Mrtvaki sanduk se otvara, na zidnom satu otkucava pono, kripa lijesa nagovjeuje izlazak grofa Drakule. Visok starac, glatko obrijan s iznimkom vrlo dugakih brkova, odjeven u crno od glave do pete, bez ijedne mrlje bilo kakve boje na sebi, urnim koracima odlazi iz svojeg transilvanijskog dvorca put pustih, zagonetnih i mranih ulica. Ovako poinje mnogo filmskih pria o izuzetno popularnom i nadaleko uvenom grofu Drakuli, rumunjskoj legendi, o kojem je roman napisao irski pisac Bram Stoker. Drakula na rumunjskom znai 'zmaj' ili 'vrag'Vampirski mit, valjda star koliko i ovjeanstvo, oito je vrlo inspirativan jer je na tu temu napisano mnotvo stripova i knjiga te snimljeno nebrojeno mnogo filmova i glazbe. Drakula je i danas opi sinonim strave i uasa. Stvarnost je ipak malo drugaija. Vlaki vladar Vlad Tepe tijekom ivota zasluio je nadimak Drakula, a to na rumunjskom znai zmaj ili vrag. Vlad je bio bez milosti, smaknuo je 30.000 ljudiRumunji tvrde da ga je dobio po ocu koji je, kao i Tepe, bio vrlo surov i okrutan. Tijekom estogodinje vladavine svaku je neposlunost kanjavao vrlo okrutno i brutalno. Procjenjuje se da je smaknuo 30.000 ljudi. Nije bilo milosti. Vlad Drakula za turske je vojnike bio gotovo demon jer ih je na svakom koraku izluivao otrovnim slavinama, unitenim usjevima i vojnicima, koji su u gluho doba noi ispaljivali otrovne strelice. Turske vojnike razapinjao ili ih nabijao na kolacNije bila neobina slika da sa svake strane dva metra irokog puta, koji vodi do dvorca Bran, razapeti ili nabijeni na kolac vie tijela turskih vojnika. Sve te prie nagnale su tursku vojsku i lokalno stanovnitvo da proire mit o vladaru demonskog podrijetla koji neprijateljima pije krv. I danas su meu Rumunjima miljenja podijeljena.

Vlad III. Tepe

Vlad epe DraculaVlad III. Cepe (rum.: Vlad epe), poznat i kao Vlad Nabija te Vlad Dracula (o.1431. - 1476.), vlaki knez i borac protiv Turaka.

U povijesti je, osim po svom angamanu u borbama protiv osmanske ekspanzije, poznat i kao inspiracija za glavni lik u romanu Brama Stokera Drakula iz 1897. godine.

Sadraj [sakrij] 1 Podrijetlo nadimaka2 ivotopis2.1 Mladost2.2 Talac Osmanskog Carstva2.3 Prva vladavina i izgon2.4 Druga i trea vladavina3 Prie o Draculi3.1 Dracula i turski izaslanici3.2 Zlatni pehar3.3 Mudri izaslanik3.4 Sluga koji nije podnosio smrad3.5 Trgovevo potenje3.6 Poderana seljakova koulja3.7 Vrea sa novcima4 Zanimljivosti5 Biljeke6 Literatura7 Vanjske poveznice8 Ostali projektiPodrijetlo nadimaka[uredi VE | uredi]Nadimak Cepe (rum. epe) ili Nabija dobio je zbog navike da se obraunava sa protivnicima na nain da ih nabije na kolac.[1]

Drugim nadimkom, Drakula, nazvan je prema svom ocu. Godine 1431. ugarsko-hrvatski kralj igmund Luksemburki primio je Tepeovog oca u viteki Red Zmaja zbog vojnih zasluga. Tako je dobio nadimak Zmaj (rum. Drakul). Poslije oeve smrti, Vlad Cepe naslijedio je i njegov nadimak, ali kao Drakula, u znaenju Zmajev sin.

ivotopis[uredi VE | uredi]Mladost[uredi VE | uredi]Roen je 1431. u tvravi Sigiuara (rum. Sighioara, njem. Schsburg) blizu Trgovita Trgovita u Transilvaniji, dananjoj Rumunjskoj.

