OSNIVANJE TVRTKE

Prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva sektor malog i srednjeg gospodarstva ine fizike i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju doputene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tritu.

Fizike i pravne osobe koje su dio sektora malog i srednjeg gospodarstva moraju zadovoljiti sljedea tri uvjeta:

- prosjeno godinje zapoljavati manje od 250 zaposlenika

- biti neovisni u poslovanju (to znai da druge fizike ili pravne osobe pojedinano ili zajedniki nisu vlasnici vie od 25% udjela u vlasnitvu ili pravu odluivanja u subjektu malog gospodarstva)

- ostvariti ukupni godinji prihod u protuvrijednosti do 50.000.000,00 EUR ili imati zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imati dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti do 43.000.000,00 EUR.

Prema veliini u smislu ovoga Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva.

Mikro subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe, koje prosjeno godinje imaju zaposleno manje od 10 radnika, ostvaruju ukupni godinji promet u protuvrijednosti do 2.000.000,00 EUR, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 2.000.000,00 EUR.

Mali subjekti malog gospodarstva su fizike i pravne osobe, koje:

1) prosjeno godinje imaju zaposleno manje od 50 radnika,

2) ostvaruju ukupni godinji promet u protuvrijednosti do 10.000.000,00 EUR, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 10.000.000,00 EUR.

-srednji subjekti su fizike i pravne osobe koje:

- prosjeno godinje zapoljavaju vie od 50 i manje od 250 radnika

- ostvaruju ukupni godinji prihod u protuvrijednosti od 10.000.000,00 EUR do 50.000.000,00 EUR ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u protuvrijednosti od 10.000.000,00 EUR do 43.000.000,00 EUR.

Zakon o raunovodstvu i Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva nemaju usaglaen kriterij broja zaposlenih za razvrstavanje malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj. Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva iz svibnja 2012. godine kategorizacija veliine poduzetnika u ovom Zakonu usklaena je s kriterijima koje primjenjuje Europska unija.

Time se omoguuje kvalitetnije analiziranje i usporedba sektora malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj i zemljama EU, te bolje iskoritavanje mehanizama potpora namijenjenih malim i srednjim poduzeima kroz programe EU.

Osnivanje poduzea

Poduzetnici koji su na samom poetku realizacije svoje poslovne ideje,

postavljaju si pitanje kojim e oblikom poslovanja krenuti u posao obrtom ili poduzeem.

Bez obzira na koji se oblik poslovanja poduzetnici odluili u oba dva oblika nalazimo prednosti i nedostatke.

Prednost obrta nad poduzeem jest visina trokova osnivanja, te plaanje poreza na dodanu vrijednost u trenutku podmirenja rauna od strane kupaca, kao i jednostavnost voenja knjigovodstvene evidencije, koju vlasnici obrta zbog jednostavnosti esto mogu voditi i sami.

Kako bi poduzetnik uspio donijeti ispravnu odluku o obliku svog budueg poslovanja potrebno je da utvrdi razliku izmeu moguih oblika poslovanja.

OBRT PODUZEE

OSNIVAFizika osoba Pravna osoba

Temeljni kapitalNema 20.000,00 kuna

Trokovi osnivanja Do 1.000,00 kuna 4.000,00 do 5.000,00 kuna

Mjesto registracijeupanijski ured za gospodarst.Nadleni trgovaki sud

Izmjene u registraciji Bez trokovaDodatni trokovi i dugotrajan

posao

Odgovornost u sluaju sporaImovinom obrta Do visine temeljnog kapitala

Djelatnosti Sve doputene djelatnosti uzposjedovanje odgovarajue strune spreme vezane za obrtSve doputene djelatnosti

Knjigovodstvo JednostavnoDvojno

Upravljanje novcem sa

irorauna Jednostavno bez posebnog pravdanjaSloeno sa strogo reguliranim pravdanjem

