VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I … · 2016-11-23 · predstavnika kao na...

Ukratko… Broj 53

ISSN 1331-3029

GODINA XXIV. - RUJAN 2013.

VIJESTI IZ HRVATSKOG

SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH

UZ OVAJ BROJ PRILOG ZA MLADE:

KAKO VODITI ORGANIZACIJU GLUHIH

STR AN IC A 1 UKR ATKO .. .

‘’Ukratko...’’

glasilo Hrvatskog saveza

gluhih i nagluhih

IZLAZI TROMJESEČNO

ADRESA:

10 000 Zagreb

Palmotićeva 4

TELEFON:

+385 (1) 481 41 14

FAX:

+385 (1) 483 55 85

EMAIL:

[email protected]

WEB STRANICA:

www.hsgn.hr

UREDNIŠTVO:

Andrija Halec

odgovorni urednik

Zdravka Baštijan

tehnička urednica

Nadica Hadžović

lektor

ČLANOVI UREDNIČKOG

ODBORA:

Tajana Biškupić Andolšek

Vesna Ivasović

Milan Ristić

Antun Bakan

Petra Bajac

Jačanje organizaci jskih

kapaciteta udruga članica

Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih njegov je najvažniji

zadatak. Kako je nedavno

osnovan forum mladih, a mladi

su znamo budućnost Saveza, u

ovom broju pripremili smo prilog

za mlade ali i podsjetnik za

druge aktiviste naših temeljnih

organizacija kojima će ovaj

prilog nadamo se pomoći u

unaprjeđenju rada temeljnih

udruga HSGN-a.

U ovom broju bavimo se

također i problematikom

‘ ’umje t n ih puž n ic a ’ ’ t j .

kohlearnih implantata, koja još

uvijek izaziva puno kontroverzi…

ovog puta sa stajališta naše

psihologinje koja se već dugi niz

godina bavi gluhima…

Na području zakonodavstva

početak jeseni bio je vrlo aktivan

— Zakon o inkluzivnom dodatku

se odgađa za neka bolja

vremena, a donošenje Zakona o

hrvatskom znakovnom jeziku i

ostalim sustavima komunikacije

gluhih i gluhoslijepih osoba u RH

je pred vratima…

Naše gluhe sportaše rijetko

spominjemo u ‘’Ukratko’’, no

uspjehe koje im je ove godine

priznao i Predsjednik Ivo

Josipović morali smo spomenuti

te im ovim putem ponosno

čestitati i zahvaliti na doprinosu

širenja sportske kulture gluhih.

Na kraju ovog broja sa

velikim žaljenjem i tugom u srcu

oprostili smo se s našim dragim,

dugogodišnjim suradnikom i

autorom velikog broja tekstova i

prijevoda Andrijom Žicom, koji je

godinama omogućavao da

Ukratko bude jedan od

najkvalitetnijih glasila gluhih na

širem prostoru regije.

UVODNIK

SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ČESTITAMO

Međunarodni

tjedan gluhih!

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH

Prilog za mlade pripremio Milan Ristić, prof. def.

KAKO VODITI ORGANIZACIJU GLUHIHKAKO VODITI ORGANIZACIJU GLUHIHKAKO VODITI ORGANIZACIJU GLUHIH


Jačanje organizacijskih kapaciteta udruga članica Hrvatskog

saveza gluhih i nagluhih njegov je najvažniji zadatak. Obilazak i snimanje

stanja temeljnih udruga ukazali su na mnoge zajedničke probleme

udruga i u velikoj mjeri odredile sadržaj ovog priloga.

Ključni problem je upravljanje, stoga je na početku i s najviše

prostora predstavljen RAD ODBORA. On bi trebao, prije predsjednika ili

ponegdje tajnika (kako je danas praksa u većini udruga) biti glavna

pokretačka poluga u radu.

Najpotrebnija kvaliteta odbora je složnost i predanost

zajedničkom cilju, stoga naredno poglavlje obrađuje TIMSKI RAD.

Uz vještine održavanja sastanaka i odlučivanja, najvažniji zadatak

Odbora je PLANIRANJE kojem je posvećeno treće poglavlje.

LOKALNA PARTNERSTVA u europsko i naše opredjeljenje i

nužnost u razvoju. Ta suradnja, iako još nedovoljno afirmirana, uz

početne poteškoće, donosi mnogo prednosti kako udrugama tako i

lokalnoj samoupravi.

U zajedničkom radu i partnerstvu sprema se PROJEKT od kojeg je

predstavljena samo pripremna faza. Realizacija projekta ovisi o našoj

snazi i mogućnostima, stoga je naredni korak procjena naših kapaciteta

za što je najpogodnija popularna SWOT ANALIZA.

Na kraju, ako nam nedostaju ljudi i znanje, sada kada imamo

zakon o volonterskom radu, nužno je više se osloniti na privlačenje i RAD

S VOLONTERIMA. Oni bi našim organizacijama mogli dati važan doprinos

u znanju i poticaju.

Ovaj prilog prvenstveno je namijenjen mladim aktivistima i

vodećim ljudima temeljnih udruga HSGN-a, iako ga mogu čitati svi koje

zanima društveni rad. Nadamo se da će pomoći u unaprjeđenju rada

temeljnih udruga HSGN-a.

B R O J 53 STR AN IC A 4

Skupština Najviši organ upravljanja udrugom

Čine je svi članovi

Upravni odbor Zovu ga i Predsjedništvo, Izvršni ili Glavni Odbor

Upravlja udrugom između dvije Skupštine

Predsjednik

Vodi udrugu između dvije sjednice Predsjedništva

Udrugu zakonski zastupa i predstavlja u javnosti

Predsjedava sastancima Upravnog Odbora

Osigurava primjenu politike organizacije

Donosi odluke u skladu s pravilnikom

Tajnik

Pomaže predsjedniku

Brine o poštovanju statuta udruge

Poziva na sastanke, brine o zapisnicima, o korespondenciji i distribuciji informacija o organizaciji

U manjim organizacijama preuzima funkciju izvršnog direktora (ako je gluha osoba)

Nadzorni odbor

Prati zakonitost rada

Sastaje se pred Skupštinu a najmanje jednom godišnje

Ima funkciju i savjetodavnog tijela

Izvršni direktor

Profesionalna pozicija

Brine da zaposlenici (i volonteri) obavljaju svoj posao

Zapošljava i otpušta (uz suglasnost Upravnog odbora)

Donosi operativne odluke

Šef osoblja

Koordinatori Voditelji projekata i drugih aktivnosti

Brinu da se zadaci obavljaju po planu

Pojedinci Obavljaju poslove prema dogovoru

Mogu biti plaćeno osoblje ili volonteri


Upravni odbor (ili predsjedništvo, Glavni Odbor ili Izvršni

odbor—sve nazivi s kojima se ravnopravno susrećemo) u

praksi je najodgovorniji za rad organizacije. Upravni

odbor donosi sve najvažnije strateške, ključne smjernice

za rad između dvije Skupštine.

Sastav Odbora trebao bi osigurati da

svaka grupacija članova ima svog

predstavnika kao na primjer mladi,

umirovljenici, voditelji pojedinih sekcija

ili aktiva. Također treba osigurati i

ravnopravnu brojčanu zastupljenost

žena.

Kako bi se kvalitetno moga nositi sa predviđenim zadacima, u

Odboru bi trebalo imati i po kojeg vanjskog člana iz redova

stručnjaka u zajednici. To bi pridonijelo kvaliteti rada Odbora,

kvaliteti donesenih odluka, a rad udruge imao bi i veći odjek u

zajednici. U svakoj sredini postoje ljudi koji iz plemenitih

razloga i bez naknade žele doprinijeti radu udruge kao što je

naša. Kvalitetne vanjske suradnike nužno je animirati i

motivirati, uključiti u rad, ali i znati ih zadržati tako da

postanu dugotrajni suradnici i prijatelji udruge.


RAD ODBORA

održava ugled i povjerenje u

organizaciju članova i zajednice

Planiranje

Osiguravanje sredstava

Izgradnja odnosa s

lokalnom zajednicom i

javnošću

Oblikovanje politike udruge

1. Zadaci odbora:

Ispunjava namjenu zbog koje je

osnovana

Koristi raspoloživa sredstva na

zakonit način

Izvršava misiju na odgovarajući

način

Ima sva potrebna sredstva

Ima potrebno vodstvo

Ima potrebne planove

neophodne za nastavak

djelovanja

2. Upravni odbor odgovoran je

da organizacija:

Redovito sudjelovati na sastancima Odbora

Aktivno sudjelovati u procesu odlučivanja

Odbora

Biti informiran/a o činjenicama koje otječu na

odlučivanje te o mogućim posljedicama odluke

koja se u Odboru donosi

Odnositi se pozitivno i s povjerenjem prema

informacije u dobivenim pripremljenim

izvještajima.

Odlučivati na temelju vlastite nezavisne i

razborite prosudbe.

Djelovati u interesu organizacije, a ne u

vlastitom interesu ili interesu neke druge

grupe ili osobe.

Biti svjestan/a i otvoren/a na moguće sukobe

interesa te nepristrano djelovati u takvim

situacijama.

Čuvati u povjerljivosti službene aktivnosti

organizacije osim ako su za javno

objavljivanje ili su već poznate javnosti.

Brinuti o zadovoljenju zakonskih obveza,

djelovati u skladu sa internim propisima i u

cilju ispunjena misije.

3. Dužnosti članova odbora:


INFORMIRANOST

Odbor treba biti dobro informiran o aktivnostima

organizacije i imati sve ostale potrebne informacije za

donošenje određene valjane odluke. U cilju održanja

dugoročnosti organizacije, Odbor treba učiti o vanjskim

trendovima koji mogu utjecati na organizaciju.

Neke organizacije koriste prvih pola sata sastanka

Odbora za predstavljanje i diskusiju o novim trendovima

potreba, razvoja, financiranja, donatorske politike,

utjecaju medija ili primjetnim promjenama među

članstvom.

Članovi Odbora trebaju obavezno, uz predsjednika i

zaposlenike, sudjelovati na važnijim sastancima,

konferencijama ili edukativnim radionicama.

4. U cilju održanja ugleda i povjerenja

organizacije, članovi odbora trebaju

posebno obratiti pažnju na:

PLANIRANJE

Odbor je odgovoran za dugoročnu održivost

organizacije. Jedini način za to je izrada

godišnjeg akcijskog plana i tri do pet

godišnjeg strateškog plana. Predsjednik i

tajnik izrađuju godišnji plan (sa

zaposlenicima – ako ih ima), a Odbor

odlučuje o prioritetima rada svake godine, u

odnosu na podržavanje akcijskog plana i

politiku organizacije.

Najmanje svake treće godine, Odbor i

članovi tima (zaposlenici) trebaju donijeti

strateške pravce - ključna postignuća

odnosno prioritete za rad organizacije - ili

razviti strateški plan s dugoročnim ciljevima

i podciljevima.

NADZOR NAD PROJEKTIMA I PROGRAMIMA

Odbor pregledava ponuđene projekte ili programe radi

provjere da li su u okvirima misije i da li prate

dogovorenu politiku organizacije; odlučuje da li da

potvrdi/podrži projekt ili program koji možda proširuje

misiju ili donekle mijenja politiku organizacije i predlaže

tajniku (Izvršnom direktoru) nove programske ili

projektne inicijative i ideje.