Otac mu je bio vlaki knez Vlad II. Dracul, a majka moldavska princeza Cneajna. Imao je starijeg brata Mirceu i mlaeg polubrata Radua.

Njegov otac je 1436. zbacio sa prijestolja Alexandrua Aldeu i preuzeo vlast. Sklopio je savez sa Turcima protiv cara igmunda.

Godine 1438. sudjelovao je sa Turcima u napadu na Transilvaniju. U tom pohodu pratili su ga sinovi Dracula i Mircea.

Postao je taocem u sklopu politike nagodbe te je sklonost okrutnosti razvio upravo dok je promatrao osmanske metode muenja. Kako je esto spaavao krane od turskog zarobljenitva, Turci su posumnjali u njegovu odanost. Zbog toga je 1444. godine zarobljen zajedno sa svojim sinovima, Vladom i Raduom, prilikom gostovanja kod sultana Murata II.

Nakon kratkotrajnog zatoenitva, Vlad II. Dracul zakleo se na vjernost sultanu i ostavio mu svoje sinove za taoce kao dokaz odanosti. Mladi Vlad je upravo u zarobljenitvu razvio sklonost okrutnosti, promatrajui osmanske metode muenja.[2]

Talac Osmanskog Carstva[uredi VE | uredi]Dracula i njegov polubrat Radu poslani su u Egrigiz u Maloj Aziji gdje su stavljeni u kuni pritvor. U meuvremenu, njihov otac se vratio na vlako prijestolje i obnovio svoju zakletvu Redu Zmaja.

Iako oklijevajui, pridruio se borbi protiv Turaka, a zakletve date Turcima razrjeio ga je papa. Meutim, pohod na Varnu 1444., iako je doao do Crnog mora, zavrio je kao potpuni neuspjeh.

Dracul i Mircea (Mira) su optuivali vou pohoda, ugarskog vojvodu Janka Hunjadyja za poraz. Godine 1447. pobunjeni vlaki plemii ubili su kneza Dracula i Mirceu, najvjerojatnije po Hunjadyjevoj zapovijedi.

Prva vladavina i izgon[uredi VE | uredi]Godinu dana nakon oevog ubojstva, Dracula je puten iz zatoenitva te je na elu turskih vojnika osvojio vlaku prijestolnicu. Zasjeo je na prijestolje kao turski vazal protjeravi s vlasti promaarsku dinastiju Daneti (rum. Dneti). Njegova prva vladavina potrajala je svega dva mjeseca.

Hunjady je izvrio invaziju na Vlaku i protjerao Draculu koji je pobjegao u Moldaviju (rum. Moldova). Ondje je ostao pod zatitom svog ujaka Bogdana II. do listopada 1451. godine.

Druga i trea vladavina[uredi VE | uredi]Kada je Bogdan bio ubijen, Dracula je otiao u Ugarsku i sklopio savez s ugarskim regentom Jankom Hunjadyjem uperen protiv turskog sultana Mehmeda II. Osvajaa.

Uz pomo ugarskih trupa, Vlad Dracula je 1456. godine napao Vlaku i ponovno preuzeo vlast u zemlji. Ovoga puta zavladao je vrstom rukom, obraunavajui se okrutno sa svim neprijateljima, bilo da se radilo o nelojalnim podanicima ili o Turcima.[3]

Godine 1462. Turci su pokrenuli novu invaziju na Vlaku, osvojili je, a Drakula je bio prisiljen pobjei u Ugarsku na dvor regenta Hunyadyja. Meutim, Hunyady ga je zatoio i u zatoenitvu provodi dvanaest godina.

Iz zatoenitva je osloboen 1474. godine, a dvije godine poslije opet se domogao vlasti u Vlakoj. No, ovoga puta neprijatelja je bilo previe i oni ga ubijaju.

Prie o Draculi[uredi VE | uredi]

Dracula i turski izaslaniciVeina navedenih pria zapisana je u njemakim i ruskim rukopisima iz 15. stoljea.