Plaanje poreza na dodanu

vrijednost Naplaeni rauni R2 Izdani rauni R1

Porez na dobitOvisno o visini dobiti

15% do 45%Bez obzira na visinu dobiti

20%

Doprinosi za mirovinsko i

zdravstveno osiguranjeVlasnik plaa i u sluaju

zaposlenja na drugom mjestu

(dvostruko plaanje)Vlasnik ne plaa ukoliko je

zaposlen drugdje

Dakle, vidljivo je da je kretanje u posao putem obrta financijski je povoljnije za vlasnika ukoliko se radi o samozapoljavanju, jer se izbjegava sluaj dvostrukog plaanja doprinosa, a ukoliko je vlasnik ve zaposlen.

U hrvatskom sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja nije regulirano oslobaanje

plaanja obveza doprinosa ve zaposlenim vlasnicima obrta, a za koje su ve plaani duni

doprinosi, a to ima negativan utjecaj na odluku osnivanja obrta.

Osim navedenoga vidljivo je da je za otvaranje obrta potreban nii poetni kapital nego kod osnivanja drutva s ogranienom odgovornou, no 2012.godine dolazi do promjena uzrokovanih promjenom Zakona o trgovakim drutvima i uvoenjem jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou nestaju neki od kljunih nedostataka dotadanjeg naina osnivanja poduzea- drutva s ogranienom odgovornou.

Takav oblik drutva s ogranienom odgovornou mogu osnovati najvie tri osobe i samo jedna osoba moe biti lan uprave direktor. Najnii iznos temeljnog kapitala je 10,00 kn, mora u cijelosti biti plaen u novcu.

Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou mora imati zakonske rezerve u koje je duno unijeti etvrtinu iznosa dobiti drutva i smiju se upotrijebiti samo za tri Zakonom predviena sluaja.

U sluaju da temeljni kapital jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou dosegne iznos temeljnog kapitala klasinog drutva s ogranienom odgovornou, takvo drutvo prestaje biti jednostavno, i na njega se primjenjuju pravila klasinog drutva s ogranienom odgovornou, s tim da moe zadrati tvrtku jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou.

KAKO OTVORITI OBRTOtvaranje obrta se odvija u tri koraka: odabir vrste obrta, prikupljanje dokumentacije te predaja dokumentacije i uplata pristojbi.

ODABIR VRSTE OBRTAObrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.

Vrste obrta:

- Slobodni obrt, za obavljanje se kao uvjet ne trai ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispit.- Vezani obrt, za obavljanje se kao uvjet trai ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispit.- Povlateni obrt, smije se obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadleno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta.

PREDAJA DOKUMENTACIJE I UPLATA PRISTOJBIFizika osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje obrta, postaje obrtnikom kad se upie u obrtni registar.

Po primitku obrtnice potrebno je izraditi peat i otvoriti raun.

Nakon upisa u obrtni registar obrtnik je duan poeti obavljati obrt u roku od godine dana, a najkasnije 8 dana prije poetka rada obvezan je prijaviti poetak obavljanja obrta.

U roku od 8 dana od poetka obavljanja djelatnosti, obrt je potrebno prijaviti poreznoj upravi, nadlenoj prema sjeditu obrta, radi upisa u registar poreznih obveznika. Da bi mogli poeti obavljanje djelatnosti, ugostitelji, trgovci, prijevoznici i drugi obrtnici za koje je to posebnim propisima odreeno, trebaju prije poetka obavljanja obrta pribaviti rjeenje o minimalnim tehnikim uvjetima za prostor odnosno koncesiju za obavljanje djelatnosti odnosno odobrenje za rad.

