Voda%2C Gorivo i Mazivo 7.Dio - Mazivo

Kolegij VODA, GORIVO i MAZIVO FSB - Zagreb

Katedra za ekologiju i tehnologiju vode 1

MAZIVO 1. TRENJE Trenje je otpor (sila) koja se suprotstavlja meusobnom kretanju, ili pokuaju kretanja dvaju tijela ije su povrine u dodiru.

Svrha podmazivanja je da sprijei izravni kontakt meusobno sparenih povrina tj. da se otpor - TRENJE - smanji na to je mogue manju mjeru i time smanji njihovo troenje. Charles Augustin Coulomb (1736 1806 g.) 1781. godine dao je prve osnove trenja: P = f N . . . . . f =P/N = - koeficijent trenja = f(c) - kod velikih brzina jako se smanjuje Coulomb nije uzimao u obzir dodirne povrine, a niti brzinu gibanja pa ovaj zakon

vrijedi priblino za brzine vee od 1,5 m/s. Statiki koeficijent trenja nekih parova materijala (za vrlo male brzine) 0:.

elik-elik _______________________________ 0,8 elik-mjed______________________________ 0,35 elik-teflon _________________________0,02-0,04 elik-led (snijeg) ____________________0,05-0,30 leaj podmazan uljem ________________0,02-0,04

Vrste podmazivanja - trenja Suho trenje - bez podmazivanja Ne postoje idealno glatke povrine, ve se svaka povrina sastoji od velikog broja ispupenja i udubljenja razliitih veliina. Pri gibanju jedne takve povrine po drugoj dolazi do uzajamnog zahvaanja ovih neravnina te se kao posljedica javlja trenje. Zbog trenja lokalno moe porasti temperatura do temperature taljenja materijala i pojave mikrozavarivanja. Male su dosjedne povrine: 30-60% i kod najbolje obrade. Granino podmazivanje/trenje Moe nastati kod fino obraene povrine, male debljine uljnog filma, velikih tlakova i nedovoljno ulja. Uljni film je tanak do duine lanca molekula. Polutekue podmazivanje Kod nedovoljno ulja, slabog dovoda maziva na pojedine dijelove leaja, ulja neodgovarajueg viskoziteta - dio neravnina ostaje nepokriven. Hidrodinamiko podmazivanje Tarne povrine su potpuno razdvojene, a trenje postoji samo meu slojevima ulja - najbolje u praksi.

B

A

N

P

parafini

nafteni i aromati



Reynolds 1886. godine dao osnove hidrodinamikog podmazivanja:

T =(dw/dy )F , gdje je: T - sila smicanja u sloju ulja; - dinamiki viskozitet ulja (Pas); dw/dy - gradijent (promjena) brzine po sloju ulja; F - povrina leaja.

= f(c i vrste podmazivanja) 1- polusuho podmazivanje/trenje 2- polutekue podmazivanje/trenje 3- granino podmazivanje/trenje 4- hidrodinamiko podmazivanje/trenje Kod veih brojeva okretaja koeficijent trenja neto raste, jer dolazi do izraaja trenje u slojevima ulja. Kod malih brojeva okretaja nema dovoljno ulja u pojedinim dijelovima leaja.

Podmazivanje krutim tvarima Rijetko se primjenjuje, a sredstva su grafit i molikot tj. molibdenov disulfid (MoS2). Ova maziva imaju posebnu slojevitu strukturu kristalne reetke (heksagonalna struktura grafita) i posjeduju slobodne valencije kojima se veu na slobodne valencije metala. Adhezijske sile izmeu pojedinih slojeva su vrlo male ve pod djelovanjem vrlo malih sminih sila slojevi se pomiu jedan po drugom. Zbog svoje strukture ove tvari imaju veliku mo adhezije, odnosno adsorpcije. U praksi uglavnom slue kao dodaci - aditivi - mazivim uljima i mazivim mastima.

[o/min] (m/s)

0,1

0,2

0,3

1

2

3 4

Dijagram po Stribecku

C

C

C

C

C

C

C

C

C

C

C

C

3,5 A

1,6 A

Heksagonalna struktura grafita



2. OSNOVNA FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA MAZIVIH TVARI

Osnovne mazive tvari:

MINERALNA MAZIVA ULJA MINERALNE MAZIVE MASTI SINTETIKA ULJA I MASTI

Osnovna fizikalno/kemijska svojstva mazivih tvari: - dobra mo omaivanja - kvaenja (ovlaivanja) mazivih povrina, - velika adhezija i kohezija, - neagresivnost na metale i brtve, - dobra fizikalna i kemijska stabilnost, - otpornost na vodu, - sposobnost brtvljenja, - to manja ovisnost viskoziteta o temperaturi.