Kada nema programskog osoblja, Odbor

može djelovati kao savjetodavno tijelo

tajniku (Izvršnom direktoru). U takvim

slučajevima, Odbor može uključiti i vanjske

stručnjake.

FINANCIJSKI NADZOR

Odbor je odgovoran za praćenje i kontrolu korištenja

financijskih sredstva organizacije na zakonit i

svrsishodan način. On to čini donošenjem proračunske

politike i pregledom financijskog izvještaja na svakom

sastanku Odbora. Proračunska politika može uključivati

odluke o najnižem prihvatljivom limitu sredstava na

računu, visini troškova za redovni rad organizacije,

izvorima financiranja, o isplati plača… Odbor je također

odgovoran za provedbu godišnje revizije i kontrole

poslovanja kao i za sve propisane periodične i godišnje

izvještaje financijskim službama.

1.

2.

3.

4.

KADROVSKI POTENCIJAL

Jedini zaposlenik među članovima

Odbora je tajnik (Izvršni direktor). Odbor

je odgovoran za zapošljavanje i

nadziranje njegova rada. Svi kontakti s

drugim zaposlenicima idu preko tajnika

(Izvršnog direktora) ili, u slučaju stručnog

financijskog izvješća od strane

knjigovođe, direktno, ali uz suglasnost

tajnika (Izvršnog direktora).

Odbor je katkada suočen i s pritužbama

zaposlenih i u tom smislu treba promicati

politiku pozitivnog

djelovanja.


FINANCIJSKI RAZVOJ

Odbor ima zadatak osiguravanja sredstava

za organizaciju. Članovi Odbora mogu

otvoriti vrata i pripremiti situacije tajniku

(Izvršnom direktoru) za dolaženje do

sredstava. Mogu organizirati posebne

događaje (priredbe, izložbe, dobrotvorna

druženja, tombole itd.) kao način prikupljanja

sredstava. Svakako bi trebali biti prisutni u

ključnim aktivnostima namicanja sredstava

za organizaciju.

Članovi Odbora također mogu sudjelovati u

namicanju sredstava vlastitom financijskom

donacijom ili doprinosom u robi ili

potrebnom materijalu. Članovi Odbora su

izuzetno važni u većim ili velikim akcijama

prikupljanja sredstava gdje njihovo ime ili

pripadnost određenom krugu znači ugled,

povjerenje i osigurava uspjeh.

5.

6.

PROMIDŽBA I ODNOSI S JAVNOSTI

Članovi Odbora ujedno su i glasnogovornici

za organizaciju. Kada prisustvuju

sastancima u lokalnoj zajednici, trebaju

istaći svoju ulogu u Odboru organizacije.

Mogu predstavljati organizaciju na

konferencijama ili sudjelovati na važnijim

sastancima u zajednici.

7.

UNAPREĐIVANJE VLASTITOG RADA

Članovi Odbora moraju se povremeno

zapitati kako djeluju kao upravno tijelo. Koje

su im vještine ili znanja potrebni za

djelotvorniji rad te kako komuniciraju i

surađuju s tajnikom.

8.


Rad u Odboru je dobrovoljan i odvija se

na volonterskoj osnovi. Ako se želi dobiti odanost,

interes i puni angažman svakog člana odbora, važno

je zapamtiti da mu /joj treba pružiti:

5. Motivacija za rad u Odboru

1. Osjećaj pripadnosti i osjećaj da je istinski

potreban/a i cijenjen/a;

2. Osjećaj sudjelovanja u planiranju ciljeva

udruge te da su njegovi/njezini prijedlozi

imali ravnopravan tretman s drugima;

3. Osjećaj da su planirani ciljevi realni te da

imaju smisla;

4. Osjećaj da to što radi ima svrhu za

organizaciju ili doprinosi općem boljitku u

društvu;

5. Sudjelovanje u stvaranju pravila s kojima

će zajedničkim naporima ići prema

ostvarenju ciljeva;

6. Posve jasnu i detaljnu informaciju što

se od njega/nje očekuje - ne samo u

nekom posebnom zadatku, već gdje

ima mogućnosti donijeti konačnu

odluku;

7. Mogućnost preuzimanja neke izazovne

odgovornosti, koja može biti i

proširene, ali u okviru njegovih/njezinih

sposobnosti i interesa;

8. Informaciju kakav je napredak učinjen

prema ostvarenju dogovorenih ciljeva;

9. Valjanu informaciju za donošenje

odluke. Kad je informiran/a bit će

među prvima "za", a ako nije, bit će

među prvima "protiv" . (Briga o

informiranosti članova odbora jedan je

od načina poštivanja njegove/njezine

osobnosti)

10.Osjećaj adekvatnog poštovanja za

njego/njezina dostignuća i doprinos.


6. Očekivani doprinos organizaciji

članova Odbora i zaposlenih

1. Stručnost u mnogim tehničkim disci-

plinama i vještinama koje organizacija ne bi

mogla platiti;

2. Utjecaj i mogućnost privlačenja i

obogaćivanja financijskih, materijalnih i

ljudskih resursa u organizaciju;

3. Objektivan pogled na situaciju u organizaciji i

mogućnost kritičke ocjene projekta (ili

akcije);

4. Informiranost i znanje o zajednici;

5. Sposobnost poticanja promjena u

organizaciji;

6. Kolektivnu razboritost (mudrost);:

7. Kontinuitet u programskoj politici;

8. Sposobnost da budu glasnogovornici

organizacije u lokalnoj zajednici i široj

javnosti;

9. Kredibilitet

10.Odgovornost za financijsku i programsku

politiku organizacije.

ČLANOVI ODBORA

1. Profesionalnu stručnost;

2. Osnovno znanje o organizaciji;

3. Objektivno reagiranje na sugestije Odbora.

4. Sposobnost prenošenja politike, akcija i

odluka Odbora drugim zaposlenicima u

organizaciji;

5. Zbog svog posebnog položaja kao "mosta"

između članova Odbora, zaposlenici mogu

koordinirati aktivnosti Odbora i

identificirati i ključne probleme i zamke

prije članova Odbora.

6. Odgovornost za operativnu provedbu

programskih aktivnosti;

7. Znanje i informiranost o sličnim

organizacijama u zajednici.

ZAPOSLENICI


STATUT UDRUGE i najvažnije Zakonske

odredbe

POVIJEST UDRUGE: zašto, kada i kako je

ustanovljena, dostignuća, promjene, veće

probleme ili prošle sukobe unutar organizacije

POLITIKU UDRUGE – to su okviri koji pomažu

pri odlučivanju o posebnim okolnostima ili

situacijama (na primjer u situaciji novog

zapošljavanja u udruzi – kakvu osobu

prvenstveno trebamo)

STRUKTURU UDRUGE - način donošenja

odluka (procedure)

NAČINE PRENOŠENJA INFORMACIJA

IMENA, ADRESE, BROJEVE TELEFONA svih

članova Upravnog i Nadzornog odbora, kada

su imenovani, zaduženja, mandat i sl.

DATUME VAŽNIH SASTANAKA

IMENA ZASPOSLENIH I STALNIH VOLONTERA:

radno mjesto i opise poslova

UGOVORE O RADU

TRENUTAČNE I PLANIRANE AKTIVNOSTI

FINANCIRANJE – izvore financija, koliko, za

što, kada istječu, mogućnosti nastavka

financiranja itd.

FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE – zadnji godišnji

izvještaj, mjesečni ili kvartalni financijski

izvještaj te godišnji budžet.

ZADNJI GODIŠNJI IZVJEŠTAJ – programski,

zapisnik s zadnjeg sastanka

PROMOTIVNE MATERIJALE UDRUGE

Vodi udrugu između dvije sjednice

Predsjedništva

Udrugu zakonski zastupa i predstavlja u

javnosti

Predsjedava sastancima Upravnog Odbora

Osigurava primjenu politike organizacije

Ostvaruje misiju

Donosi odluke u skladu s pravilnikom i

Statutom

1. Zadaci predsjednika/ice:

2. Što predsjednik/ica treba dobro

poznavati?

1. Zna preuzeti osobnu odgovornost

2. Razvija svoje ljude

3. Razvija dobre odnose u organizaciji

4. Fokusira se na cilj ne na problem

5. Postavlja se kao kolega/ica a ne kao

šef/ica

6. Uspostavlja jasne standarde u radu

7. Ulaže u edukaciju svojih ljudi

8. Ne zaboravlja sankcionirati propuste

9. Zna odati priznanje za dobar rad

10.Ne manipulira ljudima

10 najvažnijih osobina vođe:


TIM

je grupa ljudi koji posjeduju sukladne vještine, posvećeni su zajedničkom cilju i odgovorni jedni drugima.

1. Jasne ciljeve

2. Jasan proces odlučivanja

3. Jasne uloge i odgovornosti

4. Dobre odnose s drugim

grupama

5. Povjerenje i podršku

6. Uzajamnu odgovornost članova

1. Efikasni timovi imaju:

Neproduktivni sastanci

Neizvršavanje dogovora i

odluka

Nadmetanje unutar tima

Sukobi unutar tima

Osobna neslaganja članova

tima

Destruktivni obrasci

komunikacije unutar tima

Misaona zatvorenost tima

djelovanja

2. Najčešći problemi u timskom

radu :

Kad nešto nije u redu:

Ljudi kasne

Sastanci predugo traju

Sastanci su dosadni

Prisutni ne doprinose mnogo raspravi

Predugo se zadržava na prvoj točki

dnevnog reda a onda se brza kroz

ostale

Ljudi se osjećaju ljutima, iscrpljenima,

frustriranima i depresivnima

3. Sastanci :

Neki se ne pojave (isprike su izmišljene)

Jedan ili dvoje dominiraju cijelim

sastankom

Sastanci se koriste kao forum na kojem

se skupljaju osobni bodovi

Odluke se ili ne donose ili su nametnute

od timskog voditelja nakon

neplodne rasprave


Prethodno se utvrdi i distribuira

dnevni red

Sastanci počinju i završavaju na

prethodno utvrđeno vrijeme

Vođenje sastanka se uvježba i

pripremi

Formuliraju se jasni zaključci o

akcijama i kriterijima praćenja

njihovog ostvarivanja na slijedeće

sastanku

Posljednjih 10 minuta sastanka

posveti se sažimanju sastanaka i

pojašnjavanju dogovora

Neke mjere discipline:

KONSENZUS (konsens – latinski

pristanak) praktički znači jednoglasno

odlučivanje, kad se svi oko nečega

slože. Primjenjuje se kod važnih,

dugoročnih odluka i traži se rješenje koje

je svima prihvatljivo, a ukoliko to nije

moguće, oni koji se ne slažu s

predloženim mišljenjem većine, obično

prihvaćaju odluku u cilju omogućavanja

daljnjeg funkcioniranja udruge.

4. Način donošenja odluka:

GLASANJE – odlučivanje

prebrojavanjem glasova. Tu je jako

važno precizno definirati kada se

koristi takva vrst donošenja odluka i

što je kvalificirana većina.

i

Nema pritiska

NE MORA značiti jednoglasno donošenje odluke

(Pojedinac (ili grupa) mogu ostati “po strani” da

ne blokiraju proces)

Dovodi do najboljih odluka jer sadrži najbolja

razmišljanja svih prisutnih

Nema dobitnika i gubitnika

Motivira na donošenje novih kvalitetnih odluka

Povećava osjećaj “vlasništva” nad odlukom i

odgovornost za provedbu kod svih uključenih

Bolje se provode projekti gdje se svi slažu s

odlukama. Nitko ne osjeća da su im odluke

nametnute

5. Prednosti konsenzusa :


1. POSTAVLJANJE PRIORITETA—najvažniji čimbenici uspjeha

2. Paretovo načelo:

1. PRIORITET

To treba prvo učiniti.