PREGLED DOKUMENTACIJE POTREBNE ZA OTVARANJE OBRTA

Prijava ( obrazac RL-1; RL-2; RL-3 ) za registraciju obrta podnosi se upanijskom uredu ili njegovim ispostavama ( kao to su ured za gospodarstvo, ured za turizam, ured za prosvjetu) nadlenim za podruje na kojem e biti sjedite obrta.Prijava sadri: Ime i prezime, oevo ime

Prebivalite i adresu stanovanja

Djelatnost prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

Tvrtka ime pod kojim e obrt poslovati ( sadri naziv obrta, oznaku obrta i sjedite, a moe sadravati i posebne oznake)

Sjedite i adresu prostora u kojem e obavljati djelatnost

Datum poetka obavljanja djelatnosti ( najkasnije godinu dana od dana upisa u obrtni registar, odnosno od dana izdavanja obrtnice, to znai da datum upisa u obrtni registar nije istovjetan s datumom poetka obavljanja djelatnosti)

Naznaku obavlja li se obrt sezonski i u kojem razdoblju

Podatke o sredstvima za rad kojima se namjerava obavljati djelatnost

Za status obrtnika fizika osoba prilae dokaze o: Hrvatskom dravljanstvu ( domovnica ili radna dozvola izdaje je sredinji zavod za zapoljavanje u Zagrebu)

Zdravstvenoj sposobnosti ( izdaje medicina rada)

Strunoj spremi ili uvjerenje o strunoj osposobljenosti ( ako osniva nema uvjeta moe zaposliti osobu koja ih ima)

VJEBENIKA TVRTKA

Marketing miks ukljuuje aspekte strategije i marketingakojemanagementkoristi da steknu konkurentsku prednost.

- ukljuuje niz elemenata marketinga kao to su:

- proizvod- cijena- promocija- distribucijaTi elementi su varijable marketinga koji tvrtka moe kontrolirati.

Uz etiri osnovna elementa marketinkog miksa (4p), neki teoretiari ukazuju na to da bi trebao biti proiren s tri vie Q :

- ljudi

- proces

- fiziko okruenje

Uinkoviti marketing mix mora ispuniti etiri uvjeta:

biti prilagoena potrebama kupaca

to stvara odreenu konkurentsku prednost

da su njezini elementi su dobro kombinirati

to je u skladu s raspoloivim sredstvima drutva.

NABAVA ROBE

Nabava je nabavljanje materijala ili usluga, odgovarajue kvalitete iz odgovarajueg izvora, te njihova pravovremena dostava na odgovarajue mjesto uz odgovarajuu cijenu.

Nabava ui pojam podrazumijeva kupovanje roba i usluga

- Dobava iri pojam osim kupovanja podrazumijeva, posudbu, unajmljivanje

- Opskrba ui pojam od nabave i dobave orijentacija na fiziki tijek roba tj.

dopremu potrebne robe na odgovarajue mjesto

- U praksi se pojmovi esto koriste kao istoznanice (sinonimi)

CILJ NABAVE:

Osigurati dovoljnu koliinu proizvoda i usluga radi njihove daljnje prodaje ili

radi olakanja njihove daljnje prodaje na industrijskom (veleprodaja) ili

potroakom tritu (maloprodaja).

PRODAJA ROBE:

Pojam prodaje

Prodaja predstavlja in kojim je neto prodano. Prodaja je takoer odio ili djelatnost u poduzeu koje se bavi prodajom. Posljedino, prodati znai dati to drugome u trajno vlasnitvo za odreenu cijenu.

Prodaja je vana karika u lancu reprodukcije, pa ak i uvjet za ponavljanje ciklusa reprodukcije.

To je osobito izraeno u jednom od glavnih krunih tokova tekue imovine (novac u banci i blagajni, potraivanja, zalihe, investicije i sl.) u sveukupnom krunom toku kapitala.

Prodaja se pojavljuje kao faktor transformacije zaliha gotovog proizvoda u oploen

novac, dakle novac uvean za dodanu vrijednost. Bez te transformacije ne bi bilo mogue zapoeti novi ciklus reprodukcije. Potekoe u funkcioniranju prodaje koje se najee minifestiraju kroz velike zalihe gotovih proizvoda trebaju potaknuti na razmiljanje i analiziranje svrhovitosti proizvodnje, odnosno proizvoda koji ostaju na zalaihama i ne pronalaze kupca. Slino je i sa prodajom (pruanjem) usluga. Situacija koju karakterizira slaba potranja za uslugama, slina je situaciji porasta zaliha gotovih proizvoda u proizvodnim poduzeima.

