VI Odrzavanje Korektivno PP
-
Upload
jovan-pavlovic -
Category
Documents
-
view
179 -
download
16
Transcript of VI Odrzavanje Korektivno PP
TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I TEHNOLOGIJE ODRŽAVANJA
Lekcija 6: Koncepcija održavanja - korektivno
Prof. dr Predrag Popović
ODRŽAVANJE TEHNIČKIH SISTEMA - definicije
ODRŽAVANJE je skup aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se određeni tehnički sistem (predmet/objekat održavanja) doveo u ispravno stanje ili održao što duže u ispravnom stanju, a sve u cilju da može kvalitetno da obavlja svoju funkciju.
ODRŽAVANJE je kombinacija svih tehničkih, administrativnih i upravljačkih (menadžerskih) aktivnosti koje se preduzimaju tokom životnog veka sistema/sredstva sa ciljem da zadrže ili dovedu sistem u stanje u kome može da obavlja svoju zahtevanu funkciju (standard SRPS EN 13306:2009).
ODRŽAVANJE TEHNIČKIH SISTEMA - zadaci
• ODRŽAVANJE se danas posmatra kao proces u kome se sve aktivnosti sprovode prema unapred definisanim kriterijumima:– Troškovi,– Raspoloživost,– Efektivnost,– Pouzdanost, itd.
• Šire posmatrano, sistem ODRŽAVANJA predstavlja deo poslovnog sistema kroz koji treba da se integrišu:– Optimalna organizacija,– Relevantne tehnologije,– Informacioni sistem kao osnova objedinjavanja raspoloživih
resursa,– Inženjerska ekonomija.
KONCEPCIJA ODRŽAVANJA
Postoji veliki broj podela sa aspekta strategije, politike, tipa i oblika održavanja tehničkih sistema.
Generalno posmatrano, održavanje može biti planirano i neplanirano, što je u suštini osnovna podela održavanja tehničkih sistema.
Najvažnije obeležje svake strategije održavanja, odnosno svakog sistema održavanja je koncepcija održavanja, jer od koncepcijskih rešenja u velikoj meri zavisi i ukupni kvalitet održavanja.
KONCEPCIJA ODRŽAVANJA
Koncepcija održavanja se zasniva na načelima na osnovu kojih se donose odluke o svim elementima bitnim za sprovođenje postupaka održavanja, posebno u odnosu na njihov sadržaj i vreme.
Prema KONCEPCIJI održavanje može biti:A. KOREKTIVNOB. PREVENTIVNOC. KOMBINOVANO
KONCEPCIJA ODRŽAVANJA
Koncepcije održavanja prema standardu SRPS EN 13306:2009 (Održavanje – Terminologija)
KONCEPCIJA ODRŽAVANJA
U literaturi se često koriste termini:
ODRŽAVANJE i OPRAVKA
(maintenance and repair)
Pri čemu:• Održavanje - obuhvata preventivno održavanje• Opravka - podrazumeva korektivno održavanje.
Kvalitetno izvršeno preventivno održavanje značajno smanjuje potrebu za korektivnim održavanjem.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE - opšte
• Korektivno održavanje predstavlja skup svih radnji i postupaka kojima se tehnički sistem iz “stanja otkaza” vraća u “stanje u radu”
• Uobičajeni naziv: OPRAVKA.• Korektivno održavanje je još uvek najčešći način održavanja
tehničkih sistema.• Koncepcija korektivnog održavanja traži da se postupci
održavanja sprovode samo ako do otkaza dođe. • Postupci korektivnog održavanja opravljaju sistem i obavljaju
se samo ako se sistem nalazi u stanju u otkazu. • Generalno obuhvata identifikaciju otkaza i njihovih uzroka, i
otklanjanje otkaza. • Način otklanjanja otkaza je zamenom i doradom.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
Korektivno održavanje – glavne karakteristike:
• Neplanirano, neočekivani otkaz, zatim opravka• Dopušta se ekspoatacija tehničkog sistema do
pojave otkaza, bez prethodnih pregleda i praćenja stanja tehničkog sistema.
• Ako se ne poznaju zakonitosti promene stanja elemenata tehničkog sistema, onda će otkazi, vek trajnja ili funkcionisanja celina biti slučajnog karaktera - imati stohastičku prirodu.