Dracula i turski izaslanici[uredi VE | uredi]Jednom prilikom Draculi su doli izaslanici turskog sultana da zatrae godinji danak, jer je sultan Draculu smatrao svojim vazalom. Izaslanici su klekli pred Draculom, ali nisu skinuli fesove s glava. On ih upita: "Zato me vrijeate? Zato ne skidate fesove?" Oni su odgovorili: "Gospodaru, mi skidamo fesove samo pred naim sultanom." Dracula je odvratio: "Vidim da ste vjerni vaem sultanu i elim vas jo vie uvrstiti u vaoj odanosti njemu." Tada je naredio svojim vojnicima da izaslanicima metalnim avlima pribiju fesove za glave.[4]

Zlatni pehar[uredi VE | uredi]Usred Drakuline prijestolnice Trgovita nalazio se zdenac sa vodom. Kraj zdenca je stajao zlatni pehar kako bi svaki prolaznik mogao peharom zagrabiti vode i napiti se. Dok god je Dracula bio knez Vlake, nitko se nije usuivao ukrasti taj pehar.[5]

Mudri izaslanik[uredi VE | uredi]Jednom je Draculi doao izaslanik ugarsko-hrvatskog kralja Matijaa Korvina. Za vrijeme ruka u dvoritu dvorca bio je postavljen vrlo visok kolac. Dracula upita izaslanika: "Zna li zato ovdje stoji taj kolac?" Izaslanik odgovori: "Gospodaru, sigurno je neki velikodostojnik uinio kakav zloin i ti mu ovime eli priutiti uzvieniju smrt od ostalih." Dracula odgovori: "U pravu si. Ti si izaslanik jednog velikog kralja i taj kolac je postavljen za tebe." Izaslanik odgovori: "Gospodaru, ukoliko smatra da sam poinio zloin koji zahtjeva takvu kaznu, kazni me. Ti si najmudriji sudac i ukoliko sam zgrijeio, za moju smrt nee biti odgovoran ti, nego ja." Dracula mu ree: "Da nisi tako odgovorio, ve bi bio na kolcu. Ti si uistinu kadar biti izaslanik velikih vladara. Poi u miru i reci svome kralju da mi alje samo mudre izaslanike, jer ukoliko neto krivo kau, za njihovu smrt e biti oni krivi, a ne ja." I bogato ga nagradi.[6]

Sluga koji nije podnosio smrad[uredi VE | uredi]Dracula je obiavao jesti okruen leevima nabijenima na kolce. Uivao je u tome. Jednom za vrijeme takvog objeda sluga mu je posluivao hranu. Kako nije mogao podnijeti smrad leeva sluga je zaepio nos. Dracula ga je upitao: "Zato si zaepio nos? Zar ne moe podnijeti miris?" Sluga odgovori: "Ne gospodaru, ne mogu podnijeti miris." Dracula mu ree: "Tada emo te premjestiti dovoljno visoko da ga ne moe osjetiti." I Dracula naredi vojnicima da naprave kolac trostruko dulji od uobiajenih, postave ga u dvoritu i nabiju slugu na njega. I tako bi.

Trgovevo potenje[uredi VE | uredi]Jedan je trgovac prolazio kolima kroz Trgovite. Morao je prenoiti u gradu ali nije znao gdje ostaviti kola s robom. Otiao je Draculi i nakon to mu je predao poklon rekao: "Gospodaru, no me zatekla u tvom gradu. Savjetuj me gdje da ostavim kola sa svojom imovinom kako ne bi bila ukradena." Dracula mu je odgovorio: "Ostavi kola preko noi nasred gradskog trga. Ja ti jamim za njih." Trgovcu to nije bilo po volji ali je posluao. Ujutro je u kolima nedostajalo 160 zlatnika. Trgovac je Draculi prijavio pljaku, a ovaj je graanima Trgovita zaprijetio da ako ne izrue lopova, itav grad e biti spaljen. U meuvremenu je Dracula naredio svojim ljudima da iz njegove riznice uzmu 161 zlatnik i neprimjetno ih stave u trgoveva kola. Trgovac je pronaao novce, ali kada ih je prebrojao vidio je da ima jedan zlatnik vie. Otiao je Draculi i rekao mu: "Gospodaru, pronaao sam svoje novce, ali tu je jedan zlatnik vie." Upravo u tom trenutku vojnici su lopova nabijali na kolac i Dracula je rekao trgovcu: "Da mi nisi rekao za taj zlatnik vie, nabio bih te na kolac zajedno s lopovom. Ovako si dokazao svoje potenje. Idi u miru."[7]