Sadraj funkcije prodaje odreen je osnovnim poslovima koji sadre odgovarajue

aktivnosti koje je potrebno izvriti na operativnoj razini u podzeu. To su sljedei osnovni zadaci i operativne aktivnosti:

- analiza promjena motiva i sadraj potranje za proizvodom/uslugom,

- analiza globalnih kretanja u ponudi i potranji za proizvodom/uslugom,

- obrada podataka i oblikovanje informacija o strukturi domae potranje,

- obrada podataka i oblikovanje informacija o strukturi inozemne potranje,

- izrada marketinke strategije nastupa na tritu,

- analiza i priprema kapaciteta za prodaju proizvoda/usluga,

- kalkulacija cijena i izrada prijedloga cijena po segmentima trita i ugovorima,

- priprema ugovora o prodaji,

- prikupljanje, obrada i izrada liste narudbi,

- obrada prispjelih informacija od maloprodaje i veletrgovaca te prenoenje

informacijske osnovice proizvodnji (razvoju),

- priprema prijedloga promotivnih aktivnosti,

- izrada plana nastupa na sajamskim priredbama,

- organizacija konferencija za novinare,

- izrada plana budeta nastupa na tritima,

- izrada sredstava i oblika propagandnih aktivnosti,

- komunikacija s tritem,

- priprema ulaznih parametara za istraivanje zadovoljstva kupca/korisnika,

- analiza uinaka prodajne politike i odabira poslovnih partnera,

- prijedlog mjera i aktivnosti za unapreenje prodaje,

- poslovi obrade narudbi i distribucija podataka za ispunjenje narudbi,

- analiza naplate potraivanja za prodane proizvode/usluge,

- analiza i prijedlog naina stimulacije prodaje.

Ovi poslovi objedinjeni su u funkciji prodaje (funkcija marktetinga), a moe ih izvriti valstita marketinka sluba ili dio neke druge slube, ukoliko se radi o manjem poduzeu.NAIN POSLOVNE KOMUNIKACIJE

Komunikacija je prijenos informacija od poiljatelja do primatelja uz uvjet da primatelj razumije informaciju.

Poslovna komunikacija je komunikacija koja se koristi za promicanje proizvoda, usluga ili organizacija. To je prijenos informacija unutar poslovnog svijeta. Poslovna komunikacija koristi se u pravne i sline svrhe. Svaki put kada razgovaramo, kada piemo pismo, aljemo e-mail, objanjavamo neki poslovni projekt, telefoniramo ili itamo mi komuniciramo. To inimo i verbalno i neverbalno, a svaki put kada to inimo na profesionalnoj razini reprezentiramo ne samo sebe same ve i organizaciju kojoj pripadamo. Komunikacija je vitalan dio poslovanja, organizacije i menadmenata, ona je bitan imbenik dojma o organizaciji i moe predstavljati granicu izmeu uspjeha i neuspjeha. Susretljivost, tonost, dosljednost i urednost su kvalitete koje doprinose pozitivnom iskustvu. Neuredan dopis, nepregledna ili ak netona informacija utjecat e na stvaranje negativnog dojma.

Formalna komunikacija

Formalna je komunikacija unaprijed planiran, sustavan, slubeni proces prijenosa informacije u govornom i pisanom obliku, usklaen s potrebama organizacije.

Neformalna komunikacijaNeformalna komunikacija u organizaciji sekundarna je i vrlo sloena komunikacijska mrea koja poiva na osobnim dodirima i koja, za razliku od sustava formalne komunikacije, ne slijedi neku unaprijed odreenu liniju.

