu pokretanja novih poslova i realizacije poslovnih ideja.
Ovakvi bankarski proizvodi bi mogli biti povoljniji od standardnih kredita zbog
smanjenogsistemskog rizika budući da je u obezbjeđenje kredita uključen pošiljaoc
doznaka, u pravilu iz zemlje u kojoj je sistemski rizik manji od onog u BiH.
- Kreiranje kartica za finansiranje obrazovanja1 putem kojih bi se, preko bankarskog
sistema slanjem doznaka iz dijaspore, omogućilo finansiranje stjecanja obrazovanja za
članove porodice u BiH.2
- Osnivanje fonda na temelju štednih depozita dijaspore namijenjenog poduzetnicima iz
ruralnih područja, u koja se usmjerava razmjerno veći dio doznaka iz dijaspore.3
Značaj doznaka za smanjenje siromaštva u BiH nije dovoljno istražen. Rezultati sporadičnih
istraživanja ukazuju na to da se doznake šalju više prema primaocima u ruralnim nego u urbanim
sredinama kao i to da su domaćinstva koja predvode žene puno češći primaoci doznaka od
domaćinstava koja predvode muškarci. U tom smislu postoji prostor da se putem doznaka
podstiče bavljenje poduzetništvom,općenito, kao i da se doznake koriste za ekonomsko
osnaživanje žena.
Osnivanje preduzeća
Za osnivanje preduzeća u BiH potrebno je da se veoma dobro obavijestite o potrebnim stvarima
koje je neophodno obaviti i da se, naravno, naoružatesrtpljenjem. Poduzetnici sa iskustvom u
ovoj oblasti će kazati najbolje je da krenete sa realizacijom poslovne ideje na vrijeme. Prema
podacima Svjetskog ekonomskog foruma, u redovnom godišnjem izvještaju za 2015. koji
upoređuje poslovnu regulativu za domaće firme u 189 zemalja, neki bitni aspekti poslovanja u
BiH su sažeto predstavljeni u donjoj tabeli.4
1Naročito visokog obrazovanja budući da je osnovnoškolsko i srednješkolsko obrazovanje u BiH u velikoj mjeri subvencionirano. 2Ideja je spomenuta u studiji Marku i Halili (2014) koja se odnosi na Kosovo i problematiku transfera doznaka i ulaganja. 3Ideja je zagovarana i od strane asocijacije Naša perspektiva. 4Cjelovit izvještaj je moguće dobiti na web stranici: www.doingbusiness.org
Tabela Započinja Procedur Vrijeme ( Trošak (%Pribavljan Procedur Vrijeme ( Trošak (%
Priključen Procedur Vrijeme ( Trošak (%
Izvor: Wo
Vidljivo
najlošija
informa
dobiti iz
Ilustraci
NapomenIzvor: Wo
1. Poslovnaanje poslovanjre (broj) (dani) % dohotka po snje građevin.dore (broj) (dani) % vrijednosti sk
nje el. energijere (broj) 8(dani) % dohotka po s
orld bank, 201
o je da najb
a u oblasti
acija za usp
z donjeg gra
ija 2.Dostiz
na: vrijednost orld bank, 201
Prekograni
Provođe
Rješa
a regulativa a147 11 37
st.) 15 ozvola182 15 179
kladišta) 20
e 1638 125
st.) 484
14.
bolja situaci
i pribavljan
poredbu stan
afikona.
zanje najbolj
0 označava na14.
Plaćanje
ična trgovina
enje ugovora
avanje nesolven
za MSP u BUknjiženje88Procedur Vrijeme (d Trošak (%Dobivanje Indeks sna Indeks dubPokrivenost (% odrasli
Plaćanje po Plaćanja ( Vrijeme (s Ukupna po
ija postoji u
nja građevin
nja u oblas
je poslovne
ajlošijua 100 n
2
4
6
8
10Započ
Zaštita
poreza
ntnosti
BiH, rangira imovine (rangre (broj)
dani) % vrijednosti imo
kredita age legalnih prabine kreditnih int kreditnim regish) oreza broj u godini) ati u godini) orezna stopa (%
u oblasti do
nskih dozv
sti regulativ
e regulative,
najoblju svjet
0,0
20,0
40,0
60,0
80,0
00,0činjanje poslova
a manjinskih ula
anje za 2014g) 7 24 ovine) 5,2 36 ava 7 nform. 6 strom 40 151 45 407
% profita) 23
obivanja kre
vola i priklj
ve neophodn
, Bosna i He
sku praksu u p
anja
Pribavlja
Dobijanj
agača
4. g. Prekogranič Dokumenti Vrijeme za Troškovi izv Dokumenti Vrijeme za Troškovi uvProvođenje Procedure (b Vrijeme (da Trošak (% tRješavanje n Vrijeme (go Trošak (% n Stopa povra
edita i rješav
jučaka za
ne za poslo
ercegovina,
pojedinoj obla
anje građevinskdozvola
Priključenje el
Uknjiženje imo
je kredita
čna trgovina za izvoz (broj) izvoz (dani) voza ($ po kontza uvoz (broj) uvoz (dani)
voza ($ po konte ugovora 95 broj) ani) traženog zahtjenesolventnost
odine) nekretnine) ata (centi po $)
vanja nesol
el. energiju
ovanja u B
, 2015
asti poslovanj
kih
. energije
ovine
12
104 8 16 ejneru) 1260 8 13 ejneru) 1200
37 595
eva) 34 ti 34 3,3 9 36
lventnosti, a
u. Značajna
iH se može
a.
