VJEŽBA 1 - preventivno održavanje računara

6
MODUL II – ODRŽAVANJE RAČUNARA Strana 1 VJEŽBA 1 – PREVENTIVNO ODRŽAVANJE SISTEMA Čišćenje sistema Jedna od najvažnijih operacija u dobrom programu za zaštitno održavanje jeste redovno ipotpuno čišćenje sistema. Naslage prašine na unutrašnjim komponentama mogu da izazovunekoliko problema. Jedan je da se prašina ponaša kao toplotni izolator, koji sprječavapravilno hlađenje sistema. Prekomjerna toplota skraćuje vijek sistemskih komponenti idoprinosi pojavi toplotnog udara koji je posljedica većih promjena temperature pri uključenjuhladnog sistema. Osim toga prašina može da sadrži i provodne elemente koji mogu daizazovu pojedinačne kratke spojeve u sistemu. Ostali elementi prašine mogu da ubrzajukoroziju električnih kontakata, stvarajući nepravilne spojeve. Sve u svemu, redovnouklanjanje slojeva prašine i nečistoća iz unutrašnjosti sistema omogućava duži rad sistema.Većina ne-ATX i neki ATX PC-ji koriste rashladni sistem sa usmjerenim strujanjemvazduha koji omogućuje ravnomjerno rashlađivanje kućišta. Ventilator je ugrađen u uređaj,na uređaj ili u blizini uređaja za napajanje i izbacuje vazduh izvan kućišta. To stvarapotpritisak u unutrašnjosti sistema u odnosu na spoljno okruženje. Smanjeni pritisak uunutrašnjosti uslovljava usisavanje vazduha kroz otvore na šasiji i poklopcu. Ovo strujanje,odnosno potpritisak, predstavlja najefikasniji sistem za rashlađivanje bez filtera za vazduh.Oni se u principu ne koriste kod sistema sa potpritiskom, pošto je dosta teško da se ulazakvazduha ograniči samo na jedan otvor koji bi bio prekriven filterom. Neki industrijski računari i ATX (kao i NLX) sistemi koriste sisteme sa usmjerenimvazduhom za stvaranje natpritiska, umesto potpritiska, u kućištu. Takav sistem primoravavazduh da izlazi kroz sve otvore na šasiji ili kućištu. Ključna stvar kod sistema sanatpritiskom jeste to što je ventilator mjesto gde ulazi sav vazduh. Prema tome, moguće jeprečišćavanje vazduha koji ulazi u sistem tako što se u kućište ventilatora ugrađuje sklopsa filterom. Međutim, filter se mora periodično čistiti da bi se spriječilo da ga zapuši prašina.Pošto je u unutrašnjosti kućišta ostvaren natpritisak u odnosu na spoljni vazduh,nečistoća spolja ne prodire u sistem čak i ako nije potpuno zaptiven. Sav vazduh koji ulaziu sistem prolazi kroz ventilator i filter, gde se nečistoća uklanja. Rashladni sistem sanatpritiskom prvenstveno je bio projektovan za korišćenje u industrijskim modelimaračunara namenjenim za korišćenje pod jako neprijatnim uslovima. Međutim, sa porastompopularnosti ATX i NLX arhitektura, sistemi sa natpritiskom postaju sve uobičajeniji.Najnoviji trend u projektovanju ATX kućišta i uređaja za napajanje ponovo se okrećeka rješenju sa potpritiskom. Tvrdi se da upotreba ventilatora u okviru sistema za napajanjeza direktno rashlađivanje CPU-a nije efikasno, pošto uređaj za napajanje pregreva tajvazduh, naročito ako je napajanje preopterećeno. Drugi važan razlog jeste to što najvećaprednost sistema sa natpritiskom, mogućnost filtriranja ulaznog vazduha, ili nije ugrađenau sistem ili se ne održava pravilno. Većina današnjih PC-ja koristi sisteme sa potpritiskom. Ugradnja bilo kakve vrste filteranemoguća je pošto vazduh ulazi iz previše pravaca. Kod svakog rashladnog sistema kodkoga se vazduh ne filtrira, unose se prašina i druge hemijske materije, koje stvaraju naslageu unutrašnjosti računara. One mogu biti uzrok mnogih problema, ako se tako ostave. Savjet Dim cigareta sadrži hemijske materije koje su provodne u električnom smislu i koje izazivaju korozijuračunarskih delova. Ostaci dima mogu da se uvuku u cio sistem, stvarajući koroziju i kontaminacijuelektričnih kontakata i osetljivih komponenti kao što su glave za upisivanje/čitanje na disketnimjedinicama i sklopovi sočiva na optičkim uređajima. Trebalo bi izbegavati pušenje u blizini računarskeopreme, a razvijati i jačati takvu politiku i na nivou kompanije. Disketne jedinice su posebno osetljive na uticaje nečistoće i prašine. U suštini, disketnajedinica je jedna velika „rupa” kroz koju neprekidno struji vazduh. Prema tome, tu setaloži velika količina prašine i naslaga za vrlo kratko vrijeme. Kod diska ovaj problem nijetako izražen, zato jer je HAD (Head DiskAssembly, sklop glave diska) zatvorena jedinicasa jednim ventilom, na čiji filter moraju da naiđu prašina ili