VRLO VAŽNO

VRLO HITNO

2. PRIORITET

Odredite rokove,

uključite te zadatke u svoj plan

rada

VRLO VAŽNO

MANJE HITNO

3. PRIORITET

Pronađite brz način da to riješite,

uključite suradnike

MANJE VAŽNO

VRLO HITNO

4. PRIORITET

"skupljajte" ovakve zadatke i

redovno im posvetite određenu

količinu vremena

(npr. pola sata tjedno)

MANJE VAŽNO

MANJE HITNO

Ako uložite 80% Vašeg vremena, energije i novca u 20% najvažnijih

zadataka— osigurat će Vam 80% uspjeha!

VRIJEME

ENERGIJA

NOVAC

80%

USPJEH

80% 20%

PRIORITETI


1. Identificiranje partnera i lokalnih

inicijativa.

2. Identificiranje zajedničkih izazova i

mogućnosti.

3. Procjena sposobnosti i mogućnosti

za među-sektorsku suradnju.

4. Izrada Dogovora o partnerstvu.

5. Usvajanje organizacijskih procedura.

6. Dogovor o akcijskom planu.

7. Dogovor o donošenju odluka i

ostalim procedurama.

8. Podjela uloga i odgovornosti.

9. Osnivanje radnih skupina.

10.Praćenje i ocjenjivanje rezultata.

Koraci u uspostavi i održanju

partnerstva:

Sve politike EU zasnivaju se na partnerstvu

Razvojne politike kreću se od dolje, iz „baze“

Lokalna zajednica predstavlja ishodište

ideja, projekata, resursa

To je osnova lokalnog razvitka i glavno

bogatstvo lokalne zajednice

Poželjna prethodna iskustva u

pružanju socijalnih usluga

Svijest o potrebi za partnerstvom

Potrebna motivacija za partnerstvo i

jasan interes

Pravovremena i na pravu adresu

usmjerena inicijativa

Postojanje vanjskih poticaja

Zajednički rad na analizi dionika

Zajedničko sudjelovanje, podjela

odgovornosti, rizika i slave

Znanje o izgradnji i održanju

partnerstva (uključujući i za to

neophodne aktivnosti i procedure).

Iskustvo dosadašnjih partnerstva u

pružanju socijalnih usluga u RH:


Projekt je sredstvo organiziranja međusobno povezanih aktivnosti u

određeni redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed određeni ciljevi u

određenom vremenskom okviru.

Svrha projekta je proizvesti željenu promjenu – u

ponašanju ljudi, u načinu na koji sustav funkcionira

ili načinu rada neke institucije.

Projekt je definiran ciljevima koje želi

ostvariti i aktivnostima koje je potrebno

provesti da bi se postigli ti ciljevi, obično

unutar dobro definiranog vremenskog

okvira.

CILJ


1. 8 najvažnijih pretpostavki za financiranje nekog našeg projekta?

POSTOJANJE IDEJE o tome što bismo radili, kakav projekt bismo poduzeli?

MANJI PROBLEM JE KAKO NAPISATI, ALI O ČEMU PISATI.

POGODITI PRAVI PROBLEM, PRAVU TEMU I PRAVU STVAR. DOBRO DOĐE

par temeljnih preporuka:

SLUŠATI ŠTO GOVORE ČLANOVI I

RAZMISLITI koje od mnogih potreba i

problema bismo nekim projektom, u trajanju

od godine dana (rjeđe dulje), a u okviru

naših snaga i mogućnosti, mogli rješavati.

1

RASPRAVITI O TOME s članovima,

unutar tijela upravljanja naše

organizacije, posavjetovati se sa stručnjacima

i prijateljima organizacije. NIJE LOŠE PITATI

DONATORA, Gradsku samoupravu, svoj krovni

Savez, druge slične organizacije…

2

REDOVITO PRATITI SVE NATJEČAJE

koje objavljuju razna Ministarstva, Europska

komisija, Gradska poglavarstva, Nacionalna

zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za

udruge, poslovni subjekti kao Zagrebačka

banka, Lura, Nexe grupa, Pliva, Coca Cola,

Agrokor i mnogi drugi.

3

Vidjeti kako se NAŠI CILJEVI POKLAPAJU S

TEMOM i uvjetima natječaja koji su

raspisani. JAVLJATI SE BEZ VEZE NEMA

SMISLA jer tako trošimo vrijeme i energiju.

Treba pogoditi temu i u opisu ciljeva našeg

projekta UPOTRIJEBITI KLJUČNE RIJEČI IZ

NATJEČAJA.

4


Moramo to ZNATI ili imati nekog tko to

zna SASTAVITI, NAPISATI. To nije teško,

ako se zna što se hoće. Ako se ne zna što

se hoće ili samo se želi izvući novac za

nenamjensko trošenje, TO JE PRAVA MUKA.

Stručnu/e osobu/e koje bi nam mogle

pomoći, trebamo znati privući i zadržati. Rad

s gluhim osobama nije lak i traži znanje

komunikacije, strpljenje i puno odricanja i

ljubavi.

5

Moramo biti STRPLJIVI i znati da u

prosjeku samo 10% projekata prođe i da to

ne smatramo osobnim neuspjehom. Ima

mnogo stvari u postupku odobravanja

projekata na koje mi ne možemo utjecati.

6

Moramo znati da kad i ako nam projekt

bude odobren i dobijemo sredstva, prave

muke tek počinju. NAPISANO I PLANIRANO

TREBA STROGO PROVESTI, Potrošiti upravo

onoliko koliko smo predvidjeli i trošiti samo

za ono što smo planirali. Za sve treba imati

čiste račune, voditi brigu da se sve

predviđene aktivnosti točno provedu, ciljevi

projekta ostvare i voditi brigu o podnošenju

privremenog izvještaja i završnog izvještaja.

Imati živaca i strpljenja s revizijom koja dođe

u kontrolu nakon što smo sve predali i

izvijestili ih.

7

NE ZABORAVIMO. Moramo POŠTOVATI

PRAVILA IGRE. Mi trošimo proračunski

novac, novac poreskih obveznika za

odobrene nam aktivnosti i projekte. Država

zato ima pravo postavljati se strogo a mi to

moramo prihvatiti i igrati otvorenim

kartama. Mi (udruge) smo najmanje

zaštićena kategorija a znate da se na

malima trenira strogoća. Ali zato, kad

igramo otvoreno i čisto, imamo pravo dići

glas i prozivati velike kad evidentno griješe.

8


1. Pripremiti detaljan plan provedbe temeljen na

ciljevima projekta, specificirajući potrebna

ulaganja i željene rezultate

2. Postaviti realistične, mjerljive pokazatelje

uspjeha

3. Pripremiti radni plan i proračun, imajući na

umu sve dostupne resurse

4. Precizno odrediti odgovornosti pojedinih osoba

te pratiti njihovu provedbu

5. Voditi podatke o provedbi projekta te

pripremati periodične izvještaje relevantnim

institucijama

6. Poduzimati administrativne zadatke npr.

nabava opreme

7. Pratiti napredak projekta te promjene u okolini

kako bi se identificirale i poduzele neophodne

promjene radi osiguranja napretka projekta u

skladu s ciljevima.

Voditelj/ica projekta mora poduzeti sljedeće

akcije da bi projekt bio proveden :


pozitivne unutrašnje

strane organizacije

negativne unutrašnje

strane organizacije

vanjski faktori koji mogu

pozitivno utjecati na

projekt ili organizaciju

vanjski faktori koji mogu

negativno utjecati

odnosno umanjiti

mogućnosti organizacije

SWOT se provodi postupkom oluje ideja

(brainstorming) u kojem sudjeluju predstavnici

organizacije. Potrebna je jedna osoba kao

moderator koja bi objasnila postupak, zapisala

sugestije i sumirala rezultat. Rezultat se bilježi u

tablicu sastavljenu od 4 polja. Članovi grupe

trebaju imati dovoljno vremena za razmišljanje.

Ponekad je potrebno konzultirati i ostale odjele ili

timove unutar organizacije odnosno provesti

nekoliko SWOT analiza.

Na temelju analize potrebno je odlučiti koji su

koraci neophodni da bi se smanjile slabosti i

iskoristile mogućnosti. Kako će vam u tome

pomoći vaše jake strane? Kako minimalizirati

gubitke koji nastaju ako se prijetnje realiziraju?

Glavni faktor uspjeha projekta je kapacitet organizacije.

SWOT analiza je alat procjene mogućnosti

institucija / organizacije.

SWOT je akronim za

STRENGTHS –

WEAKNESSES—

OPPORTUNITIES—

THREATS—

snage,

slabosti,

mogućnosti i

prijetnje.


Primjer: SWOT skraćene analiza jedne organizacije:

Jake strane Slabe strane

UNUTRAŠNJ

I

FAKTORI

Individualno znanje i vještine

Ima svoj uredski prostor

Dobri odnosi s potencijalnim partnerima

Pripremljeni modeli projekata

Energija i spremnost za rad

Zalihe financijskih sredstava za sljedećih šest mjeseci

Velik broj volontera

Dobra podrška među članovima

Samo jedan profesionalac

Smanjeni radni potencijali

Neaktivan/nedovoljno uključen Upravni odbor

Nedostatak dugoročnog financiranja

Nedostatak plana prikupljanja/namicanja sredstava

Nema strateškog plana

Mogućnosti

Opasnosti

VANJSKI

FAKTORI

Veća naklonost donatora za projekte u zajednicama

Dobra podrška iz struktura lokalne zajednice

Dobra suradnja sa nizom udruga i krovnih organizacija

novi partneri na lokalnoj razini

dosadašnja suradnja s utjecajnim osobama i održavanje kontakata

…

glavni donator krajem godine odlazi iz zemlje

neke komisije koje ocjenjuju projektne prijedloge ne shvaćaju naš rad, jer se do sada nisu susrele s takvim pristupom

Veći broj odbijenih projekata

Pojava paralelnih sličnih udruga i rasipanje članova

Sve oštriji uvjeti financiranja

…

B R O J 53 STR AN IC A 2 3

Volonteri su osobe koje bez

dobrobiti plaćenog zaposlenja,

preuz ima ju odgovornost i i

posvećuju svoje vrijeme radom u

neprofitnom programu (projektu) u

vjeri da tim radom pomažu kako

drugima tako i sebi samima.

Volontiranje jest

pru ža n je us lug a , zako nsk i

dozvoljeno, dobrovoljno i bez

naknade, drugoj osobi, za dobrobit

te osobe ili za opće dobro.

Volontiranje nije

…pružanje usluga čije se pružanje

zakonom zahtijeva ili koja je osoba

dužna pružati.

… pru ža n je u s l u ga o dr eđ e ne

ob i te l j sk im , p r i j a t e l j sk i m i l i

dobrosusjedskim odnosima

…pružanje usluga u okviru radnog

odnosa, u cilju zadovoljenja kakvog

osobnog interesa ili stjecanja dobiti

…rad neplaćenih pripravnika uređen

propisima o radnim odnosima

djelatnost u interesu ljudi

djelatnost koja nije motivirana

financijskim interesom

djelatnost koja se odvija na lokalnoj

ili nacionalnoj razini

djelatnost koja je dragovoljna

djelatnost koja je miroljubiva

djelatnost koja je utemeljena na

osobnoj motivaciji i slobodi izbora

djelatnost koja potiče aktivnu

građansku ulogu na dobrobit

zajednice

djelatnost koja potiče razvoj ljudskih

potencijala

djelatnost koja poboljšava kvalitetu

življenja na načelima solidarnosti

STR AN IC A 2 4 UKR ATKO .. .