2
a
a
e
13
Grafikon pokazuje da je u oblastima prekogranične trgovine, započinjanja poslovanja, uknjiženja
imovine i rješavanja nesolventnosti BiH ima najmanji zaostatak za najboljim svjetskim praksama,
dok je najveći reformski put kojim treba kročiti u oblasti pribavljanja građevinskih dozvola.
Dva najučestalija pravna oblika za ostvarivanje poduzetničkih ideja su: društvo sa ograničenom
odgovornošću (d.o.o.) i obrt. Svaki od tih oblika ima i svojih prednosti i nedostataka. Primjerice,
d.o.o. za stvorene obaveze prema trećim licima odgovara samo kao društvo i to svojom
ukupnomimovinom.Ukolikod.o.o na kraju godine ostvari negativan poslovni rezultat (gubitak) i
ima istodobno određene neizmirene obaveze prema trećim licima, svaki pojedinačni član društva
može ostati samo bez onih sredstavakoja su putem udjela uložena u privredno društvo od strane
tog člana. Dakle, pojedinac u tom slučaju neće izgubiti svoju preostalu imovinu koja je odvojena
od imovine društva sa ograničenom odgovornošću. Dobri pregledi potrebnih koraka za osnivanje
d.o.o. i obrta u BiH mogu se naći na Internetu.1
Uobičajene aktivnosti osnivanja d.o.o u BiH se odnose na: pisanje osnivačkog akta, polaganje
osnivačkog uloga, registraciju kod općinskog suda, izradu pečata, prijavljivanje u sistem PDV-a,
otvaranje transakcijskog računa kod komercijalne banke, prijavu kodnadležneporeske uprave,
fiskalizaciju i podnošenje izjave o ispunjenosti tehničkih uslova. U slučaju obrta osnivanje je
značajno lakše, brže i jeftinije.
Umrežavanje
Do sadasu održana dva biznis foruma bh dijaspore (BHdiaFor), prvi u Prijedoru 2013. a drugi u
Sarajevu 2014. g. Organizator foruma je asocijacija Naša perspektiva2, a partneri u realizaciji ove
manifestacije su Svjetski savez dijaspore BiH i Vanjsko trgovinska komora BiH. Među ciljevima
ovog okupljanja predstavnika dijaspore, domaćih poduzetnika i javnih zvaničnika na jednom
mjestu u sklopu foruma bh dijaspore, kako ističu organizatori, jest utjecati na kreiranje svijesti o
dijaspori kao razvojnom potencijalu BiH.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) BiH, u okviru sektora za iseljeništvo, čini
izražene napore u pravcu podsticanja različitih vrsta udruživanja i saradnje iseljenika i
organizacija i udruženja koja oni osnivaju pružajući im pomoć u radu, redovno informisanje o 1Npr. http://www.zeda.ba/wp-content/uploads/2014/11/doo-web.pdf, ili http://www.zeda.ba/wp-content/uploads/2014/11/obrt-web.pdf 2www.nasaperspektiva.ba
14
pitanjima od značaja za iseljeništvo te koordinira aktivnosti u područjima ekonomske, kulturne,
obrazovne, umjetničke saradnje i informisanja. MLJPI je izradilo niz dokumenata iz domena
iseljeništva kao što su: Migracije iz Bosne i Hercegovine, Pregled stanja bosanskohercegovačkog
iseljeništva, Adresar organizacije, udruženja i klubova u BiH iseljeništvu, Poslovni imenik
dijaspore, dvije publikacije Ko je ko u bh. dijaspori (doktori nauka i naučno-istraživački radnici;
te pisci), Migracioni profil BiH za različite godine, i druge.1Neke od ovih publikacija imaju stalne
on-line obrasce za biografije osoba iz dijaspore kako bi se omogućilo njihovo uvrštavanje u
naredna izdanja.