Transcript of VJEŽBA 1 - preventivno održavanje računara

Page 1: VJEŽBA 1 - preventivno održavanje računara

MODUL II – ODRŽAVANJE RAČUNARA

Stra

na 1

VJEŽBA 1 – PREVENTIVNO ODRŽAVANJE SISTEMA

Čišćenje sistema

Jedna od najvažnijih operacija u dobrom programu za zaštitno održavanje jeste redovno ipotpuno čišćenje sistema. Naslage prašine na unutrašnjim komponentama mogu da izazovunekoliko problema. Jedan je da se prašina ponaša kao toplotni izolator, koji sprječavapravilno hlađenje sistema. Prekomjerna toplota skraćuje vijek sistemskih komponenti idoprinosi pojavi toplotnog udara koji je posljedica većih promjena temperature pri uključenjuhladnog sistema. Osim toga prašina može da sadrži i provodne elemente koji mogu daizazovu pojedinačne kratke spojeve u sistemu. Ostali elementi prašine mogu da ubrzajukoroziju električnih kontakata, stvarajući nepravilne spojeve. Sve u svemu, redovnouklanjanje slojeva prašine i nečistoća iz unutrašnjosti sistema omogućava duži rad sistema.Većina ne-ATX i neki ATX PC-ji koriste rashladni sistem sa usmjerenim strujanjemvazduha koji omogućuje ravnomjerno rashlađivanje kućišta. Ventilator je ugrađen u uređaj,na uređaj ili u blizini uređaja za napajanje i izbacuje vazduh izvan kućišta. To stvarapotpritisak u unutrašnjosti sistema u odnosu na spoljno okruženje. Smanjeni pritisak uunutrašnjosti uslovljava usisavanje vazduha kroz otvore na šasiji i poklopcu. Ovo strujanje,odnosno potpritisak, predstavlja najefikasniji sistem za rashlađivanje bez filtera za vazduh.Oni se u principu ne koriste kod sistema sa potpritiskom, pošto je dosta teško da se ulazakvazduha ograniči samo na jedan otvor koji bi bio prekriven filterom. Neki industrijski računari i ATX (kao i NLX) sistemi koriste sisteme sa usmjerenimvazduhom za stvaranje natpritiska, umesto potpritiska, u kućištu. Takav sistem primoravavazduh da izlazi kroz sve otvore na šasiji ili kućištu. Ključna stvar kod sistema sanatpritiskom jeste to što je ventilator mjesto gde ulazi sav vazduh. Prema tome, moguće jeprečišćavanje vazduha koji ulazi u sistem tako što se u kućište ventilatora ugrađuje sklopsa filterom. Međutim, filter se mora periodično čistiti da bi se spriječilo da ga zapuši prašina.Pošto je u unutrašnjosti kućišta ostvaren natpritisak u odnosu na spoljni vazduh,nečistoća spolja ne prodire u sistem čak i ako nije potpuno zaptiven. Sav vazduh koji ulaziu sistem prolazi kroz ventilator i filter, gde se nečistoća uklanja. Rashladni sistem sanatpritiskom prvenstveno je bio projektovan za korišćenje u industrijskim modelimaračunara namenjenim za korišćenje pod jako neprijatnim uslovima. Međutim, sa porastompopularnosti ATX i NLX arhitektura, sistemi sa natpritiskom postaju sve uobičajeniji.Najnoviji trend u projektovanju ATX kućišta i uređaja za napajanje ponovo se okrećeka rješenju sa potpritiskom. Tvrdi se da upotreba ventilatora u okviru sistema za napajanjeza direktno rashlađivanje CPU-a nije efikasno, pošto uređaj za napajanje pregreva tajvazduh, naročito ako je napajanje preopterećeno. Drugi važan razlog jeste to što najvećaprednost sistema sa natpritiskom, mogućnost filtriranja ulaznog vazduha, ili nije ugrađenau sistem ili se ne održava pravilno. Većina današnjih PC-ja koristi sisteme sa potpritiskom. Ugradnja bilo kakve vrste filteranemoguća je pošto vazduh ulazi iz previše pravaca. Kod svakog rashladnog sistema kodkoga se vazduh ne filtrira, unose se prašina i druge hemijske materije, koje stvaraju naslageu unutrašnjosti računara. One mogu biti uzrok mnogih problema, ako se tako ostave.