Poderana seljakova koulja[uredi VE | uredi]Jednom je Dracula prolazei Vlakom ugledao seljaka sa poderanom kouljom. Upitao ga je: "Zar nema drugu koulju?" Seljak je odgovorio: "Nemam gospodaru." Dracula ga ponovno upita: "Zar nisi posadio lan, zar nema lana za platno?" Seljak odgovori: "Imam mnogo lana gospodaru." I pokae mu spremite puno lana. Dracula ga upita: "Ima li enu?" "Imam." - odgovori seljak. "Dovedi ju!" - naredi Dracula. Seljak dovede enu, a Dracula joj ree: "Zato si lijena prema svom muu? Njegovo je da radi u polju i da te hrani. Tvoje je da mu popravlja odjeu. Da on nije posadio lan, on bi bio kriv to mu je koulja poderana. Ti mu ne popravlja odjeu i ovako si ti kriva." Dracula naredi svojim ljudima da enu nabiju na kolac. Dok su to radili ree seljaku: "Pronai si drugu enu i neka bude marljivija nego ova ili e i ona zavriti na kolcu."[8]

Vrea sa novcima[uredi VE | uredi]Jedan vlaki trgovac je izgubio vreu sa novcima. Svuda je bio razglasio da e onome tko ju pronae dati kao nagradu stotinu zlatnika. Jedan seljak je pronaao vreu i donio mu. Rekao je: "Trgove, ako je ovo tvoja vrea evo ti je." Trgovac je prebrojio novce i vidio da su svi na broju, ali od krtosti nije elio isplatiti seljaku obeanu nagradu. Rekao je seljaku: "Ja sam prebrojao novce i vidio da si ti ve uzeo svoju nagradu od stotinu zlatnika. To je bilo tvoje pravo i neka si." Seljak odgovori: "Ja nikakve novce iz vree nisam uzimao. Donio sam ti ju zatvorenu kako sam ju i pronaao." Trgovac mu ree: "Kada sam izgubio vreu u njoj je bilo sedam stotina zlatnika. Sada je samo est stotina." Seljak mu ponovi: "Ja nikakve novce nisam uzimao." Odu oni kod Dracule da on presudi. Trgovac mu ispria svoju priu, a seljak ree: "Gospodaru. Meni nije stalo do novaca. Meni smeta to on ne vjeruje u moje potenje". Dracula je prozreo trgovevu igru i rekao mu: "Sve je jasno. Ti si trgove izgubio vreu sa sedam stotina zlatnika, a seljak je pronaao vreu sa est stotina. Prema tome trgove, to nije tvoja vrea i ti ekaj dok ti se ne javi netko tko je pronaao tvoju vreu". A seljaku ree: "Ti uzmi ovu vreu s novcima, nosi ju kui i ekaj dok se ne javi netko tko je izgubio vreu sa est stotina zlatnika".[9]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Vampir grof DrakulaPo Vladu Tepeu Draculi stvoren je lik najpoznatijeg vampira svih vremena, grofa Dracule.Procjenjuje se da je dao pobiti oko 30.000 stanovnika Vlake i Transilvanije.Vlad je prema legendi poginuo u zasjedi. Pria se da su ga ubili njegovi vojnici, zamjenivi ga za turskog vojskovou. Glava mu odrezana i poslana turskome sultanu Mehmedu II. Osvajau, velikom Vladovom neprijatelju. Tijelo mu je, navodno, osakaeno i zakopano ispod oltara u crkvi samostana na otoku Snagov. Kada su 1930. godine arheolozi otvorili njegovu grobnicu bila je prazna.Neki filmovi i stripovi Vlada III. Tepea i grofa Draculu stapaju u istu osobu prikazujui da je Vlad III. Tepe nakon smrti postao vampir poznat pod imenom Dracula.U talijanskom stripu Dampyr, glavni savjetnik Vlada II. Dracula i Vlada III. Tepea bio je arhivampir Draka, zbog ega su njih dvojica poslije povezani sa legendom o vampirima.U stripovima koje izdaje DC Comics ovjek koji je u povijesti ostao upamen kao Vlad III. Tepe zapravo je bio besmrtni zloinac Vandal Savage.