Umrežavanje sa dijasporom može donijeti preokret u stranim ulaganjima koja od javljanja
ekonomske krize u BiH bilježe stagnaciju i pad. Umrežavanje osoba koje žive u iseljeništvu sa
svojim sunarodnicima u BiH može dovesti do oporavka ne samo stranih ulaganja, nego i do
efikasnijeg iskorištavanja poslovnih ideja. U zemljama u kojima je vladavina zakona još uvijek
na nejakim osnovama (kao što je slučaj sa BiH) upravo mreže sa dijasporom mogu biti kanal za
dolazak stranih ulaganja. To je razlog zašto veliki dio stranih ulaganja u Kinu još uvijek prolazi
kroz kinesku dijasporu.2
Prilike za investiranje
Prema iskazanim interesovanjima u proteklom periodu osobe iz dijaspore se pretežno zanimaju
za mogućnosti ulaganja u sektore obnovljive energije, turizma, informaciono-komunikacionih
tehnologija, poljoprivrede (posebno organske proizvodnje), te pojedine industrijske grane u
oblasti drvne, metalske i tekstilne industrije.
Sektor energije jedan je od tradicionalno najproduktivnijih sektora u privredi BiH. Ovaj sektor
posjeduje značajne razvojne potencijale i mogućnosti za ulaganja, prvenstveno zbog postojanja
znatnih prirodnih resursa koji nisu iskorišteni u dovoljnoj mjeri. Hidro-potencijal se koristi oko
1/3, prema dosadašnjim studijama postoji i mogućnost proizvodnje energije pomoću vjetro-
elektrana. Postoje naznake (premda nedovoljno istražene) i o geo-termalnim i solarnim izvorima
za proizvodnju energije. Dosadašnja početna istraživanja postojanja nafte i plina rezerve tog
energenta procjenjuju na oko 50 mil. tona. BiH je članica Energetske zajednice jugoistočne
Evrope osnovane sa ciljem širenja unutrašnjeg tržišta EU.
1Dokumenti se mogu pronaći na zvaničnoj web stranici MLJPI: www.mhrr.gov.ba 2The magic of diasporas. Economist, 2011.
15
Sektor turizma u BiH ima veoma dobar potencijal u turističkim granama zimskog, eko, banjskog,
turizma, kulturnog i religijskog, te sportskog i avanturističkog turizma. Neke od turističkih
znamenitosti u BiH se od strane svjetski poznatih medijskih kuća svrstavaju u sami vrh liste
destinacija koje je vrijedno posjetiti.1Ulaganja u ovaj sektor bi mogla privući i veći broj turista
omogućavajući poduzetnicima uspješno poslovanje.
Sektor informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) nude zainteresovanim investitorima,
domaćim i stranim, mogućnosti za angažman inženjerskih i drugih naučnih potencijala osoba sa
diplomama stečenim u BiH ali i diljem svijeta. Zbog cjenovnokonkuretnih resursa, u odnosu na
EU, ulaganje u ovaj sektor u BiH omogućava pristup širem tržištu EU. Sektor IKT predstavlja
jedan od najbrže rastućihposmatran prema broju poslovnih subjekata koji u tom sektoru djeluju.
Sektor poljoprivredeu BiH karakterističan je po tome što BiH posjeduje obilje poljoprivrednog
zemljišta koje nije obrađeno (oko 50%). Uz povoljne klimatske uslove, raspoloživu radnu snagu
koja je kvalificirana i jeftinija u odnosu na zemlje EU, te sa dugom tradicijom u poljoprivredi
Bosna i Hercegovina je zasigurno privlačno mjesto za realizaciju investicija u tom sektoru.
Obzirom da BiH uvozi veliki dio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda domaća potražnja je
nezadovoljena što omogućava plasman robe na domaće tržište. Ukupna iskorištenost potencijala
u sektoru poljoprivrede u BiH je na niskom nivou što ostavlja mogućnost za ulaganja.
Sektori drvne, metalne i tekstilne industrijeimaju prepoznatljiv ugled u širem okruženju kao i u
EU, posebno na njemačkom i talijanskom tržištu. Tranzicija i otvaranje BiH ka EU je posljednjih
godina dovela do preseljenja većeg broja evropskih kompanija i dolaska stranih ulagača koji žele
poslovati uz mogućnost poštivanja kratkih rokova isporuke prema zahtjevnim evropskim
tržištima. U ovim sektorima je dinamično i domaće poduzetništvo sa poslovnim subjektima male
i srednje veličine. Lokalna radna snaga posjeduje proizvodne vještine iskoristive u ovim
sektorima a cijena rada je konkurentna u odnosu na zemlje EU.