Savjet Dim cigareta sadrži hemijske materije koje su provodne u električnom smislu i koje izazivaju korozijuračunarskih delova. Ostaci dima mogu da se uvuku u cio sistem, stvarajući koroziju i kontaminacijuelektričnih kontakata i osetljivih komponenti kao što su glave za upisivanje/čitanje na disketnimjedinicama i sklopovi sočiva na optičkim uređajima. Trebalo bi izbegavati pušenje u blizini računarskeopreme, a razvijati i jačati takvu politiku i na nivou kompanije.

Disketne jedinice su posebno osetljive na uticaje nečistoće i prašine. U suštini, disketnajedinica je jedna velika „rupa” kroz koju neprekidno struji vazduh. Prema tome, tu setaloži velika količina prašine i naslaga za vrlo kratko vrijeme. Kod diska ovaj problem nijetako izražen, zato jer je HAD (Head DiskAssembly, sklop glave diska) zatvorena jedinicasa jednim ventilom, na čiji filter moraju da naiđu prašina ili

Page 2: VJEŽBA 1 - preventivno održavanje računara

MODUL II – ODRŽAVANJE RAČUNARA

Stra

na 2

nečistoća. Ovaj filter osiguravada prašina i druga nečistoća ne mogu da uđu u unutrašnjost HAD. I zato čišćenje diskuređaja podrazumjeva samo da se oduva nečistoća sa spoljnih strana uređaja. Nikakvounutrašnje čišćenje nije potrebno.

Alati za rasklapanje i čišćenje

Za pravilno čišćenje sistema i svih njegovih unutrašnjih ploča potrebni su određeni materijalii alatke. Pored alatki za rasklapanje određene jedinice, trebalo bi da obezbjedite isljedeće:

Tečnost za čišćenje kontakata

Komprimovani vazduh

Malu četku

Sunđeraste tampone za čišćenje koje ne ostavljaju dlačice

Antistatičku pletenicu sa narukvicom Takođe, možete da nabavite i sljedeće:

Sunđerastu traku

RTV (slabo isparljivi zaptivni kit za vulkaniziranjena sobnoj temperaturi)

Silikonska pasta

Usisivač za računare Ovaj jednostavni pribor za čišćenje i hemikalije omogući će vam da izvršite većinuuobičajenih zadataka u zaštitnom održavanju.

Hemikalije

Hemikalije se koriste kao pomoćna sredstva pri čišćenju, otkrivanju i otklanjanju grešaka,čak i pri popravkama sistema. Možete koristiti nekoliko načina za čišćenje računara ielektronskih sklopova. Većina spada u sljedeće kategorije:

Standardna sredstva za čišćenje

Sredstva/paste za čišćenje kontakata

Čistači prašine

Savjet Hemijska oprema za čišćenje elektronskih komponenti dosta se promjenila, jer se mnoge hemikalije,koje su ranije bile masovno korišćene, danas smatraju štetnim za životno okruženje. Pripisuje im seda uništavaju zemljin ozonski omotač. Atomi hlora iz hlorofluorkarbonata (CFC) i hlornih rastvaračavezuju se za molekule ozona i uništavaju ih. Mnoge od ovih hemikalija su pod striktnom regulativomsaveznih (u SAD) i međunarodnih agencija u cilju očuvanja ozonskog omotača. Većina kompanijakoje proizvode hemikalije za čišćenje sistema i za održavanje morala je da uvede zamjene koje subezbjedne po životno okruženje. Jedina nezgoda u ovome jeste to što je većina tih bezbjednihhemikalija znatno skuplja i što obično nisu tako efikasne kao sredstva koja zamjenjuju.