Neverbalna komunikacijaSvaki pokret tijela ima neko znaenje, niti jedan nije sluajan prenosi poruke koje se ne stignu, ne mogu opisati iskljuivo rijeima (osmijeh, dranje, hodanje, dodir, sjedenje)

Vanost komunikacije

U razgovoru je vano koristiti se to vie ja-porukama kojima izraavamo vlastite stavove, opaanje, emocije a to manje ti-porukama koje se rabe pri ocjenjivanju, predbacivanju ili vrijeanju. Pri dvosmjernoj komunikaciji dolazi do interakcije izmeu poiljatelja i primatelja, dok pri jednosmjernoj izostaje povratna informacija o tome kako je poruka primljena.

Usmena komunikacija se ostvaruje u neposrednom kontaktu s primateljem (govor, rasprava, glasine), bra je i ukljuuje povratnu informaciju. Pismena komunikacija se ostvaruje bilo kojim sredstvom kojim se prenose rijei ili simboli kao to je pismo, biljeka, elektronika pota, moe se pohraniti i provjeriti, vremenski je zahtjevnija i ne ukljuuje nuno povratnu informaciju.

Verbalna komunikacija je komunikacija rijeima dok neverbalna ukljuuje ponaanje tijela (dranje, usmjerenost, pokrete), mimiku, geste, oni kontakt, odijevanje, vremensko i prostorno ponaanje. Verbalna komunikacija slui za prenoenje informacija, neverbalno izraavamo stavove, vrijednosti, namjere, oekivanja, emocije. Ako se verbalna i neverbalna komunikacija ne podudaraju, ljudi vie vjeruju onome to pokazujemo nego onome to smo rekli. Stoga je za uspjenu komunikaciju bitno uskladiti rijei s dranjem. Prepreke djelotvornoj komunikaciji mogu biti razlike u iskustvu, stavovima i uvjerenjima, spolne i kulturalne razlike izmeu osoba koje komuniciraju.

Za poslovnu su komunikaciju znaajne dvije funkcije:

1. Osobna funkcija koja oznaava pripadnost drutvenim grupama, osobni stil komunikacije, te stavove prema inu komunikacije ili sadraju poruke.

2. Meuosobna funkcija koja obiljeava odnose meu sudionicima u procesu komunikacije, drutvene uloge, stavove, zajedniko znanje i interakcijske mogunosti koje nudi in komunikacije.

Poslovna komunikacija se realizira:

1. Unutar organizacije to je proces u kojem sudjeluju svi djelatnici organizacije i svrha te komunikacije je realizacija plana. Unutarnja komunikacija obuhvaa vertikalnu komunikaciju prema dolje (nalozi, upute), vertikalnu komunikaciju prema gore (povratna informacija na naloge i upute, miljenja), horizontalnu i lateralnu komunikaciju (razmjena informacija meu djelatnicima).

2. Izvan organizacije to je proces u kojem sudjeluju samo neki djelatnici organizacije, komunikacija organizacije s vanjskim okruenjem, tj. poslovnim partnerima, potroaima i irom drutvenom zajednicom, obuhvaa svu komunikaciju (neposrednu, usmenu, telefonsku, pisanu, elektronsku itd.) u vezi s nastajanjem i plasmanom proizvoda i usluga.

Komunikacija unutar organizacije predstavlja kompleksan sustav protoka informacija, naloga, elja i nagovjetaja to ga ine dva sustava: mrea formalnei mrea neformalne komunikacije.

Formalna je komunikacija unaprijed planiran, sustavan, slubeni proces prijenosa informacije u govornom i pisanom obliku, usklaen s potrebama organizacije.

Neformalna komunikacija u organizaciji sekundarna je i vrlo sloena komunikacijska mrea koja poiva na osobnim dodirima i koja, za razliku od sustava formalne komunikacije, ne slijedi neku unaprijed odreenu liniju.

Bit cijele metode moe se saeti u jednostavnoj premisi: komunikacija je cjelina. Sastavljena od verbalne i neverbalne komunikacije, u omjeru od 20-25% verbalne i 75-80% neverbalne, meuljudska komunikacija predstavlja nedjeljivu cjelinu svojih komponenti. to to praktino znai? Da je ono to govorite i ono to inite dok govorite jedinstvena cjelina i da jedino cjelovitom slikom moemo doi do razumijevanja i ispravnog tumaenja sugovornika..