PODJELA I VRSTE MINERALNIH MAZIVIH ULJA

MINERALNO MAZIVO ULJE = BAZNO ULJE + ADITIVI Bazna ulja - dobivaju se selektivnom rafinacijom tekih derivata nafte. Preteno su parafinske baze, a mogu sadravati naftene i aromate. Osnovni tehnoloki postupci za dobivanje mineralnih mazivih ulja Mineralna maziva ulja sastoje se od baznog ulja i aditiva. Bazna sirova ulja dobivaju se nakon vakuum kolone. Rafiniraju se prema slijedeem postupku:

1. selektivna rafinacija pomou tekueg SO2 ili furfurola ili anilina, gdje se provodi odvajanje aromata i naftena, uglavnom zaostaju parafini,

2. obrada pomou H2SO4 pa dolazi do izdvajanja smola i nestabilnih spojeva, 3. neutralizacija pomou NaOH, 4. dodavanje odgovarajuih ulja za poboljanje indeksa viskoziteta, 5. dodavanje aditiva, 6. katalitiko hidriranje pod tlakom odstranjivanje svih nezasienih spojeva (ulja za

podmazivanje turbina). Aditivi - dodaci baznom ulju za poboljanje fizikalnih i kemijskih svojstava mineralnih mazivih ulja, unose nova pozitivna svojstva (npr. antikorozijska svojstva) ili poboljavaju ve postojee karakteristike mazivih ulja (visokotemperaturne karakteristike, sklonost kristalizaciji parafina, niskotemperaturna svojstva, itd.). Ugljikovodici od kojih se sastoje mineralna maziva ulja ne mogu zadovoljiti u potpunosti sve vee zahtjeve koji se postavljaju na moderna maziva aditivi su neizostavne komponente modernih mazivih ulja!

vodavelika adhezijamala kohezija

ivavelika kohezijamala adhezija

mineralno uljevelika kohezijavelika adhezija



Vrste aditiva:

1. Sredstvo za POBOLJANJE INDEKSA VISKOZNOSTI - smanjuju promjene viskoznosti u odnosu na promjenu temperature - olefinski polimerizanti;

2. Sredstvo za SNIENJE STINITA (temperature stinjavanja); 3. OKSIDACIJSKI INHIBITORI - inhibitori korozije i starenja usporavaju i umanjuju procese

oksidacije ugljikovodika u mazivim uljima; 4. DISPERZANTI -DETERGENTI - HD ulja: disperzanti ai i koksa u ulju dispergiraju

oksidacijske produkte (aa, koks, smola) i dre ih suspendiranima te tako sprjeavaju da se istaloe na nepoeljnim mjestima u motoru (klipni prsteni, stjenke cilindra itd.);

5. Visokotlani aditivi- EP aditivi (engl. Extreme Pressure). Na bazi P i S, grafit, molikot (MoS2), polimerni spojevi;

6. Sredstva PROTIV PJENJENJA; 7. DEEMULGATORI.

Vrste mineralnih mazivih ulja prema namjeni

Vrste mineralnih mazivih ulja: A D I T I V I

TURBOULJA - parafinska baza; Vp = 1-2

protiv pjenjenja, starenja, deemulgatori

MOTORNA ULJA - parafinska baza detergenti, protiv starenja, polimerni spojevi za multigradna;

ULJA ZA ZRANE KOMPRESORE parafinska baza protiv starenja

ULJA ZA REDUKTORE (HIPOIDNA) parafinska baza vrlo visoki tlakovi - EP (P, S, Cl)

TRAFO ULJA -parafinska baza; bez vlage; protiv starenja

ULJA ZA RASHLADNE STROJEVE - deparafinirana (naftenska baza), bez vlage protiv starenja