Nekoliko primjera vrlo uspješnih investicijskih pothvata predstavljeno je u publikaciji pod
nazivom „Uspješni primjeri“, objavljenoj od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
BiH.2 Dvanaest priča o iskustvima nekadašnjih bh. iseljenika koji su nakon stečenih znanja i
vještina, te kapitala odlučili vratiti se u BiH i pokrenuti biznise upravo u nekim od naprijed
navedenih sektora.
1http://www.bbc.com/travel/story/20150129-seven-unknown-architectural-wonders 2http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/Uspjesni_primjeri_bos.pdf
16
3. UPIP – lična karta Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče1 (UPIP) je pokretač i implementatorbrojnih razvojnih
aktivnosti na nivou općine Žepče. Osnovana 1999. g. od strane privrednika općine Žepče Udruga
djeluje na temelju dobrovoljnog učlanjenja pravnih i fizičkih lica, zaposlenih i onih koji traže
zaposlenje i koji žele putem UPIP-a djelovati na poboljšanju poslovnog okruženja u toj općini.
Kroz svoje aktivnosti UPIP članicama omogućava organiziran nastup na sajmovima, djeluje u
sferi socijalne politike i rješavanja problema nezaposlenosti u Žepču, te izrade poslovnih planova
i projekata za razvoj MSP. UPIP je organiziran u tri odjela: poslovni inkubator, agroinkubatori
rukotvorine. U razdoblju 2001-2011. g. UPIP je uz pomoć domaćih i stranih donatora realizirao
više od 30 projekata ukupne vrijednosti oko 5,3 mil. KM.2Značajna sredstva se također nalaze u
fazi implementacije. UPIP je izgradio kapacitet upravljanja projektima svih nivoa, od lokalnog i
regionalnog, do državnog i međunarodnog karaktera. Za svoj rad UPIP je u 2014. g. nagrađen za
razvoj poduzetništva u Jugoistočnoj Evropi dodjelom nagrade Međunarodnog komiteta za
dodjelu nagrada i priznanja „Stvaratelji za stoljeća“. U Žepču pored UPIP-a djeluje i razvojna
agencija općine Žepče (RAŽ).3
Općina Žepče posjeduje Strategiju razvoja za razdoblje 2011-2018. g. u kojoj su naznačena četiri
strateška razvojna cilja: a) konkurentno gospodarstvo, b) razvoj ljudskih resursa i visok društveni
standard, c) uravnotežen i održiv razvoj, d) prepoznatljivost žepačkog identiteta. U pojedinim
aktivnostima lokalnog dometa učestvuje i dijaspora.4 Pored toga strateški bitna mogućnost za
veći angažman dijaspore prepoznata je u oblasti privređivanja.5 U toj oblasti u Žepču su istaknuti
sektori: poljoprivreda i stočarstva, MSP i obrti, turizma.
Poljoprivreda i stočarstvou Žepču obuhvata gotovo sve grane uglavnom kroz tradicionalni način
proizvodnje. Poljoprivreda se u Žepču zasniva na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima.
Plasman proizvedene robe na domaće i inostrano tržište može se pospješiti međusobnim
uvezivanjem u zadruge ili zadružne poslovne mreže. U tom smislu se može osmisliti i uloga
dijaspore.
1www.upipzepce.com 2http://upipzepce.com/images/onama/referens_bhs.pdf 3www.razepce.com 4Npr. „Željeznopoljskoposijelo“ u sklopu kojeg se organizuju susreti, druženja i umrežavanje lokalnog stanovništva, mještana i dijaspore. 5Strategija razvoja općine Žepče, 2011-2018, str. 118.
17
Mala i srednja preduzeća (MSP) i obrti u Žepču su nositelji industrijske proizvodnje. Oko
polovine ukupnog broja poslovnih subjekata se odnosi na MSP. Najzastupljenije djelatnosti su
trgovina (G), prerađivačka industrija (D) te prijevoz, skladištenje i veze (I). Investicije i
realizacija poslovnih ideja dijaspore u općini Žepče je svakako način za povećanje industrijske
proizvodnje i ukupne zaposlenosti.
Turizam u općini Žepče najveći zamah može ostvariti u ruralnom turizmu obzirom da je oko 90%
općine ruralno, te tranzitni turizam imajući u vidu geografski položaj Žepča kao općine koja se
nalazi na putu M-17 i na trasi koridora Vc koji spaja Srednju Evropu sa Jadranskim morem i
Dalmacijom.Uz činjenicu da je upravo dijaspora čini znatan dio tranzitnog turizma ulaganja u
ovaj oblik turizma mogu biti veoma unosna.