• Zastoji u radu se ne mogu predvideti kao ni vreme potrebno za opravku.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
OPRAVKA:
• Predstavlja skup svih radnji i postupaka kojima se sistem iz “stanja otkaza” vraća u “radno stanje”.
• Obuhvata:
– identifikaciju otkaza i njihovih uzroka, i
– otklanjanje otkaza.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
Primer: Uobičajeni relativni (%) odnos vremena potrebnog za identifikaciju otkaza i vremena potrebnog za samu opravku, u zavisnosti od vrste delova.
VRSTA dela % vremena za dijagnozu
% vremena za opravku
Elektronski 90 10
Električni 60 40
Hidraulički 20 80
Mehanički 10 90
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
• Posebna pažnja prilikom utvrđivanja uzroka otkaza poklanja se algoritmima ili tablicama za otkrivanje otkaza.
• Algoritmi su pomoćno sredstvo za uspostavljanje najverovatnijih veza između određenog simptoma/ manifestacije otkaza i mogućeg uzroka otaza i najverovatnijeg tehnološkog postupka kojim se posmatrani kvar može otkloniti.
• Preporučuje se izrada STABLA OTKAZA.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
• Za analizu otkaza elemenata tehničkog sistema najčešće se koristi Analiza stabla otkaza (FTA - Fault Tree Analysis).
• Osnovu analize stabla otkaza predstavlja prevođenje fizičkih sistema na strukturne logičke dijagrame.
• Stablo otkaza može da posluži kao dijagnostičko sredstvo za utvrđivanje najverovatnijih uzroka nastalog otkaza.
• Uzročno definisanje stanja sistema koja dovode do otkaza može da se koristi za izradu plana održavanja tehničkog sistema.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
U odnosu na vreme koje protekne od detektovanja otkaza do opravke, korektivno održavanje može da se podeli kao:
– ODMAH izvršeno korektivno održavanjestartuje se odmah posle otkaza, pretpostavlja se da su odmah raspoloživi svi potrebni resursi - ljudi, rezervni delovi, itd.
– ODLOŽENO korektivno održavanjestartuje se sa zakašnjenjem, u skladu sa nizom pravila (dok se ne obezbede potrebni resursi).
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
U pogledu NAČINA OTKLANJANJA OTKAZA, u osnovi, postoje 2 mogućnosti:
– ZAMENA
(postoji koncepcijska razlika između preventivne zamene i korektivne zamene, kada se pored dela koji je otkazao otklanjaju i posledice njegovog otkaza)
– DORADA
tehnološki postupci sa ciljem dorade su veoma raznovrsni:
– Obnavljanje,– Revitalizacija,– Regeneracija, itd.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
• Donošenje odluke da li će se otkaz otklanjati doradom ili zamenom je veoma delikatno.
• Posebna specifičnost korektivnog održavanja vezana je za sadržaj i obim radova koje treba izvršiti.
• Ističe se pojava tzv. dopunskih radova koji se ne mogu unapred predvideti, a koji se pojavljuju tokom rada na otklanjanju određenog otkaza:
– tokom opravke jednog elementa konstatuje se neispravnost nekog drugog elementa, i/ili
– tokom opravke jednog elementa (mahom nenamerno) se izazove otkaz drugih elemenata (često susednih!).
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
Kod složenih tehničkih sistema, otklanjanje otkaza vrši se:
– Pojedinačnim ili individualnim opravkama
– Opravkama ili zamenama većih
funkcionalnih celina, odnosno agregata
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
• Pojedinačne ili individualne popravake Funkcionalna celina se rastavlja na niže funkcionalne delove
koji se ili popravljaju doradom ili zamenjuju, a zatim se viša funkcionalna celina ponovo sklapa.
Dugačko vreme zastoja (niska raspoloživost). Primer: heterogeni vozni park.
• Opravke ili zamene agregata
Neispravna funkcionalna celina (”agregat”) se zamenjuje ispravnim agregatom (novim ili ranije poprvaljenim) koji je na rapolaganju u rezervi.