ULJA ZA OSTALE NAMJENE -razna: buenja, alatni strojevi, hidraulika, pree, kaljenje i td;

razni, ovisno o namjeni

3. KLASIFIKACIJA MINERALNIH MAZIVIH MASTI I ULJA Kod svake primjene mazivih ulja nekoliko znaajnijih karakteristika dolazi do izraaja: mazivnost, viskozitet, otpornost prema temperaturi (visokoj ili niskoj), vlazi, praini i drugo. Teko je sve ove osobine opisati, a posebno egzaktno mjeriti. Zbog toga uz komercijalna maziva, kao i maziva posebne namjene, treba pridruiti odreene brojke koje maziva svrstavaju u posebne grupe. Te grupe ili klasifikacije omoguuju ili barem olakavaju pravilnu primjenu i upotrebu maziva. Premda se danas tei internacionalizaciji oznaka, meunarodnoj standardizaciji, jo e niz godina u primjeni ostati razne klasifikacije, nacionalne (kao SAE), vojne (MIL, DEF.STAND) ili tvornike (Catepillar) i dr. Ovdje se daje pregled najznaajnijih standardizacija, sa primjerima poznatih proizviaa.



3.1 ULJA ZA MOTORNA VOZILA

a) Klasifikacija prema viskozitetu S A E - KLASIFIKACIJA VISKOZITET svojstvo fluida da se opire tangencijalnim naprezanjima. Viskoznost je mjera unutarnjeg trenja fluida. Viskoznost kapljevina ovisi o temperaturi, dok viskoznost plinova ovisi o tlaku i temperaturi.

Viskozitet je jedna od najkonkretnijih osobina mazivih ulja, meutim karakteriziran je izrazitom ovisnou o temperaturi. to se manje mijenja viskozitet s promjenom temperature, ulje je kvalitetnije. Ova kvaliteta se postie izborom baze ulja viskozitet parafinskih ulja najmanje je ovisan o temperaturi ili posebnim dodacima, aditivima. Meutim, posebni pogonski uvjeti zahtijevaju ulja specifinih karakteristika, pa se ulja klasificiraju prema viskozitetu. SAE-klasifikacija motornih ulja prema viskoznosti predstavlja najraireniji sustav klasifikacije maziva u automobilskoj industriji i prometu. Sustav je ustanovilo ameriko udruenje inenjera "Society of Automotive Engineering". Prema klasifikaciji SAE motorna maziva ulja dijele se u dvije osnovne skupine: - monogradna (sezonska, moraju se mijenjati prema godinjim dobima zima/ljeto); - multigradna koriste se tijekom cijele godine. ZIMSKA ulja, s oznakom W Propisan je MAKSIMALNI viskozitet kod niskih temperatura i MINIMALNI viskozitet ko 100oC. Namjena: koritenje kod niskih temperatura; LJETNA ulja Propisan je MINIMALNI I MAKSIMALNI viskozitet kod 100oC. Namjena: koritenje kod visokih vanjskih temperatura. MULTIGRADNA ulja: Ulja iji viskozitet kod niskih temperatura udovoljava propisima za ZIMSKA ulja (W), a kod 100oC zahtjevima za ljetna (bez W). U oznaci su obvezna dva beoja karakteristike zimskog i ljetnog ulja, npr. 15W-40. Multigradna ulja se koriste u podnebljima gdje je neophodna upotreba zimskih i ljetna ulja. Na ovaj nain nije potrebna zamjena ulja u jesen i proljee. Prema navedenoj klasifikaciji definiraju se dvije kategorije viskoznosti motornih ulja:

1. gradacije oznaene slovom W definirane su:

maksimalnom dinamikom viskoznou na niskim temperaturama. Viskoznost se odreuje prema proceduri ASTM D 2602 pri odreenoj temperaturi test metodom za prividnu viskoznost motornih ulja na niskim temperaturama, koristei ureaj Cold Cranking Simulator (CCS);

najveom graninom temperaturom pumpabilnosti (ASTM D 3829) koja govori o sposobnosti dobavljanja ulja do uljne pumpe i uspostavljanju odgovarajueg tlaka motornog ulja u poetnoj fazi rada motora, tj. u hladnom startu motora pri niskim temperaturama kad treba zadovoljiti zahtjeve za viskoznou;

minimalnom kinematikom viskoznou u mm2/s na 100C koja se mjeri prema ASTM D 445.

2. gradacije koje ne sadre slovo W definirane su odreivanjem kinematikog viskoziteta u

mm2/s na 100C koji se mjeri prema ASTM D 445. Kako je svaka W gradacija definirana maksimalnom dinamikom viskoznou pri niskim temperaturama i najveom graninom temperaturom pumpabilnosti, postoji mogunost da neko ulje zadovolji zahtjevima vie o



jedne W gradacije, pa se onda oznauje najniom gradacijom. Isto tako, ulje moe odgovarati i gradaciji bez slova W, npr SAE 40, te je takvo ulje multigradno s oznakom npr. 5W 40.