18
4. Sektor visokog obrazovanja
Ustanovevisokoškolskog obrazovanja mogu imati veoma zapaženu ulogu u pogledu mogućnosti
akademskog i poslovnog umrežavanja jedne zemlje i njene dijaspore. Najprije specijalistički
studiji iz oblasti migracija, posebno na II ciklusu, su pogodan način za izučavanje svih
specifičnosti i višestrukih koristi koje dijaspora može donijeti zemlji iz koje vuče korijene. U
ovom trenutku na univerzitetima u BiH ne postoji studij II ciklusa iz oblasti migracija.1 Također
već duže vrijeme se govori o osnivanju instituta za migracije na nekom od univerziteta u BiH. I ta
ideja još uvijek čeka na implementaciju. Stručne konferencije iz oblasti migracija organizuje
MLJPI u saradnji sa donatorima.
Primjer dobre prakse2 Konferencija: Snaga iseljeničkih mreža (The Power of the DiasporaNetworks) Organizator: Univerzitet Ryerson (Toronto, Kanada) Teme: Pomak ekonomskog rasta prema privredama u nastajanju Uspon i utjecaj iseljeničkih mreža u Kanadi Uloga iseljeničkih mreža u međunarodnoj trgovini Konferencija je namijenjena poduzetnicima, vladinim zvaničnicima i akademskom osoblju.Konferencija je upriličena u gradu sa visokom koncentracijom imigranata koji su kreirali brojne trgovačke komore i etno-kulturne asocijacije.
Jedna od najaktivnijih asocijacija u dijaspori u oblasti visokog obrazovanja je bosansko-
hercegovačko-američka akademija nauka i umjetnosti (BHAAAS) čija misija je unaprjeđenje i
razvoj nauke i umjetnosti bh. dijaspore u Sjevernoj Americi.3 Veoma zapažena aktivnosti
BHAAAS je održavanje manifestacije pod nazivom „Dani BHAAAS u BiH“, koja se održava od
2009. g. u bh. gradovima dok se godišnja skupština Akademije održava u gradovima S. Amerike.
Univerzitet u Zenici
Sa oko 5.500 studenata, 350 osoba u stalnom radnom odnosu i oko 460 osoba u svojstvu
nastavnika, UNZE4 predstavlja univerzitet srednje veličine u bh akademskim okvirima. UNZE je
jedinstveni pravni subjekat u koji su administrativno i organizacijski integrisani fakulteti, instituti
i centri. Na godišnjem nivou na UNZE diplomira blizu 700 mladih završenika I i II ciklusa.
1Određene aktivnosti se provode u sklopu MLJPI. 2http://www.ryerson.ca/tedrogersschool/conference/diaspora/ 3http://www.bhaaas.org/bs/o-nama/naa-misija 4Podaci preuzeti sa: www.unze.ba
19
Prema podacima iz februara, 2015. g. UNZE je na listi Ranking Web of World
Universitiesrangiran na 3270. mjesto od među 22.000 visokoškolskih ustanova u svijetu, zauzevši
drugo mjesto, nakon Univerziteta u Sarajevu (1983. mjesto), od svih bh univerziteta.
Sa svojih 10 stalnih i pridruženih članica Univerzitet u Zenici ima potencijal poslovne i
akademske saradnje sa domaćim privrednicima i licima u bh. iseljeništvu u oblasti ekonomskih i
društvenih istraživanja, laboratorijskih ispitivanja i različitih projektnih aktivnosti. Web stranice
svih fakulteta, instituta i centara sa detaljnim opisima načina organizacije, kadrovskim
potencijalom, oblastima ekspertize i dosadašnjim referencama mogu se naći na: www.unze.ba
20
5. Mobilizacija dijaspore u LER Žepče
Djelovanja dijaspore Segmenti ekonomskog razvoja
Politike ekonomskog razvoja Veza sa LER-om
Ruralni razvoj kroz turizam Održivi razvoj Podrška razvoju ruralnog
turizma
Prioritet 1.3. Razvoj zavičajnih turističkih destinacija
Štednja Razvoj finansijskog tržišta
Denominiranja štednja depozita u stranoj valuti
Mjera 3.1.6. Municipalne obveznice
Investicije u privatni sektor Razvoj MSP
Obuka u oblasti poduzetništva Finansijska i druga podrška start-upima Udruženi pothvati (Jointventures) Business angels
Prioritet 1.1.
Investicije u javne projekte Kapitalne investicije Izdavanje municipalnih
obveznica Prioritet 3.1. Municipalne obveznice
Filantropija Prilivi bespovratne pomoći Fondovi za društveni razvoj Prioritet 2.4.