Page 3: VJEŽBA 1 - preventivno održavanje računara

MODUL II – ODRŽAVANJE RAČUNARA

Stra

na 3

Standardna sredstva za čišćenje Za većinu osnovnih funkcija — čišćenje komponenti, električnih priključaka i kontakata —jedna od najkorisnijih hemikalija je trihloretanol. Ta supstanca je veoma efikasna učišćenju i jedno vrijeme se koristila za čišćenje električnih kontakata i komponenti, jer neoštećuje većinu plastičnih i materijala za ploče.U stvari, trihloretanol bi mogao biti veoma koristan za čišćenje fleka sa kućišta kao i satastature. Nažalost, on spada u hlorne rastvarače, zajedno sa CFC (hlorofluorkarbonatima)kao što je freon, pa kompanije za snabdjevanje hemikalijama koje se koriste u elektronicinude nekoliko zamjena. Postoji veći izbor vrsta i oblika alternativnih sredstava za čišćenje. Možete da koristitečist izopropil alkohol, aceton, freon, trihloretanol ili širok izbor drugih hemikalija. Većinaproizvođača i prodavaca danas se oslanja na alkohol, aceton ili druge hemikalije koje neizazivaju trošenje ozona i poštuju državne zakone i principe zaštite životne sredine.Ne tako davno nova sredstva koja se biološki razgrađuju i koja se nazivaju „sredstva začišćšenje na bazi limuna” postala su veoma popularna u industriji i u mnogim slučajevimasu efikasnija i ekonomičnija kada je u pitanju čišćenje štampanih ploča i kontakata. Tasredstva za čišćenje obično su poznata kao d-limonen ili limunski terpentini i proizvodese od pomorandžine kore, koja im daje jak (ali prijatan) miris. Druga vrsta terpentinanaziva se a-pinene i proizvodi se od borovine. Međutim, morate biti pažljivi sa ovim vrstamasredstava za čišćenje, pošto ona mogu izazvati bubrenje nekih vrsta plastike, posebnosilikonske gume i PVC-a. Trebalo bi da znate pouzdano da li je vaše sredstvo za čišćenje predviđeno za čišćenjeračunara ili električnih sklopova. U većini slučajeva to znači da sredstvo treba da budehemijski čisto i bez neželjenih supstanci. Na primjer, ne bi trebalo da da koristite običanalkohol za čišćenje elektronskih dijelova ili kontakata, pošto on nije čist i može da sadrživodu ili mirise. Materijal treba da bude suh i čist. Sredstvo za čišćenje treba da bude utečnom obliku, nikako u spreju. Sprej se rasipa i gotovo se nikada ne nanosi direktno nakomponente. Umjesto toga, sprejom navlažite sunđerasti ili kožni tampon kojim ćeteprebrisati komponentu. Ova sredstva za čišćenje elektronskih komponenti mogu se naćiu svakoj boljoj prodavnici elektronskih dijelova.