KLASIFIKACIJA MOTORNIH ULJA PREMA VISKOZNOSTI SAE Viskoznost

Niska temperatura CCS, ASTMD 2602

100C ASTM D 445

Granina temperatura

pumpabilnosti ASTM D 3829

mm2/s

Gradacija viskoznosti

SAE mPas najvie na C najmanje najvie

C najvie

0 W 3250 -30 3,8 - -35 5 W 3500 -25 3,8 - -30 10 W 3500 -20 4,1 - -25 15 W 3500 -15 5,6 - -20 20 W 4500 -10 5,6 - -15 25 W 5000 -5 9,3 - -10 20 - - 5,6 9,3 - 30 - - 9,3 12,5 - 40 - - 12,5 16,3 - 50 - - 16,3 21,9 -

b) Klasifikacija prema radnim karakteristikama API American Petroleum Institute Engine Service Clasification System Klase prema uvjetima u eksploataciji: NAJBLAI: ulja sa minimumom zatite od stvaranja depozita, troenja (zaribavanja) i korozije. NAJOTRIJI: ulja za najotrije uvjete rada, sa najveom zatitom motora. - Benzinski motori najotriji uvjeti rada: kratke vonje, start-stop service, vonja kod visokih temperatura, konstantno visoka brzina, vua prikolice kod visokih temperatura.

- Diesel motori najotriji uvjeti rada: visoki radni tlakovi i prednabijanje, gorivo s puno S.

- Dvotaktni motori - uvjeti rada ovise o postotku ulja u mjeavini, uz ostalo kao i kod benzinskih motora - sustav klasifikacije po slovima: SA, SB, ... za benz. (8 klasa) S (Service) CA, CB, ... za diesel (7 klasa) C (Commercial) Sustav je otvoren - moe se proirivati.



API SERVICE / KLASIFIKACIJA MOTORNIH ULJA PREMA RADNIM SVOJSTVIMA

API SERVICE Reim rada motora, uvjeti primjene i kvaliteta ulja

BENZINSKI MOTORI S-kategorija

SA - ista mineralna ulja, bez aditiva benzinski motori koji rade u vrlo blagim uvjetima rada.

SB - benzinski motori koji rade pod min. optereenjem, min. koliine aditiva protiv habanja, korozije i oksidacije.

SC - za motore proizvedene do 1967. god. ulja koja sadre aditive protiv habanja, koroz.-oksid. taloga.

SD - za motore proizvedene od 1968.-1970. god. aditivi kao SC, ali s veim uinom za stroe uvjete rada. SE - za motore poslije 1972. god. aditivi kao SD, ali s veim uinom. SF - za motore poslije 1989. god. aditivi kao SE, ali s veim uinom. SG - kao i SF + dodatni zahtjevi vezani uz 5 razliitih testova motora.

SH - za motore putnikih vozila proizvedene poslije 1993. god. U odnosu na SG pruaju jo bolju zatitu od stvaranja taloga, oksidacije ulja, troenja i korozije metala.

DIZEL MOTORI C-kategorija, komercijalna vozila

CA,CB,CC Zastarjeli servisi za dizel motore, od blagih do strogih uvjeta rada, a zahtijevaju zatitu od korozije i stvaranje taloga na visokim i niskim radnim temperaturama.

CD Dizel motori koji rade s normalnim punjenjem i turbo-pretpunjenjem pod tekim uvjetima, a troe sve vrste dizel goriva. Zahtjevaju zatitu od troenja, korozije i formiranja taloga na visokim radnim temperaturama.

CD-II Dvotaktni dizel motori s normalnim ili turbo-pretpunjenjem. Ulja osiguravaju zatitu od troenja i stvaranja taloga.

CE Dizelovi motori za koje se trae kategorije CD uz dodatni zahtjev drugih specifikacija (Cummins NTC-400, Mack E0-K2).

CF-4

etverotaktni brzohodni dizel motori s turbo-pretpunjenjem. U odnosu na CE kategoriju ova ulja pruaju veu zatitu od stvaranja taloga i manju potronju ulja. Posebno su prilagoena upotrebi u tekim kamionima prigodom vonje na autocestama.