Prenos znanja Kompetentnost ljudskih resursa
Angažman dijaspore u znanjem deficitarnim sektorima Penzionisana dijaspora Mobilnost istraživača
Prioritet 1.2. Transfer znanja putem dijaspore Prioritet 2.2. Razvoj programa dualnog obrazovanja
Udružena istraživanja Naučno-tehnološka infrastruktura
Istraživanja od značaja za društvo Prioritet 1.2.
Unaprijeđivanje SDU Razvoj privatnog sektora
Promocija države i umrežavanje sa investitorima putem dijaspore
Mjera 1.1.2.
Kreiranje potražnje Vanjska trgovina Umrežavanje s poslovnim sektorom Prioritet 1.4.
Povezivanje poslovnih modela Transnacionalizam Upravljanje SDU u BiH Prioritet 3.3.
Prekogranična suradnja
21
Bibliografija:
Checchi et al. (2007): „Skilledmigration, FDI and HumanCapitalInvestment”, Discussionpaperseries, Institute for the study of labor, Bon, Germany.
DEP (2013): „Informacija o fiskalnoj održivosti BiH“, Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne
i Hercegovine Halebić, J., Serdarević, N. i Zildžić, A. (2014): Uloga migracijskih mreža u smanjenju
informacijske asimetrije kod stranih ulagača, OSF Program podrške razvoju javnih politika 2013.
IOM (2010): „Maximizing the DevelopmentImpact of Migration-RelatedFinancialFlows and
Investment to Bosnia and Herzegovina, IOM and IASCI Geneva. JMDI (2011): „Migration for Development: a Bottom-UpApproach”, JointMigration and
DevelopmentInitiative. Krugman, P. (1994): „The Fall and Rise of Development Economics’ in LloydRodwin, Donald
Alan Schön (eds.), Rethinking the DevelopmentExperience: EssaysProvoked by the Work of Albert Hirschman, 39-58. The BrookingsInstitution
Lucas, R. E. (1988): “On the mechanics of economicdevelopment”, Journal of monetary
economics, 22(1), 3-42. Oruč, N. et al. (2011): “BiH ili ne BiH; Izvještaj o povratku mlade dijaspore na tržište rada BiH”,
YERP Program, MDG AchievementFund, novembar 2011. Oruč, N. et al. (2013): „LinkingRuralEntrepreneurs and Diaspora in Albania and Bosnia and
Herzegovina“, RRPP Western Balkan September 2013. Patterson, R. (2006): „Transationalism: Diaspora-HomelandDevelopment“, Oxford Journals,
SocialForces, Vol 84., Issue 4, pp. 1891-1907., ISSN 1534-7605. Ratha, D. i Mohapatra, S. (2006): „Increasing the MacroeconomicImpact of Remittances on
Development“, G8 OutreachEvent on Remittances, Berlin, November 28-30, 2007 Romer P. (1986): „IncreasingReturns and LongRunGrowth”, Journal of PoliticalEconomy,. 94, 2,
1002-1037. Woolcock, M. i Narayan, D. (2000): „SocialCapital: Implications for DevelopmentTheory,
Research and Policy“, The World bank Research Observer, Vol. 15, Issue 2, pp. 225-249, ISSN 1564-6971.
Centralna banka Bosne i Hercegovine, 2014. Godišnji izvještaj za 2013. Sarajevo.
22
World Bank. 2014. Doing Business 2015: Going Beyond Efficiency. Washington, DC: World Bank. DOI: 10.1596/978-1-4648-0351-2. License: Creative Commons Attribution CC BY 3.0 IGO
Marku, L. &Halili, P., 2014. Feasibility of BankingProducts to Facilitate the Transfer of
Remittances and Investments in Kosovo. United NationsDevelopment Programme i Ministry
for Foreign Affairs of Finland.
Ministarstvo civilnih poslova BiH. Uspješni primjeri: Iseljeništvo i razvoj Bosne i Hercegovine.
Sarajevo. Dostupno na:
http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/Publikacije/Uspjesni_primjeri_bos.pdf
Oruč, N., (bez datuma). Remittances and Development: The Case of Bosnia.NetzwerkMigration
in Europa: www.migrationeducation.org.