Zašto ljudi volontiraju?

da sudjeluju u napretku organizacije

da nekom pomognu

da steknu radno iskustvo

da upotrijebe neiskorištene vještine

da nauče nove stvari

da sretnu nove ljude

da stvore profesionalne veze

da steknu samopouzdanje

zbog hobija

da zadovolje tradiciju

da zadovolje osjećaj dužnosti

zbog mogućeg plaćenog zaposlenja

da bi bili izvan kuće

da ne bi služili vojsku

da bi bili uočljivi

...

1. Volonteri nisu besplatni.

2. Volonteri doprinose više nego što

možemo zapaziti na prvi pogled.

3. Volonter ne znači amater.

4. Volonteri i zaposlenici organizacije u

kojima rade, trebaju uskladiti

uzajamna očekivanja.

5. Volonteri ne smiju biti iskorištavani.

6. Volonteri mogu mnogo pomoći i u

vođenju organizacije.

7. Kod regrutiranja volontera, mnogo je

važnije staviti pravu osobu na pravi

posao, nego privući nekoga nasumce.

Načela volontiranja

Zbog uštede

Da učinimo više nego što nam

omogućuje proračun

Zbog nedostatka novca da platimo

ljude

Da se ljudi iz lokalne zajednice

aktivno uključe

Zbog ugleda naše organizacije

Nedostatka ljudi

Povećanja članstva

Povećanja znanja organizacije

Otvaranja organizacije

Radi lakšeg dobivanja sredstava od

donatora

Rasterećenja postojećih volontera

Uvođenja novih programa

Zašto organizacija treba volontere?


1. Da se smatraju suradnicima, ne besplatnom

pomoći.

2. Da imaju njima prilagođen i koristan

zadatak.

3. Da upoznaju organizaciju - misiju, ljude i

programe.

4. Da sudjeluju u aktivnostima.

5. Da im se osigura kvalitetna obuka.

6. Da ih se savjetuje i usmjerava kada je to

potrebno.

7. Da imaju odgovarajuće uvjete rada.

8. Da su izloženi raznim iskustvima.

9. Da su saslušani i da sudjeluju u planiranju.

10.Da im se oda priznanje kroz napredovanja i

nagrade.

11.Da im se zahvali za njihov angažman.

12.Da je njihovo volontersko vrijeme mudro

iskorišteno.

13.Da prime brz odgovor i povrat informacija.

14.Da su im rizici posla objašnjeni.

Prava i odgovornosti volontera u organizaciji

PRAVA

1. Da prihvate samo zadatke koje

mogu obaviti.

2. Da poštuju ukazano im povjerenje.

3. Da poštuju stručne stavove, metode,

itd.

4. Da se drže pravila organizacije.

5. Da obave zadatke odgovorno i u

dogovorenim rokovima.

6. Da izraze vlastite granice.

ODGOVORNOSTI

Kako nagraditi volontera?

1. Nasmiješite se

2. Postavite kutiju za pisane sugestije volontera

3. Zatražite izvještaj

4. Pošaljite rođendansku čestitku

5. Postavite uređaj za kavu

6. Planirajte godišnje svečane prilike u organizaciji

7. Pozovite ga/ju na sastanak s ostalim članovima organizacije

8. Prepoznajte njegove(njezine) osobne potrebe i probleme


Iz svijeta ...

’’Mi želimo promovirati jednakost za

gluhe osobe, među gluhim osobama i od

strane gluhih osoba. Ova konferencija će nas

povezati u prepoznavanju našeg doprinosa

globalnom prosperitetu, osiguravanju ljudskih

prava svih gluhih osoba, te pripremi naše

gluhe zajednice za izazove u budućnosti.

Konferencija će slaviti lingvističke,

socijalne, političke i kulturalne doprinose i

uspjehe gluhih osoba. Ojačati će zajednicu

gluhih u nastojanjima za priznanje znakovnog

jezika i prava gluhih osoba širom svijeta.

Pripremit će nas za jasan uvid u

budućnost i ojačane kapacitete za pozitivne

promjene u lokalnim zajednicama. Povezati će

nas zajedno u shvaćanju vrijednosti našeg

zajedničkog nasljeđa, zajedničkih izazova i

zajedničkih nastojanja. ‘’

2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA SVJETSKE

FEDERACIJE GLUHIH 16.-18. Listopada 2013. u Australiji, Sydneju održat će se

2. Međunarodna Konferencija Svjetske Federacije gluhih na

temu ‘’Jednakost za gluhe osobe’’

3. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O

INDUKTIVNIM PETLJAMA

06.-07. Listopada 2013. u Velikoj Britaniji, Eastbourne, održat će se 3.

Međunarodna Konferencija o induktivnim petljama na kojoj će preko 200 prijavljenih

delegata moći slušati 47 izlaganja sa širokim spektrom tema koje se bave od

istraživanja funkcionalnosti pojedinih vrsta induktivnih petlji do rasprava o budućnosti

sistema induktivnih petlji ...


Iz zakonodavstva...

Ministarstvo socijalne politike i mladih objavilo je

informaciju o provedbi savjetovanja s javnošću i

zainteresiranom javnošću povodom izrade Nacrta

prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakona o

hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima

komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici

Hrvatskoj.

Cilj zakonskog prijedloga je da se propiše pravo

gluhih i gluhoslijepih osoba na korištenje,

informiranje i obrazovanje na hrvatskom znakovnom

jeziku i ostalim sustavima komunikacije koji

odgovaraju njihovim individualnim potrebama, a u

svrhu izjednačavanja mogućnosti pristupa

socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te

omogućavanju ravnopravnog ostvarivanja svih

ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Zakon će definirati hrvatski znakovni jezik,

prilagođeni hrvatski znakovni jezik i ostale sustave

komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba.

Gluhe, gluhoslijepe osobe i druge osobe s

komunikacijskim teškoćama imat će pravo izabrati

onaj način komuniciranja koji odgovara njihovim

potrebama.

Informacije o provedbi savjetovanja s

zainteresiranom javnošću povodom izrade Nacrta

prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Zakona o

hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima

komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u RH je,

zajedno s pripadajućim prilozima, objavljena na web

stranici Ministarstva socijalne politike i mladih i

trajala je do 5.listopada 2013. godine.

ZAKON O UPORABI ZNAKOVNOG JEZIKA - IDE DALJE ...

Provedeno savjetovanje s zainteresiranom

javnošću povodom izrade Nacrta prijedloga

Iskaza o procjeni učinaka Zakona o hrvatskom

znakovnom jeziku i ostalim sustavima

komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u RH

Na poziv potpredsjednice Vlade RH i ministrice

socijalne politike i mladih gđe. Milanke Opačić,

predstavnici HSGN-a prisustvovali su sastanku u

Ministarstvu socijalne politike i mladih u vezi

prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku kojim bi se

pojedina socijalna prava kao i dio prava vezanog uz

dječji doplatak objedinila u pravo na inkluzivni

dodatak prema novom zakonu.

Ministrica Milanka Opačić izložila je probleme uz

donošenje novog zakona, koji su s obzirom na

njegovu svrhu izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom suočeni sa velikim financijskim

preprekama. Obrazložila je da bi reformom socijalnih

naknada došlo do ukidanja prava za najmanje

29.000 korisnika, jer ukoliko bi se taj zakon sada

pustio u proceduru, obavezno bi morao uključivati

imovinski cenzus budući da država nema novca za

tako veliki broj korisnika i na neki način bi morala

izvršiti selekciju. Svi prisutni predstavnici Saveza

osoba s invaliditetom kategorički su odbili da

imovinski cenzus uđe u prijedlog zakona.

Slijedom navedenog, ministrica predložila da se

donese odluka o suspenziji procesa donošenja novog

zakona dok se ne stvore potrebni preduvjeti za

njegovu provedbu, te poboljšaju dijelovi koju se još

uvijek nedovoljno obrađeni.

Također su se svi usuglasili da će provedba

novog načina vještačenja temeljem Jedinstvenoj liste

funkcionalnih sposobnosti, biti dobar pokazatelj za

potrebne preinake prijedloga nacrta zakona.

Odgoda donošenja Zakona o inkluzivnom

dodatku


OPRAVDANE DVOJBE…

KOHLEARNI IMPLANTAT – HOĆE LI TA

'SPRAVA' ISKORIJENITI GLUHOĆU?

Iz psihološkog kuta...

Od 2001. godine, kada je u Hrvatskoj organizirana akcija 'Dajmo da čuju' većem broju

gluhe djece ugrađen je kohlearni implantat. Iznimka su bili samo djeca gluhih roditelja

koji se najčešće ne odlučuju na taj korak, jer prihvaćaju svoje dijete kao gluho i znaju

da može voditi normalan i ispunjen život i bez sluha. Za kohlearni implantat kod nas

se udomaćio tzv. izraz 'umjetna pužnica', što je besmislica, jer se zapravo radi o žici

usađenoj u pužnicu (kohleu) i zato je pravilniji naziv 'kohlearni implantat…'

12 GODINA POSLIJE…

Tijekom već zaboravljene akcije 'Dajmo da

čuju' gluha djeca su u medijima prikazana kao

nesretna što ne čuju pjev ptica, Madonnine

pjesme, vlastiti smijeh, majčin glas, kapi kiše…

Takve žalopojke tragikomične su onima koji

poznaju gluhe ili su rođeni gluhi, ali s obzirom da

je postotak gluhih osoba mali pa je malo čujućih

imalo kontakte s njima, rijetki su oni koji nisu

povjerovali tim predrasudama i sažalili se nad

tužnom sudbinom 'jadne gluhe dječice'.

Sažaljenje naroda je i bio cilj akcije kako bi ljudi

što češće nazivali humanitarni telefon. Nikom

nije palo na pamet pitati gluhe kako je to biti gluh

i što misle o kohlearnim implantatima. To što su

gluhi iznosili u medijima i svojim pisanim

izdanjima nikoga nije zanimalo, niti se njihovo

mišljenje uvažavalo. Time su čujući 'dobročinitelji'

najbolje pokazali koliko im je stalo do gluhih. Proizvođači kohlearnih implantata i ostali

upleteni u taj unosni posao imaju velike koristi od

neznanja i neinformiranosti roditelja. Nakon

akcije 'Dajmo da čuju' kohlearni implantati su

ugrađene velikom broju djece starije od 5 godina,

neka su imala čak 15 i više godina, a rođena su

gluha. I te kako je bilo poznato stručnjacima da je

u toj dobi korist od ugradnje implantata mala, ali

je li njih uopće zanimalo gluho dijete ili nešto

drugo? Većina te djece koju poznajem nije željela

ugradnju kohlearnog implantata, ali roditelji su, uz

poticanje 'stručnjaka', odlučili umjesto njih.

Međutim, većina ih je prestala koristiti implantat

čim su donekle odrasli. Jedna djevojčica je rekla

prije operacije koju nije željela:

'Ako je Bog želio da budem gluha, tako treba i

ostati'.

