VIII. TRASIRANJE I OBLIKOVANJE CESTAe-student.fpz.hr/Predmeti/C/Cestovne_prometnice_I/...se osnovne...
Transcript of VIII. TRASIRANJE I OBLIKOVANJE CESTAe-student.fpz.hr/Predmeti/C/Cestovne_prometnice_I/...se osnovne...
VIII. TRASIRANJE I OBLIKOVANJE CESTA
1
Trasa ceste je prostorna konstrukcija s tri osnovne dimenzije i projekcije:
- horizontalnom projekcijom (tlocrt – situacija ceste)- vertikalnom projekcijom kroz os ceste (uzdužni profil ceste)- vertikalnom projekcijom okomito na os ceste ( poprečni presjek ceste)
Trasiranje – je zahtjevan zadatak usklađivanja triju projekcija s dinamičkom komponentom (Vp i Vr ) pri čemu dolazi do izražaja vještina , iskustvo i kreativnost projektanta trase.
Uspješno položena trasa osim što udovoljava prometno-ekonomskim zahtjevima ima još i sljedeće kvalitete:
- uporabno je funkcionalna (udovoljava prometnim zahtjevima)- građevinski je stabilna- estetski je oblikovana- kvalitetno je uklopljena u okoliš
2
1 Osnovna načela vođenja trase
zasnivaju se kroz:- odnos trase prema naseljima i- odnos trase prema prirodnoj sredini i okolišu
1.1 Odnos trase prema naseljima
Lokalne ceste (LC) - služe za povezivanje manjih naselja te predstavljaju osnovne izvore i ciljeve putovanja (povezuju sjedište grada/općine s naseljima)
Županijske ceste (ŽC) -omogućuju gospodarski i radni promet većega dosega; takve ceste obilaze seoska naselja, dodiruju veća naselja i prolaze kroz gradove s više od 20.000 stanovnika (povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim sjedištima, međusobno povezuju sjedišta gradova i općina)
Komentar: u zagradi navedeno mjerilo razvrstavanja prema Uredbi o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 57/07)
3
Odnos trase prema naseljima
Državne ceste (DC) - predstavljaju osnovu cestovne mreže s pretežitim daljinskim prometom. Zbog takve svoje funkcije trebaju obilaziti naselja do 20.000 stanovnika, tangirati gradove s 20.000-50.000 stanovnika te izravno prolaziti kroz regionalna ili veća središta s preko 50.000 stanovnika (međusobno povezuju sjedišta županija; povezuju sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država)
Autoceste (AC) i brze ceste (BC) - kao najviša tehnička kategorija javnih cesta dodiruju gradove do 500.000 stanovnika, a opravdanje za eventualni prolaz kroz tkivo najvećih gradova može se potvrditi za slučajeve s 70-80 % ciljnih putovanja (obično se taj promet distribuira s pomoću više ulaza s obilazne autoceste).
4
1.2 Odnos trase prema prirodnoj sredini
Načela:
- izbjegavati narušavanje postojećih ambijentalnih cjelina (povijesni lokaliteti, šumski kompleksi, vinogradi, izvori vode…)
- izbjegavati neprimjereno visoke nasipe i usjeke te druge neprimjerene građevine
- u osjetljivim područjima (Gorski kotar, kraški tereni) što manje devastirati teren, preporuka trasu upustiti ili izdići iznad terena
5
6
1.3 Inženjersko-tehnička načela
Konfiguracija terena jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječe na troškove gradnje i održavanja ceste.
Nizinska trasa - položena je u dolini rijeke, odnosno na mjestu dodira doline i padine terena
- razlikuju se tri vrste dolina: široke, uske (krivudave) i tijesne s visokim stijenama
- mogu se pojaviti teškoće s obzirom na donji ustroj ceste ako je zemljište močvarno i muljevito.
Padinska trasa - položena na poprečno nagnutom terenu. - najteža i najskuplja trasa, a tipičan oblik njezina zemljanog trupa je zasjek
7
Inženjersko-tehnička načela
Razvodna (vododjelnička) trasa -položena po najvišim dijelovima terena koji razdvaja dvije doline
- proteže se pretežito zdravim terenom i na njoj nema opasnosti od podzemnih voda
Poprečna trasa - polaže se u smjeru nagiba terena.- izvodi se kad iz jedne doline preko razvođa treba prijeći u
drugu dolinu- na takvoj trasi su nagibi razvođa (vododjelnice) mnogo veći od maksimalnih nagiba kojima se smije voditi trasa
8
2 Provedba trasiranja
• Postupak trasiranja se povezuje s izradbom idejnog projekta cesta, premda se osnovne naznake i elementi provode na studijskoj razini.