Strategija razvoja općine Žepče, 2011-2018. Žepče. Dostupno na: http://www.opcina-
zepce.com/images/pdf/strategija_razvoja_opcine_zepce_2011_2018.pdf
World Bank, 2014. Doing Business 2015: Going Beyond Efficiency. Washington, DC: World
Bank. DOI: 10.1596/978-1-4648-0351-2. License: Creative Commons Attribution CC BY
3.0 IGO
23
Prilog: Aktivni linkovi (MHRR) SVJETSKI SAVEZ DIJASPORE BOSNE I HERCEGOVINE – SSD BIH Website: http://www.bihdijaspora.com; Email: [email protected] MLADI BIH IZ SVIJETA - UMIS Website: http://www.umisbih.org; Email: [email protected] Udruženje građana Bosne i Hercegovine "BIH" Linz Website: http://www.bihlinz.at; Email: [email protected]; [email protected] Udruženje bosanskohercegovačkih studenata Collegium Bosniacum u Beču Website: http://www.collegium-bosniacum.org; Email: [email protected] Društvo bosanskohercegovačkih pisaca u Gornjoj Austriji Email: [email protected]; [email protected]; [email protected] Centar savremenih inicijativa Austrije - CSI Website: http://www.zzi.at; Email: [email protected] Udruženje Bošnjaka NUR Website: http://www.nur-linz.com; Email: [email protected] Austrijsko-bosanskohercegovačko društvo Website: http://www.oebih.com; Email: [email protected] Klub „Dzemal Bijedic“ Website: http://klub-enns.net/ Bosansko - belgijska asocijacija „Gratiartis“ Website: http://www.gratiartis.be; Email: [email protected] Luka Praha, o.s. Website: http://lukapraha.cz; Email:[email protected] Građansko udruženje Lastavica, Prag Website: http://www.lastavica.cz; Email: [email protected] Bonus – Udruženje omladine iz Bosne i Hercegovine u Danskoj Website: http://www.bonus-dk.org; Email: [email protected]; [email protected] Bosanskohercegovacko-danski Akademski Klub - BIHDAK Email: [email protected] Bosansko - danskoudruzenje - BIHDAN Website: http://www.bihdan.dk; Email : [email protected] Humanitarna organizacija Bošnjaka u Danskoj „MOST-BRO“ Website: http://www.most-bro.dk; Email: [email protected] Finsko-bosanskohercegovačko društvo Website: http://www.bih.fi; Email: [email protected] Bošnjačka nacionalna zajednica u Hrvatskoj - BNZH Email: [email protected]
24
Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske - „SABAH“ Website: http://www.sabah.hr; Email: [email protected] Hrvatsko kulturno društvo Banjaluka Website: http://www.hkd-banjaluka.hr; Email: [email protected] ; [email protected] Nacionalna zajednica Bošnjaka Istra - NZBI Website: http://www.nzbi.hr; Email : [email protected] Bošnjačko kulturno umjetničko društvo „NUR“ Sisak Wesite: http://www.bosnjaci-smz.hr; Email: [email protected] Udruga Ključana i prijatelja Ključa „Kralj Stjepan Tomašević“ Zagreb Email: [email protected]; Website: http://www.udruga-kljucana.hr Bosnian ErzegovineOltre i Confine ONLUS – „BiH izvan granica“ Email: [email protected] Bosanskohercegovačko omladinsko udruženje u Italiji- YABIH Wesite: http://www.yabih.org; Email: [email protected] Platforma BiH - Zajednice građana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj Website: http://www.bihplatform.nl; Email: [email protected] Mladi BiH – Krovna organizacija mladih iz Bosne i Hercegovine u Holandiji Website: http://www.mladi-bih.nl; Email: [email protected]; [email protected] Bosanskohercegovački biznis klub u Holandiji Website: http://www.bihbc.nl; Email: [email protected]; [email protected] Naučno akademski umjetnički klub – NAUK Website: http://www.nauk.nl; Email: [email protected] Bosnian Professional Network - BPN Website: http://www.bpn.ba Savez Udruženja Građana Bosne i Hercegovine u Norveškoj Email: [email protected]; Web: http://www.bhsavez.no Udruženje građana Bosne i Hercegovine Trondheim - UGBIH Website: http://www.ugbih.com; Email: [email protected] „STEĆAK“ – Udruženje mladih BiH u Norveškoj Website: http://www.stecak.no; Email: [email protected] „NORBIH“ Website: http://www.norbih.no, http://www.selma-kjokken.no; Email: [email protected] Zajednica bosanskohercegovackihudruzenja i gradjana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringijie.V. e-mail: [email protected] ArsBosnaee.V. Website: http://www.arsbosnae.de; Email: [email protected]; [email protected] Bošnjački akademski forum Website: http://www.baf-online.org; Email: [email protected]
25