Čistači prašine

Komprimovani gas se često koristi kao pomoćno sredstvo za čišćenje sistema. Komprimovanigas možete da koristite kao kompresor za uklanjanje prašine i nečistoća sa komponentisistema. Prvobitno su ti čistači prašine koristili CFC (hlorfluorkarbonat) kao što jefreon, dok savremeni čistači koriste HFC (hidrofluorkarbonati, kao što je difluoretanol) iliugljendioksid, od kojih ni jedan ne oštećuje ozonski omotač. Budite pažljivi pri korišćenjuovakvih uređaja pošto neki od njih stvaraju statički elektricitet pri prolasku komprimovanoggasa kroz mlaznicu. Treba da budete sigurni da koristite vrstu koja je odobrena za čišćenjeprašine sa računarskih komponenti, a iz predostrožnosti treba da koristite narukvicu sauzemljenjem. Konzerve sa komprimovanim vazduhom koje se koriste za čišćenje kameradonekle se razlikuju od vrste koja se koristi za čišćenje osetljivih računarskih komponenti.Kada koristite proizvode sa komprimovanim vazduhom obavezno držite konzervuuspravno tako da iz mlaznice izlazi samo gas. Ako nagnete konzervu izlaziće hladna tečnost,što ne samo da predstavlja razbacivanje, već može i da ošteti ili skine boju sa plastike.Komprimovani gas smije da se koristi samo kad je oprema isključena, kako bi se izbjegla inajmanja vjerovatnoća oštećenja zbog kratkog spoja.Vrlo bliski proizvodima sa komprimovanim gasom jesu sprejovi za zamrzavanjehemijskim putem. Ovi sprejovi se koriste za brzo hlađenje sumnjive komponente, koja seonda na kratko vrijeme vrati u normalan radni režim. Te supstance se ne koriste za popravkuuređaja, već za potvrdu da je pronađen uređaj koji je otkazao. Vrlo često otkaz komponentevezan je za toplotu, tako da se rashlađivanjem privremeno vraća u normalno stanje. Akokolo počne ispravno da radi, uređaj koji ste ohladili treba zamjeniti.

Page 4: VJEŽBA 1 - preventivno održavanje računara

MODUL II – ODRŽAVANJE RAČUNARA

Stra

na 4

Usisivači Neki ljudi za čišćenje sistema radije koriste usisivače, nego čistače sa komprimovanimgasom. Konzerve sa gasom obično su bolje za čišćenje malih prostora. Usisivač je korisnijikada se čisti sistem koji je pun prašine i prljavštine. U tom slučaju bolje je usisati prašinunego je razduvati oko ostalih komponenti, što se ponekad dešava kada se koristikomprimovani vazduh. Pri servisiranju na strani (kada odlazite na mjesto gde je oprema,umesto da nju donesu kod vas) komprimovani vazduh je lakše ponjeti u priboru nego maliusisivač. Postoje i veoma mali usisivači za čišćenje sistema. Takvi uređaji su laki za nošenjei mogu poslužiti kao zamena za konzerve sa komprimovanim vazduhom.Na tržištu možete naći i posebne usisivače koji su namenski projektovani za korišćenjepri održavanju elektronskih komponenti. Oni su projektovani da, dok se koriste, statičkielektricitet (ESD) svedu na najmanju mjeru. Ukoliko koristite običan usisivač, a ne onajkoji je posebno projektovan sa ESD zaštitom, trebalo bi da iz predostrožnosti nositenarukvicu sa uzemljenjem. Takođe, ako usisivač ima metalnu cijev, pazite da njom nedotaknete štampane ploče ili komponente koje čistite.