• Zbog složenosti i raznolikosti utjecaja, trasiranje se provodi u koracima i ovisno o fazi projektiranja, značenju ceste i mjerilu podloge.
• Programski uvjeti trasiranja proizlaze iz studije, a definiraju se preko parametara:
- razred ceste (značaj ceste AC/BC, DC, ŽC, LC)- mjerodavno prometno opterećenje (količinsko) Qmjer
- prometni uvjeti (struktura prometnog toka, neravnomjernosti prometnog toka, fns, fvs …)
- Vr po dionicama i njene granične vrijednosti (najmanja i najveća)
- razmještaj raskrižja - izbor kolničke konstrukcije- konfiguracija terena
9
2.1 Prostorno vođenje linije
Pod vođenjem linije razumijeva se određivanje trase u tlocrtu i određivanje visinskog toka ceste.
Pravila:
• situaciju i uzdužni presjek treba rješavati zajednički, vodeći računa o međusobnom usklađivanju elemenata trase
• najpovoljnija je ona linija koja zahtijeva najmanje troškove građenja, održavanja i eksploatacije, a udovoljava i zahtjevima zaštite okoliša
• pri vođenju linije i odabiru projektnih elemenata treba voditi računa o značenju ceste (DC, ŽC, LC), prometnom opterećenju (AC, razred) i strukturi prometa (motorni, mješoviti) te konfiguraciji terena
•trasu važnije ceste treba voditi izvan naselja, a veza s naseljem ostvaruje se priključnim cestama
10
Prostorno vođenje linije
Pravila, nastavak:
• uzdužni nagib treba biti po mogućnosti stalan i bez protunagiba ako nisu uvjetovani posebnim razlozima
• križanja državnih i županijskih cesta sa željezničkim prugama treba izvesti izvan razine (na ostalim cestama takva izvedba ovisi o gustoći željezničkog ili cestovnog prometa)
• trasu treba nastojati voditi terenom na kojemu će se dobiti dobar materijal za građenje te izbjegavati nepotrebno uništavanje šuma, obradivih zemljišta i njihovo parceliranje na male površine nepovoljne za obradu
11
3 Skladnost i harmonizacija trase
Razvitak trasiranja prolazio je u povijesti cestogradnje različite faze, što je ponajviše povezano s razvitkom motorizacije i s povećanjem brzina na cestama.
12
Skladnost i harmonizacija trase
Smjernice kod oblikovanja
- izbjegavati primjenu minimalnih horizontalnih elemenata (Rmin, uvjetno Lmin) - izbjegavati primjenu graničnih vertikalnih elemenata ( smax , minimalnih
konveksnih i konkavnih zaobljenja…)- smišljenom kombinacijom elemenata horizontalnog i vertikalnog vođenja
linije postići optimalno prostorno vođenje linije- trasu prilagoditi terenu, postojećoj vegetaciji i postojećoj izgradnji- pažljivo oblikovati kosine usjeka i nasipa, kao i građevine na trasi i uz trasu- temeljno načelo prostornog vođenja linije jest stalnost elemenata odnosno
postupan prijelaz s većih elemenata na manje ili obratno
13
14
Primjeri trasiranja
15
Nepovoljna rješenja trasiranja
16
Provedba trasiranja na primjeru zaokretnica (serpentine)
- izvode se u brdovitom i planinskom terenu gdje je teško polagati trasu u granicama dopuštenog uzdužnog nagiba
- grade se na mjestima gdje cesta mijenja smjer za više od 1800 te je pri razvijanju trase potrebno svladati velike visinske razlike
- polumjer kružnog luka zaokretnice ovisi o terenskim prilikama, a mora biti najmanje 1,5 puta veći od najmanjeg polumjera koji uvjetuje konstrukcija mjerodavnog vozila (autobus, teretno vozilo s prikolicom)
- za ceste 1. i 2. razreda polumjer zaokretnice ne smije biti manji od 20 m, a za ostale 12,5m (najmanji polumjer unutarnjeg ruba kolnika R= 5,30m)
- polumjeri priključnih (susjednih) kružnih lukova moraju biti dva do četiri puta veći od polumjera glavnog luka
- uzdužni nagib kolnika u glavnom luku zaokretnice iznosi:3% na cestama 1. i 2. razreda 5% na cestama 3, 4. i 5. razreda
- proširenje kolnika u zaokretnici određuje se iz uvjeta provoznosti mjerodavnog vozila i izvodi s vanjske strane
17
18
19