DVOTAKTNI MOTORI Podruje primjene

TA Mopedi, mali elektrini generatori, pumpe i ostali zrakom hlaeni motori do 50 cm3. TB Skuteri, manji motori do 250 cm

3, rune pile, mali izvanbrodski zrakom hlaeni motori.

TC Motorne pile, motori za vonju po snijegu, motocikli s motorima > 250 cm3. TD Izvanbrodski vodom hlaeni motori.

c) Ostale klasifikacije

Vojne klasifikacije motornih ulja - USA - MIL-L ... Klasifikacija zamiljena za vojnu primjenu, ali je naila na iroku primjenu u praksi, za komercijalne svrhe. Porijeklo vue i razvijena je iz kompanije za proizvodnju traktora Caterpillar Tractor Co. (1938. god.), te tvornice General Motors iz istog vremena. Poeci ove klasifikacije iz 1942. godine, pod brojem US Army Ordonance Specification 2-104 A kojim su definirana HD ulja (Heavy Duty) za primjenu u obrambenim postrojenjima. Uredba je kasnije zamijenjena sa 2-104 B, a potom sa specifikacijom 2-104B Supplement I



Slijedi je 1950. godine MIL-L-2104 specifikacija, 1954. godine MIL-L-2104A specifikacija i konano 1960. godine poznata MIL-L-2104B specifikacija. 1970. godine MIL-L-2104B specifikaciju zamjenjuju dvije specifikacije: MIL-L-2104C (za odreivanje maziva za vojna borbena vozila) i MIL-L-46152 (za odreivanje motornog ulja za benzinski i dizelov motor u putnikim vozilima i lakim traktorima). Svak aod ovih specifikacija bila je podlona daljnjoj modifikaciji.... Na primjer: MIL-L 46152 B - ulja za borbena vozila, MIL-L-2104 D - ulja za benzinske i diesel motore putnikih (transportnih) vojnih vozila, MIL-L-9000 G - za ulja brodskih propulzijskih i pomonih dizel motora, MIL-L-21260 C - ulja za konzerviranje motora, te za manje optereene motore, MIL-L-46167 A - ulja za benzinske i dizel motore kod temperatura od +5 do -55oC - za arktika podruja.

GB - British Ministry of Defence Specification Npr.: - DEF-STAN 91-43/1 - ulja za dizel i benzinske motore, - DEF-STAN 91-22/2 - ULJA ZA MARINA DIZEL MOTORE, itd. - Industrijske specifikacije: DIN, BS ... - Posebne: SKF, FIAT, FORD, UK Atomic Energy Authority, GM, ...

3.2 ULJA ZA ZUPASTE PRIJENOSNIKE VOZILA Klasifikacija se temelji na viskozitetu maziva mjerenog kod NISKIH i/ili VISOKIH temperatura. MULTIGRADNA ulja zadovoljavaju zahtjeve za viskozitetom sa "W" oznakom kod NISKIH temperatura, te onih bez "W" oznake kod VISOKIH temperatura. Napomena: Ne postoji izravni odnos izmeu SAE klasifikacije za motorna ulja i ulja za zupaste prijenosnike vozila. Ulja za zupanike i ulja za motore koja imaju isti viskozitet imaju razliitu SAE gradaciju, to se vidi iz njihovih klasifikacija:

a) SAE GRADACIJA VISKOZITETA ZA AUTOMOBILSKE ZUPANIKE

GRADACIJA VISKOZITETA SAE

Maksimalna temperatura za viskozitet od 150.000 cP (10-3 Pas) 0C

Viskozitet kod 100C mm2/s (cSt) Min Max

75 W -40 4,1 -

80 W -26 7,0 -

85 W -12 11,0 -

90 - 13,5 24,0

140 - 24,0 41,0

250 - 41,0 - (Table 36. SAE Viscosity Grades for Automotive Gear Lubricants, A Guide to Shell Lubricants, Shell International trading Co. London 1991.)



b) Klasifikacija prema radnim svjostvima API

ZUPANICI GL-1

GL-2

GL-3

GL-4

GL-5

GL-6

Za spiralno-konine i pune zupaste prijenosnike automobilske zupanike i neke rune pogone; blagi uvjeti rada, niski tlakovi, male brzine, tako da se moe koristiti isto mineralno ulje; inhibitori korozije i antioksidanti, aditivi protiv pjenjenja i za snienje toke teenja; EP aditivi se ne dodaju! Za pune zupaste prijenosnike pri pojaanim uvjetima rada-tlak, brzina kad ne moe zadovoljiti ulja tipa GL-1; blagi dodatak EP-aditiva. Za umjereno otre uvjete rada - vee nego za GL-1 ili 2; podnose vea optereenja; aditivi za umjereno poboljanje vrstoe mazivog sloja. Prvenstveno za hipoidne zupanike kod putnikih automobila i drugih vozila koji rade pod uvjetima velike brzine i malog okretnog momenta. Kao i GL-4, za hipoidne, ali uz udarna optereenja. Najsloeniji uvjeti rada kod osobnih automobila i drugih vozila.