MNOGE 'PUŽNICE' KOD KASNO IMPLANTIRANE

DJECE ZAVRŠILE SU U 'SMEĆU’

Jedna mama gluhog dječaka zabranila je

prijateljima i rodbini da nazivaju humanitarni

telefon zbog njezinog osmogodišnjeg sina jer on

ne želi kohlearni implantat. Mnogi su je osuđivali i

ogovarali, smatrali su da ne brine za sina, da mu

'ne želi dobro', ali nju nije bilo briga što drugi

misle. Danas se njezin sin uspješno bavi sportom

kojim se nikako ne bi smio baviti da je dao

ugraditi kohlearni implantat. Većina njegovih

vršnjaka ga ima, ali nitko od njih ga više ne koristi

jer im je ugrađen kad su već bili u dobi kad je

korist od ugradnje gotovo nikakva (osim

eventualno u smislu bolje slušne orijentacije u

okoli

Osim toga, imali su svoj izgrađen gluhi identitet

i nisu ni željeli 'čuti', a motivacija je iznimno važna

za uspjeh rehabilitacije kod starijih. Gluhi su

sretni i zadovoljni u svom 'vizualnom svijetu', a

takvi su i ostali. Slično spomenutoj majci, reagirao

je i otac jednog devetogodišnjaka koji ga nije želio

izložiti riziku operacije. Ti roditelji su među

gluhom djecom veličani i često su im govorili

'Blago tebi'…


Apsurdno je da procjena prikladnosti te djece

kao kandidata za operaciju, koju je bilo nužno

provesti prije operacije, nikada nije uzeta u obzir,

a kasnije se pokazalo da je procjenjena

'prikladnost' bila u 100% slučajeva točna. Nisu to

bila samo starija djeca i mladi koji nisu željeli ući

u 'svijet čujućih', već i gluha djeca s mentalnom

retardacijom i autizmom, što predstavlja

kontraindikaciju koja može imati ozbiljne

posljedice. Velik novac koji je bačen u vjetar

implantacijom onih koji nisu 'dobri kandidati'

mogao je biti pametnije iskorišten, za stvarnu

dobrobit gluhih.

GLUHI NE ČEZNU ZA SLUHOM…

U jednim novinama, lista djece koja čeka

ugradnju, nazvana je 'tužna lista čekanja'. Znamo

da gluha djeca nisu tužna i nesretna što ne čuju,

to su normalna, vedra i vesela djeca. Nisu

bolesna, ne pate i ništa ih ne boli! Tužni su njihovi

čujući roditelji koji gluhoću doživljavaju kao

tragediju. S jedne strane, može ih se razumjeti, jer

- s obzirom da ima malo gluhih - većina čujućih

roditelja nije nikada upoznala gluhu osobu pa su

puni predrasuda o tome što znači biti gluh. Žele

najbolje za svoje dijete.

Zamišljaju osamljenu, izoliranu gluhu osobu

koja nikada neće imati prijatelje i obitelj, a živjet

će cijeli život uz tuđu pomoć i skrb. Ni u snu ne

pomišljaju da gluhi imaju puno prijatelja, druže

se, putuju, bave se sportom, odgajaju djecu i

završavaju škole. Ne znaju da postoji gluhi

nobelovac Sir John Warcup Cornforth, oskarovka

Marlee Matlin (najmlađa oskarovka u povijesti te

nagrade!), top model Brenda Costa. Ne znaju da

je gluha Gertrude Ederle prva žena koja je

preplivala Engleski kanal, ni da je gluhi Anders

Gustav Ekeberg otkrio Tantal, da je prvi član

Američke nacionalne akademije znanosti bio gluhi

paleobotaničar Leo Lesquerer. Ne znaju da je

najbolja udaraljkašica na svijetu Evelyn Glennie

gluha. Ne znaju da je otac astronautike bio gluhi

Konstantin Tsiolkovsky, ni da postoje slavni gluhi

astronomi, arheolozi, fizičari i matematičari… Ne

znaju da je prvu školu za gluhe na našim

prostorima osnovao gluhi učitelj Adalbert Lampe i

da su njegovi učenici postizali odlične rezultate na

ispitima. Nitko od njih nije imao 'umjetnu

pužnicu', a to ih nije omelo u ostvarenju svojih

snova.

Gotovo sve ono što gluhi u životu ne mogu i

nemaju, stvar je ograničenja koje im nameće

društvo i predrasuda ljudi koji čuju - od učitelja

koji smatraju da su manje sposobni, do

poslodavaca koji ih zbog gluhoće ne žele zaposliti.

Kad se rodi gluho dijete, roditeljima se daju

informacije o ugradnji kohlearnog implantata kao

jedinom rješenju da im dijete 'čuje'. Nemaju

nikakve informacije o znakovnom jeziku i o tome

da je gluha osoba normalna i sposobna, te da kao

takva može voditi sretan i ispunjen život. Roditelji

također ne dobivaju infomaciju o značaju jezične

komunikacije prije i za vrijeme rehabilitacije, što

je moguće pomoću znakovnog jezika, prije nego

se razvije govor.

Sada je sve učestaliji trend ugradnje

kohlearnog implantata na oba uha, jer slušanje

jednim uhom nije 'normalan' sluh. Gluho dijete

liječnici svode na uho, a ne na cjelovitu osobu, jer

i gluha osoba može doprinijeti društvu jednako

kao i čujuća osoba, ako za to dobije priliku.

Operaciju roditelji dočekuju kao 'spas' i način

da njihovo dijete postane čujuće. Međutim, dijete

ostaje i nadalje gluho, a kohlearni implantat

omogućuje samo nagluhost. Za razvoj govora i

razumijevanja potrebne su višegodišnje vježbe

slušanja i govora, predanost i trud roditelja i

stručnjaka. Neki uspiju razviti govor i

razumijevanje govora, a što je s onima koji ne

uspiju, a znakovni jezik im je godinama

zabranjivan? Što je s onima koji imaju različite

zdravstvene i psihološke probleme nakon

operacije, moraju ići na ponovnu implantaciju ili

im se mora iz različitih razloga izvaditi implantat?

O tome se šuti. Ne znamo koliko gluhe djece je

imalo problema nakon operacije, te informacije se

ne daju u javnost.

U američkom tisku 'USA Today' navode da je

proizvođač kohlearnih implantata Advanced

Bionics ove godine isplatio odštetu u vrijednosti

od 7,25 milijuna dolara roditeljima

jedanaestogodišnje djevojčice zbog zdravstvenih

posljedica ugradnje njihovog implantata

(električni šokovi su u više navrata izazvali

odbacivanje 'usadka', te povraćanje i konvulzije,

nakon čega je operacija odstranjivanja

neispravnog i ugradnje novog implantata trajala 7

sati), a pristiglo je još 40 tužbi. Iako su znali da

prodaju neispravan proizvod, odlučili su se

ignorirati rizike i usredotočiti se na profit,

zaključila je sudska porota, a tvrtka se reklamira

kao 'vodeći proizvođač kohlearnih implantata u

svijetu'. Tim Edwards, savjetnik tužitelja, navodi

da je oko 4000 Advanced Bionics pužnica

ugrađeno širom svijeta, a oko 1000 je

neispravno. Advanced Bionics je već 2008. platio

kaznu od 1,1 milijuna dolara saveznoj Agenciji za

hranu i lijekove (FDA) zbog izlaganja pacijenata

nepotrebnim rizicima za zdravlje.


Potrebno je naglasiti da većina djece kojoj je

ugrađen kohlearni implantat u ranoj dobi, s 2

godine ili ranije, uspije razviti slušanje i govor

nakon rehabilitacije i funkcioniraju kao nagluhe

osobe.

Danas se implantati ugrađuju već i bebama od

6 mjeseci, a što se ranije operacija izvede, to su

rezultati bolji. Rano implantirani su se 'srodili' s

implantatom i nisu ga odbacili kao starija djeca

koja su često implantirana protiv njihove volje, što

je etički nedopustivo.

Djeca koja su uspješno implantirana najčešće

žive u čujućem svijetu i nemaju kontakte s

gluhima.

Međutim, određen broj gluhih s ugrađenom

pužnicom živi u oba svijeta - i 'čujućem' i 'gluhom

svijetu', uče znakovni jezik i druže se s gluhima.

ČLANOVI ZAJEDNICE GLUHIH

I KOHLEARNI IMPLANTAT

Što članovi zajednice gluhih misle o kohlearnoj

implantaciji gluhe djece najbolje govori ova

fotografija:

Stav kulturalno gluhih osoba prema kohlearnoj

implantaciji nije pozitivan. Nikakvo čudo, nakon

stotina godina ugnjetavanja, oduzimanja

osnovnih ljudskih prava, zabrane brakova gluhih i

sterilizacije gluhih žena, bolnih i smrtonosnih

medicinskih eksperimenata s ciljem “vraćanja

sluha”, zabrane znakovnog jezika, ubijanja stotina

gluhih u nacističkoj Njemačkoj i brojnih drugih

nepravdi nanesenih gluhima kroz povijest –

nikakvo čudo da se gluhi osjećaju kao da se

negira njihova vrijednost i doprinos čovječanstvu.

Članovi zajednice gluhih smatraju da je u redu

ako se gluha osoba sama odluči na operaciju, to

je njezin izbor i na to svaki čovjek ima pravo.

Također smatraju da je to dobra opcija za one koji

su u kasnijoj dobi izgubili sluh. Protive se

implantaciji male djece jer roditelji odlučuju u

njihovo ime. Međutim, problem je što su rezultati

najbolji kad djeca dobiju implantat prije 18 mj.

života, a beba ne može izraziti svoju želju. Kada

dijete može odlučiti želi li operaciju ili ne, već je

kasno, jer će rezultati operacije biti slabi.

Svjetska federacija gluhih (SFG) smatra da

roditelji moraju biti u potpunosti informirani o

svim mogućnostima intervencije. To znači da ih

ne smiju informirati samo liječnici, već im treba

dati informacije o kulturi gluhih i znakovnom

jeziku, bilingvalno-bikulturalnom obrazovanju i

ljudskim pravima gluhih osoba. Gluha djeca koja

su već dobila implantat, smatra SFG, imaju pravo

učiti znakovni jezik i upoznati kulturu gluhih.

HOĆE LI GLUHI NESTATI S LICA ZEMLJE?

Što kohlearni implantati znače za zajednicu

gluhih i znakovni jezik? Hoće li kultura gluhih

opstati ili će je medicina uništiti? Nije daleko ni

dan kad će genetski inženjering pokušati

iskorijeniti gluhoću. U Engleskoj je snimljen kratki

film o posljednjem gluhom čovjeku na zemlji,

jedinom koji nije želio čuti. S njegovom smrću

umro je i znakovni jezik i sve lijepo i posebno što

čini kulturu gluhih. To je izmišljena priča, ali tko

zna? Ima li razloga za strah ili će se samo smanjiti

broj gluhih koji komuniciraju znakovnim jezikom?

Jedna od već sada vidljivih posljedica masovne

ugradnje kohlearnih implantata je zatvaranje

škola za gluhe po cijelom svijetu – a baš u

školama za gluhe cvjeta kultura gluhih i razvija se

znakovni jezik.

Nerealno je govoriti da kohlearni implantat ne

pomaže razvoju govora i slušanja jer to nije istina.

Međutim, jednako je nerealno govoriti da pretvara

gluhe u čujuće i da je ta opcija uvijek uspješna.