Ovaj princip naročito je pogodan kada opravka mora da se izvrši hitno (visoka raspoloživost)
Neophodna visoka raspoloživost rezervnih agregata Primer: kada otkaže lokomotiva superbrze francuske železnice
TGV, menja se cela lokomotiva a neispravna povlači iz saobračaja i opravlja “sa strane”.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
Dalji postupak sa neispravnim agregatom:• To su složene funkcionalne celine kod kojih mogu da se
dese veoma različiti otkazi.• Pri dijagnostici je izuzetno važna upotreba/ posedovanje
odgovarajućih dijagnostičkih sredstava• Prvo pitanje: DA LI SE OPRAVKA ISPLATI?• DA (ako se isplati), da li može sopstveni REMONT
• DA, vrši se remont koji obuhvata opravku agregata i kontrolu/ispitivanje
• NE, remont vrši neko “sa strane”, kao spoljnu uslugu, i iztestiran agregat vraća naručiocu
+ Skladištenje popravljenih agregata.
• NE (ako se ne isplati), da li može “KANIBALIZACIJA”• DA, vrši se demontaža i skladištenje rezervnih delova, ostalo kao NE• NE, vrši se reciklaža ili se ceo agregat šalje na otpad.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE - koraci
Karakteristični koraci (aktivnosti) korektivnog održavanja su:Prepoznavanje otkaza,Lokalizacija funkcionalne celine,Dijagnoza i identifikacija otkaza,Opravka - zamena funkcionalne celine,Provera i kontrola.
Aktivnosti na korektivnom održavanju tehničkih sistema zahtevaju integisanu akciju većeg broja održavalaca ili grupa i brzo delovanje u cilju osposobljavanja sistema i vraćanja u stanje u radu.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE - zastoji
Zastoji u radu se ne mogu predvideti, kao ni vreme potrebno za opravku. Glavne komponente zastoja korektivnog održavanja su:–Administrativno i logističko vreme,–Aktivno vreme opravke,
– vreme transporta,– vreme pripreme,– vreme pregleda i lokacije neispravnosti,– vreme čekanja rezervnog dela,– vreme opravke – aktivnog rada,– vreme podešavanja i etaloniranja,– vreme provere i kontrole.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
Smanjenje vremena korektivnog održavanja je korisno i poželjno, a pravci za smanjenje su sledeći:
– Efikasnost u prepoznavanju otkaza, njene lokacije i izolacije u odnosu na ostale funkcionalne celine. – Unifikacija rezervnih delova. – Projektovanje broja neophodnih delova potrebnih za normalno funkcionisanje sistema. – Projektovanje vremena efektivne pristupačnosti (dostupnosti) sistemu i pogodnosti održavanju tehničkog sistema. –Posvetiti pažnju instrukcijama, uputstvima za održavanje, obliku/masi komponenti i drugim relevantnim inforamcijama prilikom projektovanja sistema održavanja.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
• Nedostaci:– Zastoji u radu ne mogu da se predvide– Stohastičnost u pojavi otkaza otežava planiranje i
realizaciju procesa održavanja– Da bi zastoji bili što kraći poželjno je da na
raspolaganju bude široka lepeza rezervnih delova, što povećava troškove
– Ovakvom praksom nema se uvid u stanje tehničkog sistema, tek kad otkaže.
• Prednosti: – Potpuno iskorišćenje delova tehničkog sistema jer se
zamena/oprvaka vrši tek kada dođe do otkaza– Ne treba da se poznaju zakonitosti pojave otkaza.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE
Zaključak:Korektivno održavanje NIJE PREPORUČLJIVO, naročito kod složenih i skupih tehničkih sistema, gde otkazi mogu da:
–prouzrokuju duge zastoje, –ugroze tehnološke procese u kojima su sistemi angažovani,–ugroze zdravlje i bezbednost ljudi i životnu sredinu,–prouzrokuju visoke troškove održavanja.
Najskuplje je održavanje onog tehničkog sistema koji je otkazao.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE - primer
Primer: Mogućnost primene različitih tehnoloških
postupaka u okviru korektivnog održavanja vozila.
A: KOREKTIVNO ODRŽAVANJE - primer
Komentar primera:• Neki postupci su isti kao kod preventivnog
održavanja (pregledi, podešavanje, čišćenje, itd.), što je logično kada se ima u vidu da između preventivnog i korektivnog održavanja postoji koncepcijska razlika u odnosu na trenutak u kome se postupak primenjuje, a ne i u pogledu drugih tehnoloških specifičnosti.
• Neki postupci su vrlo specifični i posebno razvijeni za potrebe korektivnog održavanja kada je potrebno tzv. “obnavljanje sistema” ili njegovih elemenata (posledice udesa, habanja, zamora, korozije, itd.)