3.3 INDUSTRIJSKA ULJA ISO KLASIFIKACIJA INDUSTRIJSKIH ULJA Ova klasifikacija je uspostavljena od meunarodne organizacije za standardizaciju ISO (International Standard Organization). U klasifikaciji se koriste jedinice cSt (CENTISTOKES), a prikazane vrijednosti viskoziteta se odnose na temperaturu od 40 C. Industrijska ulja su podijeljena u 18 gradacija - ISO stupnjeva viskoziteta (ISO VG - ISO Viscosity Grade) i to od 1,98 cSt do 1650 cSt, od kojih je svaka definirana posebnim brojem. Taj broj, odnosno stupanj viskoziteta, priblino odgovara srednjoj vrijednosti viskoziteta dotine gradacije. Ova se klasifikacija ne koristi za ulja s posebnom namjenom, kod kojih viskozitet nije dominantno svojstvo (npr. ulja za rezne alate).

KINEMATIKI VISKOZITET kod 400C

(cSt) (mm2/s)

ISO VG (ISO stupanj viskoznosti)

Minimalno

Maksimalno

MID-POINT kod 400C (cSt) (Srednja vrijednost)

2 1,98 2,42 2,2

3 2,88 3,52 3,2

5 4,14 5,06 4,6

7 6,12 7,48 6,8

10 9,0 11,0 10,0

15 13,5 16,5 15,0

22 19,8 24,2 22,0

32 28,8 34,0 32,0

46 41,4 50,6 46,0

68 61,2 74,8 68,0



100 90,0 110,0 100,0

150 135,0 165,0 150,0

220 198,0 242,0 220,0

320 288,0 352,0 320,0

460 414,0 506,0 460,0

680 612,0 748,0 680,0

1000 900,0 110,0 1000,0

1500 1350,0 1650,0 1500,0

(Table 37. SAE Viscosity Grades for Industrial Oils, A Guide to Shell Lubricants, Shell International trading Co. London 1991.)

3.4 KLASIFIKACIJA MASTI NLGI KLASIFIKACIJA KONZISTENTNIH MASTI Najee koritena klasifikacija konzistentnosti mazivih masti, ustanovljena od Nacionalnog instituta za mazive masti iz SAD (National Lubricating Grease Institute). Ova klasifikacija se temelji samo tvrdoi ili mekoi, odnosno konzistentnosti masti. Nijedno drugo svojstvo nije uzeto u obzir. Klasifikacija definira podruja konzistentnosti masti s oznakama od 000 do 6. Konzistentnost je definirana DESETINKOM MILIMETRA penetracije standardnog konusa kod 250C.

NLGI GRADACIJA Penetracija mazive masti (0,1 mm)

000 445 do 475

00 400 do 430

0 355 do 385

1 310 do 340

2 265 do 295

3 220 do 250

4 175 do 205

5 130 do 160

6 85 do 115

(Table 38. NLGI Grease Classification, A Guide to Shell Lubricants, Shell International trading Co. London 1991.)