Temeljne pretpostavke uspjene komunikacije

Komunikacija je vjetina koja se, da bi bila uspjena, mora uiti. Prije svega, treba nauiti tehniku aktivnog sluanja koja se sastoji: od odluke da emo sluati, gledanje sugovornika u oi, pitati, parafrizirati, ne govoriti previe, promatrati, ne prekidati, (is)koristiti utnju, izbjegavati pokrete koji ometaju (igranje s olovkom). Takoer u neverbalnoj komunikaciji moramo obratiti panju na govor tijela, stav tijela, geste, mimiku, oni kontakt, osmijeh, kretanje, nain sjedenja, stajanja, gledanja, poloaj nogu, ruku, okrenutost licem i tijelom, stav, kimanje glave.

to je sposobnost poslovnog komuniciranja razvijenija, to je povratni uinak bolji. Dobar komunikator vie slua, manje govori, zastupa bolje, a ne samo (svoje) stavove, snoljiv je prema razliitostima, suosjea s kolegama, iskren je, uviavan, strpljiv, otvoren za tua miljenja, razumljiv, uvjerljiv, racionalan, prirodan, dosljedan u postupcima, uporan i elastian, kontrolira emocije i uvaava argumente.

Tajne uspjene komunikacije

Vjetina komunikacije ima puno principa i tehnika. Objasnit emo tehniku NLP-Neuro-lingvistiko programiranje. NLP su ranih sedamdesetih razvili Richard Bandler i John Grinder; i to je u biti nain brzog i efikasnog uspostavljanja odnosa sa drugom osobom. Ta vrsta odnosa naziva se rapport. Ponavljanje reenica u razgovoru s drugom osobom dolazi iz NLP-a, a u njemu ima jo i mnogo vie od toga. NLP nas ui da kao ljudska bia procesuiramo informacije na tri razliita naina.

1. Auditivan-putem sluanja i zvukova

2.Vizualan-putem vida te 3. Kinestetiki-putem dodira ili osjeaja.

esto e rijei koje koristimo rei sluatelju koji je na primarni nain procesuiranja informacija, ili barem nae duevno stanje u tom trenutku. Rijei : 'Vidim to misli', ukazuju da je osoba primarno vizualna, ili da je barem u ovom trenu u vizualnom stanju. Najbolji nain da odgovorite je da koristite sline izraze, kao to je: 'I meni to dobro izgleda'. 'Vidite' li kako ste se uskladili s tom osobom? Ako kae: 'To je jasno kao zvono', time vam ukazuje da je u auditivnom stanju. Ako je najveim djelom kinestetiki tip (dodir ili osjeaj), moda e rei: 'Nije mi dobar osjeaj', ili 'Osjeam to u elucu'.Kad znate govoriti jezikom druge osobe, ta e osoba biti otvorenija prema vama, i to esto na nesvjesnoj razini. Postoji i nain da saznate trenutno stanje osobe putem postavljanja pitanja i promatranja pokreta oiju.

Djelotvorno komuniciranje ukjluuje valjanu fiziku, psihiku i profesionalnu pripremu za rad. Prema svakoj osobi na svakom poslu, u svakoj poziciji komunikacija mora sadravati potovanje i uvaavanje. Bez komunikacije ivot u zajednici na ovom svijetu ne bi bio mogu. Ona je najvaniji element ivota i stoga, za uspjenost moramo uloiti puno rada za usavravanje vjetina komuniciranja u svakom, kako u privatnom tako i u poslovnom podruju ivota. Uinkovit komunikator je onaj koji uspije prenijeti najveu koliinu informacija sugovorniku na nain koji e biti najbolje shvaen. Za takvu komunikaciju, osim znanja i sigurnosti u sebe, potrebna je i vjetina. Kultura poslovnog komuniciranja dio je odgoja i kulture svake osobe.