Četke i tamponi

Možete da koristite malu četku za šminku, fotografsku ili slikarsku četkicu kako bistepažljivo oslobodili naslage nečistoće i prašine u unutrašnjosti PC-ja, prije nego što počnetečišćenje komprimovanim vazduhom ili usisivačem. Međutim, morate biti oprezni zbogstvaranja statičkog elektriciteta. U većini slučajeva ne bi trebalo da koristite četku direktnona pločama, već samo na unutrašnjem dijelu kućišta i ostalim delovima kao što su peraventilatora, otvori za vazduh i tastature. Nosite narukvicu sa uzemljenjem ako koristitečetkicu na štampanim pločama ili oko njih i polako četkajte da spriječite pojavu elektrostatičkogpražnjenja. Koristite tampone za čišćenje da biste obrisali električne kontakte i priključke, glavedisketnih uređaja i ostalih osetljive dijelove. Tamponi bi trebalo da budu napravljeni odsunđerastog materijala ili materijala od sintetičke kože, koji za sobom ne ostavljaju dlačiceili prašinu. Nažalost, dobri sunđerasti ili kožni tamponi za čišćenje mnogo su skuplji odobičnih pamučnih tampona. Nemojte da koristite pamučne tampone, pošto iza njih ostajuvlakna na svemu što dodirnete. Pamučna vlakna su provodna pod nekim uslovima i moguda se zalijepe za glave na uređaju i da oštete disketu. Sunđerasti ili kožni tamponi mogu dase nabave u većini prodavnica elektronske opreme. Jedna od stvari koju treba izbjegavati, kada je u pitanju čišćenje kontakata, jeste korišćenjegumice za brisanje. Ranije su mnogi preporučivali upravo meke gumice za čišćenjekontakata na pločama sa kolima. Ispitivanja su pokazala da je ovo loš savjet i to iz nekolikorazloga. Jedan od razloga je što se usljed pritisaka prilikom brisanja stvara ESD(elektrostatičko pražnjenje). Usljed ESD mogu da se oštete ploče i komponente, posebnonoviji niskonaponski uređaji. Ti uređaji su posebno osetljivi na statički elektricitet, takoda se čišćenje kontakta bez odgovarajućeg tečnog sredstva ne preporučuje. Takođe, gumicaskida pozlatu sa mnogih kontakata i otkriva kalajni kontakt, koji brzo korodira kada seizloži dejstvu vazduha. Neke kompanije prodaju vlažne jastučiće za čišćenje kontakata,koji su natopljeni odgovarajućim sredstvom za čišćenje ili pastom. Ovakvim jastučićimamogu se bezbjedno brisati provodnici i kontakti, jer ne postoji mogućnost oštećenja usljedESD ili skidanja pozlate.

Page 5: VJEŽBA 1 - preventivno održavanje računara

MODUL II – ODRŽAVANJE RAČUNARA

Stra

na 5

Čišćenje tastature i miša

Tastature i miševi „ozloglašeni“ su sakupljači prljavštine. Ako ste ikada otvorilineku stariju tastaturu, vjerovatno ste bili zapanjeni količinom smeća koje se tu nalazi.Da biste spriječili probleme povremeno treba da očistite tastaturu usisivačem. Povremenookrenite tastaturu naopako i izložite je dejstvu komprimovanog vazduha. To će izduvatiprljavštinu i nečistoću koje su se nakupile unutar tastature i vjerovatno spriječiti problemekoji nastaju zbog ljepljivih i prljavih tastera. Ako je neki taster zaglavljen ili nema pouzdan kontakt, možete da natopite ili naprskatenjegov prekidač sredstvom za čišćenje kontakata. Najbolji način za to je da prvo uklonitekapicu, a zatim da prsnete sredstvo direktno na prekidač. Ovo obično ne zahtjeva potpunorasklapanje tastature. Periodično usisavanje ili čišćenje komprimovanim vazduhom spriječićeozbiljnije probleme zbog ljepljivih tastera i prekidača.Većina miševa je jednostavna za čišćenje. Najčešće postoji obrtni poklopac koji zadržavakuglu u tijelu miša. Ako se on ukloni, kugla će da ispadne. Posle uklanjanja, kuglu bi trebaloočistiti nekim sredstvom koje se koristi za elektronske uređaje. Preporučuje se čisto sredstvoza čišćenje, a ne sredstvo za čišćenje kontakata sa pastom za podmazivanje, pošto kugla ine treba da bude podmazana. Zatim bi trebalo očistiti valjke u tijelu miša pomoću sredstvaza čišćenje i tampona. Periodično čišćenje miša na ovaj način uklanja i sprječava preskakanje ili pogrešnokretanje kursora. Takođe, preporučuje se korišćenje podloge za miša, jer ona sprječava dakugla kupi nečistoću sa stola. Ostali pokazivački uređaji, koji zahtjevaju malo ili nimalo održavanja, jesu IBM-ovTrackPoint i slični sistemi drugih proizvođača, kao što je Glidepoint koji proizvodi Alps.Ti uređaji su potpuno zatvoreni i za kontrolu kretanja pokazivača koriste pretvarače pritiska.Pošto su zatvoreni, čišćenje se obavlja jedino spolja i svodi se samo na brisanje uređajamekim sredstvom za čišćenje da bi se uklonila masnoća i ostale naslage, nataložene usljeddodirivanja.