4. ULJA I TEKUINE ZA SPECIJALNE NAMJENE

4.1 TEKUINE ZA HIDRAULIKE KONICE I KVAILA Moderne tekuine za konice na bazi poliglikola i glikoletera imaju, dakle, visoko vrelite i dobra svojstva viskoznosti na niskim temperaturama. Osim toga, imaju dobu mazivost, nisu korozivne i kompatibilne su s dijelovima od gume i plastike u dosadanjim sustavima za koenje. Najvaniji problem kod primjene ovih tekuina je njihova higroskopnost, tj. one apsorbiraju vodu. Osnovni problem higroskopnosti je poveanje viskoznosti na niskim temperaturama, smanjenje temperature stvaranja "parnog epa" i poveanje vjerojatnosti nastanka korozije. Primjer: tekuini na bazi glikoletera vrelita 260C viskoznost se poveala od 1400 na 1750 mm2/s poveanjem sadraja vode svega 2% (to odgovara periodu upotrebe od jedne godine). Ovakvo poveanje viskoznosti ozbiljno utjee na vrijeme zaustavljanja i na mogunost upravljanja vozilom. Ako se tekuina za konice dovoljno zagrije da doe do isparavanja, dolazi do stanja koje nazivamo stvaranje "parnog epa". Budui da je para stlaiva, njena prisutnost u konikom sustavu dovodi do pojave da se pritiskanjem papuice za koenje pritisak ne prenosi s konice na kotae. Viskozitet - ne smije se previe mijenjati promjenom temperature. Naroita je opasnost zimi ili ako ima puno vode (vlage) u tekuini. Sastav: 75% svih svjetskih tekuina na bazi: glikoletera, poliglikola i glikola + inhibitori korozije i oksidacije. Nuna je zamjena ulja za konice svakih 1 - 2 godine. Historijat: od 1920 1950. god. na bazi alkohola i ricinusovog ulja, od 1950. razvoj sintetikih materijala, glikoletera i poliglikola.

13.2 TEKUINE PROTIV SMRZAVANJA Tekuine sa niskim leditem, na bazi glikola, uz dodatak inhibitora korozije - "aditiva". Potrebna je zamjena svake 2 godine jer dolazi do degradacije aditiva.



5. MAZIVE MASTI

Mazive masti moraju imati visoku kvalitetu i stabilnost zbog dugih intervala zamjene i dodavanja. Sastoje se od mineralnog ulja odgovarajue kvalitete i od sredstva za uguavanje. Najea sredstva za uguavanje su: sapuni, silikagel, posebno rafinirane vrste gline,... Ako je u mazivoj masti uguiva sapun, onda je njegov udio u masti u granicama od 5 do 15% - udio sapuna utjee na konzistentnost masti. Mazive masti primjenjuju se u slijedeim sluajevima:

a) kad nije mogue cirkularno (protono) podmazivanje; b) kada treba sprijeiti prodor praine i vode u sustav podmazivanja (automobil); c) kod velikih specifinih optereenja i malih brojeva okretaja (strojevi sa estim zastojima); d) kod poviene temperature, tj. iznad 90C (363 K); d) kad postoji mogunost istjecanja ulja iz sustava.

Posebna panja je kod osnovnog punjenja leaja mau, kao i pri ponovnom podmazivanju leaja - prepunjeni leaj ili kuite dovodi do pregrijavanja kod visokih brzina, dolazi do pjenjenja maziva koje moe iscuriti. Visoke temperature skrauju vijek trajanja masti. Radna temperatura i viskozitet ulja od kojih su nainjene od presudne su vanosti za pravilnu primjenu mazivih masti. Openito vrijedi:

- mekane masti niskoviskoznog ulja za leajeve velikih brzina (NLGI 1ili 2, bazno ulje 55 - 105 cSt/40C);

- za male brzine masti sa uljem visokog viskoziteta (30 - 35cSt/100C); - za lagane i srednje terete masti ulja niskog i srednjeg viskoziteta; - za velike terete masti na bazi ulja visokog viskoziteta; - za velike terete i udarna optereenja EP masti; - za vlane uvjete masti na bazi kalcijevog sapuna; - za poveanje antikorozivnog djelovanja u prisutnosti vode masti sa EP aditivima na bazi

olova (Pb). Klasifikacija masti prema sapunima:

a) Ca - mast - primjena do tmax = 60C, kontakt s vodom dozvoljen; b) Na - mast - primjena do tmax = 90C, visoko stabilna mast, kontakt s vodom nedozvoljen,

primjena: za runi alat, builice, brusilice; c) Li - mast - primjena do tmax = 90C, iroka primjena za automobile, valjkasti i klizni leajevi; d) Zn - mast - primjena do tmax = 110 - 120C; e) Al - mast - primjena do tmax = 100C, Primjena: donji postroj motornih vozila, upravljaki

sustav. Postoje specijalne masti za podmazivanje uadi kod tornjeva za buenje nafte. Podnose vrlo velika specifina optereenja pa se u mast dodaje grafit, molikot i do 30% cinka.

Voda%2C Gorivo i Mazivo 7.Dio - Mazivo

Documents

Transcript of Voda%2C Gorivo i Mazivo 7.Dio - Mazivo