Oko nas je dosta primjera djece koja nisu razvila

govor i slušanje s kohlearnim implantatom. Što s

njima? Ne znaju ni znakovni ni govorni jezik…

Svako je dijete jednako vrijedno i ne možemo

gledati statistički da je takvih slučajeva malo.

Zato je iznimno važno educirati roditelje o

uvođenju znakovnog jezika u ranoj dobi, prije

implantacije i za vrijeme rehabilitacije i izbaciti im

iz glave predrasudu, koju im nažalost govore

takozvani 'stručnjaci', da djeca neće razviti govor

ako budu koristili znakovni jezik. Na taj način

izbjeći će se rizik da ostanu 'bez jezika', ako

rehabilitacija ne bude uspješna, što dovodi do

teškoća u emocionalnom, socijalnom i intelektu-

alnom razvoju.

Gluhi ne smatraju gluhoću nečim što bi trebalo

liječiti, već se smatraju potpunim i zdravim

osobama kojima nedostaje samo jedno -- da ih

multikulturalno društvo prihvati bez diskriminacije

onakvima kakvi jesu. Dr.sc.Vesna Ivasović


Što istraživanja provedena u zemljama EU kažu

o ugradnji kohlearnih implantata? Izvješća Vijeću Europe dostavilo je 10 europskih država 2003 g. Analizira se

psihološke i psihosocijalne posljedice kohlearne implantacije u djece i daje pregled

trenutne politike i prakse.

Ukratko, zaključci su sljedeći:

Kohlearni implantat smatra se dobrim i korisnim kod odraslih koji su u kasnijoj

životnoj dobi izgubili sluh.

Kirurški zahvati implantacije na maloj, prelingvalno gluhoj djeci predstavljaju

kontroverzno područje.

Ugradnja kohlearnog implantata ne preporuča se djeci prije druge godine života.

Gluhoj djeci koja imaju neka oštećenja (npr. sniženu inteligenciju, autizam i druge

psihijatrijske poremećaje) ne bi smio biti ugrađen kohlearni implantat.

Kohlearni implantat ne pretvara gluhu osobu u čujuću. Čuti zvukove ne znači

nužno razumjeti ono što se čulo. Čuti glasove ne znači razumjeti govorni jezik.

Osobe s kohlearnim implantatom su gluhe osobe koje funkcioniraju kao nagluhe.

Potrebna je intenzivna rehabilitacija da bi se osigurao uspješan ishod.

Pogrešna je preporuka roditeljima da ne koriste znakovni jezik s gluhom djecom

koja imaju ugrađen kohlearni implantat. Gluhu djecu treba od najranije dobi

izložiti znakovnom jeziku, prije ugradnje kohlearnog implantata i nakon ugradnje

sve dok traje učenje slušanja i govora. Zašto? Tri su razloga. Prvi je to što su

komunikacija i usvajanje jezika od najranije dobi izuzetno važni za djetetov

emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. Drugi razlog je to što uvijek postoji

rizik da rezultati implantacije neće biti dobri. U tom slučaju dijete će biti bez

ikakvog jezika što ugrožava njegov intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj.

Treći razlog je to što učenje znakovnog jezika kao prvog jezika potiče učenje

govornog jezika. Nažalost, mnogi stručnjaci pogrešno govore roditeljima da ne

koriste znakovni jezik sa svojom gluhom djecom koja su dobila kohlearni

implantat jer da onda neće razviti govor i slušanje. To je u potpunosti netočno.

Nužno je provesti kvalitetnu procjenu tko je dobar kandidat za ugradnju

kohlearnog implantata, u skladu s medicinskim i etičkim standardima. Prije

donošenja odluke o operaciji, nužna je procjena multidisciplinarnog tima koji

uključuje osim medicinskih i tehničkih stručnjaka, socijalne radnike, učitelje i

psihologe koji su prošli posebnu obuku o gluhoći i razvoju gluhe djece, o razvoju

jezika i komunikacije te o emocionalnim i socijalnim aspektima razvoja djece.

Trebalo bi provoditi trajne studije praćenja, kojima bi bio cilj procjena učinaka

implantata na emocionalni, socijalni, komunikacijski i intelektualni razvoj djece,

kao i na njihov razvoj jezika, govora i sluha. U te studije potrebno je uključiti i

kontrolne skupine djece bez implantata, s tim da sve ostale okolnosti budu

jednake. Preporučuju se studije o posljedicama ugradnje kohlearnih implantata

na europskoj razini. Te informacije dale bi potpunije razumijevanje učinka

implantacije u djece i dala bi dragocjene smjernice u budućnosti.


Nastavak provedbe trogodišnjeg programa...

Započete nove edukacije za ECDL specijalistu,

web dizajnera i samostalnog knjigovođu

U okviru Trogodišnjeg programa

financiranog od strane Ministarstva

socijalne politike i mladih i u

partnerstvu sa Središnjom službom

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

koji se uspješno provodi već dvije i

pol godine nastavljene su edukacije

nezaposlenih gluhih i nagluhih

osoba. U gradovima Vinkovci,

Slavonski Brod, Zagreb, Varaždin i

Šibenik 40 novih gluhih polaznika

krenulo je s nastavom za ECDL

specijalista. Novost u ovoj godini

provedbe je početak specijalističkih

edukacija za naprednije gluhe

polaznike. U Zagrebu, nakon

provedene selekcije u Zavodu za

zapošljavanje, izabrano je 7

polaznika koji će kroz intenzivnu

dvomjesečnu nastavu steći uvjete

za polaganje ispita za samostalnog

knjigovođu. U Splitu je selektirana

grupa od 4 polaznika koji će

također imati mogućnost stjecanja

novog zanimanja, i to za web

dizajnera...


Započela provedba EU projekta ...

Ponukani sve manjim brojem raspisanih

natječaja od strane nadležnog ministarstva i

ostalih tijela državne uprave, Hrvatski savez

gluhih i nagluhih okrenuo se fondovima

Europske unije. Nije bilo lako uhvatiti se u

koštac sa svom silnom birokracijom i

papirologijom koju je potrebno pripremiti za

ulazak u uži izbor projektnih prijedloga, ali je

stručni tim Saveza uspio.

U ožujku 2011. godine HSGN je prvi put

prijavio projektni sažetak ugovornom tijelu za

IPA IV komponentu, Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje, Središnjem uredu za

ugovaranje i financiranje EU projekata.

Nakon više od godinu dana, početkom

2013. godine, stigla je potvrda o odobrenju

projektnog prijedloga, a 01.09.2013. potpisan

je ugovor. Isti dan je krenula provedba

projekta pod nazivom “Poticanje

zapošljavanja mladih jačanjem njihovih

kompetencija za stjecanje boljeg položaja na

tržištu rada” .

Partneri na ovom projektu su Hrvatski

zavod za zapošljavanje Područni Uredi Osijek i

Zagreb, a ukupna vrijednost projekta iznosi

71.578,60 EUR, od kojih Europska unija

financira 93,66 %. Ugovoreno vrijeme trajanja

provedbe projekta je 12 mjeseci.

Projektom će se educirati 30 mladih

nezaposlenih visokoobrazovanih osoba

pedagoškog usmjerenja do 29 godina starosti

s područja Grada Zagreba, Zagrebačke i

O s j e č k o - b a r a n j s k e ž u p a n i j e z a

tumača/prevoditelja-asistenta u nastavi. Na

ovaj način gluhoj i nagluhoj djeci koja su

uključena u redovnu nastavu omogućeno je

kvalitetnije praćenje nastave i ravnopravan

pristup informacijama.

Z.B.

Državna pipa skoro da se zatvorila, pa se HSGN usmjerio ka teže

dostupnoj EU slavini i od prve uspješno položio ispit!

Područni ured

Osijek Područni ured

Zagreb


PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVIĆ URUČIO

ODLIKOVANJA GLUHIM SPORTAŠIMA

Na Olimpijskim igrama gluhih 2013.

sudjelovalo je preko 100 zemalja iz cijeloga

svijeta, a naši gluhi reprezentativci su se

natjecali u pet sportova: rukometu, streljaštvu,

stolnom tenisu, atletici i plivanju.

Za izniman sportski uspjeh i osvajanje zlatne

medalje (koja je četvrta po redu na Olimpijskim

igrama do sada) Predsjednik Josipović uručio je

priznanje Hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji

gluhih koje je od njega primio kapetan Oliver

Lušić, rekavši kako je ovo priznanje gluhima

dokaz da njihov trud i sve što su radili ima

smisla.

Lani Skelendžiji, članici Hrvatske streljačke

reprezentacije je uručeno odlikovanje Red

hrvatskog pletera za izniman sportski uspjeh i

osvajanje srebrne medalje na Olimpijskim

igrama.

Također, Red hrvatskog pletera Josipović je

uručio i članici naše skijaške reprezentacije

gluhih Rei Hraski za izniman sportski uspjeh, te

osvajanje brončane medalje na Olimpijskim

igrama za gluhe u Salt Lake City-u 2007.g. u

promociji sporta i ugleda RH u svijetu,

podsjetivši pritom da su od utemeljenja

Hrvatskog sportskog saveza gluhih 1992. do

Olimpijskih igara u Sofiji 2013. i osvajanjem

zlatne medalje u rukometu, gluhi sportaši

osvojili dosad 10 medalja na olimpijskim igrama

i europskim prvenstvima.

''U rukometu ste postigli zaista sve što se

moglo postići, ali i dobre rezultate u stolnom

tenisu, nogometu i svim drugim sportovima te

na taj način promičete svoja prava i mogućnosti

i predstavljate Hrvatsku na najbolji mogući

način, istaknuo je Predsjednik u prigodnoj riječi. ž

Time ste dali i dajete velik doprinos politici

uključenosti svih naših građana bez obzira na

eventualne teškoće i prepreke koje imaju u

društvu bez ikakvih razlika i diskriminacije.

Želimo da se u Hrvatskoj svi tretiraju jednako i

da status u društvu ovisi o uspjesima i

rezultatima. Time gradimo pravednije društvo

ravnopravnosti i jednakih šansi za sve, naglasio

je Josipović.

Vi ste vašim sportskim rezultatima dokazali

da možete biti najbolji od najboljih i na tome

vam iskreno i od svega srca čestitam'', poručio

je Predsjednik sportašima.

U ime odlikovanih sportaša prigodnim

riječima Predsjedniku je na potpori zahvalio i

predsjednik Hrvatskog sportskog saveza

gluhih Marijo Lušić rekavši, među ostalim,

kako su odlikovanja poticaj za još bolje

sportske rezultate u budućnosti. T.B.A.

Povodom velikog uspjeha gluhih sportaša...

Oliver Lušić Lana Skelendžija Rea Hraski

Predsjednik Republike Ivo Josipović 18. rujna primio je izaslanstvo

Hrvatskog sportskog saveza gluhih i uručio odlikovanje REDA HRVATSKOG

PLETERA povodom uspjeha na Olimpijskim igrama gluhih koje su održane

od 26. srpnja do 4. kolovoza ove godine u Sofiji.


Iz naših organizacija

U svim našim udrugama svečano proslavljen

Međunarodni tjedan gluhih...

...Udruga osoba oštećena sluha

Bjelovarsko - bilogorske županije

U o k v i r u o b i l j e ž a v a n j a

Međunarodnog dana gluhih u zadnjem

tjednu mjeseca rujna 2013. udruga

osoba oštećena sluha, Bjelovarsko-

bilogorske županije organizirala je

dvosatno predavanje za nastavnike i

roditelje gluhe i nagluhe djece koja

preko udruge kor is te us luge

tumača/prevoditelja asistenta u

nastavi.