Kako ocistiti racunar od prljavstine

Prasina je jedan od glavnih razloga (ako iskljucimo hardverske nedostatke)da racunar blokira ili se

restartuje.Da bi očistitili računar Bice Vam potrebno sljedece:

srafciger

kompresovan vazduh (moze se naci kod prodavaca računarske opreme ili prodavnicama sa kancelarijskim potrepstinama)

brisaci od vate (ne koristite loptice od vate)

alkohol za dezinfekciju

papirni ubrusi ili anti-staticke krpe

voda.

Uvijek iskljucite svoj računar prije nego sto pocnete sa ciscenjem.

Korak I: Unutar kucista

Srafcigerom skinite bocnu stranu kucista, koja se nalazi naspram glavne table. Dodirujte sto je moguce

manje unutrasnjih elemenata računara, drzeci prste dalje od kartica i zica. Oduvajte vazduh oko svih

komponenata i duz dna kucista, drzeci rasprskivac vazduha desetak centimetara udaljen od masine.

Uduvajte vazduh u kutiju za snabdjevanje elektricnom energijom i u ventilator (sa zadnjeg dijela kucista).

Najzad, uduvajte vazduh u drajvove za flopi disk i CD. Obrisite unutrasnjost poklopca slabo navlazenom

krpom, prije nego sto ga postavite na mjesto. Preporuka je da se ovo radi na svaka tri meseca, ukoliko se

kuciste nalazi na podu, ako imate kucne ljubimce koji se linjaju, ili ako pusite. U ostalim slucajevima,

dovoljno je na svakih sest do osam mjeseci.

Page 6: VJEŽBA 1 - preventivno održavanje računara

MODUL II – ODRŽAVANJE RAČUNARA

Stra

na 6

Korak II: Spoljni dio kucista

Umocite brisac od vate u alkohol za dezinfekciju i njime predjite preko svih otvora na poledjini kucista.

Jednom ih obrisite vlaznim, a drugi put suvim krajem brisaca. Ovo radite kad god cistite unutrasnji dio

računara.

Korak III: Tastatura

Prevrnite tastaturu i njezno je protresite. Veci dio mrvica i prasine tako ce ispasti. Uzmite kompresovan

vazduh i dunite prema tasterima i oko njih. Zatim uzmite brisace od vate i umocite ih u alkohol za

dezinfekciju. Trebalo bi da budu vlazni, ali ne natopljeni. Predjite vatom preko tastera i izmedju njih.

Protrljajte gornju povrsinu tastera. Ako imate laptop, vazi ista procedura, samo sto treba vise da vodite

racuna o masini. Radite ovo jednom mjesecno.

Ako tastatura dodje u dodir s vodom, odmah iskljucite tastaturu i prevrnite je. Obrisite vrh papirnim

ubrusom, dunite kompresovan vazduh izmedju tastera i ostavite da se osusi preko noci. Kod laptop-ova

tecnost lako moze da prodre do hard drajva, tako da odmah treba da prevrnete laptopnaopacke i

ostavite ga u tom polozaju dok se ne osusi.

Korak IV: Ciscenje misa

Gornji i donji deo misa protrljajte papirnim ubrusom, umocenim u alkohol za dezinfekciju. Otvorite misa i

sklonite kuglicu(ako je taj tip misa). Operite je vodom i ostavite da se osusi. Da biste ocistili unutrasnji dio

misa, umocite brisac od vate u alkohol i njime protrljajte sve komponente. Na kraju, uduvajte vazduh u

otvor. Vratite kuglicu i poklopac na mjesto. Ovo radite jednom mjesecno.

Korak V: Monitor

Navlazite vodom papirni ubrus ili meku krpu bez dlaka. Takodje mozete da kupite i sredstva za ciscenje

monitora u prodavnicama računara. Ne prskajte tecnost direktno na ekran, umjesto toga poprskajte

krpu. Njezno obrisite ekran, da biste odstranili prasinu i otiske prstiju. Nikada ne dodirujte poledjinu

monitora. Sto se tice laptop-ova, preporucljiva je upotreba specijalnog rastvora za ciscenje, koji se moze

naci u prodavnicama računara opreme. Radite ovo jednom nedeljno.

Na samom kraju, provjerite da li je sve suvo, prije nego sto ponovo ukljucite računar.