Virtualni školski knjižničar!

Sonja ŠpiranecMihaela Banek Zorica

JLL

Je li ovo budući scenarijnaše struke?

knjižnice su u 21. stoljeće ušle kao javno dobro, čuvari društvenih i intelektualnih vrijednosti

od opac-a do interneta računala stvaraju nove mogućnosti za knjižnične korisnike

knjižnice su aktivni svjedoci svih tehnoloških revolucija (počevši od izuma pisma do danas)

danas je doslovce sve na kušnji ... od autorskih prava, pristupa i cijene informacija do njihove upotrebne vrijednosti

autori polemiziraju na temu preživljavanja intelektualnog nasljeđa iz prošlosti u digitaliziranoj budućnosti

hipermedijsko okruženje

nove tehnologije po prvi puta omogućuju nastanak globalnog civilnog društva.

razvija se svijet telekomunikatora, virtualnih potrošača i građana te elektroničkih učenika koji pohađaju virtualne škole u kojima informacije postaju ključ za ekonomsku i društvenu integraciju

mogu li knjižnice preživjeti doba interneta?

prilagodba ili nestanak?

mogu li knjižnice preživjeti doba interneta?transformacije iz analognog u digitalnonove podjele knjižnicasuvremeni informacijski servisinova zanimanja informacijskih specijalista

u potrazi za odgovorom ...

virtualne knjižnice

i što sada?

knjižnice moraju korjenito mijenjati vlastitu organizaciju, način i metode rada

nužna je stalna re-organizacija

ako žele opstati moraju se neprekidno prilagođavati korisničkim navikama i potrebama

nova zanimanja informacijskih stručnjaka

informacijski specijalistinformacijski arhitektdigitalni knjižničarinženjer znanja

suvremeni informacijski servisi imaju sljedeća obilježja …

ne posjedovanje građe, već omogućavanje njezinog korištenja

ne posudba građe, već pristupačnost njezinog sadržaja

ne bibliografski zapis, već dostupnost cjelovitom tekstu

nužnost trenutnog pristupa (učitavanje u realnom vremenu)

novo informacijsko okruženje

dinamičnost, komunikativnost, integracija, centralizacija …

zabilježeno znanje postaje interaktivna mreža

informacije su opće globalno dostupne

knjižnica je sve manje mjesto/lokacija a sve više proces, “gateway” – informacijska platforma

novi mediji i ITC sve se više integriraju

knjižnice se trebaju razvijati u smjeru dinamičkih portala

one postaju informacijske platforme za svoje korisničko okruženje (profitne/neprofitne organizacije, akademska/znanstvena zajednica)

informacijska ekologija - kvalitetni informacijski filtri (zaštita od mnoštva informacija, zaštita od “loše znanosti”)

informacijski specijalist

sudjeluje u pretraživanju, pronalaženju i evaluaciji informacija iz različitih izvora poput Interneta, komercijalnih baza podataka i dr.

izrađuje za pronađene informacije evaluacijski sažetak u obliku anotacije

proučava ponašanje korisnika, bilježi i analizira njihove zahtjeve, aspekte korištenja informacijskih sustava

informacijski arhitekt

sudjeluje u kreiranju web stranica, web portala znanja te složenih Internet sustava za upravljanje znanjem (ovakav sustav temelji se na sadržaju pretežito dokumentacijske prirode kao što je: projektna dokumentacija, e-mail korespodencija u vezi nekog projekta, dokumenti koji se mijenjaju u realnom vremenu itd.),

izrađuje taksonomiju sustava, kontrolira rječnike termina, dizajnira stranice upita i odgovora lokalnih

pretraživača, odlučuje o nazivlju naslova, podnaslova i poveznica u sustavu te uspostavlja navigaciju kroz sustav

digitalni knjižničar

sudjeluje u izgradnji digitalne knjižnice kao proširenog oblika postojeće matične knjižnice,

putem odgovarajućeg programskog rješenja oblikuje digitalne zbirke

inženjer znanja (engl. knowledge engineers)

modeliraju ekspertno znanje na način da dijagnosticiraju varijable koje ulaze u obradu,

utvrđuje kako te varijable smisleno povezati,kreira virtualne varijable, formira uzročno - posljedične veze, upisuju pravila, a sve to u suradnji s ekspertom

iz domicilnog područja

Što nas još čeka….