Predavanje na temu: ‘’Gluho

/nag luho d i je te u redovnom

obrazovnom sustavu problem ili

izazov’’ održala je dr. sc. Vesna

Ivasović koja je nakon izlaganja još sat

vremena odgovarala na konkretna

pitanja iz same prakse nastavnika čije

razrede pohađaju gluha djeca. Nakon

predavanja održan je svečani ručak za

uzvanike i članove. T.B.A.

...Udruga gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije


...Savez gluhih Grada Zagreba u Gradu mladih

Proslava Dana gluhih održana je u Zagrebu

u Gradu mladih 28. rujna 2013.

Prošao je još jedan Dan gluhih koji smo i

ove godine proslavili u Gradu mladih. Unatoč

oblačnom vremenu, raspoloženje je bilo

vedro. Čak bi se moglo reći da je bila najbolja

proslava do sad.

Nakon što nam je predsjednica gradskog

Saveza gluhih Katarina Tonković održala

pozdravni govor, nastavio je predsjednik

Republičkog Saveza gluhih Andrija Halec, koji

nas je upoznao sa dostignućima u našim

pravima, napomenuvši da čak ni jedna

bogata Europa nema toliko prava kao mi.

Završnu riječ je imala gđa Marica Mirić koja

nam je objavila jednu radosnu vijest, da bi

najvjerojatnije od 01.01.2015 imali 100 %

tjelesnog oštećenja za koje se već godinama

borimo. A tih 100 % će nam dobro podebljati

naše mršave novčanike ako ostane ovakva

socijalna naknada.

Na kraju smo imali dvije pantomime

predstave koje su izazvale buran aplauz svih

prisutnih gluhih.

Za finiš smo imali izbor Miss i Mister

gluhih. Čast kod Miss gluhih da bude druga

pratilja je pripala Nadi Šakić, prvoj pratilji

Jasenki Kefelja,a pobjednica odnosno Miss je

Katarina Horvatić. Kod muških čast da bude

drugi pratilac je Zvonko (na žalost ne znam

prezime), prvi pratilac je Ming, a Mister je

Antun Janeš.

Nakon toga se u zraku osjetilo koncert za

crijeva i orkestar, pa se daljnja svečanost

nastavila u restoranu uz finu papicu i desert

koji se je utopilo u biranim pićima...

Omer Hadžović


...Udruga gluhih i nagluhih Zagrebačke županije - Samobor


OTIŠAO JEDAN OD POSLJEDNJIH GLUHIH VELIKANA ...

Osam godina trajala je prepiska između mene i gospodina Andrije Žica. Ponosna sam na to vrijeme. Bio je moj mentor u mojim prvim koracima oko uređivanja časopisa „Ukratko“.Uz savjete koje mi je davao vodili smo prepisku o svim mogućim temama ... Sve sam sačuvala i koristim sad priliku da mu se odužim i prikažem Andriju kao privatnu osobu, vrlo skromnu, samozatajnu… Nadica Hadžović

…izvodi iz prepiske s našim Androm

O sebi...

...ne nadam se velikoj slavi i sjećanju među gluhima! Kad je Vukotić umro mene su iz SFG molili da napišem nešto o njemu, jer o čovjeku koji je 30 godina vodio njihovu organizaciju nisu ništa znali ... Ja sam na čujućoj strani dovoljno "poznat" i priznat pa sam time zadovoljan. Čak mogu biti sretan što su me i u krugu gluhih, moje Slovenke stavile u povijest (prije par godina objavili su na 6 stranica intervju sa mnom a to se i dalje može čitati na njihovim web stranicama). Tko mi bude pisao nekrolog moći će i u Hrvatskoj tamo naći i reći nešto o mom životu i priključenjima. Zasad sam zadovoljan "slavom" s interneta, jer me sve balkanske i talijanske gluhe web stranice prenose, a možda netko (naša Nadica) zaviri i u tiskovine na kojima sam radio…

(pismo Wajsu)

Kako bi trebao izgledati časopis za gluhe i nagluhe?...

...ja mislim da bi "Ukratko" morao imati više "revijalni" nego biltensko-službeni karakter. Drugim riječima da tu bude svega: i intervjua, i priča, i pjesama, i zagonetaka, i sporta i zanimljivosti, pa da gluhima dade zanimljivo štivo, a onima koji se za gluhe zanimaju neposredniji uvid u njihov život, uključujući i posebne uspjehe, pa i probleme pojedinaca …

...ima puno zanimljivih ljudi među gluhima, a njihovi uspjesi, koji bi mogli inspirirati druge gluhe ostaju zaboravljeni. Uostalom, zaboravljamo i one koji su otišli - je li tko nakon smrti spomenuo Petanija, Cimermana, Komeričkog i druge gluhe koji su itekako utjecali na čitave generacije ... (pismo Nadici.,10.1.2003.)

Uloga Saveza nekad i danas …

Mislim da je nekada situacija bila povoljnija, mi gluhi smo ipak bili "jači" - imali smo skupinu intelektualaca, pedagoga i drugih, a u ona vremena bili smo jako angažirani i u problematici obrazovanja čak i bolje od surdopedagoga, koji uglavnom nisu ni znali što se u svijetu zbiva, već su školnički odrađivali svoje sate u razredu i zatim žurili doma. Mi smo pak bili vezani sa svijetom i u ona vremena smatrali Savez, sebe, nadležnima za sva područja rada s gluhima, a to smo uistinu i bili, jer smo mi otvarali škole i odjeljenja za gluhu djecu, prikupljali djecu i sve probleme razmatrali s upravama zavoda. Na savjetovanjima nismo bili pasivni statisti, već, obratno obično smo bili inicijatori, voditelji takvih skupova. Davali smo referate i bili smo na neki način "glavni". Sjećam se, uz mnoge druge, jednog zaista impozantnog skupa o obrazovanju gluhih u Opatiji, sa stotinama učitelja gluhih i djelatnika saveza cijele Jugoslavije. Tu smo jednog dana Cimerman, drugog dana ja, pa Savić .. bili predsjedavajući, vodili smo skup i odgovarali na pitanja, koja su (nama gluhima) iz publike bila na papirićima donošena. Inače, imali smo tada solidne tumače, na koje smo bili navikli pa su i diskusije bile moguće. Bitno je što je autoritet Saveza bio tada veći, Vukotić, Komerički idr. bili su ljudi s kojima se nitko nije usudio šaliti, barem ne javno.

Danas je sigurno, situacija manje povoljna za gluhe, ne vidim među njima baš puno ljudi koji bi se mogli ili željeli nositi sa profesionalcima iz obrazovanja, s fakulteta , iz politike. Mi iz Saveza nekad smo , u vrijeme Šuvara i Šajbera, bili značajan faktor u diskusijama o reformi školstva (mi gluhi smo, s pojedincima kao prof. I. Biondićem) ratovali protiv dualizma specijalno - redovno školstvo. Na velikim skupovima govorili smo i dobivali podršku ministara i političara u ratu s "defektokracijom". Nisu oni nas pitali - mi smo prvi govorili, davali inicijative, izazivali, jer smo imali što reći. Ne bih htio ispasti nekakav stari nostalgičar ali nove mlade generacije gluhih uglavnom ponavljaju fraze o pravima gluhih i znakovnom jeziku, a nisu dovoljno konkretni u formuliranju problema, zahtjeva … (pismo Nadici 8.5.2007.)

Pismo uredništvu, lipanj 2008)...

...Naša vrijedna urednica Nadica stalno urgira i sve nas animira da popunimo lipanjski Ukratko. Ona pristojna pa sebe ne želi puno gurati, a mi lijeni pa se ne damo gurati. Ja posebno moram moliti ispriku od nje i Haleca, kojima sam obećao da ću napisati ovo i ono.

Obećanja još ne povlačim - noću ne spavam već smišljam sadržaje za desetke članaka i člančića - ali kad ustanem uhvati me fjaka, ne znam jeli ljetna ili staračka, pa pisanje odgađam! Imam idealne uvjete za rad: svježu visinsku klimu nebodera, hladovitu terasu s udobnim naslonjačima pod šarenim suncobranom, poslušne kompjutore, marljivu suprugu koja ne traži da budem "mali od kužine". Pa uz sve to ne da mi se raditi - jer uvjeti su jednako dobri i za "dolce far niente", za uživanje u "svijetu tišine".

Ovih dana novine su pune otkrića nekog domaćeg "nobelovca" koji do kućnih aparata dovodi struju bez žica. Pa pomalo priželjkujem da mogu i dalje lješkariti i dočekati jedan "Ukratko" bez Žica.

Nije samohvala, ali nije ni šala: bio bi to napokon prvi i jedini broj nekog lista starojugoslavenskog i hrvatskog Saveza od 1954. na ovamo u kome nema Žicovih priloga. Zašto da to i mi ne isprobamo? Zašto ne i nova era gluhog tiska, s novim ljudima?...


IN MEMORIAM - Andrija Žic

Naš dugogodišnji član i stručni suradnik pri Savezu gluhih

Hrvatske (i bivše Jugoslavije) sada Hrvatski savez gluhih i

nagluhih, Andrija Žic preminuo je petog kolovoza 2013.

godine, u 85. godini života. Pokopan je u svom rodnom mjestu

(Punat, otok Krk). Na njegovom ispraćaju ispred mrtvačnice

na Mirogoju u Zagrebu bili su nazočni mnogi članovi. Njegova

voljena supruga Vjera umrla pet mjeseci ranije ove godine (3.

ožujak 2013.). Iza njih je ostalo dvoje djece, četvero unučadi i

dvoje praunučadi.

Poznavali su ga mnogobrojni gluhi osobito oni starije

generacije, a cijeli svijet gluhih poznavao ga je kao pravog

stručnjaka za probleme gluhih i nagluhih. Imao je bezbroj

kontakata sa članovima organizacija gluhih iz cijelog svijeta.

Sudjelovao je na mnogim stručnim skupovima za gluhe i

nagluhe u bivšoj Jugoslaviji i cijelom svijetu. Dao je mnogo

dobroga za gluhe i nagluhe. Znao je nekoliko stranih jezika

(engleski, francuski, talijanski, španjolski i esperanto –

međunarodni jezik. Preveo je bezbroj pisanih materijala o gluhima sa nekoliko svjetskih jezika na

hrvatski i obratno.

Rođen je 21. ožujka 1929. godine u Puntu (otok Krk). Imao je petero braće i tri sestre. U jedanaestoj

godini života (u petom razredu osnovne škole) izgubio je sluh od meningitisa. No njega gluhoća nije

zaustavila u učenju već mu je to bio poriv da se bolje obrazuje. Veoma je volio čitati i to sve što mu je

dolazilo u ruke. Završio je osnovnu i srednju školu, a onda i pravni fakultet. Poslije Drugog svjetskog

rata bio je primljen u Zagrebački zavod za gluhe zbog učenja čitanja sa usana, a istovremeno je

radio kod krojačkog zanatlije. U školi za gluhe prvi puta se u svom životu upoznao sa gluhima i

postao im je prijatelj. Tada je upoznao nekoliko intelektualaca kao što su bili akademski kipar Hinko

Gudac, nastavnik likovnog odgoja, pa pravnik Branko Petani i još neki drugi. I sam Andrija kao

diplomirani pravnik svoje znanje je nesebično koristio za gluhe i nagluhe. Prvo je počeo raditi u

brodogradilištu u Puntu, gdje je proveo 7 godina, a kasnije je karijeru nastavio u našem Savezu

gluhih Hrvatske kao stručni suradnik, od 1955. g. pa sve do svog umirovljenja 1980. godine. U

Savez gluhih Hrvatske pozvao ga je bivši predsjednik Josip Komerički i tajnik Sulejman Mašović. Iako

je dobio ponudu za zaposlenje i od Saveza gluhih Rijeka on je ipak odlučio otići u Zagreb gdje su ga

trebali kao prevoditelja-korespondenta za nadolazeći II. Svjetski kongres gluhih.