Avangarda BiH e.V – München Website: http://www.avangardabih.de; Email: [email protected]; [email protected] Humanitarna organizacija „Od čovjeka čovjeku“ Minhen Omladinski Klub Youth United Website: http://www.hvmzm.de; http://www.balkantage.org; Email: [email protected]; [email protected] SV Ljiljan Ulm Website: http://www.sv-ljiljan.de; Email: [email protected] KUD Bosansko Kolo E.V Website: http://bosansko-kolo.com; Email: [email protected] Jugend-Kulturverein Bosnien und Herzegowina „MLADOST“ e.V Website: http://www.mladost.de Email: [email protected] KUD Bosne i Hercegovine „MLADI BISERI“ e.V Website: http://www.mladi-biseri.de Savez bosanskih dopunskih škola u SR Njemačkoj e-mail: [email protected]; Web: http://www.bosanske-skole.de Bošnjački Kulturni Savez Slovenije - BKZS Website: http://www.bosnjak.si; E-mail: [email protected] Savez srpskih društava Slovenije Website: http://www.zsds.si; Email: [email protected] Bošnjačko kulturno udruženje „Bosona“ Website: http://www.bosona.ch; Email: [email protected] Matica Bosne i Hercegovine – Zürich E-mail: [email protected]; Web: http://matica-bih.org/index.html Udruženje Majevičana u Švajcarskoj E-mail: [email protected]; Web: http://www.majevica.net Svedsko-Bosanskoinformatino i media udruzenje e-mail: [email protected],[email protected]; Web: http://bhmedia.se/bhradio/ APU Mreža e-mail: [email protected]; Website: http://apumreza.net/ Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj Website: http://www.bhsavez.org; Email: [email protected] BHUF - Bosanskohercegovački omladinski Savez u Švedskoj Website: http://www.bhuf.org; Email: [email protected] Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj - Website: http://www.bihsavezzena.com Bosansko-švedski savez žena Website: http://www.bssz.se; Email: [email protected]
26
Savez Srba u Švedskoj Website: http://www.srpstvo.com; Email: [email protected] Savez hrvatskih društava u Švedskoj Website: http://www.kroatiskariksforbundet.org/cro; Email: [email protected] Savez Banjalučana u Švedskoj Website: http://www.blsavez.se Udruženje „Bosna i Hercegovina“ Norrköping Website: http://www.bhudruzenje.se; Email: [email protected] Bosanskohercegovačko udruženje „Trebinje“ Website: http://www.trebinje.se; Email: [email protected] Bosanskohercegovački savez nastavnika, učenika i roditelja u Švedskoj Website: http://modersmal.skolverket.se/bosniska; Email: [email protected]; [email protected] Kulturno udruženje Broarna - Mostovi Website: http://www.broarna-mostovi.se Vizionari.ba E-mail: [email protected], [email protected]; Web: http://www.vizionari.ba/ Bosnia&Herzegovina UK Network Website: http://www.bhuknetwork.org; Email: [email protected] Federacija udruženja kulture Bosne i Hercegovine u Turskoj Email: [email protected] Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) - Odjel za Kanadu/Canadiandivision: Website: http://www.bosniak.org; Email: [email protected] Bosanskohercegovačko američka akademija znanosti i umjetnosti Website: http://www.bhaaas.org; Email: [email protected] America - Bosnia Cultural Foundation Website: http://www.abcf.ba/bs_ba B&H Office Website: http://www.abcf.ba Academy of Bosnia and Herzegovina Website: http://www.academybh.org; Email: [email protected] Bošnjačko - američko savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu Website: http://www.baacbh.org; Email: [email protected] or [email protected] Bosnian Community Centre for ResourceDevelopmentInc. - BCCRD. Inc Website: http://www.bccr.org; Email: [email protected] Zajednica Bošnjaka američke države Džordžija Website: http://www.Bosnjaciatl.com; Email: [email protected] Bosana Fondacija
27
e-mail: [email protected]; Website: http:// www.bosanafoundation.org Australska Unija Bosanskohercegovackih Asocijacija (AUBHA) E-mail: [email protected]; Web: www.aubha.net TALKBOSNIA Sydney Forum [email protected]; www.talkbosnia.net Vijece BiH organizacija Australije e-mail predsjednice: [email protected], [email protected] ; Web: www.bihvijece.org.au Udruženje Bošnjaka Australije Website: http://www.bosnjaci.org.au; Email: [email protected]; [email protected] Association of Survivorsfrom Podrinje – Srebrenica Society For Prevention of genocide Inc. Australia Website: http://www.srebrenica.org.au; Email: [email protected] Bosansko Hercegovacka Muslimanska Zajednica Juzne Australije – Website: http://bhmzsa.com.au/; Email: [email protected] Australsko-bosansko&hercegovačko kulturno udruženje e-mail: [email protected]