Sve te godine (1955-1980), ali i nakon umirovljenja, bio je svestrani djelatnik i suradnik, zapravo bio

je „Katica za sve“. Bio je urednik novina "Naš glas", "Revije", potom i "Sluha". Pisao i uređivao je

bezbroj novinskih materijala za gluhe i nagluhe, Bio je sudionik-organizator II. Svjetskog kongresa

gluhih koji se održavao u Zagrebu 1955. godine. Nakon kongresa postao je povjerenik za osnivanje

novih dvadesetak kotarskih organizacija (udruženja). Svima je pomagao u organiziranju rada udruga

(statut, pravilnici i slično). Istovremeno je vodio socijalni i kulturno-prosvjetni sektor Saveza. Svake

godine tokom ljeta vodio je odmaralište za gluhe i nagluhih u Murteru. U slobodno vrijeme (u periodu

od 40 godina) aktivno je surađivao s nekoliko listova ("Glas Koncila", "Kana" i "Mali Koncil". Dobio je

osobno od kardinala Franje Kuharića plaketu za 25 godina rada za "Glas Koncila". Također je bio

veliki zagonetač, stvarao je križaljke, rebuse i drugo. Za te listove napisao je bezbroj priloga.

Nikada nije želio biti predsjednik ili tajnik Saveza, bio je uvijek radije „u zavjetrini“ i radio veoma

korisne stvari za Savez gluhih. S njime je bilo zanimljivo raditi, zbog njegove svestranosti, interesa i

velikog znanja. Sudjelovao je i u otvaranju škole za gluhe u manjim gradovima Hrvatske (Varaždin,

Sisak, Rijeka, Karlovac i drugdje). Bio je jedan od glavnih pokretača autoškole za gluhe. Jedan je od

osnivača foto-kino kluba za gluhe pri Gradskom odboru grada Zagreba. U njegovo vrijeme Savez je

imao najbolje rezultate u radu s gluhima i nagluhima u bivšoj Jugoslaviji. Njegovom zaslugom

osnovan je odjel za slušne aparate, koji je donosio znatna novčana sredstva za Savez. Nakon

odlaska u mirovinu istim žarom je nastavio suradnju sa Savezom i to preko 25 godina. Nikad ga

nećemo zaboraviti i uvijek ćemo ga se rado sjećati.

Antun Bakan

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH * = kontakt osoba

10 000 Zagreb, Palmotićeva 4

Telefon: 01/48 14 114, samo fax: 01/48 35 585

E-mail: [email protected]

Predsjednik: Andrija Halec, osoba za kontakt: Tajana Biškupić Andolšek*

1. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE – BJELOVAR

43 000 BJELOVAR (djeluje na području cijele županije)

Masarykova 8, tel/fax: 043/245 906

E-mail adresa: [email protected], web: http://uoosbbz.hr/

Predsjednik: Boženka Stanša, tajnica: Marina Balenović*

2. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE – ČAKOVEC

40 000 ČAKOVEC (djeluje na području cijele županije)

Perivoj Zrinskih 2, tel: 040 391 210, fax: 040/390 920

E mail adresa: [email protected]

Predsjednik: Stjepan Toplek, tajnica: Mirela Igrec

3. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH – DARUVAR

43 500 DARUVAR (djeluje na području grada Daruvara)

Petra Preradovića 26, tel/fax: 043/331 022

E-mail adresa: [email protected]

Predsjednik: Jiri Vistid, tajnik: Mirjana Pahoki*

4. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE – DUBROVNIK

20 000 DUBROVNIK (djeluje na području cijele županije)

J. Kosora 30, tel/fax: 020/332 690


Predsjednik: Ivo Jerković, dr.stom., tajnica: Stanka Vušić* (091 1868 835)

5. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ILOKA – ILOK

32 236 ILOK

Trg žrtava Domovinskog rata 2, tel/fax: 032/590 24


Predsjednik: Anđelko Patrik (098 821 535)*

6. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH KARLOVAČKE ŽUPANIJE – KARLOVAC

47 000 KARLOVAC (djeluje na području cijele županije)

Šebetićeva 3, tel/fax: 047/615 408


Predsjednik: Josip Penava, tajnica: Zorica Pluščec*

7. DRUŠTVO OSOBA OŠTEĆENA SLUHA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE – KRAPINA

49 000 KRAPINA (djeluje na području cijele županije)

Magistratska 12, tel: 049/373 763; fax: 049/300 130


Predsjednik: Ivan Tuđa, tajnik: Martin Herceg* (098 7669 438)

8. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH – NAŠICE 31 500 NAŠICE (djeluje na području grada Našica i općina Đurđenovac, Donja Motičina,

Podgorač, Koška)

Josipa Jurja Strossmayera 5, tel/fax: 031/613 351


Predsjednik: Dražen Hudovernik, tajnica: Blaženka Pavlić*

9. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH – NOVA GRADIŠKA

35 000 NOVA GRADIŠKA (djeluje na području grada N.Gradiška)

Trg kralja Tomislava 6, tel: 035 / 333 115, fax: 035/ 361 326

E-mail adresa: josip.boš[email protected] , [email protected]

Predsjednik: Alen Kohajda, tajnik: Josip Bošnjak* (091 387 39 11)

10. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE – OSIJEK 31 000 OSIJEK (djeluje na području cijele županije osim grada Našica i općina

Đurđenovac, Donja Motičina, Podgorač, Koška)

Pavla Pejačevića 3, tel/fax: 031/369 588


Predsjednik: Milan Lijić, tajnica: Gordana Pešo* (098 582 252)

11. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA ŽUPANIJE POŽEŠKO-SLAVONSKE – POŽEGA

35 000 POŽEGA (djeluje na području cijele županije)

Sokolova 5, tel: 034/276 048, fax: 034/276 137


Predsjednica: Jadranka Vukoje, tajnica: Ivana Kuraja* (099 7076 987)

12. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ŽUPANIJE ISTARSKE – PULA

52 100 PULA (djeluje na području cijele županije)

Anticova 5, tel/fax: 052/210 752


Predsjednica: Svetlana Cukerić, tajnica: Vesna Kordić Popovski* (091 55 19 417)

13. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE – RIJEKA

51 000 RIJEKA (djeluje na području cijele županije)

Viktora Cara Emina 9, tel/fax: 051/213 929


Predsjednica: Katica Križić, tajnik: Damir Herega* (091 672 07 22)

14. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – SAMOBOR

10 430 SAMOBOR (djeluje na području cijele Zagrebačke županije)

J. Komparea 5, tel/fax: 01/33 62 055, fax: 01/33 74 262


Predsjednica: Jadranka Krstić, tajnik-volonter: Matija Zajc* (na tel. udruge)

15. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA SISKA I SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE – SISAK

44 000 SISAK (djeluje na području cijele županije)

Trg 22. lipnja 4, tel/fax: 044/548 003


Predsjednica: Vlasta Dančulović , tajnica: Ana Sarapa (091 54 21 637)*

16. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ŽUPANIJE BRODSKO-POSAVSKE – SLAVONSKI BROD

35 000 SLAVONSKI BROD (djeluje na području cijele županije osim Nove Gradiške)

Horvatova 3, tel/fax: 035/444 915


Predsjednik: Pavić Tomica, tajnica: Lacić Štefica (091 30 77 230)*

17. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE – SPLIT

21 000 SPLIT (djeluje na području cijele županije)

Trg bana Josipa Jelačića 6, tel/fax: 021/348 787


Predsjednica: Višnja Jonjić, tajnica: Branka Divić, dipl.iur* (091 15 42 602)

18. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE – ŠIBENIK

22 000 ŠIBENIK (djeluje na području cijele županije)

Stjepana Radića 46, tel/fax: 022 / 335 248


Predsjednik: Hrvoje Papak, tajnica: Ivana Kolić*

19. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VARAŽDINA I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE – VARAŽDIN

42 000 VARAŽDIN (djeluje na području cijele županije)

Slavenska 22, tel/fax: 042/320 314


Predsjednik: Zlatko Friščić (091 66 69 333), tajnica: Teuta Musliu* (091 11 77 091)

20. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE – VINKOVCI

32 100 VINKOVCI (djeluje na području cijele županije osim grada Županje)

Andrije Hebranga 2/3, tel/fax: 032 /309 657, fax: 032 / 309 658


Predsjednica: Jadranka Čulo, tajnica: Martina Šitum (099 787 3219)

21. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE – VIROVITICA

33 000 VIROVITICA (djeluje na području cijele županije)

Jelačićev trg 9, tel: 033 / 721 190 ; fax: 033 / 726 916

Predsjednik: Vjekoslav Šoštarić, tajnik: Branko Meter*

22. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA ZADARSKE ŽUPANIJE – ZADAR

23 000 ZADAR (djeluje na području cijele županije)

Ruđera Boškovića 6/3, tel/fax: 023 / 213 442


Predsjednica: Jasmina Vukić, tajnik: Miki Savić, soc.radnik* (091 764 70 47)

23. SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA – ZAGREB

10 000 ZAGREB (djeluje na području grada Zagreba)

Kneza Mislava 7, tel. 01/4619 116, fax: 01/46 19 117


Predsjednica: Katica Tonković, stručna tajnica: Mirjana Juriša*, prof.def. (091 4619 116)

24. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA – ŽUPANJA

32 270 ŽUPANJA (djeluje na području grada Županje)

Veliki Kraj 54, tel: 032/830 097, fax: 032/830 098


Predsjednik: Pero Čerkez (091 1481 966), tajnica-volonter: Lidija Zadro*

UKRATKO...

BROJ 53

Popis zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika u udrugama, članicama HSGN

BJELOVAR (5): Marina Balenović, Josip Dandić, Daniela Abramović, Renata Samarđija, Sonja Ištvanović

DUBROVNIK (2): Stanka Vušić, Ani Liban

KARLOVAC (1): Dijana Leka

KRAPINA (2): Martin Herceg, Janja Blazinić

NAŠICE (1): Blaženka Pavlić

OSIJEK (3): Gordana Pešo, Belinda Ivoševac, Martina Svrtan

POŽEGA (1): Ivana Kuraja

PULA (3): Vedrana Radić, Ksenija Tanković, Lara Jurčić Matošević

RIJEKA (1): Sandra Fabijanić

SAMOBOR (1): Viktorija Gundić

SISAK (1): Ana Sarapa

SLAVONSKI. BROD (1): Verica Štivić

SPLIT (1): Suzana Denić

ŠIBENIK (1): Ivana Kolić

VARAŽDIN (1): Zlata Bahun

VINKOVCI (1): Martina Šitum

ZADAR (1): Paula Čovo

ZAGREB (3): Marija Sorić, Marija Novina, Dorijana Kavčić

mailto:[email protected]







mailto:josip.boš[email protected]













VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I … · 2016-11-23 · predstavnika kao na...

Documents

Transcript of VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I … · 2016-11-23 · predstavnika kao na...